Ikonologija gr. eikon slika gr.

. logos rije, razum, smisao, znanost Ikonologija je znanost koja se bavi tumaenjem smisla i znaenja likovnog djela. - ne radi se o likovnoj analizi, raslamba u sadrajnom smislu - do 19.st. ono to je predmet ikonologije bilo je ope znanje Aby Warburg 1912.g. Nijemac, skovao izraz IKONOGRAFIJA Ikonografija - gr. grafein opis - Opis slike - bavi se sadrajem i motivom slike. - gleda segmentarno, ona objanjava simbole, alegorije i atribute - Za razliku od ikonologije koja se bavi interpretacijom, ikonografija se ograniava samo na opis - Poetkom 19.st. u Francuskoj se javlja kao znanstvena metoda Simbol svaka kultura ima svoj sklop simbola PIKTOGRAM znak koje je poznat svima SIMBOL za tumaenje potrebno znanje u okviru kulture u kojoj se koristi zamjena za pojam golubica duh sveti, nevinost, istoa s maslinovom granicom znak mira janje Krist, kranska dua, stado riba Krist paun besmrtnost, rajski prostor ATRIBUT neki predmet koji nam pomae pri identifikaciji neke osobe srea, mitolokog bika - uglavnom se odnose na muenitva Sv. Lucija oi na pladnju Sv Lovro rotilj Sv. Juraj zmaj, konj, koplje PERSONIFIKACIJA prikaz apstraktnog pojma ili bia u ljudskom obliku ALEGORIJA ire shvaeno, slikoviti prikaz apstraktnog pojma ili ideje prvenstveni personifikacijom ARTES LIBERALES 7 slobodnih vjetina, kreposti i mane porijeklo im je u antici

- U Renesansi dolazi do sekularizacije, do tada strogo teoloke. Mitoloka tematikam procvat u renesansi. - 7 antikih znanosti : GRAMATIKA, LOGIKA, RETORIKA, GEOMETRIJA, ARITMETIKA, ASTRONOMIJA, GLAZBA personifikacije enski likovi - GEOMETRIJA ena sa estarom i zemaljska kugla - Artes liberales enski likovi koji personificiraju aps. pojam. Vjera, ufanje i ljubav.

PANDANI kreposti i mane vjera idolopoklonstvo ufanje (nada) oaj ljubav pohlepa razboritost ludost pravednost nepravednost jakost nepostojanost umjerenost bludnost

- Proelje crkve je imalo pounu ulogu didaktika funkcija isitavali infonuacije iz slika, veina nepismena stalna opomena slikama. - Jako rasprostranjena tema u srednjem vijeku pandani kreposti i mana. - U Renesansi vea dostupnost knjiga i informacija. - Venera boica ljubavi i plodnosti morska pjena, koljka, labud genealogija prikaza Venera KRANSTVO

- Kranstvo nastaje kao idovska sekta u rimskoj provinciji Palestini. - Dolazi Mojsije koji je shvaen kao spasitelj. - U ilegali do 313.g. Milanski edikt. - Konstantin proglasio legalnom religijom.

Krani su se sastajali u katakombama. - Katakombe podzemni hodnici u kojima su se vrili pogrebni obredi u kojima su se pokapali krani - Sastoje se od hodnika sa upljinama Loculus, na kraju proirenje, nadsvoeno Arcosoli mjesto kulta, obreda - Na svodovima arcosolija freske crveno zeleni stil, krta boja - U vrhu apside gotovo uvijek dobri pastir izveden prikaz iz MOSKOFOROSA direktno se veu svi motivi u ranom kranstvu ali krani s preuzetim formama daju kransku ideologiju

- u okruju prikazani ORANTI - molitelji i moliteljice sa rukama prema nebu - est motiv pria o Joni - u gesti oranta, jede ga kit (do pola u kitu). Starozavijetni motiv - pria koja prethodi Kristu - 3 dana bio u kitu - kri, sidro, srce - simboli preuzeti iz Grke, dodan im novi sadraj. - mitologije - mezopotamske sa sakralnim objektima i hijerarhijski organiziranim sveenstvom - utjecaj na kranstvo - egipatska mitologija- prva postavila priu s odlaskom due na drugi svijet i vaganju due - jedan od glavnih izvora za nas - biblija kanonizirani oblik, apokrifni tekstovi nepriznati od crkve (Judino evanelje) - stari zavijet- povijest idovskog naroda - novi zavijet evanelja - Luka, Matej, Marko, Ivan - djela apostolska (2), poslanice (3), apokalipse (4) (Ivanovo otkrivenje) - Trei izvor legende - LEGENDA AUREA 13. st. - Jakov iz Genove- glavni izvor ikonografije - muenitva svetaca

3 vrste simbola - GRAFIKI - kri, aureola, srce, sidro (predmetni) - ZOOMORFNI I FLORALNI - janje, riba, golubica, paun, jelen - maslina, palma, vinova loza

- ANTROPOMORFNI - Krist- dobri pastir, Krist- ribar, Krist- uitelj.

INRI - Isus nazareanin kralj idova

Hi-ro je monogram nainjen od slova hi i ro (X i P), prvih dvaju grkih slova Kristova imena (gr. Hristos)

- aureola - javlja se u 4, 5 st. simbol svetosti - svjetlost iz svete osobe. Prikazivana krugom do renesanse (elipsa) - MOSCOFOROS, 570. g. pr. Kr. - uzor za dobrog pastira - Priscilline katakombe - Dobri pastir - rano kr. Nema velike naracije, predstavljaju se osnovne dogme

- Riba - simbol due - golubica - duh sveti - janje - ovjek - jelen - duh koji se obnavlja - paun - besmrtnost

IKONOGRAFSKE METODE 1. 2. 3. 4. GOVOR SIMBOLA - ranokranstvo SIMBOLIKE SCENE - ranokranstvo i predromanika METODA REDUKCIJE - romanika NARATIVNA METODA - gotika (gotiki humanizam, okretanje k stvarnosti)

5.

METODA SIMULACIJE - renesansa (otklon od religioznog poimanja svijeta)

BIBLIA PAUPERUM (slikovnica)- biblija siromanih, slikovni prikazi iz biblije za veinski nepismeni narod. - Ne ilustrira se tekst nego dogma, nema naracije.

- Comodilline katakombe, Rim - Odricanje Petrovo - Euharistijska veera, 3. st. - Poklonstvo triju mudraca, 6. st - Ravenna - ogoljeni, reducirani detalji - Ravenski mozaik - Krist dobri pastir

1 janje - Krist 2 janjeta - Petar i Pavao 3 janjeta - Petar, Jakov, Ivan

- osuvremenjavanje ambijenta, odjee naziva se ANAKRONIZAM - prizor: s jedna strane ovce, s druge strane koze predstavlja - posljednji sud - greni i bezgreni - u romanici PARS PRO TOTO - JEDAN ZA SVE - to znai da ako ele prikazati grad, prikau jednu zgradu, umu - jedno drvo - udesni ribolov, 6. st., San Apollinare Nuovo- lik svjedok pored Krista u mozaiku - predstavlja veu grupu - U romanici (portal Trogirske katedrale, majstor Radovan) - doslovno shematizirani prizori, tipizirani metoda redukcije - prikazuje scenu, ali svedeno na minimum, malo razvedenija od simbolike. Likovi tipizirani - narativna metoda nastupa u gotici uz bogatu naraciju prikazuje i fantazmagorina bia, lokalne obiaje. Dakle, nije joj oslonac samo biblija

Duccio - odricanje Petrovo u 3 prizora (113. god.) katedrala u Sienni - triptih - svaka scena dobro razraena

- u gotici se razvija izraziti osjeaj za individuu - za ovjeka, osobnost - razdoblje pred humanizmom i renesansom

- ANAKRONIZAM - prikaz arhitekture, odjee onog vremena u kojem je slika nastala Duccio - Molitva na Maslinskoj gori, Sienna, katedrala 1310. g. shematizirana reprodukcija - simultanost prizora u 3 dijela slike prikazana 3 vremenska perioda, ali dijelovi nisu odjeljeni

- do gotike Krist PANTOKRATOR Svevladar - u gotici jedan od nas. - sukcesivni ili simultani prizor - kad se osoba 3 puta pojavljuje u slici

RENESANSA Piero della Francesca - Bievanje Krista, 1450. god. - u renesansi nisu glavne mecene crkva, mecene postaju i obini ljudi - poinje svijest o umj. djelu, do tada su umjetnici majstori, obrtnici - simulacija prijevara - mi oekujemo da je prizor koji je u nazivu bude centralni, a ovdje to nije. - u prvome planu desno je naruitelj i njegov prijatelj (nije prikazan ikonografskom persp.) - ovjek postaje bitan - do tada donator prikazan siuan, u kutu dolje.

Jan van Eyck - Madonna kancelara Rolina, bogorodica s donatorom, 15- st. - nije jasno tko je bitniji, u istoj su visini i planu

Domenico Ghirlandio - udesni ribolov, 1842. g, Sikstinska kapela u Vatikanu - veina ljudi na slici lanovi obitelji Medici

Domenico Ghirlandio - Poklonstvo kraljeva - demonstracija geometrijske i zrane persp.

3 naina prijevoda rijei

- verbalno - doslovan prijevod - rije po rije, nerazumijevanje biti teksta - A. Durer Apokalipsa - Aneo na plamenim stupovima - slobodan prijevod Tinturetto - posljednja veera - prevodi ga slobodnijim jezikom

KRISTOLOKI CIKLUS - scene iz Kristovog ivota - Sakralno slikarstvo do baroka dominantna tema Kristovi simboli - monogram, janje, vinova loza, groe - umjesto simbola dolaze figuralni simboli (ravenski mozaik Krista dobrog pastira)

San Apolinare Nuovo, Ravenna - Krist s aureolom - carski prikaz Krista- Krist ribar, purpurna boja tkanine.

Ciklus o Kristovu ivotu - razvija se u 6. st - Kristovo - djetinjstvo - djelovanje - muke tek u 6. st.

1.

KRISTOVO DJETINJSTVO

- od njegova zaea (Navjetenje) do istupa u hramu - Navjetenje - Bogorodica i aneo Gabrijel (atribut ljiljan) - Ducciov prikaz - Roenje Rembrandt - intimna scena, prosta - Poklonstvo kraljeva - 6 st., Ravenna, sarkofag - Prikazanje u hramu - Bijeg uEgipat 2. KRISTOV JAVNI IVOT - Kristovo krtenje - Ivan krstitelj, Duh Sveti - Giotto, Piero della Francessca - Preobraenje - Petar, Matej, - u bizantskoj ikonografiji daleko konzervativniji prikaz - zabrana golotinje

- Veera u Kani Galilejskoj - Bogorodica, nekolicina apostola, ljudi sa svadbe, vrevi vina. - Lazarovo uskrsnue Giotto - Lazar nakon 4 dana uskrsnuo, Krist bio dobar prijatelj s njegovim sestrama Martom i Marijom - Marta, Marija, apostoli, Krist s podignutom rukom - Rembrandtov prikaz

3. PASIJA - Ulazak u Jeruzalem - uvod u muku - Duccio, Giotto - Krist na magarcu, palmine grane, bacaju cvijee, mnotvo - Pranje nogu - trenutak osnutka sveenstva - Posljednja veera - navjetaj Judine izdaje- Juda i Krist peru zajdeno ruke- Juda nema aureole. - Obiljeje Jude - vreica s novcem (prodao ga za 30 srebrnjaka) ili mu crna ptica izlazi iz usta. - Tintoretto - bogata gozba s poslugom, dijagonalno poloen stol - Judin poljubac - Onaj kojeg ja poljubim Giotto, Caravaggio- prisutna vojska - Prizor krunjenja trnovom krunom - Duccio - Bievanje - Caravaggio - Raspee - Giotto, Rembrandt - Adamova lubanja - raspet na mjestu gdje je Adamov grob - Adam prvi grenik - Krist otkupitelj zatvoren ciklus - Romanika pantokrator; Gotika - paenik; Renesansa - dostojanstveno; Barok - onaj koji trijumfira

4. Glorifikacija - Silazak u limb - Oplakivanje - Giotto, Julije Klovi - Polaganje u grob - Uskrsnue - Giotto, Rembrandt - Veera u Emausu - Rembrandt

- Nevjerni Toma - Carravaggio - Uzaae Kristovo Giotto - Bogorodica, Sv. Ivan, Kor anela

5. POSLJEDNJI SUD - na zapadnom zidu, na portal - Romanika i Gotika - Maestas domini - Krist u slavi - na prijastolju ili na dugi. Upisan u mandorlu. Okruen evanelistima TETRAMORF - Michelangelov posljednji sud u Sikstinskoj kapeli. Vaganje dua - arhaneo Mihael - Sv. Bartolomej dri svoju kou (Michelangelo) - Teme iz posljednjeg suda su iz Otkrivenja (Ivanovog evanelja) MARIOLOKI CIKLUS Druga najznaajnija osoba iza Isusa Krista Bogorodica s djetetom dimenzijom odreena vanost hijeratska perspektiva (ikonografska) dolje lijevo donator Tridentski koncil sredinom 16.st. jak zamah protureformacije, s Isusovcima (jezuitima). Protestanti joj ne priznaju boanski karakter. Protureformatori na elu s jezuitima proglaavaju njenu vanost zamah mariolokog kulta. Crkveni sabor u Efezu u 5.st. prvi put Mariju proglaava svetom. Do tad prikazivana kao moliteljica, ali nije imala izraze svetosti krunu, aureolu, Theotokos Evanelje prua prie o bogorodici kada se zaruila s Josipom. Ostali izvori o Mariji apokrifni tekstovi, te mitovi. Apokrifni daju informacije o njenim roditeljima, njenom djetinjstvu, navjetenju, smrti i uzau to su nekanonizirani tekstovi Joakimu i Ani navjeteno da e postati roditelji Bogorodice. Scena na zlatnim vratima aneo iznad njih dvoje, lica im sljubljena, trenutak boanskog zaea N. Boidarevi Navjetenje 1513.g., prizor se temelji na Lukinom evanelju

Ikonografski prikazi Bogorodice s djetetom kroz povijest Nikopoia bizantska ikonografija, 11.st. frontalno, sjedi i dri Krista (frontalno) desnicom Krist vlada, u lijevoj ruci dri svitak Platitera bizantski krug (ira od neba) poza orans, frontalna stojea figura, na prsima okrugli medaljon sa polulikom Krista. Izrazito vezana i za sjever. Hodegitria (13.st.) bizantski tip (voditeljica na putu) desnom rukom podignutom u lijevoj svitak

Eleousa Bogorodica koja saaljeva izraz lica malo emotivniji od prethodnih, Krist i Bogorodica njeno priljubljeni obrazima, dodiruje Majku Galaktothrophousa Bogorodica koja doji - dojka prikazana simboliki

Ivan Trogiranin sredina 14. st. ona je tu puno njenija

IMMACULATA CONCEPTIO bezgreno zaee (19.st.), i Bogorodica bezgreno zaeta Polumjesec (renesansa) ispod Bogorodice znai pobjedu nad Islamom. Uskrsnue Bogorodice ona u crnom (bizant) smrt Bogorodice Zapad prikazana kao stvarna osoba sa Sv. Ivanom koji dri palmu Deisis prikaz kao ona koja zagovara kod Boga Zatitnica Sacra Conversazione prizor Bogorodica s djetetom meu svecima Bogorodica Orans naglasak na materinskoj ulozi (od Efekog koncila), te kraljeskoj ulozi Prijestolje mudrosti prikaz Krista u majinom krilu

Prizori iz ivota bogorodice: navjetenje Bogorodice Joakimu i Ani prizori iz djetinjstva apokrifni navjetenje Kristovo uzneenje krunidba Bogorodice svadba u Kani smrt Krist u hramu Bogorodica u ruinjaku dojiteljica

SIMBOLIKA gr. symbol veza ili znak onaj koji isitava simbol mora imati predznanje

grafiki, zoomorfni simboli u ranom kranstvu simboli kristocentrini Toma Akvinski hijerarhiju Krist -> ovjek -> ivotinja -> biljka -> stvar

Simbolika BROJEVI neki brojevi asociraju na neto. Pitagora tvrdi da se sve moe svesti na brojeve. Babilonci uveli 12 zodijakih znakova, 7 katova neba (7 svjeica menora, 7 dana stvaranja, 7 dana u tjednu), 4 mijene mjeseca 4 tjedna, 12 mjeseci u godini, 4 strane svijeta 4 elementa, 4 godinja doba

Na istoku crkve kri, longitudinalna graa insinuira put na istok. Orijentacija J S na jugu bogorodiin ciklus

Bizantske crkve centralne boje Uskrs ivotinje podijeljene na svojstva Bestijarij popis karakteristika ivotinja u srednjem vijeku. Djeluju nadrealno i nestvarno idovi dijele ivotinje na iste i neiste. Ne jedu svinje, jedu janje, tele Zmija simbol zla, dobrog uma, razuma Vezane za kristoloki ciklus riba, paun, janje, jelen Crna smrt, podzemni svijet, Sotona, okultno, crna magija od srednjeg vijeka, ali i simbol poniznosti Crvena krv, vatra, emocije, ljubav, mrnja Purpurna kardinalska, biskupska odora Ljubiasta pokora, alost Marija Magdalena Bogorodica plavi plat i crvena haljina donji dijelovi odjee bijele boje, BIJELA, CRNA, CRVENA, PURPURNA I ZLATNA liturgijske boje Modra upuuje na metafizino Zlatna sunce, boanstvo - Sv. Petar uti ogrta, Juda nosi prljavoutu boju drugo znaenje zavist, simbol kuge uti kri, sramota Bijela nevinost, istoa, svetost, Krist, Bogorodica u bijelom do scene navjetanja, zarunitvo,

Simbol Marije (rijetko) medvjed i slon Simboli Sotone kornjaa, jarac, krokodil

ALEGORIJSKI PRIKAZI Alegorija prikaz apstraktnog pojma personifikacija ALEGORIJA KREPOSTI I MANE Obje ustanovljene u antici. U renesansi alegorije mitoloke

ARTES LIBERALES Alegorija 7 slobodnih umjetnosti Po njima se slobodan ovjek razlikuje od roba. U karolinko doba personificirane personificirane FILOZOFIJA dodana u renesansi uz ovih 7 slobodnih vjetina GRAMATIKA, LOGIKA, RETORIKA, GEOMETRIJA, ARITMETIKA, ASTRONOMIJA I GLAZBA GEOMETRIJA ena sa etarom, zemaljskom kuglom FILOZOFIJA im je nadreena ena okruena knjigama i ezlo

TEOLOKE ALEGORIJE KREPOSTI I MANE Utemeljene na antikim izvorima prve etiri : pravednost, hrabrost, razboritost, umjetnost - u srednjem vijeku dodane vjera, ufanje i ljubav Uvijek se opisuje borba kreposti i mana PSIHOMAHIJA uvijek borba jer nam je svojstvena dvojnost

VJERA I IDOLOPOLONSTVO (fides idolatria)

UFANJE I OAJ (spes desperatio) LJUBAV I POHLEPA (caritas avaritia) RAZBORITOST I LUDOST (prudentia stultitia) PRAVEDNOST I NEPRAVEDNOST (justitita injustitia) JAKOST I NEPOSTOJANOST (fortitudo inconstatia) UMJERENOST I BLUDNOST (temperantia luxuria) Prikazi prikazani na raznim, razliito prikazani. Poanta je ukazati na stalni sukob u ovjeka te ga poticati na borbu protiv mana Uvijek u prikazima vrlina pobjeuje manu ena probada manu u obliku ivotinje

VJERA kri i kale UFANJE sidro i golubica LJUBAV majinska figura s djecom, srce RAZBORITOST zmija i ogledalo PRAVEDNOST vaga i ma JAKOST slomljen stup UMJERENOST klepsidra

IDOLOPOKLONSTVO starica koju vodi na uzici pogani idol OAJ elava starica koja se vjea o svoj pojas ili se probada maem POHLEPA vrea s novcem, brojanje novaca LUDOST rasupana starica, s kamenom u ustima i tapom hoda poljem NEPRAVEDNOST podivljala starica u umskoj tvravi NEPOSTOJANOST pokuava odrati ravnoteu na kotau BLUDNOST svinja , zmija, gola ena sa rasputenom kosom na jarcu, aba na trbuhu

Prikaz mjeseca - asoslov vojvode od Berrya Radovanov portal prikaz radova na polju kroz 12 mjeseci

MISTERIJ crkvene dogme MIRAKULI uda PASIONI Kristova muka MORALITETI SVETAKE LEGENDE

LITURGIJA samo EUHARISTIJA (djeljenje kruha i vina) u istonoj crkvi u zapadnoj i popratni sadraj BOINI CIKLUS, liturgijska godina poinje adventom