TEME IZ METODOLOGIJE ISTRAIVANJA U ODGOJU I OBRAZOVANJU (u naznakama) Tema 1.

UVOD U METODOLOGIJU ISTRAIVANJA U ODGOJU I OBRAZOVANJU POJAM - cilj naune spoznaje nije samo upoznavanje nego i mijenjanje stvarnosti: upoznavanje efikasnosti pojedinih odgojnih postupaka upoznavanje stvarnosti, sa ciljem primjene onih postupaka koji daju najbolje rezultate u ostvarivanju odgojnih zadataka mijenjanje stvarnosti. - Pedagoka spoznaja se ostvaruje nauno-istraivakim radom - Izvori pedagoke nauke (Schmidt): pedagoka spoznaja drutvena stvarnost odgojni proces metodoloka spoznaja - etimologija: methodos (gr.) = um, postupak, razrada; logos (gr.) = rije, razmatranje - Def.: a) Onaj dio pedagogije koji prouava puteve naune spoznaje u podruju odgoja i obrazovanja b) Primjena i adaptiranje opdih principa i postupaka naunog istraivanja na specifino podruje odgojno-obrazovnih problema (Abelson)

HISTORIJSKI RAZVOJ METODOLOGIJE - postupci kojima se istrauju pisani dokumenti ranije su se razvili i usavrili nego postupci kojima se istrauje pedagoka stvarnost (na prelazu 19/20. stoljede) - uvoenje eksperimenta i koritenje kvantitativnih postupaka (19/20. stoljede) povezano je sa dva izraena nastojanja u pedagokoj teoriji: nastojanje da se i u drutvene nauke uvedu egzaktniji postupci istraivanja (Bine, Simon, Klapared, Lazurski, Hol, Wundt ...) nastojanja i zahtjevi praktiara za mjernim instrumentima i egzaktnom analizom nastavnog procesa a) pojava prvih metodskih prirunika koji se zasnivaju na rezultatima eksperimentalnog istraivanja (Lay, 1918.) b) pokretanje asopisa za publikovanje dobijenih rezultata istraivanja (Meumann) razvoj naunog istraivanja o problemima odgoja u Sovjetskom savezu pedologija nauka o djetetu Blonski primjena istraivakih postupaka kojima se nastoji na egzaktniji nain pridi pedagokoj stvarnosti (Zankov, abalov, Jarovoj, Landa) u Njemakoj izmeu dva rata zamire egzaktno istraivanje pedagoke stvarnosti (Petrsen istraivanje nastave za potrebe reforme obrazovanja) u SAD razvoj metodologije istraivanja u odgoju i obrazovanju je iao u dva pravca: tehniki usavravanje postupaka istraivanja i obrade dobijenih rezultata tenja za sintetikim postupanjem u rjeavanju pedagokih problema

KARAKTERISTIKE PEDAGOKE SPOZNAJE 1. OBJEKTIVNOST - u pedagokoj spoznaji se polazi od injenica koje predstavljaju odraz pojave nastale u odreenom odsjeku vremena i utvrenim uslovima (Zankov) - drutvena angairanost i odgovornost istraivaa: odgoj i obrazovanje je jedan od najosjetljivijih aspekata drutvene prakse 2. ASIMPTOTINOST - nikad se ne moe dodi do potpune i apsolutne pedagoke spoznaje - svakoj etapi prethode ranije, manje savrene spoznaje, a slijedit de joj budude, savrenije - instatia negativa neoekivan suprotan sluaj: meu pojavama na kojima se vri generalizacija uvijek postoji odreen stupanj vjerojatnosti drukijih ishoda (znaaj izbora uzorka) 3. SINTEZA INDUKCIJE I DEDUKCIJE - indukcija: na osnovu velikog broja istovrsnih pojava, pronalazimo zakonitost koja opdenito vrijedi (primjer: empirijska istraivanja) nepotpuna: na osnovu svakog desetog sluaja, zakljuujemo uopde potpuna: obuhvatamo sve sluajeve da bismo generalno zakljuili - dedukcija: na temelju poznavanja opde-drutvenog kretanja prouava se i odreuje pravac kretanja drutvene prakse na posebnom podruju. Istraivanja iz podruja filozofije odgoja Logika i lingvistika analiza fenomena (ta je odgoj? ta je obrazovanje? ta je znanje?) 4. SINTEZA KVALITATIVNOG I KVANTITATIVNOG IZRAZA - svaka pojava ima svoje kvalitativne i kvantitativne aspekte - kvantitativna obrada podataka ne smije da bude nezavisna od kvalitativne analize - tekode kvantifikacije (djeja igra, agresivnost, nedisciplina konstrukcija mjernih instrumenata) 5. PEDAGOKA PRAKSA KAO KRITERIJ ISTINITOSTI - nauno utvrenim podatkom iz pedagoke stvarnosti moe se smatrati samo ono to je dokazano praksom, iskustvom (Muid) OSOBINE LINOSTI ISTRAIVAA 1. INTELEKTUALNE OSOBINE a) irok intelektualni horizont (sposobnost kritikog i stvaralakog miljenja, poznavanje stranih jezika i savremenih komunikacijskih tehnologija, radoznalost) b) Opda pedagoka kultura i specijalno poznavanje onog podruja koje istrauje c) Metodoloka sprema d) Sposobnost organizacije vlastitog rada i rada drugih 2. KARAKTERNE OSOBINE a) Upornost i ustrajnost b) Hrabrost c) Emocionalan stav prema svom radu d) Stav prema suradnicima (timski rad interdisciplinarni pristup u istraivanju)

VRSTE PEDAGOKOG ISTRAIVANJA Razliiti kriteriji klasifikacije: a) Dob osoba na koje je upravljen odgojno-obrazovni proces b) Prema okolini, odnosno institucijama c) Prema specijalnim kategorijama odgajanika d) Prema sadrajima odgoja e) Prema elementima regulacionog kruga odgojnog procesa (drutvo, odgajatelj, odgajanik Klasifikacija vezana za metodoloku problematiku: a) Fundamentalna i operativna istraivanja b) Transverzalni i longitudinalni pristup istraivanju c) Istraivanja prema njihovoj vremenskoj usmjerenosti FUNDAMENTALNA I OPERATIVNA ISTRAIVANJA Fundamentalna: pronalaze se osnovne zakonitosti u pojavama, prirodi i drutvu Operativna (primijenjena, razvojna): pronalaze se putevi da se usavre postupci ovjeka oko mijenjanja pojava u prirodi i drutvu TRANSVERZALNI I LONGITUDINALNI PRISTUP U ISTRAIVANJU Transverzalni pristup: pojava se istrauje u isto vrijeme, ali na raznim mjestima i u raznim uslovima (maloljetnika delikvencija) Longitudinalni pristup: pojava se prati u vremenu (uzroci delikvencije iz godine u godinu) VREMENSKA USMJERENOST ISTRAIVANJA - da li se istrauje prolost, sadanjost ili bududnost odgoja i obrazovanja - svako istraivanje treba imati svoj historijski uvod i refleksije za kretanja u bududnosti - historinost i historicizam - historijsko-pedagoka istraivanja mogu biti organizirana horizontalno (hronoloki) verikalno (po problemima)

VRSTE ISTRAIVANJA (ISTRAIVAKI NACRTI) prema Vizek-Vidovid V.: o Deskriptivna istraivanja Pregledna ili anketna istraivanja opisuje se zateeno stanje, ne objanjavaju se odnosi meu varijablama niti uzrono-posljedine veze Korelacijska istraivanja utvruje se veza meu promatranim varijablama pozitivna i negativna korelacija, nepostojanje korelacije doznaje se o povezanosti varijabli, ali se ne otkriva uzronost Komparativna istraivanja slina korelacijskim: ispituju se odnosi meu varijablama kroz usporeivanje rezultata kod razliitih skupina (npr. razlike meu uenicima koji pokazuju visok i nizak strah od ispitivanja o Kauzalna - eksperimentalna istraivanja namjerno mijenjanje jedne varijable da bi se provjerilo kako to djeluje na drugu varijablu (zavisna i nezavisna varijabla eksperiment:

o faktorijalni: kako prisutnost ili odsutbost nezavisne djeluje na zavisnu varijablu o funkcionalni: kako razliit nivo nezavisne varijable djeluje na zavisnu eksperimentalna, kontrolna, usporedna grupa (usporedna grupa dobija neki drugi tretman u odnosu na eksperimentalnu)

o Razvojna istraivanja o longitudinalna: isti ispitanici se prate u odreenom vremenskom razdoblju o transverzalna: razliiti ispitanici u istom vremenskom trenutku

Tema 2.:

ETAPE PEDAGOKOG ISTRAIVANJA

spoznajna trijada, kao opdi put spoznaje:

od ivog promatranja ka apstraktnom miljenju primjena u praksi

etape u realizaciji puta spoznaje: a) izbor problema istraivanja b) izrada projekta istraivanja i stvaranje uslova za njegovo izvravanje c) sakupljanje podataka o pojavi koju istraujemo d) obrada sakupljenih podataka e) interpretacija rezultata f) objavljivanje izvjetaja o istraivanju g) praktina primjena novih spoznaja (do kojih se dolo istraivanjem) J. Dewey (prema Rummel-u): a) Osjeda se potreba za rjeenjem neke potekode b) Ova se potekoda pretvara u nauni problem koji trai rjeenje (svjesnim zahvatanjem) c) Razmiljanje o mogudnostima rjeenja: postavljanje hipoteza o tome kako bi se problem mogao rijeiti d) Sakupljanje podataka, kao dokaza (ili protudokaza) za tanost tih hipoteza e) Stvaranje zakljuka na osnovu podtaka (T.L. Kellley, dodaje i slijededu etapu): f) Unoenje zakljuka u nauno miljenje, ime se pojavljuje novi problem i potreba za daljim istraivanjem

IZBOR PROBLEMA ISTRAIVANJA Faktori koji utiu na izbor problema istraivanja: 1. Potrebe prakse a) Subjektivni kriterij: miljenje samog istraivaa b) Objektivni kriterij: - miljenje rukovodilaca i ustanova - aktualna pedagoka zbivanja u tampi i javnosti - ispitivanje miljenja reprezentativnog uzorka 2. Interes nauke - nauni projekti, inicijative 3. Lini afiniteti istraivaa

profesionalna znatielja i orijentiranost (istraiva koji ima afinitete prema istraivanju djejeg umjetnikog izraza, osjedade se frustriran ako treba istraivati usvajanje tablice mnoenja kod uenika)

4. Kadrovske mogudnosti - multidisciplinarni tim profesionalno osposobljenih i metodoloki educiranih strunjaka 5. Metodoloke mogudnosti - pojedini problemi su nejednako dostupni razliitim postupcima istraivanjima 6. Materijalne mogudnosti - pri izboru problema mora se voditi rauna ime raspolaemo u materijalnom i finansijskom pogledu (oprema, potrebna finansijska sredstva)

PROJEKAT ISTRAIVANJA Vanost projekta Razlozi neophodnosti izrade projekta: - Projekat omoguduje pregled i organizaciju vlastitih misli - Omoguduje uoavanje slabosti u izneenim mislima i uoavanje potekoda koje se mogu pojaviti - Nudi pregled aktivnosti koje prethode samom istraivanju - Slui kao dokumentaciona osnova Sadraj projekta: a) Tano definiran nauni problem (predmet i problem istraivanja) b) Opdi opis metoda pristupanja c) Detaljan opis instrumentata, postupaka i tehnika istraivanja d) Podaci iz kojih se vidi opravdanost generalizacija na osnovu dobijenih rezultata e) Tehnike obrade podataka f) Satav tima i podjela zadataka g) Kalendar istraivanja h) Predraun predvidivih trokova i) Nain objavljivanja rezultata j) Predvidive koristi za pedagoku praksu

Tema 3.: CILJ, ZADACI I HIPOTEZE U PEDAGOKOM ISTRAIVANJU Predmet i problem istraivanja: - problem proizlazi iz predmeta - predmet istraivanja odnosi se na definirano podruje unutar kojeg se provodi istraivanje, a u sklopu tog predmeta definira se problem, kao ui pojam ili pitanje koje se eli istraiti - primjeri definiranih problema (pitanja na koja istraivanje treba nadi odgovor):

a) razlikuju li se osobe razliitog stupnja naobrazbe u svojim stavovima prema religiji? b) pamte li studenti bolje smislene ili besmislene slogove? c) utiu li socioekonomski uslovi obitelji na izraenost pojave vrnjakog nasilja njihove djece? Cilj i zadaci istraivanja: - problem se najede ne moe istraiti u cjelosti, pa se odreivanjem cilja ili ciljeva istraivanja preciznije odreuje koji de aspekti definiranog problema biti obuhvadeni istraivanjem. - polazni cilj i posebni ciljevi - zadaci su konkretna pitanja na koja treba istraivanje dati odgovor: istraiti, utvrditi, analizirati i interpretirati razlike u uspjenosti zapamdivanje smislenih i besmislenih slogova Hipoteze: - proizlaze iz zadataka primjer: a) predmet: stavovi prema religiji b) problem: odnos naobrazbe osobe prema njenim stavovima o religiji c) cilj: istraiti meuodnos nivoa naobrazbe osobe i nivoa afirmativnosti stava prema religiji d) zadaci: istraiti, utvrditi, analizirati i interpretirati postojanje povezanosti izmeu nivoa naobrazbe osobe i afirmativnosti njenih stavova prema religiji prema Maruid i sur. (2000.) postoji pet opdih mjerila znanstvene hipoteze: 1) svrhovitost. Hipoteza treba biti u funkciji postizanja definiranog cilja istraivanja 2) provjerljivost: besmisleno je postaviti hipotezu za koju ne postoje postupci koji omoguduju da se ona provjeri 3) plodnost: hipoteza mora biti plodotvorna u odnosu na zakljuke koji iz nje proizlaze 4) suglasnost: kada se postavlja hipoteza mora biti utemeljena na postojedim znanjima o problemu koji se istrauje 5) jednostavnost: ogleda se u preciznom i konkretnom formuliranju, hipoteza mora biti formulirana na jasan i jednostavan nain Vrste: a) nul-hipoteza (H0) - formulira se u negacijskom - odrinom obliku: pretpostavlja se da ne postoji razlika (da je razlika jednaka nuli) - postavljanje hipoteze u varijanti nul-hipoteze opravdano je obzirom na tehniku njenog testiranja, ali moe unositi zabune u nejasnode obzirom na cilj istraivanja i razumijevanje negacijske pretpostavke - Mejovek M.: moe biti formulirana i u obliku pitanja npr. da li postoji povezanost izmeu pojava A i B? b) radna, direktna ili alternativna hipoteza (H1) formulira se u potvrdnoj verziji u skladu sa zadacima: npr. pretpostavlja se da de se ispitanici kontrolne i eksperimentalne grupe znaajno razlikovati u nivou motiviranosti za uenje nakon djelovanja uvedenog eksperimentalnog faktora akose testiranjem pokae da se moe odbaciti postavljena nul-hipoteza, onda se pouzdano moe prihvatiti alternativna pogreke prilikom testiranja nul-hipoteze: a) pogreka tipa I:

kada je nul-hipoteza istinita, a rezultati njenog testiranja pokazuju da je pogrena, vrimo generalizaciju neke razlike, mada ona zapravo ne postoji (odabrana blaga razina znaajnosti: npr. 0,10; istinita za 90 od 100 sluajeva)

b) pogreka tipa II - kada je nul-hipoteza pogrena, a mi zakljuimo da je istinita, - odabrana razina statistike znaajnosti vrlo stroga (npr. 0,001) u drutvenim i humanistikim znanostima uzima se razina znaajnosti p0,05 i p0,01

TEMA 4. METODE U PEDAGOKOM ISTRAIVANJU Kriteriji pri odreivanju sistema metoda istraivanja 1. S. Pataki: - promatranje, - eksperiment, - razgovor, - prouavanje pedagoke i kolske dokumentacije - prouavanje pedagokog iskustva nastavnika i kole 2. Sovjetski autori (Kairov, Gruzdjev, Konstantinov, Danilov, Jesipov): - promatranje, - eksperiment, - prouavanje dokumentacije - prouavanje uenikih radova - razgovor, - pismeno ispitivanje (anketiranje) 3. Schmidt: - historijska, - deskriptivna - eksperimentalna 4. Nikovid: -

metoda promatranja, metoda eksperimenta, metoda teorijske analize, metoda pedagoke statistike

5. Prodanovid: - metoda analize pedagoke teorije, - deskriptivna metoda, - eksperimentalna metoda 6. Good, Barr i Scates: - historijska, - deskriptivna (Normative Survey metod = metoda normativnih pregleda) - eksperimentalna - kauzalno komparativna - metoda korelacija - metoda prouavanja sluaja

genetika metoda

7. Abelson (dodatni sekundarni kriterij vrijeme kad se pojava deava): - deskriptivna - kauzalna (eksperimentalna i neeksperimentalna) - evaluativna - konstruktivna (pronalaenje novih opdih smjernica u odgoju i obrazovanju na osnovu dobijenih rezultata) 8. Spirin tri grupe metoda naune spoznaje uopde: - metode eksperimentalno-empirijskog nivoa: promatranje, anketa, intervju, eksperiment, prouavanje uenikih stvaralakih radova - metode teorijskog nivoa: analiza i sinteza - metode metateorijskog nivoa: nauka o nauci 9. Buvse: Grupe pedagokog istraivanja: 1. deskriptivno istraivanje 2. komparativno istraivanje 3. Kauzalno istraivanje 4. prognostiko istraivanje Praktina klasifikacija: Ako se kao osnovni kriterij uzme: da li se ispituju ili ne kauzalne veze meu pojavama: - deskriptivna metoda - kauzalna metoda Po kriteriju vremenske usmjerenosti: - historijska istraivanja - istraivanja odgojno-obrazovne sadanjosti - istraivanja bududnosti (prognostika) Prema aspektu prouavanja pedagokih pojava: - longitudinalni aspekt - transverzalni aspekt DESKRIPTIVNA METODA bit metode je u opisivanju pedagokih pojava na deskripciju pedagokih situacija nailazimo i tamo gdje se ne radi o nauno-istraivakom radu karakteristike naune primjene deskripcije: usmjerenost prema iskoritavanju rezultata za naunu spoznaju rad se ne zaustavlja na opisivanju onog to jest, ved obuhvata: usporeivanje, suprostavljanje, evaluaciju, interpretaciju mogudnosti obrade nekih pedagokih problema uz primjenu deskriptivne metode: snimanje nivoa obrazovanosti uenika opis nastavne prakse u kolama prikupljanje miljenja o sadraju i formama rada

Postupci pedagokog istraivanja: 1. historijski postupak 2. Genetiki postupak 3. Statistiki postupak 4. eksperimentalni postupak 5. analitiki postupak

SPECIFINOSTI PROJEKTA DESKRIPCIJE PEDAGOKIH POJAVA - ta de se opisivati (npr., znanje uenika iz podruja estetskog odgoja: kojih uenika, koje znanje)

kada de se opisivati (vrijeme kada se vri deskripcija kritino vrijeme, vrijeme na koje se deskripcija odnosi kritino razdoblje) kako de se opisivati (postupci koji se namjeravaju primjenjivati, instrumenti: zapisnici, protokoli, anketni listovi, upitnici)

KAUZALNA METODA KARAKTERISTIKE - metoda usmjerena ka pronalaenju deskriptivnih veza - J.S. Mill (Sistem deduktivne i induktivne logike) pravila na osnovu kojih se ustanovljuje uzrono-posljedina povezanost: Pravilo slaganja: kada dva ili vie sluajeva iste pojave imaju jednu jedinu zajedniku okolnost, onda je ta okolnost uzrok (odnosno posljedica) te pojave Pravilo diferencijacije: ako su okolnosti u kojima se istraivana pojava pojavljuje, kao i okolnosti u kojima se ne pojavljuje, u svemu jednake osim u jednoj okolnosti, ta okolnost (u kojoj se ta dva sluaja jedino razlikuju), jest posljedica ili uzrok te pojave (dva paralelna odjeljenja primjena razliitih postupaka) Pravilo ostataka: ako se od jedne pojave oduzme onaj dio koji je utvren kao posljedica odreenih uslova, onda je ostatak pojave posljedica ostalih uslova Pravilo usporednih promjena: svaka pojava koja se mijenja, kad god se neka druga pojava na odreen nain mijenja, uzrok je, odnosno posljedica, te pojave (ili je bilo kako s njom kauzalno povezana NEEKSPERIMENTALNA PRIMJENA KAUZALNE METODE - Eksperiment je mogude primjenjivati u sadanjosti (namjernim izazivanjem pojave) - U historijskim istraivanjima tragamo za uzrono-posljedinim vezama (za kauzalnim odnosima) - Servey-metoda: direktno dobijanje podataka na osnovu kojih se zakljuuje o kauzalnoj povezanosti

EKSPERIMENT U PEDAGOKOM ISTRAIVANJU eksperimentalni faktor Eksperiment jednostavne sukcesije (eksperiment sa jednom grupom) Inicijalno stanje djelovanje faktora finalno stanje Doznajemo koliko je neki postupak efikasan, ali ne i odgovor na pitanje: koji je od dva postupka efikasniji (koritenje dva ciklusa sa istom grupom): C1: I EF1 - F C2 : I EF2 F Nedostaci ogranienja -tekode: - Djelovanje faktora se mora uporeivati na razliitom gradivu (koliko je djelovala razliitost gradiva, a koliko razliiti postupci?) - Nejednaka teina gradiva u pojedinim ciklusima - Tekode usporedbe rezultata (teina testa) - Uticaj razvoja sposobnosti (nakon prvog ciklusa) transfer uenja

Eksperiment sa paralelnim grupama (E-grupa; K-grupa) - potekode postizanja ekvivalentnosti grupa - prednosti: nema opasnosti djelovanja jednog faktora na drugi nema opasnosti djelovanja razlika u nastavnoj grai

nema opasnosti djelovanja razlika u mjernim instrumentima (u inicijalnom, kao i u finalnom mjerenju koriste se isti instrumenti u obje grupe) nedostaci: velik je broj varijabli koje u inicijalnom stanju treba ujednaiti i kontrolir ati ostvarivanje ekvivalentnosti oteava mogudnosti formiranja grupa (smanjuje se broj ispitanika) u toku samog eksperimenta moe se naruiti ekvivalentnost (tekode kontrole svih varijabli)

Eksperiment sa rotacijom faktora - Prvi ciklus: Grupa A: Inicijalno stanje F1 finalno stanje Grupa B: Inicijalno stanje F2 finalno stanje - Drugi ciklus: Grupa A: Inicijalno stanje F2 finalno stanje Grupa B: Inicijalno stanje F1 finalno stanje - Prednost: neutralie se djelovanje neujednaenosti grupa - Nedostatak: organizacione tekode u primjeni Ex-post facto postupak (eksperimentalni faktor je ved ranije unesen) Varijable u eksperimentalnom istraivanju: Nezavisna (radno iskustvo nastavnika) Zavisna (stavovi o vrijednostima menadmenta u obrazovanju) Posredujuda (struna sprema) Kriterijska (spol) Klasifikacija varijabli prema kriteriju mjerljivosti statistikim operacijama: Nominalne ili kategorike: klasifikuju individue u koncepte; npr. ispitanici po uzrastima ili razredima, ispitanici po opdem uspjehu, rani, srednji, kasni adolescenti; seoska, gradska kola Ordinalne: klasifikovanje ispitanika ili podataka po rastudem ili opadajudem rangu. Izmeu klasa u ordinalnom klasifikovanju nije jednaka distanca: izmeu prvog i drugog mjesta moe biti razlika 5 bodova, a izmeu tredeg i drugog svega jedan bod (npr., zlatna, srebrna, bronzana medalja) Intervalne (kontinuirane): ove varijable imaju jednaku distancu izmeu ispitanika (sva djeca od 7 godina starija su za godinu od estogodinjaka i za isto toliko mlaa od osmogodinjaka Racio-intervalne: jedinice (individue ili podatke) svrstavamo u kategorije definisane intervalima (duina radnog staa: do 10 godina, 11-20, 21-30, 30-40; bodovi na testu: na kojem je mogude osvojiti 50 bodova: 0-10, 11-20, 21-30, 31-40, 41-50) Dihotomne: razvrstavanje ispitanika ili podataka na dvije kategorije (muko ensko, napet oputen) Pretvaranje varijabli iz jednog u drugi tip: Kontinuirana u racio-intervalnu: na skali Likertovog tipa 10 ajtema sa kvantificiranim kategorijama od potpuno tano (5) do potpuno netano (1); maksimalan rezultat je 50, minimalan 10; ukupan skor pretvaramo u tri intervala: 10-13 negativan stav, 14-27 neizdiferenciran stav, 28-50 pozitivan stav

10

TEMA 5. UZORAK I POPULACIJA istraivanje ne moe obuhvatiti sve sluajeve (populacija ili osnovni skup) kod kojih se eli istraiti neka pojava ili problem u istraivanjima u odgoju i obrazovanju i u drugim humanistikim naukama najede se populaciju ine ljudi, pa se upotrebljava termin ispitanici (ali se moe raditi o istraivanju pisane dokumentacije gdje se istraivanje odnosi na materijalne objekte) istraivanjem obuhvatama samo dio populacije, koji odabiremo po posebnim pravilima, zahtjevima i principima, to oznaavamo uzorkom uzorak je podskup ili dio populacije izdvojen sa ciljem njenog istraivanja i prouavanja dva osnovna pitanja kod odabira uzorka: 1. kako izabrati uzorak koji de biti reprezentativan za ispitivanu populaciju ? 2. na koji nain moemo zakljuiti o reprezentativnosti uzorka ?

POSTUPAK UZORKOVANJA (prema Milas, G. 2005.) 1) Utvrivanje ciljne populacije Populaciju je potrebno jasno odrediti u: a) sadraju b) jedinici c) obuhvatu d) vremenu (npr., populaciju de initi svi uenici srednjih kola USK-a upisani u kolske 2009/10 godine) -

prvi i etvrti razred

2) Utvrivanje okvira uzorkovanja esto je nedostupan potpun, taan i auran popis svih lanova populacije (npr. neki upisani uenici ne pohaaju nastavu, na lijeenju su i neto sl., ili neki su na dan provoenja istraivanja napustili kolu, ili su taj dan doli iz drugog kantona itd.) okvir uzorkovanja oznaava najbolju dostupnu operacionalizaciju populacije (npr., svi oni uenici koji su upisani na poetku te kolske godine, a budu prisutni na dan provoenja istraivanja)

3) Izbor metode uzorkovanja pristupi uzorkovanju:

3.1. Uzorci poznate vjerojatnosti odabira - probabilistiki uzorci 3.1.1. Jednostavni sluajni uzorak - svi populacijski elementi (osobe) imaju potpuno jednaku vjerojatnost odabira, - neophodno je imati potpun popis lanova populacije i tad se izbor vri po slijededoj proceduri: pridavanje jedinstvenih brojeva svim lanovima populacije, izbor brojeva iz tablice sluajnih brojeva, odabir svakog pojedinca iji broj odgovara izlistanom broju iz tablice sluajni h brojeva, odbacivanje brojeva koji ne odgovaraju nijednom pojedincu,

11

ponavljanje postupka sve dok se ne doe do traene veliine uzorka umjesto tablice sluajnih brojeva izbor se moe vriti i pomodu lutrijskog bubnja ili na druge naine sluajnog izbora, ogranienje: najede je nemogude raspolagati sa potpunim popisom populacije

3.1.2. Sustavni uzorak (intervalni uzorak) odabir ispitanika iz popisa populacije na sustavan, a ne na sluajan nain, postupak uzorkovanja: odreivanje veliine uzorka (npr. 200 ispitanika) iz odnosa veliine populacije (npr. 4000) i uzorka odredi se interval (svaki 20 -ti ispitanik) prednost: ne trebaju tablice sluajnih brojeva ogranienja: ako su ispitanici populacije ved rasporeeni u skupine (npr. odjeljenja u koli) uzimajudi svakog 10-tog u odjeljenju naruide se reprezentativnost

3.1.3. Stratificirani uzorak (ili slojeviti uzorak) kad su stratumi ili slojevi posebna obiljeja populacije (spol, dob, obrazovanje, socioekonomski status) potrebno je da sva obiljeja budu proporcionalno zastupljena u uzorku, kao to su i u populaciji ispitanici se iz stratuma biraju po zakonu sluaja, pa je ovaj uzorak vrsta sluajnog uzorka postupak uzorkovanja: odreivanje obiljeja koja se pojavljuju u populaciji, a koja se moraju pojaviti i u uzorku, odabir uzorka unutar skupina u veliini (broju) koji obezbjeuje prema posebnim tablicama (95% ili 99%) to je vedi broj sluajeva u ukupnoj populaciji, to je manja proporcija te populacije zastupljena u uzorku treba ga razlikovati od kvota-uzorka: ispitanici se iz stratuma ne biraju po zakonu sluaja, ved prigodno oni koji su istraivau pri ruci

3.1.4. Klasterski uzorak kad je populacija velika i vrlo disperzirana javljaju se izraene tekode u odabiru uzorka (npr. populaciju ine svi uenici osnovne kole jednog kantona) istraiva moe odabrati samo odreen broj kola i ispitati sve uenike u tim kolama (u uzorak ulazi klaster skupina kola koje su geografski blizu) jedinice odabira nisu, dakle, pojedinci, ved skupine, grozdovi (klasteri) elemenata.

3.1.5. Etapni uzorak nastavak klasterskog odabira: odabir uzorka u etapama, odabir uzoraka iz uzoraka postupak: u klasterskom odabiru odabere se odreen broj kola, unutar svake od tih kola sluajno se odabere odreen broj razreda, unutar tih razreda sluajno se odabere odreen broj uenika proces u etapama tee od opdeg ka specifinom, od ireg ka uem, od velikog ka malom

12

3.1.6. Viefazni uzorak - kod etapnog uzorka postoji jedinstvena svrha pri odabiru, a u viefaznom uzorku svrha se mijenja u svakoj fazi, npr.: u prvoj fazi odabir se moe zasnivati na kriteriju geografskog poloaja (kole u pojedinim regijama) u drugoj fazi moe se temeljiti na ekonomskom kriteriju (kole iji se proraun troi na znaajno razliit nain) treda faza se moe zasnivati na politikom kriteriju (kole iz podruja sa tradicijom podrke jednoj politikoj stranci) - populacija za odabir uzorka mijenjade se u svakoj fazi istraivanja

3.2. Nesluajni uzorci neprobabilistiki uzorci 3.2.1. Prigodni uzorak - odabir najbliih pojedinaca kao ispitanika i nastavljanje tog procesa sve dok se ne dostigne traena veliina uzorka - istraiva jednostavno odabere uzorak meu onima do kojih moe lako dospjeti - ovaj tip uzorka moe biti strategija za formiranje uzorka za studije sluaja ili serije studija sluaja 3.2.2. Kvotni uzorak - a razliku od stratificiranog uzorka, ovaj uzorak ima namjeru da obiljeja stratuma reprezentira u proporcijama u kojima se ona mogu nai u iroj populaciji, - primjer: populacija je sastavljena od 55% ena i 45% mukaraca, pa u uzorku (iju veliinu unaprijed odredimo na osnovu eljene razine pouzdanosti) mora biti isti procenat ena i mukaraca kao i u populaciji - etape u postupku formiranja: a) odreivanje obiljeja koja se pojavljuju u iroj populaciji (ene mukarci; djeca po redosljedu roenja; ) b) odreivanje procenata u kojima se obiljeja pojavljuju u populaciji c) odreivanje veliine uzorka i izraunavanje broja predstavnika svakog od stratuma prema procentima iz populacije - tekode: odreivanje procenata po obiljejima za cijelu populaciju 3.2.3. Namjerni (ciljni) uzorak - istraiva odabire sluajeve koji de biti ukljueni u uzorak na temelju vlastite procjene njihove tipinosti - primjer: odabrani su u uzorak nezadovoljni uenici, jer oni najbolje mogu uputiti na faktore izazivaju ueniko nezadovoljstvo, ili odabere se jedno odjeljenje za pradenje efekata nekog novog pedagokog tretmana ili postupka (kritini sluajevi i kritini dogaaji) - ogranienja i slabosti: ovakav uzorak ne reprezentira populaciju, jer je namjerno odabran i selektiran 3.2.4. Dimenzionalni uzorak - jedan od naina smanjivanja problema veliine uzorka u kvotnom uzorku, - ukljuuje identificiranje razliitih vanih faktora u populaciji i osiguravanje barem jednog ispitanika za svaku kombinaciju tih faktora

13

primjer: istraiva eli ispitati nezadovoljne uenike srednjokolske dobi oba spola, ali moe nadi takvu samo jednu uenicu, kao ispitanika koji posjeduje kombinaciju sva tri svojstva

3.2.5. Uzorak tipa lavine - istraiva odredi mali broj osoba koje imaju obiljeja koja ga zanimaju, a onda te osobe koristi kao informatore ili posrednike za kontakt istraivaa sa drugim osobama koje imaju ta obiljeja - koristi se kada je do osoba za uzorak u populaciji teko dodi (nasilje u porodici, koritenje droge - tekoda: odrediti kritine, kljune informatore kojima treba uspostaviti poetni kontakt

4) Odreivanje potrebne veliine uzorka kao temeljno pitanje uglavnom kod jednostavnog sluajnog uzorka, ali vrijedi i za ostale tehnike uzorkovanja postoje sloeni statistiki prorauni za procjenu uinkovite veliine uzorka koji polaze od aritmetike sredine, standardne devijacije, standarsne pogreke standardne devijacije i aritmetike sredine, ali i tablice koje daju okvire, zavisno od razine pouzdanosti i pogreke odabira primjer: Pri mjerenju visine 49 sluajno odabrane djece iste kalendarske dobi dobili smo slijedede pokazatelje: M = 135,5 cm; s = 14 i sM = 2 Da bismo provodili zakljuivanje na osnovu ovog mjerenja, morali bismo odgovoriti na slijededa pitanja: da li je odabrani uzorak reprezentativan? koliko bi trebalo biti obuhvadeno ispitanika mjerenjem da bismo mogli sa 95% sigurnosti tvrditi da se aritmetika sredina populacije krede u intervalu 1,5 cm iznad i ispod M? M 1,96 sM = 135,5 1,96 x 2 = 131,58 cm M + 1,96sM = 135,5 + 1,96 x 2 = 139,42 cm Dakle, sa 95% sigurnosti moemo oekivati da de se prosjena visina ovih osoba nalaziti u intervalu 131,58 139,42 cm (interval je skoro 8 cm) elimo li da ovaj interval bude manji, npr. svega 3 cm, moramo rijeiti jednainu

Ako rijeimo ovu jednainu dobidemo da za ovaj uslov uzorak treba initi 334 ove osobe

Odreivanje veliine sluajnog uzorka prema veliini populacije N 10 15 20 25 U 10 14 19 24 N 85 90 95 100 U 70 73 76 80 N 220 230 240 250 U 140 144 148 152 N 440 460 480 500 U 205 210 214 217 N 1200 1300 1400 1500 U 291 297 302 306 N 4000 4500 5000 6000 U 351 354 357 361

14

30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80

29 32 36 40 44 48 52 56 59 63 66

110 120 130 140 150 160 170 180 190 200 210

86 92 97 103 108 113 118 123 127 132 136

260 270 280 290 300 320 340 360 380 400 420

155 159 162 165 169 175 181 186 191 196 201

550 600 650 700 750 800 850 900 950 1000 1100

226 234 242 248 254 260 265 269 274 278 285

1600 1700 1800 1900 2000 2200 2400 2600 2800 3000 3500

310 7000 313 8000 317 9000 320 10000 322 15000 327 20000 331 30000 335 40000 338 50000 341 75000 346 1000000

364 367 368 370 375 377 379 380 381 382 384

Veliina uzorka, razina pouzdanosti i pogreka odabira Veliina uzorka Pogreka odabira 5% Pogreka odabira 1% (razina pozdanosti 95%) (razina pozdanosti 99%) 44 50 79 99 132 196 217 476 278 907 322 1661 357 3311 370 4950 377 6578 381 8195 383 8926 384 9706

Veliina populacije 50 100 200 500 1000 2000 5000 10000 20000 50000 100000 1000000 Tema 6.:

POSTUPCI I INSTRUMENTI PRIKUPLJANJA PODATAKA pod istraivakim postupkom se podrazumijevaju oblici i specifinosti samog istraivakog rada, a instrumenti su alt koji se u tom radu upotrebljava jedna vrsta instrumenata moe se primjenjivati u vie postupaka

PRISTUPI KLASIFIKACIJI a) POSTUPCI: 1. rad na dokumentaciji 2. sistematsko promatranje 3. intervjuiranje 4. anketiranje 5. testiranje 6. postupci procjenjivanja i prosuivanja b) INSTRUMENTI: 1. evidencioni list pri analizi sadraja pedagoke dokumentacije

15

2. 3. 4. 5. 6. 7. -

aparati za snimanje pedagokih pojava protokoli pismenog snimanja pojava protokoli intervjua anketni listovi testovi skale sudova

paralelne forme instrumentata (ako se primjeni isti instrument u inicijalnom i finalnom istraivanju, negativno de utjecati prisjedanje na odgovore) baterije instrumenata: vie instrumenata iste vrste ili razliitih vrsta

KARAKTERISTIKE INSTRUMENATA - metrijske, mjerne, karakteristike instrumenta:

1. VALJANOST (sinonimi: validnost, simptomatina vrijednost, adekvatnost) - koliko taj instrument mjeri upravo ono to se njime eli mjeriti - direktno i indirektno mjerenje (mjerenje duine metrom, na osnovu izmjerene visine procjenjujemo stepen tjelesne razvijenosti) - u pedagokom istraivanju direktno mjerenje se pojavljuje veoma rijetko - kriteriji utvrivanja valjanosti: a) u subjektivnom procjenjivanju: prosjena ocjena vie procjenjivaa b) slaganje sa rezultatima koji su postignuti drugim instrumentima c) odreivanje valjanosti pomodu faktorske analize (faktorska struktura intelektualnih sposobnosti: G-faktor protee se kroz sve intelektualne operacije; specifine sposobnosti: V, M, S, R, N, W) d) prognostika valjanost (vjerojatnost uspjeha pojedinca u nekoj drugoj djelatnosti, na osnovu rezultata postignutih na nekom mjernom instrumentu)

2. POUZDANOST (sinonimi: relijabilnost, dosljednost, postojanost) - da li se i u kojoj mjeri moemo osloniti na rezultat koji smo tim mjerenjem dobili (drvena motka je pouzdaniji mjerni instrument za duljinu, nego metalna ipka, zbog manjeg koeficijenta irenja na toploti) - utvruje se slaganjem izmeu dviju primjena istog instrumenta - postupci utvrivanja: a) koeficijent stabilnosti (dvije primjene istog instrumenta u mjerenju iste veliine moraju dati i isti rezultat; retestiranje: prigovori poznatost pitanja, promjene u toku proteklog vremena izmeu dvije primjene, stabilnost osobine koja se mjeri) b) koeficijent homogenosti (slaganje sa samim sobom: meusobno slaganje dijelova instrumenta - slaganje rezultata na jednoj i drugoj polovini instrumenta, ali samo kod instrumenata u kojima brzina rjeavanja nije faktor koji utie na rezultat) c) koeficijent ekvivalentnosti (slaganje sa rezultatom postignutim na ved provjerenoj paralelnoj formi) - visina koeficijenta pouzdanosti: 0,80 (kod nekih mjerenja i 0,85 ili 0,90)

3. OBJEKTIVNOST - rezultat ne zavisi od ispitivaa

4. OSJETLJIVOST

16

ako se njime mogu ustanoviti i male razlike u veliini onoga to se mjeri (ako su zadaci lagani nede se modi razlikovati bolji od slabijih uenika, jer de svi biti skoro jednako uspjeni, ili ako su zadaci preteki ...) povedava se brojem zadataka ili zahtjeva u zadacima, brojem mogudih osvojenih bodova (ako je mogude osvojiti 10 bodova moe se razlikovati 11 kategorija ispit anika, a ako je mogude osvojiti 100 bodova ...)

5. DISKRIMINACIONA VRIJEDNOST ZADATAKA U INSTRUMENTU - ako je instrument u cjelini validan (ili relijabilan) onda je validan i svaki njegov elemenat (zadatak, ajtem item) - pojedini elemenat je to validniji to se uspjeh ispitanika na njemu vie slae sa uspjehom na cijelom instrumentu

6. BADARENOST (sinonimi: standardiziranost, graduiranost, normiranost) - svako mjerenje zahtijeva neku mjernu jedinicu ili skalu (ekvidistantnost poeljno je da razmaci meu tim jedinicama budu jednaki) - mjerenje kolskog uspjeha ne omoguduje usporeivanje (ocjena 4 ne pokazuje dva puta vede ili kvalitetnije znanje od ocjene 2, ocjena 1 ne oznaava potpuno neznanje) - u direktnim fizikim mjerenjima uvijek postoji arbitrarna skala za uporedbu (u pedagokim mjerenjima ne moemo imati arbitrarnu skalu) a) badarenje na bazi norme dobi i norme razreda - test pismenosti rjeavaju uenici od 8 do 12 godina i za svaku se grupu utvrdi prosjean rezultat (norma) kronoloka dob i dob pismenosti (predmetna dob, obrazovna dob, mentalna dob anatomsko fizoloka dob) - prednosti ovog naina badarenja: razumljivost, praktinost, podesnost za dobijanje obrazovnih profila - nedostaci: skala nije linearna (nije ista razlika izmeu 7. i 8. kao izmeu 4. i 5. godine) b) badarenje na osnovu postotka ispitanika koji postiu neki rezultat (decili i centili) - ako je test bio lagan i ispitanik postigao visok rezultat (npr. 80% mogudeg broja bodova, to ne znai da spada u brupu najboljih i obrnuto, ako je test teak) - ako rezultat odgovara decilnoj vrijednosti izmeu 6 i 7 to znai da 60% ispitanika njegove dobi postie slabiji, a najvie 30% uenika bolji rezultat - centili jo preciznije odreuju poloaj postignutog rezultata u grupi ispitanika - nedostaci: podruja pojedinih decila i centila su veoma uska, tako da se individualne razlike u sredini skale prikazuju kao pretjerano velike (vedi je broj srednjih nego ekstremno dobrih i ekstremno loih uenika) c) badarenje na bazi standardiziranog odstupanja - koliko je koji rezultat udaljen od aritmetike sredine rezultata ostvarenih na reprezentativnom uzorku, izraeno u standardnim devijacijama - temeljni pojam ovog sistema badarenja je tzv. z-vrijednost d) badarenje na bazi transformacije na osnovu normalne distribucije - teorijski najsloeniji, ali i najopravdaniji sistem badarenja 7. PRAKTINOST I EKONOMINOST Kod svih karakteristika mjernih instrumenata se podrazumijeva: - Jednostavnost njihove primjene - Jednostavnost kontrole rezultata - Upotrebljivost dobijenih rezultata - Utedu u vremenu pri ovim operacijama

17

Uteda u finansijskim zadacima

Tema 7.: RAD NA PEDAGOKOJ DOKUMENTACIJI POJAM DOKUMENTACIJE - skup sauvanih podataka koji su u vezi sa problemima odgoja i obrazovanja - nema pedagokog istraivanja u kojem se ne javlja analiza pedagokih dokumenata (i u eksperimentu i u neposrednom promatranju se analiziraju odreeni pisani materijali) - dokumentacija kao sam izvor istraivaeve spoznaje - indirektno prouavanje pojava preko dokumenata koji su o njoj nastali - podaci se mogu uzimati iz dokumentacije kod koje je izvrena kontrola vjerodostojnosti i istinitosti

Dvije glinene ploe iz serije Pisma oca sinu iz Ninive, 1600. godina pr. n..e. (Asurbanipalova biblioteka izvor: Prosvjetni list br. 918/919., februar/mart, 2005. godine

ASPEKTI ISTRAIVAKE PRIMJENE PEDAGOKE DOKUMENTACIJE - esto se misli da je ona samo okrenuta prolosti i da je njena uloga samo u istorijskim istraivanjima - ona je dragocjen materijal i za procjenu bududih kretanja - rad na pedagokoj dokumentaciji moe da predstavlja: osnovni postupak u istraivanjima gdje se ne moe izvriti direktno prikupljanje podataka (ili je nemogude ili neekonomino) pomodni postupak - u istraivanjima u kojima koristimo druge metode (eksperiment, promatranje i dr.), a a postojeda dokumentacija predstavlja vaan pomodni izvor VRSTE PEDAGOKIH DOKUMENATA - vedinu predstavljau pisani dokumenti - trodimenzionalni materijali i audio-vizuelni materijali kao pedagoki dokumenti

18

tri aspekta pedagokog dokumenta: sadraj, ustanova ili linost od koje dokument potie i svrha kojoj slui vrste: propisi organa vlasti, spisi prosvjetnih vlasti i njihovih organa dokumenti drutvenih organizacija, dokumentacija kola i drugih odgojno-obrazovnih ustanova, radovi odgajanika, lina dokumentacija prosvjetnih radnika, pedagoka literatura, beletristika pedagokog sadraja (beletristika pedagogija, pedagoka beletristika, beletristika odgojnog sadraja), udbenici, skripta i dr.

BIBLIOGRAFIJA KAO POMODNO SREDSTVO ZA PRONALAENJE NEKIH IZVORA Bibliografija je sreen i sistematiziran pregled naunih radova Vrste bibliografije: - podaci o pojedinom radu sadre jedino oznaku ue teme toga rada, odnosno vie uih tema u koje zadire taj rad - osim ovih, navode se i podaci koji sadre kratku biljeku o sadraju knjige, odnosno lanka Prema izvorima od kojih polaze sadraji: - tekude bibliografije novih pedagokih knjiga i lanaka - bibliografije pojedinih tema - bibliografije radova istaknutih pedagoga - bibliografije pojedinih asopisa - ostali biografski izvori (npr., popis istraivanja)

VJERODOSTOJNOST PEDAGOKIH DOKUMENATA Izvornost kao kriterij vjerodostojnosti: - primarna vrela (originalni dokumenti) - sekundarna (preuzeta iz primarnih izvora), tercijarna, kvartarna i dr. vrela Naini utvrivanja vjerodostojnosti dokumenta: eksterna kritika analiza (autorstvo, vrijeme, mjesto, svrha i okolnosti nastanka; papir, jezik, pismo, materijal kojim je pisan i dr.) interna kritika analiza (istinitost sadraja) BILJEKE O IZVORIMA - jedinstvene klasifikacije (DK decimalna klasifikacija BIE): klase i podklase: 3 = drutvene nauke 37 = pedagogija 371 = aspekti odgoja 371.1. = nastavno i odgojno osoblje 371.13. = struno usavravanje nastavnika navoenje bibliografskih podataka o literaturi i zvorima:

19

poziv na lanak u asopisu: POKONJAK, N. O problemu ocjenjivanja, Savremena kola, Beograd, 13; 5-21; br. 1-2, 1958. Poziv na knjigu: TROJ, F. Prilog pitanju provjeravanja i ocjenjivanja znanja u naim kolama, Beograd, Nolit, 1957., str. 201.

ANALIZA SADRAJA DOKUMENATA Kvalitativna: istraiva pronalazi opdi i osnovni smisao poruke, odnosno informacije, koju dokument prenosi Kvantitativna: istraiva pronalazi u izvorima (ili u pojavama koje prouava u tim izvorima) elemente koji se mogu brojiti ili mjeriti Sinteza kvalitativnog i kvantitativnog aspekta analize sadraja

Etape toka analize (kvantitativne): - izbor kategorija, kao osnovice za analizu - izbor uzorka - ifriranje sadraja - statistika obrada - interpretacija karakteristike kategorija: - iscrpnost (ekshaustivnost): kategorije moraju obuhvatiti sve o emu dokument govori - iskljuivost (ekskluzivnost): isti element ne smije pripadati dvj ema kategorijama - objektivnost (neovisnost od istraivaa) - podesnost (usklaenost sa ciljem istraivanja) Jedinice klasifikacije: - jedinica registriranja (poglavlje, pasus, paragraf, rije) - jedinica konteksta (iri segment sadraja u kojem se trae jedinice registriranja; npr.: lanak= jedinica registriranja, godite asopisa = jedinica konteksta; ili: rije = jedinica registriranja; odlomak ili lanak = jedinica konteksta) - jedinica brojenja: broji se frekvencija jedinice registriranja

Tema 8.: SISTEMATSKO PROMATRANJE direktan put upoznavanja pojava na podruju odgoja i obrazovanja pojavu treba promatrati u: razvoju povezanosti i zavisnosti o drugim pojavama odrazu suprotnosti unutar i izmeu pojava svrha sistematskog promatranja je to tanije evidentirati, snimiti pojavu (snimanje pojave kao tehnika) razlike sistematskog u odnosu na svakodnevno promatranje: slui usvajanju novih naunih spoznaja vano mjesto u projektu istraivanja

20

vri se prema unaprijed postavljenom planu usmjereno prema odreenom objektu promatranja snimanje se vri simultano snimak mora biti pristupaan kvantitativnoj obradi promatra je struno osposobljen profesionalac pouzdanost, objektivnost i valjanost mjerenja mogu se egzaktno kontrolirati moe se kao postupak koristiti i u deskriptivnoj i kauzalnoj metodi

TEHNIKE PROMATRANJA I REGISTRIRANJA Vrste promatranja prema sredstvima promatranja: - promatranje pomodu tehnikih pomagala : fotografiranje film audi i audio-vizuelni zapis a) prednost: objektivnost dobijene snimke b) nedostaci: fokusiranost nasuprot sveobuhvatnosti (snima se detalj, a izostane ambijent) promatranje od strane ovjeka

NEPRIMJETNO PROMATRANJE - etike dimenzije - u pedagokim istraivanjima prevladava javno promatranje (nasuprot tajnom) - diskontinuirano i kontinuirano promatranje OBJEKT PROMATRANJA - osobe i aktivnosti - uzorak promatranja (ne moemo obuhvatiti sve osobe ili aktivnosti kod svih osoba) uzorak osoba uzorak aktivnosti uzorak vremena (promatramo u dovoljno reprezentativnom intervalu vremena) SVOJSTVA ISPITIVAA (PROMATRAA) - posjedovanje dovoljno jakih i osjetljivih senzornih organa - fiziki i psihiki zdrav - sposobnost brzog i tanog zamjedivanja i procjenjivanja - razvijena distribucija panje - sposobnost samokontrole i samosavladavanja - sposobnost brzog registriranja i biljeenja - sposobnost pamdenja - promotranjem se ne smije remetiti situacija - ne smije djelovati ni na koji nain na ispitanike - biljeenje mora biti diskretno PISMENO SNIMANJE PRI PROMATRANJU - najeda i najpristupanija tehnika sistematskog promatranja (bez tehnikih pomagala) - oblici pismenog snimanja:

21

protokol pismenog snimanja (sve aktivnosti koje se zapaaju kod objekata promatranja; Flandersova interakciona analiza, protokol promatranja dimenzija nastave po Cornelu) protokol registracije trajanja uestalih pojava (nastoji se odrediti koji se dio ukupnog vremena za neki rad zaista utroi u efektivnom radu) protokol slijeda radnih operacija (prati se slijed operacija upisanih za neku radnju) skale sudova kojima se procjenjuje ispitanikova aktivnost (primjena postupka procjenjivanja i mjerenja u sistematskom promatranju)

VARIJANTE SISTEMATSKOG PROMATRANJA a) primjena dramatizacije - rijetkost pojava koje elimo promatrati - mogudnost da se pojava odglumi vrijednosti: - moemo pridi i onim pojavama koje bismo teko doekali da se dese - primjenjivost i izvan pedagokih istraivanja slabosti i ogranienja: - uspjenost igranja uloge - izmiljenost situacije - upoznatost aktera sa snimanjem izmiljene situacije b) sudjelujude promatranje - promatra sudjeluje u aktivnosti (u aktivnostima, interesima, emocijama prednosti: - neutralie se osjedaj ispitanika da je promatran - dobija se vedi broj podataka, jer promatra stalno boravi u grupi potekode: - problem objektivnosti promatraa (uticaj grupe) - promatra u sudjelovanju ne moe simultano voditi biljeke

c) tehnika kritikog sluaja - trai se ono to je za situaciju u kojoj se neto desilo bilo specifino (ega u ostalim situacijama nije bilo9 Tok: - sistematsko promatranje pojave - uoavanje i vrednovanje znaajnih momenata u pojavi - pronalaenje tipinih sluajeva specifinih promjena u toku rada - pronalaenje zajednikog u vedem broju pojava d) introspekcija (samopromatranje) Prednosti: Tekode: -

neki su fenomeni pristupani jedino putem samopromatranjem (snovi, miljenje) mogudnost valstite kvantifikacije objektivnost i pouzdanost nemogudnost provjere

Tema 9.:

22

INTERVJU (sinonimi: usmena eksploracija, razgovor) postupak u pedagokom istraivanju koji slui planskom izazivanju verbalnih manifestacija linosti kojom razgovaramo, da bismo time doli do novih spoznaja u pedagogiji uvijek predstavlja izazivanje pojave (neki ga smatraju i jednom vrstom eksperimenta) ima cilj da se doe do novih naunih spoznaja i da se uoi zakonitost u pedagokim pojavama otkrivanjem njihovih kauzalnih veza istraivaki intervju treba razlikovati od: razgovora kao nastavne metode razgovora koji se obavlja sa odgajanikom razgovora sa ciljem dijagnoze odgojnih ili obrazovnih tekoda uenika

VRSTE INTERVJUA a) obzirom na sadraj i tok intervjua: vezani (standardizirani): - pitanja su unaprijed pripremljena i postavljaju se u istoj formi svim ispitanicima - pitanja mogu unaprijed biti precizirana doslovno ili samo sadrajno - ako su pitanja doslovno odreena, razgovor poprima karakteristike ankete - vezani intervju je analitiki (njime ralanjujemo pojavu koju elimo prouiti) slobodni (nestandardizirani): - vie je diskusija (dvoboj rijeima) u kojem izazivamo ispitanika da iznese svoje poglede - naziva se i dijalektiki ili taraktiki (grki: taraksis = uznemirenje ili izazivanje) - esto se koristi pri istraivanju motiva i razloga djelovanja b) obzirom na osobe koje se intervjuiraju: direktni - razgovara se direktno sa osobom - ispitanik je ujedno i osoba o kojoj se trae podaci indirektni - razgovor sa ispitanikovom okolinom o njemu - primjenjuje se kada se oekuje da ispitanik nede znati ili nede eljeti dati prave i iskrene odgovore c) obzirom na broj ispitanika sa kojima se simultano razgovara: individualni - razgovor sa jednom osobom (bilo da govori o sebi ili o drugima direktno ili indirektno) kolektivni - simultani razgovor sa vedim brojem osoba - razlike u reagiranju uenika kao pojedinca i istog uenika kao lana grupe - u njemu prevladavaju karakteristike slobodnog intervjua

PRIPREME ZA INTERVJU a) Organizacione pripreme - Odreivanje i ureivanje mjesta - Prednost poznatosti ambijenta - Sjedenje za istim stolom

23

Nepoeljne slinosti sa laboratorijskim uslovima

b) Pripreme vezane za ispitanika - Ostvarivanje kontakta - Saoptavanje cilja - Razvijanje povjerenja - Uticaj ranijih tuih sugestija c) Pripreme vezane za sadraj - Odreivanje kljunih pojmova - Priprema podsjetnika - Nain evidentiranja

TOK INTERVJUA 1. Stvaranje atmosfere i poetnog kontakta a) Intervju, skoro uvijek predstavlja stresnu situaciju za ispitanika - Ekstraverzija i introverzija - Uticaj ranijih iskustava b) Postupci za razvijanje pozitivnog stava ispitanika prema razgovoru: - Protumaiti mu vanost upravo njegovog intervjuiranja - Obedati i ispotovati anonimnost - Uvjeriti ispitanika da se ne radi o ispitivanju (nema dobrih i loih odgovora) - Ako mu se uri ili eli prekinuti razgovor, ne treba prisilno insistirati na nastavku (moe se dogovoriti novi susret) - probijanje leda: predstavljanje (ako se ne poznaju) ili ponuditi sok, bombone i sl. c) Znaaj linosti ispitivaa - dob, spol, izgled, odjeda - strunost i educiranost - osobine linosti (prijaznost, pristojnost, pristupanost, taktinost) 2. Nain intervjuisanja s obzirom na tok i sadraj intervjua Neke bitne upute: - Odrati temu i nit razgovora - Ulaziti u diskusiju ili polemiku samo kada je to neminovno - Ispitiva ne treba reagirati neugodnom iznenaenodu, neslaganjem ili prijekorom - Ako su odgovori krti, nepotpuni, pokuati provocirati potpuniji odgovor - Vanost pitanja (sugestibilna pitanja, provokativna pitanja, trivijalna ili beznaajna pitanja ...) - Vanost neverbalnih znakova u komunikaciji

PROTOKOL (ZAPISNIK) INTERVJUA Zaglavlje protokola podaci o: - Ispitaniku i ispitivau - mjesto i vrijeme intervjua - oznaka projekta za koji se obavlja intervju (tema, predmet intervjua) Sadraj protokola: - kod vezanog istervjua doslovno ispisana pitanja - kod nevezanog intervju - bolja atmosfera ako nema pred sobom ni zapisnik ni podsjetnik (scripta manent podsvjesni strah uprkos obedanoj anonimnosti

24

deifriranje signiranih oznaka

Tema 10.: ANKETA POJAM ANKETE Postupak kojim se ispitanicima postavljaju pitanja u vezi sa: - injenicama od naunog interesa za pedagogiju (koje su poznate ispitanicima) ili - miljenjima ispitanika Anketni list = instrument ankete u kojoj se pitanja postavljaju i na njih odgovara pimenim putem (sinonimi: anketna upitnica, upitnik, upitnica, kestioner) Ponekad nije mogude povudi otru granicu izmeu anketnog lista i: - skale sudova (ako se anketnim listom trai procjenjivanje u intenzitetu kvalitativno ili kvantitativno) - testa (anketnim upitnikom se pita, a testom uinka zadaju se zadaci) Klasifikacija a) Prema vrsti podataka - traenje injeninih podataka - podaci o stavovima i miljenjima b) Prema tipu anketnog pitanja - otvoreni tip - zatvoreni tip - kombinirani tip c) Prema nivou diskrecije prema linosti ispitanika - anonimna - javna

TIPOVI PITANJA Pitanja otvorenog tipa - na postavljeno pitanje ispitanik odgovara slobodno - nekad slue kao kontrola da li je na pitanje zatvorenog tipa mehaniki odgovoreno - problem saetosti u odgovaranju (znaaj upute) Pitanja zatvorenog tipa - upotrebljavaju se kod pitanja kojima se trae injenice - omogudavaju bre odgovaranje - problem broja ponuenih mogudnosti (varijanta: ostalo, ili neto drugo) Kombinirani tip - kad odgovor na pitanje zatvorenog tipa treba nadopuniti nekom dodatnom konkretnom informacijom (npr., zato?) - kad se pretpostavlja da pitanja zatvorenog tipa mogu (kod nekih ispitanika) izazvati mehaniko odgovaranje - kad neto nije obuhvadeno nijednim pitanjem

PITANJE ANONIMNOSTI ANKETE Anketa ne moe biti anonimna u slijededim sluajevima: - kad je cilj ankete usmjeren na individualnu pomod ispitanicima

25

kad anketa treba da slui prouavanju specifinih razlika izmeu pojedini h grupa anketiranih u situacijama kada se pouzdano moe pretpostaviti da de anonimnost smanjiti razinu savjesnosti ako su pitanja u anketi takva da stimuliraju anketiranog na davanje neistinitih odgovora

uprkos anonimnosti, odgovori mogu biti neiskreni: - kada meu ispitanicima vlada jak duh kolektivnosti - kad su odgovori podloni otrom kriteriju vrednovanja (niko nede potvrditi da ima rasistike stavove) - kad ispitanici uoe da rezultat ankete moe imati posljedice po njih same - kad ispitanik vjeruje da postoje mogudnosti da se prepozna ko je dao odgovore (datum roenja, rukopis)

DULJINA ANKETNOG LISTA Kratkoda je preduvjet uspjeha ankete Kratkoda ne ovisi samo o broju pitanja Optimalno je trajanje od desetak minuta ispitanikovog odgovaranja, a ne bi trebala da zahtijeva vie od 20-25 minuta Kratkoda anketnog lista se postie - ne pitati ono to se moe dobiti iz drugih izvora - pitati samo ono to nam je za dato istraivanje neophodno - ne treba postavljati pitanja za koje odgovore unaprijed znamo - pitanja moraju biti jednostavna (bolje dva ili tri jednostavna, nego jedno sloeno pitanje) - nain odgovaranja treba ubrzati pitanjima zatvorenog tipa

STILIZACIJA I RASPORED PITANJA - Uvijek se pita onaj ko zna odgovor - Neophodna je potpuna jasnost pitanja (Kada je Vaa kola poela sa radom?) - Ne smiju se davati sugestivna pitanja (umjesto: Da li ste zadovoljni radom nastavnika Vae djece, bolje je ime niste zadovoljni u radu nastavnika Vae djece?) - Ako se u pitanju ne mogu izbjedi struni izrazi, treba ih pojasniti i protumaiti - Odabrati onu stilizaciju pitanja koja daje najtanije odgovore - Iz stilizacije pitanja treba da jasno proizlazi da li traimo da ispitanik iznese stvarno stanje, ili svoje miljenje - Vanost redosljeda pitanja (sistematinost i postupnost ne s brda i s dola) VANJSKI OBLIK ANKETNOG LISTA Treba posvetiti panju slijededim momentima - kvalitetan papir - tehnika koja obezbjeuje kvalitetno umnoavanje i tampanje - skladnost i praktinost forme (mjesto za odgovaranje)

NAIN PROVOENJA ANKETE

26

Kontrola kvalitete putem sondane primjene na poduzorku Slanje anketnog lista potom i popunjavanje anketnog lista na licu mjesta u prisustvu ispitivaa Prednosti popunjavanja anketnog lista na licu mjesta: - osigurani odgovori svih koji se namjeravaju anketirati - direktan kontakt motivira tano i savjesno odgovaranje - ispitiva, pored tehnikih uputa, daje i pomod u tumaenju pojedinih pitanja - odgovori ispitanika su originalno njegovi (nije se konsultirao sa svojom okolinom) - otpada gubitak vremena i trokova slanja anketnog lista Pitanje anonimnosti kod slanja anketnog lista potom (ispitanik pretpostavlja da de biti prepoznat, da je list oznaen i sl.)

Tema 11.: TESTIRANJE POJAM TESTA - odreivanje odgojno-obrazovnog nivoa odgajanika = centralni problem deskriptivnog pedagokog istraivanja - odreivanje uinka naeg uticaja na taj nivo = centralni problem eksperimentalnog pedagokog istraivanja Definiranje i odreenje pojma testa: - latinski: testor, -ari = posvjedoiti, dokazati - u engleskom jeziku njeno znaenje obuhvata pojmove pokusa, ogleda, ispitivanja u najirem smislu - testom se naziva ispitivanje kvaliteta i karakteristika nekog novog stroja, materijala, vozila i sl. - testom se naziva i ispitivanje razornog djelovanja nekog novog oruja (atomski testovi) - u medicini: tuberkulin-test i dr. - u statistici: njime se ispituje vjerojatnost da li se neka injenica, koju smo upili na uzorku, moe generalizirati i na osnovni skup (t-test; F-test; Hi-kvadrat-test i dr.) - Meunarodno udruenje za primijenjenu psihologiju: test je odreeni pokus koji sadri zadatak koji treba izvriti, koji je jednak za sve ispitanike, sa preciznom tehnikom kojom se odreuje uspjeh ili neuspjeh, ili kojom se brojano izraava uspjeh (Pieron, 1980.) - prema N.Rotu i .Vasidu: testovi predstavljaju vrstu eksperimenta koji se sastoji od zadataka jednakih za sve ispitanike, a za koje je utvren nain ispitivanja i preciziran nain ocjenjivanja rezultata ispitivanja - Z.Bujas (1959.): standardizirani postupak, pomodu kojeg se izaziva odreena aktivnost, a onda se uinak te aktivnosti mjeri i vrednuje tako da se individualni rezultat uporedi sa rezultatima koji su dobijeni kod drugih individua u jednakoj situaciji (rezultat pojedinca se uporeuje sa rezultatom neke skupine kao osnovicom za to mjerenje i vrednovanje)

PRIMJENA U PEDAGOKOM ISTRAIVANJU - mora se voditi rauna o metrijskim karakteristikama testa (isoitivanje profesionalnih interesovanja i profesionalne orijentacije) - testiranje je relativno krut postupak (dobija se samo podatak o rezultatu; Black: automobilska instrument-tabla)

27

dobija se samo podatak o rezultatu rada, a ne i o nainu rada koim se dolo do tog rezultata VRSTE TESTOVA PREMA OSOBINAMA ISPITANIKA 1. Testovi znanja - u kojoj mjeri je ispitanik usvojio odreena znanja, vjetine ili navike - odreuje se obrazovni nivo odreene grupe ispitanika Vrste: - testovi znanja u uem smislu (poznavanje samih injenica) - testovi sposobnosti primjene znanja (nivo uspjenosti primjene steenih znanja) 2. Testovi sposobnosti - odreivanje i mjerenje osobina koje su preduvjet za uspjeh na odreenom podruju aktivnosti - opde i posebne sposobnosti 3. Testovi linosti - relativno lako motiviranje ispitanika za testove znanja i testove sposobnosti - kod testova linosti, umjesto uinka, u prvi plan dolazi iskrenost ispitanika - projektivni testovi (K-D-O-test; Baum-test; Nagy-test: strukturiranje porodine skulpture)

VRSTE TESTOVA PREMA NAINU RJEAVANJA ZADATAKA 1. Papir-olovka-testovi - ispitanik pie svoja rjeenja - prednost: kolektivna primjena (ekonominost) - nedostatak: sumnja u diskreciju i zloupotrebu rezultata 2. Testovi kod kojih ispitanik usmeno rjeava zadatke - tip ekstremno, strogo vezanog intervjua (problem evidentiranja odgovora) 3. Testovi ina - sposobnost stvarne primjene (ne verbalnog opisa) nekog znanja iz raznih podruja ljudske aktivnosti

TESTOVI NIVOA I TESTOVI BRZINE - da li je interes usmjeren na postignuti nivo ili na brzinu rjeavanja zadatka - kod testova nivoa: bitna je tanost radnje, a tek zatim, brzina njenog izvoenja - kod testova brzine: rjeavanje je vremenski strogo ogranieno (na bazi ranije izvrenog mjerenja)

KONSTRUKCIJA TESTA PREGLED ETAPA a) Odreivanje strukture i granica podruja koje treba testom obuhvatiti b) Prva eliminacija zadataka(na osnovu subjektivne impresije) c) Izrada prvog sondanog oblika testa d) Analiza rezultata dobijenih sondanom primjenom e) Primjena konanog oblika na reprezentativnom uzorku TIPOVI ZADATAKA a) Dosjedanja

28

b) c) d) e) f)

Nadopunjavanja Dvolanog izbora Viestrukog izbora Usporeivanja ili sparivanja Sreivanja

ANALIZA REZULTATA - kvantitativna analiza ukupnog rezultata - ajtem-analiza - statistika obrada (diskrimanaciona vrijednost zadatka, skalna vrijednost stavke, sintetski indeks)

Tema 12.: POSTUPCI I INSTRUMENTI PROCJENJIVANJA I PROSUIVANJA SKALE SUDOVA POJAM I ZNAENJE - skala sudova njome se odreuje postojanje ili nepostojanje, odnosno stupanj postojanja pojave koja se procjenjuje - slinesu anketnim listovima

VRSTE a) Deskriptivne - sastoji se od niza predloenih tvrdnji - procjenjiva oznaava onu tvrdnju koja po njegovoj procjeni najbolje odgovara stvarnosti

b) Grafike - procjenjiva odabire mjesto na liniji izmeu dva krajnja pola izraenosti neke pojave - prednosti: ne utiu ponueni odgovori - slabosti: tekode obrade c) Numerike - procjenjiva odabire brojnu vrijednost izmeu dvije krajnje vrijednosti - prednosti: mogudnost kvantitativne obrade - slabosti: malen broj ponuenih odgovora smanjuje osjetljivost d) Skale kategorija - procjenjiva bira jedan od ponuenih odgovora, a ne tvrdnju, kao kod deskriptivne skale - u praksi esta upotreba petostepene skale kategorija Likertovog tipa

IZVORI POGREAKA U SKALAMA SUDOVA a) Djelovanje line jednadbe procjenjivaa: prevelika strogost ili blagost

29

b) Razlike meu procjenjivaima u disperziji njihovih sudova: krutost (uenik ili zna ili ne zna sredine nema) c) Pogreka kontrasta: pri prosuivanju drugih polazimo od sebe d) Halo-efekt ili efekt jeke: dojam koji se dobije o jednoj osobi utie na procjenjivaa u procjenjivanju i drugih osobina kod te osobe e) Pogreka blizine: raspored pitanja djeluje na procjenjivaa (koritenje inverznih pitanja) f) Logika pogreka: preduvjerenja o funkcionalnoj povezanosti nekih karakteristika Mogudnosti neutralisanja pogreaka: a) U procjenjivanju jedne osobine koristiti vie procjenjivaa - odreivanje reprezentativnog uzorka procjenjivaa b) Davanje preciznih uvodnih uputa: - ukazivanje na savjesnost i potenje u procjenjivanju - garantirati apsolutnu anonimnost procjenjivaa - ukazivanje da odgovori (bilo pozitivni ili negativni) nemaju nikakve posljedice za osobu koja se procjenjuje - odrediti ta se smatra pod pojmom koji se procjenjuje (pojam discipline u koli ne mora za svakog imati isto znaenje) c) Sama konstrukcija skale: - pitanja ili tvrdnje moraju biti jasno i jednoznano naznaene (podesnija je tvrdnja: Kada naie na potekode, za koje uvia da ih ne moe sam savladati, uenik se ipak ne obrada za pomod drugima, nego: Uenik je zatvoren u sebe - u procjenjivanje unositi samo one osobine koje se mogu tano definirati i utvrditi (npr., sposobnost uivljavanja, moralni osjedaj, hrabrost, ustrajnost nedovoljno odreene osobine) - da se postigne veda savjesnost i paljivost procjenjivaa, koristi se izmjena smjera u procjenjivanju (ista kategorija oznaava nekad manju, a nekad vedu izraenost osobine) - lina jednadba ede je usmjerena prema boljim nego prema slabijim procjenama - mijenjanje rasporeda tvrdnji (kada je vie procjenjivaa iste osobe)

Tema 13.:

VARIJANTE SKALE SUDOVA

a) Skala alternativnih sudova - varijanta deskriptivne skale u kojoj se susredu samo dvije mogudnosti procjene: afirmativna i negativna - esto se koristi za procjenu i kontrolu rada ili nekog postupka b) Odredi ko skala - ispitanik navodi ime jedne ili vie osoba na koje bi se navedena karakteristika mogla odnositi (kod uobiajenih skala je obrnuto: ispitanik procjenjuje karakteristike predloene osobe, pojave i sl.) c) Skala rangova - procjenjiva ranguje (odreuje redosljed od maksimalne do minimalne izraenosti) karakteristike pojedinca ili pojave

30

koristi se kod onih varijabli kod kojih je teko provesti unutranju kategorizaciju

d) Postupak pomodu uporeivanja parova - uporeivanje dvije po dvije osobe ili pojave (npr.: Procijeni ko je marljiviji i njegovo ime podcrtaj) - broj parova: Nx(N-1)/2 (ako je pet uenika, broj parova je 10) - moe se koristiti u procjeni kvaliteta uenikih radova e) Postupak uporeivanja s prethodno odreenim rangom - kombinacija skale rangova i skale sudova - slui boljem uvidu u polazni kriterij od kojeg ispitanik polazi prilikom davanja svojih sudova - postupak primjene: odredi pet osoba za prvi do peti stupanj marljivosti, a zatim ostale osobe smjeta ispred kojih i iza kojih bi dole f) Skalogram - naziva se i Gutmanovom skalom - proizila iz potrebe za jednodimenzionalnodu skale (svaka via kategorija treba da obuhvata prethodnu kumulativnost) - primjer primjene: Sa uenikom koji je ... narodnosti prihvatio bih: nude se odgovori silaznom padu bliskosti od pohaanja iste kole do stanovanja u istoj sobi g) Q-postupak - sortiranje karakteristika po razliitim kriterijima - primjer primjene: ponudi se lista karakteristika linosti, a zatim se od procjenjivaa trai da sortira, klasifikuje ili izdvoji osobine, npr.: koje bi elio da posjeduje one za koje smatra okolina da ih posjeduje ta osoba one koje bi elio da ih okolina njemu pripisuje i sl. h) Sociogram - sociometrijska tehnika Jakob Moreno - ispitivanje poloaja pojedinca u grupi i interpersonalnih odnosa u grupi - kriterij izbora moe biti prihvatanje ili odbijanje - mogudnost realne samoprocjene vlastitog statusa u grupi - obrada i prikazivanje rezultata (indeksi, sociogram tpovi veza u sociogramu)

Tema 14.

OSNOVE STATISTIKE ANALIZE

Podatke prikupljene istraivanjem potrebno je srediti i statistiki obraditi, kako be se tek time moglo pridi kvantitativnoj i kvalitativnoj analizi i interpretaciji, a nakon toga izvesti zakljuke Prednost statistikog izraza je u njegovom preciznom opisu pojave. Npr, ako usmeno provjeravamo znanje uenika iz matematike i na osnovu generalnog utiska ustvrdimo da su uenici prilino dobro savladali odreenu cjelinu gradiva, ali da neke injenice ili operacije nisu jo u potpunosti usvojili, taj iskaz je manje odreen i konkretan od iskaza: uenici su u potpunosti usvojili 70% gradiva, ali u samostalnom zakljuivanju pokazuju tek 35% uspjenosti, a u primjeni znanja u rjeavanju praktinih problema pokazuju svega 25% uspjenosti.

31

Upotreba statistike, pa i sama mogudnost brojanog izraza, nije uvijek potpuno bezopasna (odnos brojanih ocjena za kolski uspjeh 5 i 3 kazuje manje od verbalnih iskaza odlian i dobar, a primjenom raunskih operacija na ove brojane ocjene dobili bi se besmisleni i apsurdni podaci)

1. Deskriptivna i inferencijalna statistika Potpuna indukcija: zakljuivanje od svih pojedinanih sluajeva na cjelinu pojave (utvrdi se prosjean nivo uspjenosti svih uenika koji su pristupili prijemnom upisu na prvu godinu studija na jednom univerzitetu i na osnovu toga zakljuujemo o pojavi koju istraujemo: nivo uspjenosti ovih uenika na prijemnom ispitu). Ova grana statistike se zove deskriptivna statistika. Nepotpuna indukcija: zakljuuje se od dijela sluajeva (uzorak) na cjelinu svih sluajeva (populacija ili osnovni skup). Ova grana statistike se zove inferencijalna statistika

2. Tok statistike obrade Nakon prikupljanja podataka pristupa se njihovom sreivanju (sirovi ili bruto-podaci odnosno rezultati. Dva naina sreivanja: Rangiranje: sreuju se i unose podaci redosljedom po veliini (od najvie prema niim vrijednostima) Grupiranje: svrstavanje rezultata u skupine, razrede ili intervale (broj intervala i irina intervala zavise od broja sluajeva) Nakon sreivanja pristupa se prezentiranju podataka ili rezultata Tabelarno prikazivanje (kolone, redovi, zaglavlje tabele) Grafiko prikazivanje (poligon distribucije frekvencija, histogram)

3. Osnovne vrste statistikih pokazatelja

3.1. Pokazatelji deskriptivne statistike Prouavaju se pojave ili varijable u odgoju i obrazovanju obzirom na njihovu a) Sredinju tendenciju odreivanje srednjih vrijednosti b) Rasprenost podataka oko srednje vrijednosti odreivanje mjera disperzije c) Postojedu povezanost izmeu dviju ili vie varijabli odreivanje koeficijenta korelacije d) Odnos dijela prema cjelini odgojno-obrazovne pojave odreivanje postotka (ili proporcije) 3.1.1. Mjere centralne tendencije 3.1.1.1. Aritmetika sredina (M) - dobija se dijeljenjem sume rezultata sa brojem rezultata ako su rezultati grupirani u razrede jednakog intervala, mnoi se vrijednost sredine razreda sa frekvencijom pojedinog razvoja, a zatim sumu tih umnoaka podijelimo brojem rezultata

32

zajednika aritmetika sredina - neku pojavu smo izmjerili vie puta i svaki put dobili aritmetiku sredinu:

mjerenje 1. 2. 3. 4. 5. 6.

N 5 40 17 35 19 25

M 20,5 22,0 23,1 22,2 22,8 22,6

(umnoci aritmetikih sredina i broja ispitanika saberu se i podijele zbirom svih sluajeva: rezultat = 22,34)

3.1.1.2. Centralna vrijednost (medijan) - vrijednost koja se u nizu svih rezultata (poredanih po veliini) nalazi na sredini niza (dijeli distribuciju na dva jednaka dijela ispod i iznad te vrijednosti je jednak broj rezultata 50%) - mjesto medijana: broj rezultata uvedan za 1 podijeli se brojem 2 (poloaj medijana = (N+1)/2 - ako je broj rezultata paran saberu se dva srednja rezultata i zbir podijeli na dva - prednost medijana u odnosu na aritmetiku sredinu: na vrijednost medijana ne utie vrijednost pojedinih rezultata - poloaj medijana i aritmetike sredine: a) M < od medijana = vie od 50% ispitanika ima rezultat po vrijednosti vedi od aritmetike sredine b) M > od medijana = manje od polovinu ispitanika ima rezultat vedi od aritmetike sredine - medijan predstavlja onu taku od koje je najmanja suma svih odstupanja

3.1.1.3. Dominantna vrijednost (mod) vrijednost koja je u nizu mjerenja najede postignuta primjer 1: u jednom mjerenju dobijeno je ovih 11 rezultata: 7 9 4 7 8 7 10 6 6 9 8 M = X/N = 81 / 11 = 7,36 Rezultati poredani u niz po rastudoj vrijednosti: 4 6 6 7 7 7 8 8 9 9 10 Pozicija medijana = (N + 1) /2 = 12/2 = 6 (dakle, 6-ti rezultat u nizu = 7) Mod = 7 (jer ovaj rezultat je najedi: f = 3) primjer 2: Rezultati istraivanja na uzorku od 550 branih parova, gdje je bilo ukupno 1600 djece, pokazuju da je prosjean broj djece po obitelji (aritmetika sredina) 3,02

33

djeteta. Ako bismo na osnovu toga odluili izgraivati stanove veliine za tu prosjenu obitelj, pogrijeili bismo: Broj djece Broj obitelji Mod = 108 Najvie je obitelji sa dvoje djece 108, a sa troje djece je ak manje obitelji, trosobni stanovi za preostalih 5/6 bili bi neodgovarajudi od 1/6 0 70 1 90 2 108 3 86 4 70 5 47 6 30 7 20 8 15 9 5 10 4 11 3 12 2

Dakle u ovom sluaju, najreprezentativnija vrijednost je ona koja je najeda ako imamo rezultate grupirane u razrede, aproksimativna vrijednost moda je sredina onog razreda koji ima najvedu frekvenciju

3.1.2. Mjere disperzije 3.1.2.1. Standardna devijacija ( ili s ili SD) Primjer: U tri male skupine (A, B i C) od po 7 ispitanika izvreno je mjerenje i rezultati su poredani po rangu od najnieg do najvieg: Grupa A B C Rezultati (X) 5 5 4

1 3 0

2 4 1

4 5 3

6 5 8

8 6 9

9 7 10

- aritmetika sredina je u skakoj od grupa ista: M = 35 / 7 = 5 - grupe se ipak vidno razlikuju: disperzija ili rasprenje individualnih rezultata je najmanje u grupi B, u grupi A je znatno vede, a u grupi C najvede - standardna devijacija kao mjera rasprenja, iz bruto rezultata, izraunava se po formuli:

Grupa A B C -

X2 227 185 271

NX2 1589 1295 1897

(X)2 1225 1225 1225

NX2-(X)2 364 70 672 19,08 8,37 25,92 2,72 1,19 3,70

izraunavanje standardne devijacije pomodu razlika svakog pojedinanog rezultata i aritmetike sredine:

znaenje i primjena standardne devijacije:

34

a) odreivanje poloaja pojedinog rezultata u grupi (z vrijednosti) b) varijansa = kvadrat standardne devijacije c) izraunavanje koeficijenta varijabilnosti (koji procenat aritmetike sredine iznosi vrijednost standardne devijacije):

u kojem svojstvu neka grupa varira vie, a u kojem manje koja od grupa varira vie, a koja manje, u istom svojstvu

3.1.2.2. Kvartilno odstupanje (Q) pokazatelj disperzije rangiranih podataka koji odgovara onome to je medijan meu srednjim vrijednostima prvi kvartil (Q1) je rezultat u nizu ispod kojeg je jedna etvrtina niih rezultata, a tredi kvartil (Q3) rezultat iznad kojeg je jedna etvrtina boljih rezultata (medijan je drugi kvartil)) kvartilno odstupanje predstavlja polovinu raspona izmeu Q1 i Q2

3.1.2.3. Raspon varijacije (ukupni raspon) pokazuje koliki je broj razliitih vrijednosti izmeu najvieg i najnieg rezultata kao to mod predstavlja aproksimativnu mjeru srednje vrijednosti kao najeda dominantna vrijednost, tako i raspon varijacije ukazuje na izraenost disperzije rezultata

3.1.3. Mjere povezanosti izmeu pojava srednje vrijednosti i mjere disperzije uvijek se odnose na jednu varijablu, korelacija opisuje povezanost izmeu dvije ili vie varijabli koeficijent korelacije kao kvantitativni pokazatelj visine i smjera tog slaganja rezultata kod mjerenja dviju varijabli (krede se od -1, preko 0 do +1) aproksimativni okviri za interpretaciju: do 0,20 ................. neznatna korelacija, takoredi i nepostoji, od 0,21 do 0,40 ...... niska korelacija, povezanost postoji, ali je mala, od 0,41 do 0,70 ...... umjerena korelacija, bitna povezanost, od 0,71 do 0,90 ...... visoka korelacija, izrazita povezanost, preko 0,90 .............. vrlo visoka korelacija, izrazito velika povezanost

3.1.3.1. Pearsonov koeficijent korelacije (r) - koristi se kad su varijable kontinuirano intervalne ili racio-intervalne, - izraunava se po formuli:

35

3.1.3.2. Koeficijent korelacije rangova Spearmanov koeficijent korelacije () ako se radi o malom broju sluajeva, npr., do 30 za svakog ispitanika odredi se rang rezultata u jednoj i u drugoj varijabli, nae se razlika rangova (D) i kvadriraju se te razlike (D2), a zatim se primjeni formula:

3.1.3.3. Koeficijent kontingencije (C) povezanost meu pojavama od kojih barem jedna ima atributivna obiljeja (spol, pripadnost nekoj skupini), kad su podaci kvalitativni ili ako im distribucija odstupa od normalne koristi Hi-kvadrat (2) kao pokazatelj inferencijalne statistike, koji se izraunava samo pomodu frekvencija i kojim provjeravamo da li neke opaene (dobijene ) frekvencije odstupaju od onih koje bismo mogli oekivati, Hi-kvadrat pokazuje vjerojatnost povezanosti, ali ne i stupanj povezanosti koeficijent kontingencije se izraunava po formuli:

obzirom da drugi korijen ima i pozitivnu i negativnu vrijednost, za ovaj koeficijent se uvijek uzima pozitivna vrijednost

3.1.4. Postotci i relativni brojevi vrsta pokazatelja koja slui opisivanju ili prikazivanju a) brojanog odnosa dijela prema cjelini (postotci) od ukupnog broja uenika kole ili odjeljenja koliki je postotak odlinih, vrlodobrih, dobrih itd, ili b) brojanog odnosa izmeu raznih, logiki povezanih pojava ili varijabli (relativni brojevi): koliko uenika dolazi na 1m2 prostora u koli

3.2.

Pokazatelji inferencijalne statistike

3.2.1. t test slui za ispitivanje znaajnosti razlike izmeu parametara (sa kojom vjerojatnodu se moe ustanovljena razlika u parametrima na odabranom uzorku generalizirati na populaciju) primjer: Na Skali samopouzdanja (Rosenberg) 543 ispitanika adolescentne dobi procjenjivalo je nivo svog samopouzdanja i dobijeni su slijededi rezultati Spol M N 294 249 543 M 26,99 30,35 28,53 SD 7,72 6,27 7,28 MD 3,36

36

moemo li i sa kolikom sigurnodu zakljuiti da de i u populaciji koju predstavlja ovaj uzorak djevojke u prosjeku pokazati nii prosjean rezultat (M) u odnosu na mukarce ove dobi, odnosno, da li je ostvarena razlika aritmetikih sredina statistiki znaajna ? postupak: a) izraunavanje standardne pogreke aritmetikih sredina (sM)

b) izraunavanje standardne pogreke razlike aritmetikih sredina

c) izraunavanje t-omjera dijeljenjem razlike aritmetikih sredina sa standardnom pogrekom te razlike

d) odreivanje stupnjeva slobode: df = (N1 1) (N2 1) e) oitavanje iz tablica granine vrijednosti t-omjera za stupanj slobode izraunati t-omjer u ovom sluaju iznosi t = 5,504, a poto granina vrijednost tomjera za df = 541 iznosi 2,58 uz 1% rizika (p = 0.01), dakle, dobijena vrijednost je veda je od granine vrijednosti na nivou znaajnosti 0.01, moemo sa 99% sigurnosti tvrditi da de i u populaciji adolescentice imati u prosjeku vii rezultat na ovoj skali od adolescenata, odnosno, da je ova razlika aritmetikih sredina statistiki znaajna 3.2.2. 2 test (Hi- kvadrat test) najede se upotrebljava u sluajevima: a) kad imamo frekvencije na jednom uzorku, pa elimo provjeriti odstupaju li one od oekivanih koje smo pretpostavili nekom hipotezom; (primjer: 48 lijenika iznijelo je miljenje treba li eni u porodu dati analgeziju. Dobijeni su ovi odgovori: 26 odgovara DA, 12 odgovara NE ZNAM i 10 odgovara NE. Da li su odgovori sluajni ili se ovakav odnos moe generalno pouzdano oekivati?) b) kad imamo frekvencije kod dvaju nezavisnih uzoraka, pa elimo provjeriti razlikuju li se ovi uzorci u opaenom svojstvu; (primjer: u jednoj tvornici je provedena anketa meu 23 radnika i 26 radnica o tome imaju li pozitivan ili negativan stav prema lijeniku u tvornikoj ambulanti. Pozitivan stav je iskazalo 14 mukaraca i 9 ena, a negativan 9 mukaraca i 17 ena. Obzirom da je u toj ambulanti lijenik bila ena, postavlja se pitanje: razlikuju li se mukarci od ena u stavu prema toj lijenici?) c) kad imamo frekvencije dvaju zavisnih uzoraka, pa elimo provjeriti razliku u mjerenom svojstvu, odnosno, da li je promjena statistiki znaajna; (primjer: 100 ispitanika podvrgnuto je ispitivanju psihomotorike pomodu dva testa, kojima se konstatiraju samo dvije mogudnosti zadovoljava ili nezadovoljava.Od 60 ispitanika koji su zadovoljili na prvom testu njih 55 zadovoljilo je i na drugom, a 5 nije zadovoljilo. Od 40 ispitanika koji nisu zadovoljili na prvom testu njih 15 je zadovoljilo na drugom. Ukupno je na prvom testu zadovoljilo 60, a na drugom 70

37

ispitanika. Je li ta razlika statistiki znaajna, odnosno, je li drugi test stvarno laki od prvog?) postupak izraunavanja; a) u svaku deliju tabele NxN unesu se opaene frekvencije (fo) i podaci u zbirni red i kolonu b) za svaku od delija tabele izraunaju se teorijske frekvencije po formuli:

c) izraunaju se razlike opaenih i teorijskih frekvencija (f0 ft) za svaku deliju tabele, te se razlike kvadriraju (f0 ft)2, podijele sa teorijskim frekvencijama, a zatim se ti kolinici saberu, po formuli:

d) izrauna se broj stupnjeva slobode po formuli df = (broj redova 1) x (broj kolona 1) e) iz tabeli Granine vrijednosti za 2 (ovakvu tabelu sadri svaka knjiga iz metodologije istraivanja i statistike) oitaju se granine vrijednosti za dobijeni broj stupnjeva slobode i uporede sa izraunatom vrijednodu za 2 f) ako je dobijena vrijednost za 2 veda od granine (na nivou 0,05 ili 0,01) razlike se smatraju znaajnim i mogu se (sa 95% ili 99% sigurnosti) generalizirati i na populaciju, a ako je manja, razlike su sluajne i prihvata se nul-hipoteza o nepostojanju razlika

PITANJA ZA PROVJERU ZNANJA IZ METODOLOGIJE ISTRAIVANJA U ODGOJU I OBRAZOVANJU

38

1. 2. 3. 4. 5.

Cilj istraivanja pedagoke stvarnosti u odgoju i obrazovanju Kako se ostvaruje pedagoka spoznaja? Navedi i obrazloi izvore pedagoke nauke po Schmidt-u Navedi i obrazloi definiciju metodologije istraivanja u odgoju i obrazovanju Sa koja dva izraena nastojanja u pedagokoj teoriji je povezano uvoenje eksperimenta i koritenje kvantitativnih postupaka u istraivanju pedagokih pojava? 6. Navedite neke osnovne pokazatelje i zaslune autore za razvoj naunog istraivanja o problemima odgoja i obrazovanja u SSSR-u, Njemakoj i SAD-u 7. Navedi i obrazloi osnovne karakteristike pedagoke spoznaje 8. Koje su dvije grupe osobina linosti istraivaa znaajne za istraivanje u odgoju i obrazovanju? 9. Navedite i obrazloite kriterije klasifikacije pedagokih istraivanja 10. Navedite i obrazloite osnovne karakteristike fundamentalnih i operativnih istraivanja 11. Koje su tri osnovne vrste istraivanja u odgoju i obrazovanju prema Vizek-Vidovid V.? 12. Koja istraivanja ubrajamo u grupu deskriptivnih istraivanja? 13. ta se istrauje faktorijalnim, a ta funkcionalnim eksperimentom? 14. Navedite i obrazloite osnovne karakteristike transverzalnog i longitudinalnog pristupa u pedagokom istraivanju 11. Na koja dva osnovna naina mogu biti organizirana historijsko-pedagoka istraivanja? 12. Navedi i obrazloi osnovnu trijadu kroz koju se odvija put spoznaje 13. Koje su onovne etape u realizaciji puta spoznaje? 14. Navedi i obrazloi est osnovnih faktora koji utiu na izbor problema istraivanja u odgoju i obrazovanju 15. Koji su osnovni razlozi neophodnosti izrade projekta istraivanja u odgoju i obrazovanju? 16. Navedi o brazloi deset osnovnih elemenata koje treba da sadri projekat istraivanja 17. Navedi i prokomentiraj barem tri razliita pristupa klasifikaciji metoda istraivanja u odgoju i obrazovanju 18. Koje su grupe, a koji postupci u pedagokom istraivanju po Buvse-u? 19. Koja su tri osnovna kriterija praktine klasifikacije metoda u pedagokom istraivanju i kako se klasificiraju metode po tim kriterijima? 20. Koje su karakteristike naune primjene metode deskripcije? 21. Koje su osnovne specifinosti projekta deskripcije pedagokih pojava? 22. Navedi i obrazloi etiri osnovna pravila na osnovu kojih se ustanovljuje uzrono-posljedina povezanost pojava, po J.S.Mill-u 23. Navedi i obrazloi osnovne karakteristike neeksperimentalne primjene servey-metoda u pedagokom istraivanju 24. Navedi i obrazloi osnovne karakteristike i tok primjene eksperimenta jednostavne sukcesije u pedagokom istraivanju 25. Navedi i obrazloi osnovne karakteristike i tok primjene eksperimenta sa paralelnim grupama u pedagokom istraivanju 26. ta je eksperimentalni faktor? 27. Navedi i obrazloi osnovne karakteristike i tok primjene ex-post facto postupka 28. Navedi i obrazloi vrste i znaenje varijabli u istraivanju uzrono-posljedine povezanosti pojava u pedagokom istraivanju. 29. Koji su osnovni postupci prikupljanja podataka u pedagokim istraivanjima? 30. Navedi osnovne instrumente za prikupljanje podataka u pedagokim istraivanjima 31. nabroj osnovne metrijske karakteristike instrumenata u pedagokom istraivanju 32. Obrazloi i prokomentiraj valjanost (validnost) kao metrijsku karakteristiku mjernog instrumenta u pedagokom istraivanju 33. Obrazloi i prokomentiraj pouzdanost (relijabilnost) kao metrijsku karakteristiku mjernog instrumenta u pedagokom istraivanju 34. Obrazloi i prokomentiraj objektivnost, kao metrijsku karakteristiku mjernog instrumenta u pedagokom istraivanju

39

35. Obrazloi i prokomentiraj osjetljivost, kao metrijsku karakteristiku mjernog instrumenta u pedagokom istraivanju 36. Obrazloi i prokomentiraj diskriminacionu vrijednost zadatka u instrumentu, kao metrijsku karakteristiku mjernog instrumenta u pedagokom istraivanju 37. Obrazloi i prokomentiraj badarenost, kao metrijsku karakteristiku mjernog instrumenta u pedagokom istraivanju 38. Obrazloi i prokomentiraj praktinost i ekonominost, kao metrijsku karakteristiku mjernog instrumenta u pedagokom istraivanju 39. Definiraj i obrazloi pojam i znaenje pedagoke dokumentacije 40. Koji su osnovni aspekti istraivake primjene postupka rada na pedagokoj dokumentaciji? 41. Navedi i obrazloi osnovne vrste i aspekte pedagokih dokumenata 42. ta je bibliografija i koji su izvori i kriteriji u njenoj klasifikaciji? 43. Obrazloi osnovna polazita i znaaj kvalitativne i kvantitativne analize sadraja pedagokih dokumenata 44. Koje su osnovne etape toka kvantitativne analize pedagoke dokumentacije? 45. Koje su osnovne karakteristike kategorija za analizu pedagoke dokumentacije? 46. Koje su osnovne jedinice klasifikacije u analizi pedagokih dokumenata? 47. Navedi i obrazloi razlike izmeu sistematskog promatranja (kao postupka u pedagokom istraivanju) u odnosu na svakodnevno promatranje 48. Navedi i obrazloi prednosi i nedostatke vrsta sistematskog promatranja, prema sredstvima promatranja 49. Koja su osnovna pitanja, prednosti, nedostaci i problemi neprimjetnog promatranja u pedagokom istraivanju? 50. Uzorak promatranja kao objekt promatranja 51. Koja su znaajna svojstva ispitivaa (promatraa) u koritenju sistematskog promatranja u pedagokom istraivanju? 52. Koje su osnovne varijante sistematskog promatranja u pedagokom istraivanju? 53. Koje su vrijednosti i ogranienja (slabosti) primjene dramatizacije kao varijante sistematskog promatranja? 54. Koje su karakteristike, vrijednosti i slabosti sudjelujudeg promatranja u pedagokom istraivanju? 55. Obrazloi tok, vrijednosti i nedostatke tehnike kritikog sluaja u pedagokom istraivanju 56. Koje su osnovne odrednice, prednosti, nedostaci i ogranienja introspekcije? 57. Koje su osnovne karakteristike intervjua u pedagokom istraivanju? 58. Navedi i obrazloi osnovne karakteristike vezanog (standardiziranog) intervjua 59. Navedi i obrazloi osnovne karakteristike slobodnog (nestandardiziranog) intervjua 60. Navedi i obrazloi osnovne karakteristike direktnog intervjua 61. Navedi i obrazloi osnovne karakteristike indirektnog intervjua 62. Navedi i obrazloi osnovne karakteristike individualnog intervjua 63. Navedi i obrazloi osnovne karakteristike kolektivnog intervjua 64. U emu se sastoje organizacione pripreme za primjenu intervjuau pedagokom istraivanju? 65. ta obuhvataju pripreme vezane za ispitanika u primjeni intervjua u pedagokom istraivanju? 66. ta obuhvataju pripreme vezane za sadraj u primjeni intervjua u pedagokom istraivanju? 67. ta je sve znaajno za stvaranje atmosfere i poetnog kontakta u primjeni intervjua u pedagokom istraivanju? 68. Na to sve treba obratiti panju u toku voenja intervjua u pedagokom istraivanju? 69. Znaaj, bitne odrednice, sadraj i nain voenja protokola u primjeni intervjua u pedagokom istraivanju. 70. Navedi nazive i osnovne karakteristike za etiri osnovna tipa osobe koja vodi intervju. 71. Koje se dvije osnovne vrste podataka najede dobijaju postupkom anketiranja? 72. Navedite tri osnovna kriterija klasifikacije ankete 73. Navedite i obrazloite tri osnovna tipa anketnih pitanja 74. Navedite sluajeve u kojima anketa ne treba biti anonimna

40

75. U kojim sluajevima odgovori ispitanika mogu biti neiskreni, uprkos anonimnosti ankete? 76. Koje su prednosti popunjavanja anketnog lista na licu mjesta? 77. Navedite i obrazloite znaenje i odreenje testa prema definiciji Meunarodnog udruenja za primijenjenu psihologiju 78. Kako Z. Bujas odreuje i definira test kao postupak u istraivanju odgoja i obrazovanja? 79. Navedite i obrazloite vrste testova obzirom na osobine ispitanika koje se ispituju 80. Navedite i obrazloite vrste testova obzirom na nain rjeavanja zadataka u testu 81. Komentirajte i pojasnite osnovna obiljeja i razlike izmeu testova nivoa i testova brzine 82. Koji su tipovi zadataka u testu? Nabrojte ih i obrazloite! 83. Pojasnite deskriptivnu skalu sudova, kao postupak u istraivanju, te navedite i kom entirajte njene prednosti, nedostatke i ogranienja 84. Pojasnite grafiku skalu sudova, kao postupak u istraivanju, te navedite i komentirajte njene prednosti, nedostatke i ogranienja 85. Pojasnite numeriku skalu sudova, kao postupak u istraivanju, te navedite i komentirajte njene prednosti, nedostatke i ogranienja 86. Pojasnite skalu kategorija, kao postupak u istraivanju, te navedite i komentirajte njene prednosti, nedostatke i ogranienja 87. Navedite i obrazloite osnovne izvore pogreaka u skalama sudova 88. Navedite i obrazloite mogudnosti neutralisanja pogreaka u skalama sudova 89. Pojasnite i obrazloite skalu alternativnih sudova, kao postupak u istraivanju odgoja i obrazovanja 90. Pojasnite i obrazloite skalu sudova tipa odredi ko, kao postupak u istraivanju odgoja i obrazovanja 91. Pojasnite i obrazloite skalu rangova, kao postupak u istraivanju odgoja i obrazovanja 92. Pojasnite i obrazloite postupak pomodu uporeivanja parova, kao varijantu skale sudova i njene mogudnosti primjene u istraivanju odgoja i obrazovanja 93. Pojasnite i obrazloite postupak usporeivanja sa prethodno odreenim rangom, kao varijantu skale sudova, mogudnosti i ogranienja primjene ovog postupka u istraivanju odgoja i obrazovanja 94. Pojasnite i obrazloite skalogram (Gutmanova skala) kao varijantu skale sudova, mogudnosti i ogranienja primjene ovog postupka u istraivanju odgoja i obrazovanja 95. Pojasnite i obrazloite Q-postupak, kao varijantu skale sudova, mogudnosti i ogranienja primjene ovog postupka u istraivanju odgoja i obrazovanja 96. Pojasnite i obrazloite sociometrijski postupak, kao postupak u istraivanju odgoja i obrazovanja 97. Navedite i obrazloite pet opdih mjerila znanstvene hipoteze prema Maruidu 98. Pojasnite i obrazloite znaenje i razlike nul-hipoteze i alternativne hipoteze 99. Objasnite pogreku tipa 1. koja se moe javiti prilikom testiranja nul-hipoteze 100. Objasnite pogreku tipa 2. koja se moe javiti prilikom testiranja nul -hipoteze 101. Koja se dva osnovna pitanja postavljaju kod odabira uzorka? 102. Koja su etiri kriterija za jasno odreivanje ciljne populacije? 103. Navedite osnovne vrste uzorka poznate vjerojatnosti odabira probabilistiki uzorci 104. Jednostavni sluajni uzorak postupak odabira, prednosti, ogranienja 105. Sustavni uzorak (intervalni uzorak) postupak odabira, prednosti, ogranienja 106. Stratificirani uzorak (slojeviti uzorak) postupak odabira, prednosti, ogranienja 107. Klasterski uzorak postupak odabira, prednosti, ogranienja 108. Etapni uzorak postupak odabira, prednosti, ogranienja 109. Viefazni uzorak postupak odabira, prednosti, ogranienja 110. Navedite osnovne vrste nesluajnog uzorka neprobabilistiki uzorci 111. Prigodni uzorak postupak odabira, prednosti, ogranienja 112. Kvotni uzorak postupak odabira, prednosti, ogranienja 113. Namjerni (ciljni) uzorak postupak odabira, prednosti, ogranienja 114. Dimenzionalni uzorak postupak odabira, prednosti, ogranienja

41

115. Uzorak lavine postupak odabira, prednosti, ogranienja 116. Navedite i obrazloite osnovno znaenje i razlike izmeu deskriptivne i inferencijalne statistike (sa aspekta indukcije) 117. Navedite etiri osnovne skupine pokazatelja deskriptivne statistike 118. Koje su osnovne mjere centralne tendencije? 119. Koje su osnovne mjere disperzije u deskriptivnoj statistici? 120. Navedite i obrazloite aproksimativne okvire za interpretaciju koeficijenta korelacije 121. Navedite tri osnovna koeficijenta korelacije i uvjete u kojima se oni koriste za utvrivanje stupnja povezanosti meu pojavama 122. Navedite dva osnovna pokazatelja inferencijalne statistike

42