Bronano doba

Bronano doba (cca 2000.-850.god.pr.Kr.) je doba koje obiljeava proizvodnja bronanog oruja,orua i nakita.To je vrijeme intezivnog razvoja metalurgije,trgovine i obrta.Bronano doba obiljeava,kako upotreba bronce,tako i seoba stoara u vrijeme ranog bronanog doba na podruje Mediterana.

Svijet oko 2000.god.pr.Kr.

Periodizacija bronanog doba srednje Europe

Podjelu na rano,srednje i kasno bronano doba uveo je Paul Reinecke. Kasno bronano doba:Ha B2 Ha B1 Ha A2 Ha A1 Br D Srednje bronano doba:Br C Br B Rano bronano doba: Br A2 Br A1

Korigirani Paul Reinecke

Kasno bronano doba: Ha B1-B2 Ha A1-A2 Br D Srednje bronano doba : Br C1-C3 Br B1-B2 Rano bronano doba : Br A1-A3

Rano bronano doba (od priblino 2300.do priblino 1600.godine prije Krista)

Teite interesa u proizvodnji i umjetnikom izraavanju prelo je u rano bronano doba s izrade keramike na lijevanje bronce.ini se da je proizvodnja ili nabava bronanih predmeta posve zaokupila bronanodobne zajednice.Nakon veih potresa i promjena u prethodnom razdoblju ranobronanodobno drutvo poinje ivjeti u novim uvjetima.Stari i stabilni zemljoradniki svijet kasnog neolitika nestao je zauvijek.Pridolice s istoka i jugoistoka,razne indoeuropske grupe koje su u nekoliko navrata nailazile i naseljavale karpatsko Podunavlje posve su promijenile zateeno drutvo.Zapoeo je razvoj koji e stoljeima dalje uglavnom mirno tei.Tek pred kraj drugog tisuljea bronanodobno je drutvo,pogotovo ono u panonskom Podunavlju,postigavi zavidan napredak,stiglo ponovno u razdoblje nemira,promjena i etnikih pomicanja.

Razvoj bronanog doba u sjevernoj Hrvatskoj pratimo u okvirima vinkovake kulturne grupe koja je naseljavala plodna podruja jugozapadne Panonije:od Blatnog jezera prema jugu,od Srijema preko Slavonije do u sjeverozapadnu Hrvatsku.

Njezini su utjecaji vidljivi i na podruju Istre.Od vuedolske kulture vinkovaka je dosta toga batinila ,no ipak je i vrlo razliita od svoje bakrenodobne prethodnice.Metalurka djelatnost ranog bronanog doba izrasla je na ranijim tehnolokim iskustvima:na tehnologiji obrade kamena i minerala,koja je ukljuivala prospekciju terena zbog nalaenja leita potrebnih vrsta,organizaciju iskoritavanja sirovina,njihovu otpremu i radioniku obradu.Tim iskustvima pridodana su i ona steena u procesu izrade i peenja keramike,te na metalurkim saznanjima o obradi bakra i zlata koja su se znatno razvila od kasnog neolitika tijekom bakrenog doba.Ta iz tradicije preuzeta znanja znatno su se razvila u poetku ranog bronanog doba u novim tehnolokim procesima uvedenim otkriem nove sirovine-bronce,legure bakra i kositra.Oito je kako je eksperimentiranjem otkriveno da je legiranje poveavalo povoljna svojstva metala.Kako su leita kositra vrlo rijetka u odnosu na leita bakra ili eljeza,bilo je potrebno organizirati prijenos kositra.

Tako su trgovinom kositra razvijene nove komunikacije na velike udaljenosti i poloeni temelji trgovakoj i transportnoj mrei preko cijele Europe.Kako je omjer bakra i kositra u bronci takav da bakar apsolutno prevladava u sastavu legure bilo je posve logino organizirati otpremu kositra u podruja bogata bakrom. Gospodarstvo bronanog doba i dalje je poivalo na tradicionalnim granama-poljoprivredi i stoarstvu,ali je metalurgija bronce donijela pravi prevrat u povijesni razvoj.Traenje i otkrivanje ruda,organizacija njezinog vaenja,prerada i trgovina sirovinama i poluproizvodima,umijee lijevanja bronce-sve je to zahtijevalo specijalizirane obrtnike.Uz nunu podjelu rada stvorio se tako i poseban,moan i ugledan obrtniki stale.Nastalo je novo povezivanje meu kulturnim grupama i raznim podrujima,ovisno o razmjetaju leita sirovina-bakra,kositra i zlata.Vlasnitvo nad leitima ruda,organizacija i kontrola proizvodnje i radionikih sredita te trgovanje broncom stvorili su novi drutveni sloj s politikom moi. U bronano je doba veina umjetnikih djela bila izvoena u bronci,znatno manje u zlatu,to znai da je izraavanje u keramici,u odnosu na ranije epohe dolo u drugi plan.

U Hrvatskoj je pronaeno nekoliko ranobronanodobnih zlatnih nalaza koji svjedoe o cirkulaciji zlatnih nakita i meu nositeljima naih kulturnih grupa.Meu njima se istie zlatni nakit iz Orolika kod Vinkovaca,zatim iz okolice Zagreba,te raskona narukvica iz Bilja u Baranji.Zlatni nakit iz Orolika pripadao je vjerovatno nekoj pripadnici vinkovake kulturne grupe.Predstavlja,zapravo,cijelu nakitnu garnituru namijenjenu noenju na grudima,a djelomino i na glavi.Da nakit od zlatnog lima u Oroliku nije izuzetaj svjedoi garnitura iz okolice Zagreba koja sadri zlatne limene trake i vrlo zailjene limene tutule.Najosebujniji i vrlo dekorativan bronanodobni nakit predstavlja zlatna narukvica iz Bilja u Baranji.Ta narukvica je masivno lijevana,otvorenih i polumjeseno oblikovanih krajeva,ukraena je fino urezanim kompozicijama u obliku znakovito rasporeenih spiralnih kuka.

U Istri se nije dosad uspjelo izdvojiti odreenu i imenom poznatu kulturnu grupu za rano i srednje bronano doba.Slino prilikama u panonskom dijelu Hrvatske,i u Istri se oituje povezanost ranog bronanog doba s eneolitikom.Tako se u poetnoj fazi bronanog doba javlja metliasto ukraavnje keramike,a naselja su poznata iz pilja,ali ih ima i na otvorenom,uz more.Bronanodobni grobni ritual bio je jedinstven-radilo se o pokopavanu pokojnika u zgrenom poloaju pod humak,u grob izgraen od kamenih ploa. Brojni primjerci oruja,iako ih je za sada teko odrediti u njihov sigurni kulturni kontekst,svjedoe o cirkulaciji takvih izraevina po podruju gotovo cijele Hrvatske.Najee je rije o triangularnim bodeima(s trokutastim sjeivima) i bodeima privrenim na dulju drku(bodei na palici),koji su se upotrebljavali od Panonije,Istre i Kvarnera prema jugu,do sjeverne i srednje Dalmacije.Na podruju srednjeg Jadrana i njegova neposrednog zalea,sa ilom kucavicom uz rijeku Cetinu,ivjela je u rano bronano doba cetinska kulturna grupa.Nju moemo promatrati kao dugotrajnu pojavu,nastalu jo pri kraju bakrenog doba,a s vrlo intezivnim ivljenjem tijekom itavog ranog bronanog doba.

U najnovijim arheolokim istraivanjima otkriven je vjerovatni nasljednik cetinske grupe,tzv.posuka kultura.Vrlo je zanimljiv i odnos cetinske kulturne grupe sa sigurno bar djelomino istodobnom ljubljanskom kulturnom grupom na jadranskoj obali i otocima.Jadranski tip ljubljanske grupe poznajemo najbolje po njezinoj slikovito ukraenoj keramici,gdje je na tamnoj i uglaanoj povrini kotaiem urezan slobodniji geometrijski ukras,naglaen ulaganjem bijele boje.Cetinska grupa iznenauje bogatstvom i kvalitetom bronanih grobnih priloga,osobito oruja.To vie to na podruju cetinske grupe nema vlastitih izvora sirovina i one su morale biti uvoene.Za upoznavanje stilskih karakteristika cetinske grupe mnogo potpuniji izvor pruaju keramiki oblici.Keramika je tehnoloki bila dobro izvedena,a primjeri fine keramike odaju smisao za skladne proporcije te za dopadljivo,iako jednolino oblikovanje i osebujni ukus u izvoenju dekoracije.Ve se u najstarijem razvojnom stupnju oblikovala tipina duboka zdjela na visokoj nozi i vrevi,a u razvijenom stupnju najljepe su oblikovane i stilski potpuno definirane posude tipa Kotorac.

Srednje bronano doba (od priblino 1600.do priblino 1300.godine prije Krista)

Arheoloki nalazi sugeriraju da je u razvijenoj fazi ranog bronanog doba dolo do otvaranja Slavonije i Srijema prema Podunavlju,to se oitovalo pojavom vatinske kulturne grupe u ovim krajevima.Nadola vatinska grupa uhvatila je vrsto korijenje u istonom dijelu meurijeja Save,Dunava i Drave i predstavljala otada glavnog nositelja srenjobronanodobnog kulturnog razvoja.Poljoprivreda i stoarstvo su predstavljali gospodarsku bazu ivota i razvoja,ali ostala su nam i brojna svjedoanstva koja govore o vrlo razvijenoj matalurkoj djelatnosti.Oblicima svog oruja i nakita vatinska kultura pokazuje povezanost s vojvoansko-srpskim Podunavljem,a preko njega i s udaljenim krajevima,s istonom Maarskom te s vanim sirovinskim i s metalurkim karpatskim sreditima.Nedavno otkrivena garnitura skupocjenog oruja iz Vajske u junoj Bakoj,stari pojedinani nalaz bronanog maa s punolijevanim bronanim drkom tipa Apa iz Donje Doline na Savi,nalazi graviranim uzorcima ukraenih ratnikih sjekira tzv.

ugarskog tipa iz okolice Vinkovaca te brojni oblici nakita najbolje svjedoe o vezama vatinske kulturne grupe s najnaprednijim srednjobronanodobnim metalurkim sreditima karpatskog Podunavlja.Vatinska je keramika u svojim najreprezentativnijim proizvodima,a obino su to bile male amfore i zdjele,pokazivala elju da u glini oponaa oblike izvedene inae on bronanog lima.Profili amforica,ukrasi njihovih draka-polumjeseasti,rogoliki ili poput voluta,te bradaviasta ispupenja i urezani ukrasi poput kanelira u metalu,sve to oituje elju da se u jeftinijem i dostupnijem materijalu,kakav je glina,oponaajui skupe posude od bronanog lima.Dobro zaglaene,crne i blistave povrine posuda pridonose tome da te keramike posudice zaista vrlo slie svojim metalnim uzorima.U srednjem bronanom dobu dolo je i do povezivanja Baranje i sjeveroistone Slavonije s kulturnim grupama zapadne Maarske.Do sada je otkriveno nekoliko naselja s nalazima tzv. Panonske inkrustirane keramike,tj.kulturne grupe.Efektno oblikovanje vreva,ara i zdjela,tzv. etana profilacija,pojaano je bogato ukraenim povrinama:urezani,lijebljeni ili duborezno izvedeni motivi bili su ispunjeni gustim i irokim namazima bijele inkrustacije koja se sastojala od smjese istucanih koljki,vapnenca i

svojevrsnog ljepila.Motivi ovdje nisu strogo geometrijski,nego su tu uz koncentrine krugove pojavili i stilizirani biljni uzorci.Nositelji srednjobronanodobnih grupa s inkrustriranom keramikom razvili su i specifini izraz svojih kulturnih nazora i ideja,figuralnu antropomorfnu plastiku.Naem podruju i razdoblju najblia je vuedolska antropomorfna plastika.Ne moemo ustvrditi da postoji povezanost vuedolske i srednjobronanodobne figuralne plastike,a njezina je slinost uvjetovana opim dekorativnim stilom u obje kulturne grupe.Postojao je jo jedan tip-daljskobjelobrdski.Najpopularniji nalaz je idol iz Dalja.

On je uz znameniti idol iz Klievca,svojom veliinom i briljivou izrade najnaoitiji predstavnik srednjobronanodobne antropomorfne plastike u srednjem i donjem Podunavlju.Veliki idol iz groba u Dalju,visok 23 cm,prikazuje enu odjevenu u bogatu haljinu s razgrnutom suknjom,izvezenu i okienu bronanim nakitima.Lik nosi pregau sa simbolima enstvenosti,bogatu ogrlicu i ukrase za kosu i glavu.Niz urezanih koncentrinih krugova na bonoj strani suknje vjerovatno prikazuje bronane limene naivke(tutule) na odjeu,ali moda je rije samo o vezu.Glava nedostaje,ali prema ostalim srodnim idolima vjerujemo da joj i nije bila posveena posebna panja pri modeliranju.Vano je bilo dati elemente koji ga bitno obiljeavaju i to je prikazano statusnim simbolima: karakteristinom bogatom odjeom,nakitom i simbolinim vezenim motivima.U arheolokoj je ostavtini naglaen ktoniki(podzemni i zagrobni)karakter ovih prikaza,jer su preteno naeni kao grobni prilog,no pojedinani nalazi iz naselja svjedoe o tome da je lik,najvjerovatnije prikaz boice plodnosti,raanja i smrti,bio prisutan u kultu,kako u dnevnom ivotu tako i u asu smrti i priprema za pokop.Manje je uvjerljiva interpretacija da idoli predstavljaju heroizirane pokojnike.

U istonoj je Slavoniji,uz pojavu panonske inkrustirane keramike,posvjedoena u novijim istraivanjima jo jedna kulturna pojava koja pokazuje veze sa zapadom i sjeverozapadom.Rije je o nalazima tzv.licenske keramike,ukraene otisnutim vrpastim ornamentima.Licenska je keramika dovoljno karakteristina i po obliku i ukrasu pa je moemo jasno deformirati i izdvojiti.Nalazi te keramike otvaraju sjeverozapadnu Hrvatsku prema istonoalpskom podruju i njegovu pretprostoru,gdje je licenska keramika predstavljena kao samostalna kulturna grupa.Sjeverna je Hrvatska ivjela otvorena utjecajima,ali sudjelujui i sama kreativno u razvojnom tijeku srednjeg bronanog doba.Arheoloki je to jasno odraeno u kasnoj fazi vatinske kulturne grupe u Slavoniji i Srijemu,kada se u okvirima njezine belegike faze ujedinjuju svi ovi elementi. Slina je otvorenost prema panonsko-karpatskom prostoru s jedne,a prema istono-alpskom i sjeverno-italskom podruju s druge strane,vidimo posvjedoenu i u Lici.Tu je u blizini Likog Osika,na vrhu Likog polja,otkrivena grupa od osam grobnih humaka sa skeletnim ukopima.Svaki je humak bio podignut za jedan grob,smjeten u jednostavnoj grobnoj arhitekturi:na kamenom

uredno poploanu platformu poloen je pokojnik sa svojim grobnim prilozima,a nad njega poslagan humak od lomljenog kamena.

U zavrnoj fazi srednjega bronanog doba osnovano je i Lici naselje ije je izvanredno dobro sauvano groblje otkriveno u peini Bezdanjai kod Vrhovina;nakon sustavnih istraivanja to nam je nalazite pruilo podatke o vremenu koje je premostilo srednje u kasno bronano doba.Pronaena je gruba keramika koja se moe povezati sa srodnim oblicima s bosanskih gradina Pod kod Bugojna i Varvare nad vrelom Rame. Keramika srednjega bronanog doba u Istri neto je finije izvedbe i oblikovno razvedenija od ranobronanodobne,a smisao za dekorativnost bio je usredotoen na modeliranje drki.Poeo se polako izdvajati prepoznatljiv i specifian istarski stil koji se potpuno formirao tek pri kraju drugog i na prijelazu u prvo tisuljee prije Krista. Pomanjkanje istraivanja na istonoj jadranskoj obali ne dozvoljava da se ni priblino ocrta ivot u srednjem bronanom dobu.Na iste tekoe nailazimo i na kasnijem podruju Liburna i Delmata,ili u junoj Dalmaciji.

Kasno bronano doba (od priblino 1300.do priblino 750.godine prije Krista)

Kasno bronano doba bilo je obiljeeno raznovrsnim previranjima i etnikim pomicanjima,te je ostvarena prilino jedinstvena kultura na irokom podruju Podunavlja,jugoistonih Alpa i sjevernog ruba Balkana.Tada je u bitnim crtama stvorena jedinstvena sfera ideja i kultne simbolike,oitovana u prvom redu u prevladavajuem paljevinskom pokopavanju mrtvih u ari,u jednostavne zemljane rake na veim grobljima.Odatle i itavom razdoblju naziv vrijeme kulture polja sa arama.Kanobronanodobno drutvo je ostvarilo veliki tehnoloki napredak,metalurgija bronce dosegnula je svoj najvii domet u prapovijesti Europe,a trgovake i kulturne veze bile su uspostavljene i sa zaista udaljenim krajevima.Istodobno su polagani temelji za razvoj starijeg eljeznog doba.Kasno bronano doba bila je ujedno posljednja etapa povijesnog razvoja pred konano formiranje etnikih zajednica na irokom podruju Europe,pa tako i Hrvatske.Zajednice koje su u kasno bronano doba nastanile hrvatski prostor dale su vaan doprinos tom konanom

formiranju etnikih grupa,pogotovo na Jadranu i na sjeverozapadnom Balkanu.Najvaniji izvori za poznavanje simbolike,umjetnikog izraza i dostignua umjetnikog obrta u kasnom bronanom dobu predstavljaju brojne ostave-skupine predmeta ukopanih odjednom u zemlju.Osobito ih je mnogo naeno u meurijeju Drave,Dunava i Save.Pravi razlozi i znaenje ukopavanja u zemlju tih brojnih ostava nisu potpuno razjanjeni.Donedavno je prevladavalo miljenje da su one kao svojina pojedinaca-bilo kao osobno blago,bilo kao ostavtvina putujuih trgovaca ili ljevaa bronce,zakopane u nesigurnim i nemirnim vremenima-pa bi tako svjedoile o razdoblju ratova i nestabilnih prilika.U novije se vrijeme iri miljenje da je velik broj tih ostava bio ukopan u ritualne svrhe,kao dar boanstvima ili oprema za zagrobni ivot pojedinaca ili grupe rtvovatelja.Neke od ostava u sjevernoj Hrvatskoj su bile zavjetnog karaktera:jasni su primjeri meimurska ostava Peklenica s raskono profiliranim iglama golemih dimenzija i ostava iz Gajine peine kod Drenika na Korani s golemom lunom fibulom s antropomorfnim prikazom koji je inae vrlo rijedak u kasnobronanodobnom repertoaru simbola.Ova posljednja ostava bila je osim toga pohranjena u peinskom prostoru,to je prema analogijama iz ondanjeg vremena bila

omiljena sredina za rtvovanje.Za upoznavanje ornamentike kasnog bronanog doba zanimljiv je nalaz dobro sauvanog i bogato ukraenog pojasa izraenog od bronanog lima.Potjee iz jedne ostave iz Slavonskog Broda,a predstavlja dio nonje kasnobronanodobnih odlinika.Prema analogijama on je iz Maarske,Slovake i Vojvodine,ali i predmetima iz ostave u kojoj je bio naen savijen u vie navoja ,noen u 13. ili 12. st.prije Krista. Mlai od brodskog pojasa su reprezentativni limeni pojasevi tipa Kapelna.Ime su dobili prema zajednikom nalazu etiriju pojaseva u ostavi Kapelna kod Donjeg Miholjca u sjeveroistonoj Slavoniji.Taj je tip izraen u obliku elipsoidne ploe s izdankom za kopanje s prednje i sa etvrtastim produenjem za fiksiranje konog remena sa stranje strane. Najkarakteristiniju dekoraciju kasnobronanodobne kulture polja sa arama upoznajemo na posudama i obrambenom oruju od bronanog lima.U junopanonskim ostavama naen je velik broj ulomaka bronanih posuda raznovrsnih oblika,ali u tako fragmentalnom stanju da je njihov prvobitni oblik danas teko rekonstruirati.

Religiozna svijest starije kulture polja sa arama likovno je izraena,osim motivima sunevog kulta i velikim brojem amuletnih privjesaka.Najee su privjesci u obliku kotaa,pjeanog sata ili su listoliki. U keramikim oblicima i njihovom ukraavanju prevladavala je i dalje tenja za oponaanjem metalnih posuda,to se oituje temeljnim oblicima posuda,ali i njihovim ukraavanjem,rebrenjem i poliranjem povrine na visoki sjaj.U 12. i 11. st. u sjevernoj je Hrvatskoj vodea kulturna grupa bila grupa Zagreb.Kasnije,na prijelazu 11. u 10. st. nastao je u krilu kulture polja sa arama u sjevernoj Hrvatskoj novi kulturni i stilski kompleks,promatran obino kao mlaa faza kulture polja sa arama.Njegov regionalni razvoj pratimo u grupi Velika Gorica u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i u donjem Pokuplju te u grupi Dalj u istonoj Slavoniji.

Na sjevernoj,vioj obali Save podignuto je u 13. st.prije Krista naselje.Ono je,irei se du obale u pravcu dananjeg sela Novigrad,trajalo dulje vrijeme,sigurno do u 10.st.U naprednom i bogatom naselju otkriveno je u arheolokim istraivanjima postojanje raznih obrta,meu kojima je istaknutu ulogu imalo lijevanje bronanih predmeta,kako svjedoe nalazi brojnih ljevakih kalupa.Dvije kue koje su pronaene bile su podignute na drvenim platformama,poloenima na drvene vertikalne stupce pobijene u vrstu podlogu obale.Te su kue bile zatiene od uobiajne vlage,ali i od povremenih visokim vodostaja. Dok za bronanodobne kulturne grupe u sjevernoj Hrvatskoj ne znamo etnika imena njihovih nositelja,u mnogo smo povoljnijem poloaju za podruja dananje Like,sjeverne Dalmacije i Istre,osobito od 11.st.Antiki su pisci zapisali etnika imena njihovih nositelja:Japoda,Liburna i Histra.Matino podruje Japoda moe se smjestiti u dananju Liku.Za Liburne,koji su stanovali na sjevernom dijelu istone jadranske obale,izmeu Rae i Krke te na otocima,s granicom prema Japodima u zaleu na Velebitu,moemo ustvrditi da su prvi mediteranski narod,orijentiran ponajvie na more i preko njega na suprotnu,talijansku obalu.

11. i 10. st.prije Krista znae prijelomno razdoblje i za istarski poluotok.Povezanost s panonskom i jugoistonoalpskom kulturom polja sa arama ovdje je izrazitija nego na podruju Japoda i Liburna.Tijekom 11.st. oblikovala se tzv. I.faza kulture Histra,oznaena posvuda novim grobnim ritualom,pokopavanjem spaljenog pokojnika u aru.Najbolji predstavnik tog razvojnog stupnja jest groblje Gradine nad Limskim kanalom,ali su u to vrijeme bila osnovana i druga,kasnije vrlo vana sredita HistraNezakcij,Picugi i Beram.Unutar prve faze histarske kulture arheoloka je ostavtina toliko bogata da se na temelju grobnih cjelina i stilskih obiljeja mogu razdvojiti dvije podfaze.Mlaa faza,koja pripada 10.st.,oznaena je u prvom redu pojavom kosih rebara na trbuhu posuda,najee ara.U vremenu kada je nestala kultura srednjeg bronanog doba i kada se u nekim bitnim crtama promijenio ivot na istarskom poluotoku,zasnovan je posve novi kulturni razvoj,u poetku proet karakteristikama panonske i alpske kulture polja sa arama,ali ubrzo preraen u dodiru s jadranskom sferom.Tako je ostvaren nov i osebujan povijesni sklop iz kojeg se rodila histarska civilizacija starijeg eljeznog doba.

Istra je poevi od 11.st. napredovala na mnoge naine:ivot je na gradinama bio bolje organiziran ,usavrili su se i obrambeni sustavi,materijalna je kultura postala bogatija oblicima i dodirima s drugim kulturnim grupama.Mnoge aspekte ivota posredno nasluujemo:morale su se uvoziti sirovine za proizvodnju bronanih predmeta ili sami predmeti,to znai da je bila organizirana trgovina i odreeno drutveno struktuiranje koje je omoguavalo sve te djelatnosti.Istra se inae ubraja u regije koje nisu raspolagale zalihama i leitima vlastitog metala.Svi su se takvi krajevi morali opskrbljivati uvezenim proizvodima ili bar poluproizvodima.Takva je situacija oita u ranoj fazi,ali u stoljeima koja se slijedila Histri su ipak stvorili osebujan stil okarakteriziran njihovim odabirom i ukusom te odreenom prilagodbom oblika i ukrasa.

Bronano doba u Bosni i Hercegovini

Prva naselja i grobovi bronanog doba u BiH otkriveni su ve krajem 19. i poetkom 20.st. na Debelom brdu kod Sarajeva,u izvjesnom broju tumula glasinakog podruja,na dvije glasinake gradine,te na Velikoj gradini u Varvari na vrelu Rame.U istom razdoblju naeno je i nekoliko znaajnih ostava kasnog bronanog dobaMakovac,Peringrad,Drenov do,Motke..I pored toga,neusporedivo vei broj,kao i bogatstvo nalazita eljeznog doba istraenih u isto vrijeme,naveli su iru Truhelku da u prvom sintetskom radu o prapovijesti ovih krajeva (1914.)zakljui kako je bronano doba u Bosni bilo kratkog trajanja.Period izmeu 1914. i 1945. bio je obiljeen stagnacijom rada na arheologiji u BiH,pa znaajnijih iskopavanja novih nalazita nije bilo.Ipak i u tom razdoblju prispjelo je u Zemaljski muzej u Sarajevu i u Muzej Bosanske krajine u Banja Luci dosta novog materijala iz bronanog doba,uglavnom ostava i pojedinanih nalaza(Novi Grad,Blatnica,Medeno polje,Brezovo polje,Debelo brdo).

Najvei napredak u istraivanju bronanog doba uinjen je u periodu nakon drugog svjetskog rata.Pored serije ostava dospjelih u razne muzeje,te mnogih pojedinanih nalaza,izvrena su brojna sistematska iskopavanja naselja i grobova.Istraena je itava serija gradina:Alihode,Zecovi,Kekia glavica,Vis,Pivnica,Varvara,Pod, Korita,Savii,Neajno kod Posuja.Istraivana su ili sondirana i ravniarska naselja u sjevernoj Bosni(Starije naselje u Donjoj Dolini,Doboj),a vane nalaze dale su i neke od hercegovakih peina(Ravlia,Sunika,Hateljska).Nova istraivanja grobova nisu bila tako brojna,ali su dala vane rezultate.Pored sluajnih nalaza grobova iz Donjeg Vakufa i nekoliko novih grobova pod humkama Kusaama,sutinski nove rezultate dale su dvije grupe nalazita:nekropole sa humkama u donjem Podrinju i nekropole sa spaljivanjem u sjevernoj Bosni.Posebno je za rano bronano doba od znaenja bilo iskopavanje grobova pod humkama(tunulima)u istonoj Hercegovini(epelica,Orah,Ljubomir).Na toj osnovi bilo je mogue dati jednu iru sliku razvoja tijekom bronanog doba u ovim krajevima,mada jo uvijek s brojnim nepoznanicama. Osnovne geografsko-kulturne zone u broano doba BiH su:sjeverna Bosna,centralna Bosna,istona Bosna i Hercegovina.

U sjevernobosanskoj zoni rano i srednje bronano doba su slabo poznati,ali ono malo podataka kojima raspolaemo ukazuje na prirodnu povezanost s Podunavljem.Tijekom srednjeg bronanog doba na prostoru juno od Save razvija se juni ogranak kulturne grupe Barice-Greani,rasprostranjene i u odgovarajuem dijelu Slovenije.Tu grupu karakterizira spaljivanje sa specifinim postupkom:izgorene kosti i pepeo polau se u plitku jamu pokrivenu zdjelom.Nekropole mogu biti ravne ili u obliku niskog tumulusa.Ta grupa nastavlja svoj razvoj i poetkom kasnog bronanog doba(BrD,Ha-A1).Kao tipini predstavnici njezine starije faze mogu se uzeti nekropole u niskim tumulima iz Laminaca-Jaruana i iz Podnovlja,a mlae faze ravne nekropole iz Barica i Dvorova.Krajem 2. i poetkom 1. tisuljea stare ere dolo je,najvjerovatnije,do snanog priliva nositelja kulture polja s urnama iz krajeva preko Save u sjevernu Bosnu.U navedeno vrijeme poelo je i osnivanje Starijeg naselja u Donjoj Dolini,kao i veeg broja drugih naselja u sjevernozapadnoj Bosni,uglavnom gradinskog tipa.U istu fazu spadaju i odgovarajui slojevi mlaeg naselja na gradini Zecovi,kao i najstariji horizonti gradina u Kekia glavici i ungar,te sojenikog naselja u Ripu.U vremenu koje odgovara srednjoeuropskom Ha B

nastaje izrazita razlika izmeu sjevernozapadne Bosne(od Une do porjeja Vrbasa),u kojoj jo traje kultura polja s urnama u svom izvornom obliku i istonog dijela sjeverne Bosne(od Ukrine do Drine).U tom dijelu sjeverne Bosne razvija se grupa VisPivnica,nesumnjivo povezana s kulturom polja s urnama u uem smislu,ali isto tako i srodna s junovojvoanskom bosutskom grupom ovog razdoblja,a u izvjesnoj mjeri i sa srednjobosanskom kulturnom grupom kasnog bronanog doba. Istona Bosna,tonije reeno glasinako podruje i Podrinje,u bronano doba gravitira prema centralnom Balkanu i prema istonom dijelu srednjeg Podunavlja.Dvije su osnovne karakteristike te oblasti:sahranjivanje pod tumulima i gradinski tip naselja.Najstarija naselja i grobovi ispitani su zasad samo na Glasincu(Gradina u Koutici,Gradac u Kusaama i neke druge gradine,tumuli iz Kovaeva dola,Rudina,upanovia).Veina ih pripada iroko shvaenoj kulturi ranog bronanog doba centralnog Balkana,ali je karakteristina i pojava tumula s keramikom cetinske kulture.Tee je pratiti kontinuitet naseljenosti ovog podruja u srednje bronano doba,prvenstveno uslijed nedostatka pouzdano potvrenih naseobinskih slojeva,mada je vjerovatno da su neke od

gradina istone Bosne mogle biti naseljene bar krajem tog perioda(Br C).Grobovi srednjeg bronanog doba,i dalje pod tumulima,s dominantnom inhumacijom i uz manji postotak incineracija,mogu se podijeliti u dvije grupe: 1/ junu (Glasinac i gornje Podrinje s veim brojem lokaliteta);ta grupa je vjerovatno dio jedne ire rasprostranjene unutarbalkanske kulture srednjeg bronanog doba 2/ sjevernu (srednje i donje Podrinje),s grupama tumula .Kasno bronano doba donosi znatne promjene.Dok se poetkom ovog doba u donjem Podrinju jo zadrava podrinjska grupa,a zatim nestaje,glasinaka grupa kasnog bronanog doba doivljava svoj puni razvoj irei se od Romanije do Lima i prodirui na jugoistok i dalje,do Petera.Ona osniva velik broj novih gradinskih naselja,od kojih ce vei broj postojati i kasnije,tijekom eljeznog doba.Tumuli ovog podruja(Gradac,Mla,Maravii,Planje, Borovsko,Pljeivica,Osovo,Sjeversko..) pokazuju snaan i kontinuiran razvoj jedne kulturne cjeline zapadnocentralnobalkanskog porijekla u dugom intervalu od 13.st.(Glasinac IIIa) do kraja 9.st.(Glasinac IIIc).Ona ima izgraenu individualnu kulturno-etniku fizionomiju(tip naselja i nain stanovanja,keramike forme,nain sahranjivanja,nakit-nonju,ornamentalni sistem u okviru

ireg-zapadnobalkanskog-geometrijskog stila).Bez ikakve cezure ona urasta u glasinaku kulturu starijeg eljeznog doba. Centralna Bosna sa sjevernom Hercegovinom(Rama i gornja Neretva)ini cjelinu za sebe,pa je i u rano i u kasno bronano doba definirana kao prelazna zona,ne samo zbog svog geografskog poloaja ve i zbog viestrukih veza s Podunavljem,na jednoj,centralnim Balkanom,na drugoj i Mediteranom,na treoj strani.Dominantna karakterisitka te zone je ivot u naseljima gradinskog tipa:naseobinski kompleks Debelo brdo-ZlatiteSoukbunar,te Gradac kod Sarajeva,Pod kod Bugojna,Grad Prusac,Gradina u Alihodama u dolini Bile i Velika gradina u Varvari na vrelu Rame kao vieslojna,te vei broj manjih,jednoslojnih gradinskih naselja u centralnoj Bosni i sjevernoj Hercegovini.U rano bronano doba Pod,Varvara,Debelo brdo i Alihode pokazuju dosta zajednikih osobina,prije svega u dominantnoj vrsti grube keramike ukraene trakama i udubljenjima,zatim u nekim oblicima finije keramike i u tipovima ukraavanja(tehnika namotane niti,vrpasto ukraena keramika,ljestviasti motiv),ali i odreene razlike,pa ne moe biti govora o jednoj definiranoj kulturi ili kulturnoj grupi.Iz srednjeg bronanog doba poznat je samo sloj na Velikoj

gradini u Varvari,koji pokazuje odreenu bliskost s istovremenim razvojem na sjeverozapadnom Balkanu(Lika,Istra),a djelomino i u Podunavlju i koji potvruje kontinuitet ivota i kulture od ranog do u kasno bronano doba.Tijekom kasnog bronanog doba (Br D-Ha B)nastaje izvjesna diferencijacija.Na jednoj je strani Varvara(slojevi C-1 do C-3) i gradine oko Sarajeva(Debelo brdo,Kotorac,Fortica),povezani meusobno,a i sa glasinakom kulturnom grupom na istoku,te s jugozapadnom Bosnom(srednjodalmatinska grupa) i Hercegovinom.Na drugoj strani,oko gornjih tokova Vrbasa i Bosne,razvija se srednjobosanska kulturna grupa kasnog bronanog doba(kraj Ha A-Ha B3),sa snanim gradniskim naseljima,razvijenom arhitekturom,izrazitim oblicima i sistemom ukraavanja keramike.Najvaniji do sada istraeni centri ove grupe su Pod kod Bugojna i Kopilo kod Zenice. Hercegovina(s jugozapadnom Bosnom,tj.Livnom,Glamoem, Tomislavgradom i Bukim blatom)ini etvrtu geografsko-kulturnu zonu u bronanom dobu.U ranoj fazi dominantna je posuka kultura,s velikm brojem suhozidom utvrenih gradina(Veliki gradac u Prviali-Tomislavgrad,Neajno,Trostruka gradina u SoviimaGrude,gradine oko Ljubukog,Mostara).Osim gradina,poznato je i

nekoliko peinskih stanita nositelja ove kulture:Ravlia,Sunika, Hateljska i druge peine,kao i mnoga vangradinska,otvorena naselja koncentriranog ili razbijenog tipa.Karakteristino je sahranjivanje mrtvih u zgrenom poloaju,po pravilu u kamenim sanducima,pod tumulima kamene ili kamenozemljane konstrukcije.U isto vrijeme u itavoj Hercegovini postoji,neto ranije nastala,cetinska kultura,poznata za sada samo iz dva naselja(gradina Krstina kod Posuja i Ravlia peina),te iz nekoliko tumula u istonoj Hercegovini(Orah,Ljubomir).Srednje bronano doba je u ovoj zoni praktino neistraeno,a i kasno bronano doba je slabo poznato,osim u zapadnom dijelu,u kojem se ponovno podiu brojna gradinska naselja(zapadna Hercegovina i krka polja jugozapadne Bosne);utvreno je da se radi o ranoj fazi srednjodalmatinske kulturne grupe,koja e svoj puni razvoj dostii tijekom eljeznog doba.I iz istone Hercegovine poznato je nekoliko grobova i vie gradinskih naselja ovog razdoblja,ali je njihovo kulturno opredjeljenje jo neizvjesno;moe se samo pretpostaviti da bi ti krajevi mogli u ovo doba postupno ulaziti u areal rasprostiranja glasinake grupe kasnog bronanog doba.

Osnovu privrede tijekom ranog i srednjeg bronanog doba inilo je stoarstvo i poljoprivreda.U kasno bronano doba pridruuje im se i metalurgija,a moda i rudarstvo.Izvjestan prioritet moralo je imati stoarstvo,ne samo iz ekolokih razloga(u bronano doba intezivno se naseljavaju planinski i kraki predjeli)ve i kao jedina privredna grana koja je mogla dati znaajnije vikove proizvoda nune za razmjenu dobara,posebno za pribljavanje bronce,u obliku gotovih proizvoda ili sirovine.Proizvodnja metalnog oruja,orua i nakita postojala je,makar i u minimalnom obliku,jaajui postupno,ali tek u jednoj relativno kasnoj fazi(prva stoljea 1.tisuljea stare ere)osniva se veliki broj samostalnih radionikih centara(Ripa,Donja Dolina,Pivnica,Varvara,Debelo brdo i dr).Ovim,najvanijim granama valja dodati i druge djelatnosti:lov kao dopunski izvor prehrane,lonarstvo,izradu tekstila i druge pomone radinosti. U oblasti duhovne kulture dominantne su dvije grane:kult mrtvih,kao najuoljiviji i najizrazitiji religijski fenomen,i likovna umjetnost,izraena prvenstveno u keramici i na metalu.Manifestiran u vie vidova i pojava(tumuli i ravni grobovi,inhumacija i incineracija,prilozi u grobovima,od simbolinih do vrlo bogatih,

obredi-dae,vreni tokom sahrane i kasnije,u odreenim prilikama,nad grobom)-kult mrtvih u ovo doba sadri irok kompleks religijsko-magijskih komponenti.Likovna umjetnost manifestira se,poetkom bronanog doba prvenstveno na keramici,i to jednim eklektinim kompilatornim manirom,karakteristinim kako za srednjobosansku,prelaznu,tako i za mediteransku zonu(posuka kultura);svojstven likovni izraz izgradila je u to vrijeme na ovom prostoru jedino cetinska kultura.Treu pojavu,tipinu za rano bronano doba(u nekim krajevima ona ostaje dominantna i kasnije)ini tzv.anornamentalni stil.U srednje doba stilovi i tehnike ukraavanja tipine za rano bronano doba brzo nestaju,znaajnijih pojava umjetnikog karaktera jednostavno nema:tek krajem ovog perioda,u donjem Podrinju oivljava dekorativna umjetnost u metalu.Tokom kasnog bronanog doba,najprije na metalnim proizvodima,a zatim i na keramici,razvija se zapadnobalkanski geometrijski stil sa znaajnim centrima u istonoj(Podrinje,Glasinac)i u centralnoj Bosni(srednjobosanka kultura).Veoma strog,apstraktnogeometrijski,taj stil dominira na ovom tlu vie od 5 stoljea irei svoj utjecaj prema sjeveru,zapadu i jugu.Krajem kasnog bronanog doba pojavljuje se i sitna antropomorfna glinena plastika.

Drutvena i politika organizacija,kao i nain ivota u BiH mogu se prikazati zasad samo u obliku dosta uopenih pretpostavki.Ako se nomadsko ili polunomadsko stoarenje kao osnovni oblik privrede i nain ivota uzme kao realna pretpostavka za rano i srednje bronano doba,moralo bi se raunati s relativno malim zajednicama,dosta pokretnim i bez vrsto omeenih teritorija.Ipak,neke pojave(npr.snano utvrene gradine s dvostrukim ili trostrukim suhozidom,gradine s nekom vrstom akropole)ukazuju na postojanje drutvene discipline i odreene hijerarhije unutar tih zajednica,a i na dranje,bar u toku ivota nekoliko generacija,odreenih teritorija u posjedu.Kasno bronano doba,tijekom kojeg se formiraju dosta jasno omeene vee teritorijalne cjeline,vjerovatno je vrijeme u kojem poinje proces obrazovanja veih plemenskih zajednica od kojih e neke,u toku eljeznog doba,izrasti u sloene politike i etnokulturne organizme(npr.Japodi,Delmati,Mezeji,Desitijati..).Na elu tih zajednica je ve dosta snaan sloj rane rodovsko-plemenske aristokracije,ije postojanje reflektiraju npr. ostava iz Velikog Mounja ili neki od izrazito bogatih glasinakih grobova kasnog bronanog doba.