Postupci izvoenja konstrukcija

Predavanje, 18.12.2012.

Pripremili: Doc.dr. Merima ahinagi-Isovi Asis. Marko eez

SADRAJ
z z z

Naini i faze betoniranja P kidi b Prekidi betoniranja t i j Specijalni postupci betoniranja

Tehnologija livenja Podvodno betoniranje Prepakt p beton Torkretiranje mlazni beton Vakuumiranje C t if i j Centrifugiranje Presovanje Vibrovaljanje b o a ja je Ekstrudiranje

Naini i faze betoniranja

z z z

Postupci betoniranja ovise o tipu konstrukcije Ukoliko je mogue beton ugraivati bez prekida Za vee betonske elemente betoniranje u vie faza prekidi u betoniranju U slabo armirane temelje ugrauje se beton slijeganja 1-3 cm, a u jako armirane 3-6 cm
1-oplata stope; 2-oplata dijela temelja iznad stope; 3-horizontalno ukruenje; 4-radna platforma; 5-kibla; 6-prijenosni lij lijevak; k 7 7-lijevak-vo lij k ica; i 8 8-pervibrator; ib t 9-fleksibilno crijevo

Naini i faze betoniranja

z z z z

Za temelje do 3 m betoniranje odozgo Za konstrukcije vee od 3m betoniranje u fazama Obavezna primjena lijevka i betoniranje u slojevima 20-40 cm Za slijeganje 4-6 4 6 cm obavezni prekidi betoniranja (1-2 h)

Naini i faze betoniranja

z

z z

Zidovi veih debljina (>35 cm) izvode se betonom sa slijeganjem 4-6 cm Tanji zidovi i jako armirani zidovi 6-10 cm Tanki zidovi (<15 cm) betoniraju se u lamelama i beton se ugra g uje j sa boka
NEPRAVILNO!

Naini i faze betoniranja

z

Kontinualno betoniranje zidova izvodi se:

Naini i faze betoniranja

Naini i faze betoniranja

z

Betoniranje zidova:

Nepovezani slojevi betona

Naini i faze betoniranja

z

z z

Betoniranje stubova (do 80x80 cm) izvodi se betonom slijeganja 6 6-8 8 cm cm, a za vee dimenzije 4-6 cm Stubovi h<5 m i presjek <80x80 cm betoniraju se neposredno d ubacivanjem b i j b betona t u oplatu l t Ako je stub veih visina i dimenzija beton ugraivati pomou lijevka

Naini i faze betoniranja

Naini i faze betoniranja

z

Vrlo visoki stubovi i stubovi sa gustom armaturom betoniraju se pomou otvora u oplati - depova

Naini i faze betoniranja

z z

Grede se u pravilu betoniraju odjednom Ako to nije mogue preporuuje se prekid u srednjoj treini raspona uz izradu epa

Naini i faze betoniranja

z

Ako se betonira sistem skundarnih greda, glavnih greda i ploe, e odjednom se betoniraju ako je visina grede <80 cm Pravac betoniranja je ili u pravcu glavnih greda ili u pravcu sekundarnih k d ih nosaa

Prekidi betoniranja

Naini i faze betoniranja

z z

Beton razastirati u susret betoniranju Ako se radi o dvostruko armiranim ploama betoniranje izvesti sa prenosnih panela

Naini i faze betoniranja

Naini i faze betoniranja

z z

Pri izvoenju lukova koristiti mjeavine sa slijeganjem lij j 1 1-3 3 cm Dvozglobne i trozglobne lukove betonirati sa obe strane istovremeno ka tjemenu

Naini i faze betoniranja

z z z

Kod lukova L>20 m, betoniranje izvriti u l lamelama, l sa epovima i od d0 0,80-1,20 80 1 20 m. epove betonirati 6-8 dana kasnije, sa betonom krute konzistencije (slijeganje 0-1 cm) Duboke lukove betonirati u zatvorenoj oplati, beton se lijeva j kroz specijalne p j otvore

Naini i faze betoniranja

z z z z

Cilindrine ljuske betoniraju se u lamelama 510 m Za L<15 m i d<20 cm, betonirati od oslonaca ka tjemenu Za L>15 m betonirati u kampadama Z ljuske Za lj k sa vei im odnsom d f/L b betoniranje t i j vriti u dvostranoj oplati

Naini i faze betoniranja

z

Manje sferne ljuske izvode se neprekidnim betoniranjem, a vee u lamelama sa dvostranom oplatom

Naini i faze betoniranja

z z z z z

Podloge od betona, podovi, platforme izvode se betonom krute konzistencije (0-2 (0 2 cm) Podloge i podovi dijele se u trake 3-4 m Betonira se na preskok, formiranjem radnih spojnica Betoniranje se nastavlja poslije 2-3 dana Mogue i betoniranje ahovskim poljima sa prividnim spojnicama

Naini i faze betoniranja

z

Ako je debljina ploe velika (>50 cm) betoniranje se izvodi ostavljajui epove irine do 1,5 m

Prekidi betoniranja
z z z z

Iako se preporuuje neprekidno betoniranje, prekidi kidi su i ipak k neminovni i i Do prekida dolazi uslijed tehnolokih zahtjeva, smanjenja skupljanja betona planirani prekidi Kvarovi na opremi za ugraivanje nepredvi p eni prekidi p Radne spojnice su osjetljiva mjesta na konstrukciji, u pogledu vrstoe i vodonepropusnosti d ti Problem predstavljaju spojnice koje se betoniraju sa prekidom duim od 6-8 sati

Prekidi betoniranja
z

Na pojedinim mjestima treba uzeti u obzir pojavu sjedanja betona, pa se na tim mjestima predviaju radne spojnice Na ovim mjestima predvia se prekid u betoniranju do 2 sata

Prekidi betoniranja
z

Ako se radi o gredama veih visina, na spoju sa ploom predvidjeti spojnicu

Ukoliko dolazi do prekida betoniranja po duini nosaa on se u pravilu radi na mjestima najmanjih statikih uticaja (momenata) ( ) i upravno p na p pravac g glavnih napona

Prekidi betoniranja
z

Kod konstrukcija bazena esto se spojnice rade sa zaptivnim ti i t trakama k ( (od db bakarnog k li lima ili gume) za obezbjeivanje vodonepropusnosti Formiranje spojnica izvodi se na razliite naine, ine sa esto poveanim ispustom radi boljeg povezivanja
1 daska; 2 pregrada u oplati; 3 zaptivna traka

Specijalni postupci betoniranja

z z z z z z z z z

Tehnologija livenja Podvodno betoniranje Prepakt beton Torkretiranje mlazni beton Vakuumiranje Centrifugiranje P Presovanje j Vibrovaljanje Ekstrudiranje

Tehnologija livenja
z

Tehnologija zahtjeva veliku pokretljivost svjeeg betona odnosno koritenje betona tene betona, konzistencije, ovaj uslov je u prolosti bilo mogue ostvariti samo upotrebom veih koliina vode Pojava plastifikatora i superplastifikatora uslovila je bitne p j promene u koncepciji p j livenih betona, , tako da je danas mogue dobiti livene betone marki MB 40 i vie Liveni betoni treba da imaju mjeru slijeganja preko 16 cm, pri emu beton slobodno tee iskljuivo pod uticajem gravitacije. Iz ovih razloga za livene betone se esto kae da su samougradivi

Podvodno betoniranje
z

z z

Primjenjuje se pri izvoenju podvodnih dij l dijelova t tunela, l mostovskih t kih stubova, t b d donjih jih ploa temelja i td. Koriste se mjeavine tene konzistencije konzistencije, sa slijeganjem 16-20 cm Prenik cijevi do 300 mm mm, iz sekcija duine 0,50 do 1 m, koja mora da bude zaronjena u mjeavinu j min 1,0 , m; ; na po p etku betoniranja j cijev je na cca 20 cm od dna Cijevi su na svojim donjim krajevima snabdjevene poklopcima (klapnama)

Podvodno betoniranje

1-zagat 2-radna platforma 3-cijev za betoniranje 4 prijemni lijevak 4-prijemni 5-cijev za dovod betona 6-kran 7-ugraeni beton

D = 31,5 mm, mc 300 kg/m

Prepakt beton
z

z z z

Kod konstrukcija manjih dimenzija, a sa gu om armaturom, t samo frakcija f k ij 30/40 mm+cementni malter, kod masivnih ili slabo armiranih dvije frakcije: 30/40 mm i 180/400 mm + cementni malter Cementni malter: pijesak 0/1 mm i cement, u odnosu cement: pijesak=1:1 do 1:2 Za visine H do 1,2 , m malter se naliva gravitaciono, za vee visine injektiranje Za b>1 m, injektiranje kroz eline cijevi, za b<1 m, kroz bone otvore

Prepakt beton
z

Prednosti: smanjuje se koliina materijala k j treba koju b mijeati, ij i nema spojnica, j i malo l skupljanje Mane: teka kontrola ispunjenosti prostora izmeu zrna i potreba oplate visokog kvaliteta

Torkretiranje mlazni beton

z

Dva postupka ugradnje mlaznog betona

Suhi postupak Mokri postupak

Torkretiranje mlazni beton

z

Suhi postupak

Do ureaja za nabacivanje vodi se suha mjeavina agregat i cement, pri betoniranju dozira se voda D=8 mm mm, mv/mc=0,32-0,37; =0 32-0 37; C:A=1:3 do 1:4 1:4,5; 5; Brzina nabacivanja: do 100 m/s Odskok (najvei na poetku): nanie 5-15%, na vertikalne i kose povrine 15-20%, navie 20-50%. Torkretni top udaljiti 70-100 cm od zida (oplate) Optimalna debljina sloja u jednom nabacivanju (nanoenju): 25-30 mm

Torkretiranje mlazni beton

z

Mokri postupak

Sve komponente mijeaju se istovremeno D=20-25 mm; Koliina cementa: manja nego kod suhog postupka postupka. Brzina nabacivanja na zid (oplatu): cca 120 m/s Rastojanje j j torkretnog g topa p od zida ( (oplate): p ) 1-1,2 , m Debljina slojeva u jednom nanoenju: 50-70 mm esto se koristi dodatak vlakana
1-mijealica; 2-pumpa za beton; 3 3-pumpa za torkretiranje; t k ti j 4-mlaznica; 5-betonirana povrina

Torkretiranje mlazni beton

Vakuumiranje
z

z z z

Iz betonske meavine, spravljene sa veom koliinom vode vakuum postupkom izvlai se viak vode. Sniavanje vodocementnog faktora za 0 0,0505 0,10! Efikasnost postupka samo pri debljinama elementa do 30 cm! Vakuumirani beton ima smanjeno j skupljanje! pj j

Vakuumiranje

Vakuumiranje
z

S obzirom da se p prije j samog g vakuumiranja j betonski elementi izlau vibriranju, opisana tehnologija esto se naziva i vibrovakuumiranje.
1 element koji se vakumira 1-element 2-vibrostol 3-vakuum-panel 4-kolektor 5-cijev 5 cijev za vakuumiranje 6-posuda za skupljanje vode 7-glavna cijev za izvlaenje vode 8-vakuum 8 vakuum pumpa

Vakuumiranje
z

Efektivnost izrade ravnih elemenata od vrlo plasti l inih ih mjeavina j i znaajno j se poveava kombinovanjem vibracija, presovanja i vakuumiranja k i j - vibrovakuumpresovanje ib k j Ovakvim postupkom, vrstoa betona moe se poveati ti za 10 10-20% 20%
1 komora pod pritiskom 2 uvoenje vazduha pod pritiskom 3 metalni poklopac 4 povrina preko koje se vri presovanje 5 betonska mjeavina 6 vibrostol 7 vakuum-pumpa 8 mjesto isisavanja 9 vibrator

Centrifugiranje
z z z z z z

Broj obrtaja kalupa za centrifugiranje: 400-900 o/min. Rasporeivanje betona: do 8 min; kompaktiranje: 12 min min. Cio proces traje 25-50 min. Beton sa slijeganjem j g j 4-6 cm D=15-20 mm (16 mm); oslobaa se 20-30% vode! Prednost: vrlo visoke vrstoe, odmah po centrifugiranju element se moe osloboditi kalupa! Mana postupka: velika potronja cementa: 400-450 kg/m3!

Centrifugiranje
z z

Uslov da pri okretanju ne doe do propadanja onog dijela mase betona koji se nalazi u zoni gornjeg dijela cijevi glasi: m r 2 g m Uzimajui u obzir eventualno vibriranje kalupa pri obrtanju ugaona brzina treba da bude oko dva puta vea, pa gornji uslov dobija oblik: 2

r 4g

z z z

U praksi ovaj broj obrtaja najee varira izmeu 60 o/min i 150 o/min Za kompaktiranje sveeg betona potrebna je znatno vea brzina obrtanja. Ova brzina se dobija na bazi uslova da se rotacijom ostvari odre d eni i pritisak iti k na b betonsku t k masu, tj tj. d da se ostvari t i efekat f k t presovanja izmeu 0,07 i 0,14 MPa, pa se na bazi ovog uslova dolazi do relacije:
nmax p r2 = 32809 3 3 r2 r1
gdje je: p usvojeni pritisak (u MPa) MPa), a r1 i r2 unutranji i spoljni poluprenik elementa koji se betonira

Presovanje
z

Presovanjem (pritisci 5-15 MPa) se, uz male koliine cementa (100 (100-150 150 kg/m3) mogu dobiti vrlo visoke vrstoe za elemente manjih debljina Obino presovanjeza niske, filtraciono presovanje p j i za vie v/c faktore (p (pritisci 2,5, 3,0 MPa)

Presovanje
z z

Postupak presovanja esto se kombinuje sa vibriranjem betonske mase vibriranje j p pod optere p enjem j Mana postupka je nepovoljno optereenje vibrostola

Ovaj nedostatak eliminie se primjenom vibriranja pod pneumatskim optere t enjem j

Najrasprostranjeni postupak je primjenom vibrotampa organ za istovremeno vibriranje i presovanje

Vibrovaljanje
z z

Postupak kontinualnog ugraivanja betona na pokretnoj traci Kod fabrike proizvodnje ravnih i sitnorebrastih ploa, kao i zidnih panela, prema ematskim prikazima Osim na ovaj nain, koji se iskljuivo primenjuje u uslovima prefabrikacije, pri izvoenju tekih kolovoznih konstrukcija konstrukcija, masivnih ploa a, betonskih brana i sl., valjanje betona moe da se izvede i upotrebom uobiajenih valjaka za zemljane radove tzv Uvaljani tzv. Uvaljani betoni betoni .

Vibrovaljanje
z

z z z z z

Osnovne prednosti uvaljanih betona su: Velika brzina kojom se oni ugrauju i Mala potronja cementa manje od 100 kg/m3 Koristi se agregat do 75 mm (pri primjeni krupnijeg, zrna bee iz mase sveeg betona). Odnos krupnog prema sitnom agregatu treba da bude 2:1 U sitnom agregatu treba da bude min. 40% zrna < 0,6 mm K Konzistencija i t ij t treba b d da j je k kruta, t sa slijeganjem lij j h ~ 0 0. Beton mora da bude dovoljno suh da dri valjak kojim se zbija, a sa druge strane da bude dovoljno vlaan da cementna pasta pri razastiranju i zbijanju prodre dovoljno duboko u prostore izmeu zrna agregata.

Vibrovaljanje
z z

U meavini se esto primenjuju i razni pucolanski dodaci, naroito EF pepeo Razastire se u slojevima 20-70 cm, svaki sloj zbija se sa sa najmanje 3 prelaza valjka: prva 2 sloja bez, a trei sloj sa vibriranjem Ugraenom sloju treba obezbjediti visoku vlagu, ali ne razlivanjem vode po povrini (mogunost ispiranja veziva) Posle 5 10 dana njege, povrinu sloja oistiti od ovrsle cementne paste, vazduhom pod pritiskom i intenzivno nakvasiti povrinu starog starog betona Posle ovoga nanosi se sloj cementnog maltera debljine 2 3 cm i nastavlja sa betoniranjem slijede lij d eg sloja l j

Vibrovaljanje

Ekstrudiranje
z

Primjenom Ekstrudera betonski elementi se formiraju putem simultanog djelovanja j j ekstruzije j ( (istiskivanja), j ), p presovanja j i vibriranja j svjeeg j g betona Element se formira u zatvorenom prostoru, koji obrazuju eoni i boni zidovi komore, smjeteni ispod prijemnog bunkera, kao i ve zavreni dio elementa Puna presa, koja ima sa jedne strane funkciju transportera betonske mase, a sa druge strane ureaj za zbijanje, omoguava proizvodnju olakanih l k ih b betonskih t kih plo l a, ija ij je j duina d i j jednaka d k d duni i staze t k kretanja t j ekstrudera, irina 11,5 m, a debljina 2040 cm. Sa koliinom cementa 400- 420 kg/m3 i v/c faktorom 0,35-0,40, dobijaju se vrstoe i do 60 MPa. MPa
1 samohodni ram; 2 vibrator pune prese; 3 transmisija pune prese; 4 prijemni bunker za beton; 5 povrinski vibrator; 6 puna presa

Ekstrudiranje
Ploe irine 1,2 do 2,4 m, duine do 20 m; debljine ploe 15 40 cm; duina pogona 200 m

Slijedee predavanje:

SPECIJALNE VRSTE BETONA, BETONIRANJE U EKSTREMNIM USLOVIMA I KONTROLA KVALITETE BETONA