You are on page 1of 57

Neandertalci i musterijenska

kultura
Otkriće

† kolovoz 1856. otkriće u dolini


Neander (Kleine Feldhofer Grotte)
† Johann Fuhlrott: ljudski nalazi
neobične morfologije
† kosti predaje Hermannu
Schaafhausenu
Socijalni kontekst nalaza
† 35 godina prije otkrića H. erectusa na
Javi, 68 godina prije otkrića A.
africanusa (Taung)
† prije objave Darwinovog djela O
porijeklu vrsta i ideje o evoluciji kroz
prirodnu selekciju
† nije postojao okvir za razumijevanje
ljudske evolucije
Interpretacija
† H. Schaafhausen, T. H. Huxley:
primitivna rasa unutar vrste H.
sapiens
† Rudolph Virhow: moderni čovjek
neobične morfologije uzrokovane
patologijom
† William King: predlaže znanstveno
ime Homo neanderthalensis
Nalazi koji prethode onima iz
Neandera

† pećina Engis u Belgiji: 1829/30.


pronađen je dio lubanje
† Gibraltar: 1848. nalaz odraslog
čovjeka
† kasnije je prepoznat njihov značaj
Dokaz za nepatološki status i
geološku starost

† pećina Spy u Belgiji: 1886. otkriće


dvaju gotovo kompletnih kostura u
asocijaciji s kamenim artefaktima i
ostacima faune
† Krapina
Početak 20. stoljeća

† brojni neandertalski nalazi s područja


Francuske: Le Moustier, La Ferrassie,
La Chapelle-aux-Saints, La Quina
† P. M. Boule: monografija o skeletnim
ostacima iz La Chapelle-aux-Saints
pronađenim 1908. (1913)
P. M. Boule (1861-1942)

† bestijalno stvorenje poluuspravna


stava
† ne smatra ga dijelom razvojnog puta
ka modernom čovjeku
A. Hrdlička
† A. Hrdlička: neandertalci
predstavljaju jednu fazu u razvojnom
putu ka modernom čovjeku (tzv.
pred-neandertalska hipoteza)
† neandertalci su izumrla grana koja
nema ulogu u razvoju modernih ljudi
(tzv. pred-sapiens hipoteza)
† Hrdličkinom modelu se priklanjaju F.
Weidenreich, F. Loring Brace
Neandertalci
† razvijaju se iz vrste arhaični H.
sapiens/H. heidelbergensis
† zastupljenost neandertalskih odlika
povećava se tijekom vremena počevši
od srednjeg pleistocena (500 – 400
000)
† tipična neandertalska morfologija se
pojavljuje prije c. 200 000 g.
Naznake neandertalskih odlika

† Vértesszöllös
† Petralona
† Arago
† Steinheim
† Swanscombe
Morfologija neandertalaca
† mješavina primitivnih odlika,
zajedničkih s prijašnjim populacijama
srednjeg pleistocena, i razvijenijih
odlika, zajedničkih s ranim morfološki
modernim populacijama
† neandertalci dvostruko snažniji od
današnjih ljudi (snažna mišićna
hvatišta)
Morfologija neandertalaca
† niska, izdužena lubanja
† izraženi nadočni lukovi
† zadebljanje na zatiljnoj kosti
† izbočen središnji dio lica sa širokom
nosnom šupljinom
† donja čeljust bez izražene brade
Osobna iskaznica
† prosječna težina: 80,8 kg
† prosječna visina: 167 cm
† prosječni kranijalni kapacitet: 1520
cm3
† prosječni životni vijek: kasne 30-e i
rane 40-e
Vremenski raspon

† c. 250/200 000 – 30 000 BP


† Zaffaraya: najmlađi neandertalci
Musterijen
† industrija koju najčešće vežemo uz
neandertalce
† ime po eponimnom nalazištu Le
Moustier u Dordogni
† Gabriel de Mortillet (1821-1899): prvi
definirao musterijen
† predložio relativnokronološki položaj
musterijenskih artefakata
Musterijen – glavne karakteristike

† oruđa na odbojcima
† vrlo česta primjena levaloaške
metode
† veliki broj različitih strugala
Nalazišta
† Europa † Azija
„ Krapina „ Tabun
„ Vindija „ Kebara
„ Velika pećina „ Amud
„ Veternica „ Shanidar
„ La Chapelle-aux- „ Teshik-Tash
Saints
„ Le Moustier
„ La Ferrassie
„ Spy
F. Bordes
† tipologija: definiranje, prepoznavanje
i klasificiranje alatki na temelju
njihove forme
† tipologija – 63 tipa
† strugala su najraznovrsniji i najčešći
tipovi (tipovi 9-29)
Nedostatak tipologije

† regionalna ograničenost
† nazivi samih alatki zbunjuju
F. Bordes (1919-1981)
† 4 tipa musterijena na temelju
učestalosti pojedinih tipova alatki:
„ musterijen s ašelejenskom tradicijom
(tip A i B)
„ tipični musterijen
„ zupčasti musterijen
„ musterijen tipa Quina Ferrassie
(šarentijen)
Tumačenje različitih tipova
† F. Bordes: različiti tipovi musterijena
izrađuju različita neandertalska
plemena
† S. i L. Binford: različiti tipovi
musterijena rezultat su različitih
aktivnosti
† musterijenska debata
Tumačenje različitih tipova
† H. Dibble: prava razlika ne postoji;
do nje dolazi zbog opetovane obradbe
i prilagođavanja alatki prilikom
dugotrajne upotrebe i zbog toga
promjene oblika alatke
† dinamični model upotrebe alatke i
tehnološke organizacije
P. Mellars (1969)
† postoji određene kronološke
pravilnosti (Ferrassie tip uvijek
prethodi Quina tipu, MAT uvijek
kasnije)
† prema ovome Bordova hipoteza bi
bila netočna, jer različiti skupovi
nalaza nisu suvremeni)
Nedostatak Binfordove hipoteze

† nedostatak uvjerljivih dokaza o


povezanosti određenih skupova
nalaza i različitog okoliša, odnosno
aktivnosti
André Leroi-Gourhan
† chaine operatoire (lanac operacija)
† sve redukcijske faze kroz koje prolazi
sirovinski materijal, od pribavljanja
sirovine do odbacivanja iskorištene
alatke
† faze: pribavljanje sirovine, više faza
proizvodnje, uporaba, dorađivanje i
ponovna uporaba alatke i odbacivanje
Govor
† dio znanstvenika smatra da
neandertalci nisu bili sposobni
proizvoditi raspon zvukova potreban
za govor modernog čovjeka ili
sumnjaju u kompleksnost njihovog
jezika
† cerebralna organizacija: nema bitnih
razlika između neandertalaca i
anatomski modernih ljudi
Govor
† špilja Kebara (Izrael): os hyoideum –
jezična kost neandertalca
† starost: 60 000 g.
† govori u prilog neandertalskom
govoru
† nema anatomskih dokaza za manjak
govornih sposobnosti neandertalaca
Krapina – Hušnjakov brijeg
† istraživanja 1899-1905.
† Dragutin Gorjanović-Kramberger
(1856-1936)
† smatra ih precima modernog čovjeka
† 20-ak individua
† M. Wolpoff: dentalne analize –
najmanje 70 individua
† najveća zbirka neandertalaca
pronađena na jednom nalazištu
Krapina – Hušnjakov brijeg
† D. Gorjanović-Kramberger izdvojio 4
zone:

„ 1. Castor fiber (dabar) sloj: 1-2


„ 2. Homo sapiens (čovjek) sloj: 3-4
„ 3. Rhinoceros merckii (nosorog)
sloj: 5-8
„ 4. Ursus spelaeus (špiljski
medvjed) sloj: 9
Krapina – Hušnjakov brijeg
† D. Gorjanović-Kramberger na nalazištu
ostavlja zaštitni profil koji nakon njegove
smrti nestaje
† prikupio je pored ostataka faune i 874
ljudska ostatka i 1191 kameni artefakt
† iskopavao je prateći prirodan slijed slojeva
† prvi je u svijetu primjenio fluortest za
određivanje relativne starosti kostiju
(pokazao istovremenost ljudskih ostataka s
ostacima faune)
Krapina – Hušnjakovo brijeg
† fosilne ljudske ostatke Gorjanović-
Kramberger pripisuje vrsti H. sapiens
† kasnije koristi termin H. primigenius
† H. neanderthalensis termin koji je
prihvatio 20ih godina 20 st.
Gorjanovićeve monografije o
Krapini

† Der Diluviale Mensch von Krapina in


Kroatien: ein Beitrag zur
Paläoanthropologie (1906)

† Život i kultura diluvijalnog čovjeka iz


Krapine u Hrvatskoj (1913)
Atribucija nalaza

† Gorjanović-Kramberger ih ispravno
pripisuje musterijenu
Krapina - datiranje
† Gorjanović:

„ Riss/Würm interglacijal
„ prvotno je sugerirao Günz/Mindel ili
Mindel/Riss interglacijal
Krapina - datiranje
† Malez: c. 100 000-50 000 g.
† apsolutno datiranje promijenilo je
dotadašnje mišljenje
† electron spin resonance
† starost: c. 130 000 g. (OIS 5e)
† tijekom zadnjeg interglacijala
(Riss/Würm)
Krapina
† sirovinski materijal:
„ lokalnog porijekla
„ dominiraju tufovi
† primjenjiva tipologija F. Bordesa
† industrija šarentijenskog tipa
musterijena
† strugala >50%
† nazupci i udupci ~15%
Vindija
† Gorjanović posjećuje špilju 1926.
† zbog prekopanih slojeva sumnja u
postojanje intaktnih slojeva
† Stjepan Vuković 1928. posjećuje
nalazište
† više od 30 godina iskopavao je u špilji
i predšpiljskom prostoru, uglavnom u
najgornjim slojevima
Vindija

† M. Malez (1924-1990)
† istraživanja 1974-1986.
Vindija
† višeslojno arheološko nalazište
(stratigrafski profil visine 9 m)
† musterijen, orinjasijen, epigravetijen,
keramička prapovijesna razdoblja,
antika
Vindija
† fosilni ostaci neandertalaca (G3 i G1)
i modernih ljudi
† kasni neandertalci (c. 33 000-32 000
g.)
† zauzima značajno mjesto u
proučavanju prijelaza iz srednjeg u
gornji paleolitik
Velika pećina
† Mirko Malez
† probno sodiranje 1948.
† sustavna istraživanja 1957-1970. (uz
manje prekide)
† višeslojno nalazište (preko 10 m
sedimenta)
† kao i Vindija značajna za
interpretaciju prijelaza srednjeg u
gornji paleolitik
Veternica
† otkrivena 1951.
† istraživanja: 1951.-1955. i 1970.
† musterijenski slojevi
† Malez: sloj j OIS 5e (Riss/Würm
interglacijal)
† revizija: OIS 5c ili 5a (c. 100 000-80
000)
Mujina pećina

† N. Petrić: probno sondiranje krajem


1970-ih.
† sustavna istraživanja: 1995-2004.
† datiranje: ESR i 14C (AMS)
† starost: c. 39 000-45 000 g.
Mujina pećina

† prisutne su sve faze proizvodnje


† lokalni sirovinski materijal
† musterijenske alatke malih dimenzija
† uporaba malih oblutaka lokalnog
sirovinskog materijala
Velika pećina u Kličevici kod
Benkovca

† probno sondiranje 2006.


† starost : c. 40 000-39 000 g. (14C
AMS)
† oruđa malih dimenzija
† lokalni sirovinski materijal
Rekonstrukcija klimatskih prilika i
paleookoliša

† jezgre dubokomorskih sedimenata i


izotopi kisika
† dugačke sekvence fosilnog peluda
Palinologija
† proučava pelud
† peludna zrnca: karakterističan oblik i
veličina
† vrlo precizno određenje (rod, pa i
vrsta)
† peludna zrnca zaštićena su ovojnicom
od materijala sporopolenina
† vodonepropusan, otporan na kiseline
iz tla
Klima i paleookoliš tijekom OIS 6
† OIS 6 186 00-128 000.
† razdoblje hladne klime
† temperatura c. 10 stupnjeva niža od
današnje
† vrlo slična klimi kasnoglacijalnog
maksimuma
Klima i paleookoliš tijekom OIS 5
† OIS 5e – zadnji interglacijal
† 126 000 – 118 000. g.
† porast prosječne godišnje
temperature za 10-15 stupnjeva
† ledeni pokrovi se smanjuju u odnosu
na OIS 6 (slični današnjima)
† razina mora 5-6 m viša od današnje
Klima i paleokoliš tijekom OIS 5d-a
† 118 000-75 000 g.
† 5d i 5b hladna razdoblja
† 5c i 5a topla razdoblja
† 5d i 5b: otvoren okoliš s travama,
tundrovitim biljem, mjestimično sa
šumovitim zonama breze/bora
† ljetna temperatura u sj. Europi 8˚(8-
10˚C niže od današnje)
OIS 5c i 5a
† toplija razdoblja (interstadijali)
† temperatura nešto niža nego
današnja (na sjeveru 6˚C niža, a na
jugu 1-2 ˚C)
OIS 4
† 75 000-60 000 g.
† najhladnije razdoblje u prvoj polovici
zadnjeg glacijala
† ledeni pokrov rašireniji nego tijekom
OIS 5d i 5b
† ljetna temperatura oko 5 ˚C, a
godišnji prosjek daleko ispod nule
OIS 3

† 60 000-25 000 g.
† blaža klima
† kratke klimatske oscilacije
Pleistocenski sisavci
† razvoj brojnih današnjih vrsta:
slonovi, konji, goveda
† izumiranje brojnih vrsta: špiljski
medvjed, špiljski lav, špiljska hijena,
divlje govedo, vunasti nosorog etc.
Ledeni pokrov
† danas 10% zemljine površine
prekriveno ledenjacima (Antarktik,
Grenland, sjeverna Kanada, Europa,
Azija, planinski lanci)
† tijekom hladnih epizoda pleistocena
ledenjaci zauzimaju 30% zemljine
površine