REPUBLIKA HRVATSKA PRIMORSKO-GORANSKA UPANIJA

VINODOLSKA OPINA

AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA VINODOLSKE OPINE

( IZVOD- Materijal za Opinsko vijee Vinodolske opine )

Izradili: Poduzetniki centar Vinodol d.o.o. Radna grupa za izradu Akcijskog plana

SADRAJ
1

Poduzetniki centar VINODOL d.o.o.

1. UVOD................................................................................................................................. 3 2. Smjetajni kapaciteti i broj noenja Vinodolske opine ..................................................... 7 3. SWOT analiza turizma ..................................................................................................... 15 4. Budui smjer razvoja turizma Vinodolske opine ............................................................. 16 5. Razvojni projekti turizma u Vinodolu ..... 21 6. Mjere podrke realizacije Akcijskog plana. 27 7.ZAKLJUAK ...................................................................................... 30

1. UVOD

Poduzetniki centar VINODOL d.o.o.

Glavni plan razvoja turizma Primorsko-goranske upanije prvi je strateki dokument koji se odnosi na sektor turizma i daje za pojedina podruja upanije odrednice njegova razvoja. Time ovaj dokument postavlja zadau odreivanja budueg razvoja turizma, koji se u naoj upaniji smatra jednom od vanijih djelatnosti gospodarskog razvoja. Nositelji izrade Glavnog plana razvoja turizma Primorsko-goranske upanije kojeg je izradio Sveuilite u Rijeci su Primorsko-goranska upanija i Turistika zajednica Primorskogoranske upanije. U skladu s tim, kao i zakljucima Primorsko-goranske upanije (PG), svaka jedinica lokalne samouprave duna je Glavni plan prihvatiti, odnosno prema vlastitoj viziji razvoja turizma na svojem podruju sainiti izmjene ili dopune. Vinodolska opina prihvatila je Glavni plana razvoja turizma Primorsko-goranske upanije na svojoj sjednici od 26.03.2007. godine. Dakle, jedinice lokalne samouprave su se obvezale da temeljem predmetnog dokumenta izrade svoje akcijske planove kojima e utrti nove smjernice razvoja turizma na vlastitom podruju. Tako akcijski planovi za turizam, postaju strateki dokumenti razvoja turizma jedinica lokalnih samouprava. Sukladno zakljucima 1. sastanka Koordinacijskog odbora za praenje provedbe Glavnog plana razvoja turizma PG, a u cilju olakanja njihove izrade, zaduila se Regionalna razvojna agencija Porin d.o.o. da dostavi metodologiju izrade Akcijskog plana provedbe Glavnog plana razvoja turizma PG prema svim jedinicama lokalne samouprave. U skladu s navedenim , Poglavarstvo Vinodolske opine je 31.03.2009. godine imenovalo Radnu grupu za izradu Akcijskog plana razvoja turizma Vinodolske opine u slijedeem sastavu : 1. Ivica Jerinovi, predsjednik 2. Iris Bruketa, lan 3. Mirela Mikli, lan 4. Gordan Godec, lan 5. Jasna oi, lan 6. Vlado Savi, lan 7. Dejan Barac, lan Radna grupa je u periodu od 15.10. 2009. godine ( 1. sjednica ) do 23.02.2010. godine ( 3. sjednica ) odrala 3 sjednice, na kojima su definirana kljuna pitanja i pravci izrade Akcijskog plana razvoja turizma, te Zakljuci i preporuke, koji se prezentiraju u Zakljunom dijelu plana ! Dokumenti na kojima e se temeljiti Akcijski plan razvoja turizma Vinodolske opine su slijedei: 3

Poduzetniki centar VINODOL d.o.o.

Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2010. Godine Glavni plan razvoja Primorsko-goranske upanije Prostorni plan Primorsko-goranske upanije Program razvoja malog gospodarstva Vinodolske opine Prostorni plan Vinodolske opine Strateke smjernice rada Primorsko-goranske upanije 2005-2009. Strateki marketing plan Kvarnera

Svi navedeni dokumenti djeluju u meusobnoj sinergiji, odnosno jedan se temelji na drugome i potuje ciljeve zadane u onom koji se smatra nadlenim. Drugim rijeima, postavljeni ciljevi na nacionalnoj razini, potuju se i na upanijskoj i lokalnoj razini, pri emu se na svakoj slijedeoj produbljuju, sve dok se ne doe do cilja na najosnovnijoj razini. Vizija hrvatskog turizma sadrana u Strategiji razvoja hrvatskog turizma do 2010. godine glasi: Turizam znaajno pridonosi gospodarskom rastu Republike Hrvatske i blagostanju njenih graana, bazirajui se na odrivom koritenju prirodnih i kulturno-povijesnih potencijala aktivno sudjelujui u njihovom razvoju, stvarajui okruenje privlano za investitore. Dakle, i Vinodolska opina ima zadau doprinijeti ostvarivanju ove vizije koja je zamiljena na nacionalnoj razini. Strategija razvoja hrvatskog turizma upuuje na potrebu donoenja prostornog plana razvoja hrvatskog turizma prema kojemu bi se postojei krajolik trebao razvijati prema naelima odrivog razvoja, a izgradnja objekata odgovarati arhitekturi i krajoliku u kojemu se nalazi sa to manjom devastacijom prirode, bilo izgradnjom novih objekata, obnavljanjem ve postojeih ili turistikim dolascima koja se planiraju poveati. Isto je istaknuto i na konferenciji Odrivi turizam u Hrvatskoj u 21. stoljeu, odranoj u listopadu 2008., gdje je naglaeno da je Odrivi turizam temeljen na prirodnim resursima i povijesno kulturnom nasljenu osnova budue nacionalne turistike strategije koja e odrediti budui razvoj turizma u Hrvatskoj., a da je turizam jedna od najkonkurentnijih grana, odnosno lokomotiva hrvatskog gospodarstva, potvruje njen udio od 20% u BDP-u. Edukacija kadrova je prisutna kao iznimno vaan imbenik kroz: dodatnu edukaciju postojeih kadrova (s naglaskom na suradnju izmenu lokalne samouprave i subjekata koji djeluju u turizmu) te edukaciju buduih kadrova u srednjim i viim kolama, na fakultetima i kroz turizam kao obavezan predmet u viim razredima osnovne kole. Takoer, naglaava se vanost donoenja odreenih mjera na dravnoj razini, od raznih subvencija, poreznih rastereenja, smanjenja fiskalnih i parafiskalnih davanja, koje bi potaknule investicije i razvoj cijelog turizma. Na upanijskoj razini postoje etiri dokumenta (Glavni plan razvoja turizma Primorskogoranske upanije, Prostorni plan Primorsko-goranske upanije, Strateke smjernice rada Primorsko-goranske upanije 2005-2009, Regionalni operativni program Primorsko-goranske upanije 2008.-2013.) koja, prihvaajui ciljeve planova na nacionalnoj razini i zakona koja vrijede na podruju Republike Hrvatske, poblie definiraju ciljeve koji se odnose na podruje Primorsko-goranske upanije. Vinodolska opina stoga, u odreivanju eljenog pravca razvoja turizma treba imati na umu sveukupno okruenje sa tradicijom, okoliem, bioraznolikou, povijeu, itd. U vremenskom razdoblju od etiri godine raznim akcijama u planiranju, razvoju i marketingu planirat e ukupan turizam, i to u suradnji s lokalnim partnerima kako bi ostvarili eljeni cilj. 4

Poduzetniki centar VINODOL d.o.o.

Sagledavajui vlastiti poloaj unutar Primorsko-goranske upanije, Vinodolska opina e putem ovog dokumenta lake ostvariti prepoznatljivost za svoje goste, a na zadovoljstvo svojeg stanovnitva. Turizam objedinjava mnoge ljudske aktivnosti koje e putem poduzetnitva poboljati sadanji nivo razvijenosti, odraziti se na poveanje zaposlenosti, stvoriti vei broj poduzetnika, pokrenuti mnoge nove sadraje u turizmu, imati mogunost za cjelogodinju turistiku sezonu, imati bolju percepciju i promociju podruja. Odrivi razvoj odnosno poveanje ekonomskih koristi, strateki je cilj razvoja turizma. Taj e cilj ravnomjerno osigurati da itavo okruenje (prirodno, kulturno i povijesno) bude netaknuto i poveano. Akcijski plan razvoja turizma Vinodolske opine ima za cilj: - dati jasne smjernice svih radnji, - poticati suradnju izmeu raznih lokalnih sudionika, - usmjeriti se na prioritete, - postati alat privlaenja raznih izvora financiranja, - osigurati osnove za bolje rezultate partnerstva (javnog, privatnog, civilnog), - promovirati iru identifikaciju uloge Vinodolske opine, Turistike zajednice Vinodolske opine te drugih subjekata kao znaajnih nositelja razvoja turizma, - osigurati veu potporu i obveze za planirane radnje. Akcijski plan turizma definira tko, gdje, kada i kako sainiti vlastiti turistiki razvoj. Prilikom provoenja svih potrebitih aktivnosti za izradu ovog dokumenta koritena je opa metodologija izrade akcijskog plana koju je izradila Regionalna razvojna agencija, a u suglasju je s Glavnim planom razvoja turizma Primorsko-goranske upanije. U cilju realizacije izrade ovog akcijskog plana, obuhvaen je proces: 1. Definiranja izrade Akcijskog plana: - nositelj izrade - podruje za koje se izrauje - koje vremensko razdoblje obuhvaa - nain pristupa i izrade 2. Analize stanja turizma na podruju JLS - identifikacija sadanjeg turistikog trita - lista turistikih potencijala - atrakcije iz povijesne, kulturne i prirodne batine - nain promocije - postojea infrastruktura /prometna, cestovna, turistika,.../ - gostoprimstvo gostiju kroz turistike pakete usluge 3. Odreivanja potencijala turistikog trita - zadae i ciljevi za turistike atrakcije, promociju, turistiku infrastrukturu, gostoprimstvo i usluge u turizmu - razvoj turistikih ciljeva - aktivnosti po koracima - ukljuivanje lokalnih partnera i nain dobivanja informacija i njihove povratne informacije 4. Izrade prijedloga akcijskog plana /sadraj/ i njegovo prihvaanje 5. Implementacije akcijskog plana 5

Poduzetniki centar VINODOL d.o.o.

6. Monitoringa rezultata

Pri izradi ovog dokumenta sudjelovali su vani lokalni partneri Vinodolske opine odnosno, privatni, civilni i javni sektor. Koodinator izrade Akcijskog plana razvoja turizma Vinodolske opine je Poduzetniki centar Vinodol d.o.o., a Radnu grupu za izradu Akcijskog plana turizma inio je projektni tim u koji su ukljueni predstavnici Vinodolske opine, Turistike zajednice Vinodolske opine, te poduzetnika u turizmu s podruja Vinodolske opine . Cjeloviti pregled uinjenog za izradu ovog vanog dokumenta Vinodolske opine koji se planira za petogodinje razdoblje 2011.-2015. godine, te se prihvaa na njihovim upravnim tijelima, daje se na uvid u nastavku. Napominje se kako e se sukladno provedenim mjerama te promjenama u vlastitoj sredini i okruenju isti mijenjati.

2. Smjetajni kapaciteti i broj noenja Vinodolske opine

Poduzetniki centar VINODOL d.o.o.

Prema evidenciji Ureda Turistike zajednice Vinodolske opine u 2010. godini Vinodolski kraj je posjetilo 3.844 turista. Broj gostiju i broj noenja poveao se u odnosu na 2009. godinu. Ukupni porast prometa gostiju je za 24% vei (2010. - 3.844 gostiju, 2009. - 3.095 gostiju), a broj noenja biljei porast od 19% (2010. - 30.216 noenja, 2009. - 25.360 noenja) u odnosu na 2009. godinu. Na podruju Vinodola registrirano je preko 60 privatnih iznajmljivaa (soba, apartmana i kua za odmor, odnosno ukupno preko 90 smjetajnih jedinica) od ega je trenutno u komercijalnoj upotrebi petnaestak, a pokrenuto jo desetak projekata koji zadovoljavaju sve atribute objekata ruralnog turizma, te ih moemo smatrati solidnom osnovom razvoja ruralnog turizma u Vinodolu. Potranja ovakvog vida turizma na podruju Vinodola je u znaajnom porastu, te se iz godine u godinu biljei sve vei porast broja ovakvih projekata. U privatnom smjetaju registrirano je ukupno preko 400 leajeva, od ega 306 leajeva u privatnom smjetaju, 60 leajeva u pansionu, 24 kreveta u planinarskom domu i 20 u ethno hotelu. Posebnost u turistikoj ponudi Vinodola je prvi etno hotel na ovim podrujima i ire kategoriziran kao hotel batina s 4 zvjezdice. Tristo godina staro obiteljsko imanje, kompleks od vie kamenih starih kua, preureeno je u udobnu kuu za goste, pridajui vanost detaljnoj rekonstrukciji povijesne zgrade. Hotel "Balatura" u Triblju niknuo je na temeljima starog seoskog domainstva sastavljenog od etiri povezane kue. Prema statistikim podacima vidljivo je da postoje trendovi rasta u broju dolazaka i noenja domaih i stranih gostiju. Posljednjih est godina, odnosno kumulativno od 2005. 2010. godine broj dolazaka domaih i stranih gostiju dvostruko je porastao, dok je broj noenja porastao za 86%.

Broj dolazaka i noenja 2005. - 2010. godine

Poduzetniki centar VINODOL d.o.o.

GODINA 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. UKUPNO

DOLASCI 1.805 2.135 2.212 2.493 3.095 3.844 28.061

UDIO % 6,43 7,61 7,88 8,88 11,03 13,70 100,00

NOENJA 16.278 17.784 17.589 18.488 25.360 30.216 136.769

UDIO % 11,90 13,00 12,86 13,52 18,54 22,09 100,00

25,00

20,00

15,00 DOLASCI 10,00 NOENJA

5,00

0,00 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Ovakva statistika posebno dolazi do izraaja u kvalitetnom smjetaju, posebice ruralnom koji biljei izvrsnu popunjenost. Rije je o osposobljenim starim primorskim kuama u Vinodolskoj dolini, kuama za odmor na umskom podruju...

Poduzetniki centar VINODOL d.o.o.

OSTVARENA NOENJA PO VRSTI OBJEKTA

MIRNA DOLINA VAGABUNDINA KOLIBA HOTEL BALATURA RURALNI SMJETAJ OBITELJSKI SMJETAJ OSTALO

Udio u ostvarenim noenjima u ruralnim vilama za odmor, prema analiziranim vrstama objekata, dostie ak 18% od ukupnog broja ostvarenih noenja, dok u odnosu ukupnih noenja iskljuivo registriranog komercijalnog smjetaja ruralni kapaciteti ostvaruju ak treinu ukupno ostvarenog broja noenja. Mora se uzeti u obzir i injenica da se radi o ostvarenju noenja tek petnaestak smjetajnih jedinica, odnosno ruralnih objekata koji raspolau s 80 leajeva, dok dvije treine ostvarenog noenja zajedno ine hotel Balatura, pansion Mirna dolina, planinarski dom Vagabundina koliba i obiteljski smjetaj koji ukupno broje preko 300 leajeva (u obiteljskom smjetaju registrirano je etrdesetak iznajmljivaa sa vie od 220 leajeva). Ovakvi podatci nisu rezultat samo bolje popunjenosti, ve dokazuju i potvruju sve vei broj obnovljenih i novih ruralnih kua na podruju cijelog Vinodola. Zainteresiranost za odmor u ovakvim objektima najvie postoji kod Nijemaca, Nizozemaca, panjolaca i Belgijanaca.

Poduzetniki centar VINODOL d.o.o.

Pregled registriranih smjetajnih jedinica po broju i posteljama za obiteljski smjetaj (sobe, apartmani i kue) i ruralni smjetaj Obiteljski smjetaj Sobe Br. Bribir Griane Tribalj Drivenik Ukupno 21 4 5 / 30 Le. 48 11 12 / 71 Apartmani Br. 22 8 5 / 35 Le. 61 35 12 / 108 Kue Br. 3 3 1 1 8 Le. 18 15 10 4 47 Ruralne kue Ukupno Br. 1 10 2 4 17 Le. 2 50 10 18 80 Br. 47 25 13 5 90 Le. 129 111 44 22 306

UDIO OSTVARENIH NOENJA - registrirani smjetaj

MIRNA DOLINA VAGABUNDINA KOLIBA HOTEL BALATURA

OBITELJSKI SMJETAJ

RURALNI SMJETAJ

BROJ TURISTA I OSTVARENIH NOENJA PO ZEMLJI DOLASKA OD 01.01.2010. 31.12.2010. s usporedbom na 2009. za isto razdoblje 10

Poduzetniki centar VINODOL d.o.o.

Zemlja dolaska

Broj turista 2010. 2009. 297 4 69 99 3 3 190 1.008 9 60 112 4 1 180 10 3 85 85 4 18 8 9 92

indeks 2010/2009 157 250 55 104 137 138 256 18 121 100 800 134 10 67 109 79 75 233 225 300 153

broj noenja 2010. 3.418 32 255 913 1.880 13.800 211 18 960 3 14 21 56 1.227 7 2 11 395 608 15 299 26 134 329 942 2009. 1.938 12 470 1.581 108 6 1.268 10.275 57 201 758 12 1 878 117 13 409 754 16 158 39 136 705

indeks 2010/2009 176 267 54 58 148 134 370 9 127 175 560 140 6 15 97 81 94 189 344 242 134

Prosj. broj dana boravka noenje/br.tur. 2010. 2009. 7 3 7 9 7 10 9 2 7 3 1 5 7 5 7 1 6 4 9 5 7 4 7 12 7 11 7 3 7 16 36 2 7 10 6 3 7 3 1 5 12 4 5 9 4 9 5 15 8

Austrija Australija Belgija BiH Bolivija Canada eka Njemaka Danska panjolska Francuska Finska Kina Litva Luxemburg Maarska Makedonija Irska Island Italija Nizozemska Norveka Poljska Portugal Rumunjska Ruska fed. Srbija

467 10 38 103 260 1.392 23 11 136 1 14 4 8 241 1 2 2 93 67 3 42 6 18 27 141

Poduzetniki centar VINODOL d.o.o.

Slovaka Slovenija vedska vicarska Turska USA Ukraina V.Britanija Grka Sirija Thailand Malezija Venezuela Ostale zemlje June Amerike

42 163 5 82 4 2 14 2 3

57 101 11 55 7 13 14 9 1 1 6

74 161 45 149 31 100 50

348 1.513 18 591 22 8 90 12 97

405 1.025 51 319 49 51 64 28 12 8 231

86 148 35 185 43 141 42

8 9 4 7 6 4 6 6 32

7 10 5 6 7 4 5 3 12 8 39

800

34

567

Ostale europske zemlje

400

78

19

416

10

10

UKUPNO STRANI UKUPNO DOMAI SVEUKUPNO

3.443

2.631

131

28.387

22.180

128

401

464

86

1.829

3.180

58

3.844

3.095

124

30.216

25.360

119

BROJ TURISTA I OSTVARENIH NOENJA PO VRSTI OBJEKTA OD 01.01.2010. 31.12.2010. s usporedbom na 2009. za isto razdoblje VRSTA OBJEKTA BROJ TURISTA 2010. 2009. INDEX 2010/2009 BROJ NOENJA 2010. 2009. INDEX 2010/2009 PROSJ.BROJ DANA BOR. 2010. 2009. 12

Poduzetniki centar VINODOL d.o.o.

MIRNA DOLINA VAGABUNDINA KOLIBA HOTEL BALATURA RURALNI SMJETAJ OBITELJSKI SMJ. OSTALO UKUPNO

198 105

158 87

125 121

624 138

647 177

96 78

3 1

4 2

468 690 1.051 1.332 3.844

484 353 960 1.053 3.095

97 195 109 126 124

1.401 6.350 8.910 12.793 30.216

1.490 3.061 8.814 11.171 25.360

94 207 101 116 119

3 9 8 10 8

3 9 9 11 8

SMJETAJNI KAPACITETI UKUPNO SOBE,APP,KUE 1. SOBE 2. APARTMANI 3. KUE UKUPAN BR. POSTELJA 1. BR. STALNIH POSTELJA 2. BR. POMO. POSTELJA

BR.KAPACITETA 131 73 36 22 418 395 23

13

Poduzetniki centar VINODOL d.o.o.

3. SWOT analiza turizma SWOT analiza (engl. SWOT analysis, njem. SWOT-Analyse) je kvalitativna analitika metoda kojom se stupnjevanjem elemenata u okviru 4 polja analize snage, prilike, slabosti, prijetnje procjenjuju jake i slabe strane, pogodnosti i problemi razmatranog predmeta ili pojave. Moe se koristiti u procjeni podobnosti prostornih i trinih preduvjeta za turistiki razvoj nekog prostora ili podobnosti i stanja postojee ponude u odnosu na trite potranje, kao i za odreena marketinka istraivanja i sl. Kod toga treba respektirati injenicu da se radi o subjektivnoj procjeni stupnjevanja elemenata analize, bez koritenja potrebnog analitikog i metodolokog instrumentarija. Cilj je swot analize da se minimaliziraju slabosti uz istovremeno poveanje snaga, te kako to bolje iskoristiti anse uz istovremeno smanjenje prijetnji iz okruenja. Swot analiza ima za cilj ukazati na kljune prednosti u pogledu turistikog razvoja I kljune nedostatke samog podruja za koje se vri istraivanje , te prilike koje se ukazuju iz okruenja I koje jepotrebno iskoristiti na najbolji mogui nain, ali I s druge strane prijetnje koje je potrebno izbjei.

14

Poduzetniki centar VINODOL d.o.o.

SNAGE Blizina mora Sve vee potrebe za izletnikim turizmom Prirodne ljepote Vinodola Ouvan okoli i isti zrak Dobra klima Motivacija graana za promjene. Prostorna, klimatska, kulturno-povijesna raznolikost Dobra prometna dostupnost Jedinstvenost prostora Gostoljubivost stanovnika PRILIKE

SLABOSTI Nedostatak kategoriziranih smjetajnih kapaciteta Loa kadrovska struktura i znanja o turizmu Nedovoljna informiranost graana. Odsutnost poduzetnikog i takmiarskog duha. Jezina neprilagodljivost dijela graana. Zanemareno cjeloivotno osposobljavanje stanovnitva Nedefinirani imovinski i vlasniki odnosi Netipina gastro ponuda PRIJETNJE Koridor eljeznike pruge Loa politika i ekonomska situacija u RH Nepovoljne demografske promjene. Usporeni gospodarski rast i potranja turistikih usluga. Nepoznanice u vezi s kriterijima procjene kvalitete. Zagaivanje okolia i devastacija prirodnog ambijenta. Neplanska i neadekvatna gradnja. Zaputanje i devastacija poljoprivrednog zemljita Razvoj turizma bez educiranog kadra. Turbulentno i nepredvidljivo okruenje Sve vei broj novih destinacija na svjetskom turistikom tritu

Razvoj ruralnog turizma Dobra atrakcijska osnova i profitabilna turistika usluga. Razvoj kune radinosti. Razvoj selektivnih oblika turizma Zapoljavanje lokalnog stanovnitva Razvoj tradicionalnih obrta Sve vea potranja gostiju za eko, ruralni, kulturni, lovni i aktivni odmor koji Vinodol moe pruiti Valorizacija nasljea i prirodnih resursa Novi turistiki proizvodi Promocija lokalnog identiteta Razvoj poljoprivrede

4. Budui smjer razvoja turizma Vinodolske opine Odbacivanjem masovnog turizma kao odrednice razvoja trendovi se okreu u korist upravo ovako ouvanim i zaboravljenim krajevima koji puni potencijala ekaju da budu otkriveni. Turizam je grana gospodarstva koja ima veliku razvojnu perspektivu u Vinodolskoj opini. Ostvarena noenja u samo posljednjih deset godina pokazuju tendenciju rasta, to je vana injenica koja govori u prilog buduem znaajnijem razvoju na ovim prostorima. Najvee bogatstvo Vinodola je prostor i on nudi razne mogunosti za razvoj selektivnih oblika turizma, kao to je ruralni, eko i etno turizam, pa i kulturni turizam, koji i u svijetu pokazuje sve vei trend porasta. Sam poloaj Vinodola, s jedne strane u neposrednoj blizini morske obale, a s druge u blizini izuzetno atraktivnog umskog predjela s brojnim zanimljivostima, u zelenoj dolini u kojoj se istiu stari frankopanski kateli Drivenika, Griana i Bribira, kao i jezero u Triblju koje nudi mogunosti portskog ribolova, ve je sam po sebi turistika atrakcija. Tu je i nezaobilazno bogatstvo kulturne batine, koja prua atraktivne kulturne sadraje, zatim mogunost koritenja biciklistikih i planinarskih staza, etnica, mogunost bavljenja lovnim turizmom u umskom predjelu, te ribolovnim na jezeru u Triblju, a isto tako bavljenje ekstremnim sportovima (paragliding, slobdno penjanje-free climbing). Vinodolska opina svoj razvoj mora zahvaliti dobrom geoprometnom poloaju. Sve kvalitetnije prometnice omoguavaju dolazak motoriziranim turistima na ovu destinaciju u 15

Poduzetniki centar VINODOL d.o.o.

samo nekoliko sati. Na udaljenosti do 500 km nalaze se glavna emitivna trita tradicionalno prisutna na ovoj rivijeri, poput june Njemake, Austrije, Maarske, eke, Slovake i Italije. Karakteristika Vinodola je raznolikost prostora, to obuhvaa raznolike prirodne pejzae, od morskih, preko zelene doline, do kontinentalnoga umskog predjela planinskog platoa podno Velike Kapele. Takva velika prostorna raznolikost poveava ambijentalnu vrijednost Vinodola kao turistike destinacije, i prua posebne i najvee mogunosti upravo za rekreaciju i oputanje. Tako ekoloki ouvan prostor vaan je i dragocjen resurs koji je potrebno adekvatno ukljuiti u turistiku ponudu, a posebno dalje tititi!

POTENCIJALNI SELEKTIVNI OBLICI TURIZMA U VINODOLU: Agroturizam - turizam na domainstvu gdje postoji poljoprivredna proizvodnja. Ruralne kue za odmor - tradicionalne kue, potpuno adaptirane potujui uvjete ambijentalnosti i koritenja prirodnih materijala. Cjelokupna se kua s pripadajuim prostorom iznajmljuje gostima. Ruralni B&B - domainstvo koja pored noenja nude i doruak, takoer spravljen od vlastitih proizvoda. Ruralni obiteljski hoteli - mali, intimni hoteli, organizirani u starim zdanjima i nemaju kapacitet kreveta vei od 35 kreveta. Vode ga sami vlasnici te i tu postoji interakcija gostdomain. Postoji i vlastita proizvodnja nekih od proizvoda. Odmor na vinskoj cesti - domainstva specijalizirana za proizvodnju vina. Gostu se omoguuje upoznavanje s proizvodnjom i konzumacija. Kuaonice - mjesta gdje se moe upoznati, probati i kupiti odreeni tradicionalni proizvod: med, maslinovo ulje, vino, prut, rakija, sir. Na ovim domainstvima nema smjetaja. Turizam Vinodola mora se razvijati u suglasju s prirodom, na nain da se maksimalno potuju prostor, blagodati klime, mora, jezera, visoke ume, te biljni i ivotinjski svijet. 16

Poduzetniki centar VINODOL d.o.o.

Infrastrukturnim zahvatima i organizacijskim mjerama treba stalno unapreivati stanje u prostoru i teiti visokim ekolokim standardima. U razvojne planove treba ugraditi obvezu stalnog podizanja kvalitete ponude uz obvezatnu zatitu prirodnih, povijesnih i kulturnih vrijednosti. Podruje Vinodola mora graditi svoju budunost u nasljeu prolosti uz uvaavanje znanja i sposobnosti profesionalnih kadrova i lokalnog stanovnitva, a strategija podizanja konkurentnosti bit e upravo u ponovnoj valorizaciji tradicijskih vrijednosti i osiguranju najvie kvalitete ponude svih sadraja destinacije i smjetajnih kapaciteta visoke kvalitete, pri emu naglasak treba staviti na ouvanje autohtonih etno i ambijentalnih vrijednosti uz kontinuirano poveanje kvalitete i razvoj kadrova.

Kao kljuni resursi, na kojima je mogue razvijati ruralni turizam u Vinodolu istiu se: veliki broj starih, autohtonih primorskih kua, ak i itavih malih sela , koje su zaputene slijedom procesa depopulacije Vinodola. U tom segmentu posebno se istiu pojedine lokacije Griana i Bribira. prirodna privlanost flore i faune Vinodolske doline i umskog predjela Vinodola, koje su u potpunosti zatiene i Prostornim planom posebnih obiljeja Vinodolske doline bogata kulturno povijesna batina Vinodola, posebno frankopanskih katela i crkava potencijal za razvoj poljoprivrede i agroturizma

PRIJEDLOZI RAZVOJA VINODOLA Mjere i akcije koje je potrebno poduzeti u cilju postignua daljnjeg turistikog razvoja Vinodola:

Poveanje smjetajnih kapaciteta i poboljanje standarda smjetajnih sadraja i usluga potrebno je poveati kapacitet u ruralnim kuama, mogu je i poeljan razvoj malih obiteljskih hotela, tzv. boutiq hotela sa manjim kapacitetom i kvalitetnom ponudom, stvaranje ekolokih naselja, tematskih hotela koji bi bili jedinstveni u ponudi i sl. Uz poveanje kvalitete smjetaja neophodno je i stvaranje standarda kvalitete prema kojima e se oblikovati i kategorizirati svi turistiki kapaciteti. Osmiljavanje prepoznatljivih turistikih doivljaja - razvoj lovnog turizma, organiziranja sportskih natjecanja u ribolovu, paraglidingu, zmajarstvu, ekstremnim sportovima koji su znaajni za razvoj destinacije Razvoj novih turistikih proizvoda iz analize ponude Vinodola vidljivo je da su stvoreni neki jedinstveni proizvodi (Oi Vinodola, Vrela i perila, Staza kamenih stupi..), no potrebno je stalno osmiljavanje kako bi bili u korak s konkurentskim destinacijama; Kua Klovi, Panieva kua... Produetak turistike sezone na 7-9 mjeseci upravo zbog specifinosti ponude koja se razlikuje od one u priobalnim djelovima turistika sezona mogla bi se produiti na razdoblje dulje od ljetnih mjeseci i to ne samo kao dodatna ponuda obalnih 17

Poduzetniki centar VINODOL d.o.o.

podruja, ve kao zasebna ponuda oblikovana na nain da u svim godinjim razdobljima ima adekvatne sadraje i atraktivne proizvode koje moe ponuditi Otvaranje novih radnih mjesta za lokalno stanovnitvo, posebice obrazovane mlade ljude angairanjem obrazovanih mladih kadrova koji imaju znanje i sposobnost upravljanja destinacijom kroz strune timove i adekvatnu organizaciju stvorili bi se uvjeti za aktivno sudjelovanje lokalnog stanovnitva koje bi provodilo razvojne planove i oblikovalo ponudu. Poticanje privatne poduzetnike inicijative - Poticajnim mjerama od strane Poduzetnikog centra, lokalne samouprave, upanije, resornog ministarstva potrebno je poveati osvjetenost i ukljuenost domicilnog stanovnitva u bavljenju turizmom i investiranju u budui razvoj. Kontrolirani turistiki razvoj razvoj turizma uz kontinuiranu kontrolu utjecaja na okoli Odrivi razvoj, planirani i organizirani razvoj vanost eko turizma Zatita i unapreenje kulturnog nasljea i tradicije revitalizirati stare katele, crkve, organizirati izlobe, otvoriti muzej posveen J.J. Kloviu, rodna kua J. Pania i sl. i ukljuiti ih u turistiku ponudu. Stvaranje adekvatnog modela promocije pokretanje projekta ili osmiljavanje strategije promotivnih aktivnosti kako bi se postigli eljeni efekti. Potrebno je dodatno ulaganje u signalizaciju i odgovarajuih oznaka na podruju destinacije Vinodola. Takoer bi trebalo razviti e-marketing

Koordinacijom svih subjekata na podruju Vinodolske opine, kao turistike destinacije, prezentira se optimalno kombiniran i turistiko prilagodljiv prostor koji svojim razvojem i napretkom moe dugorono postizati dobre rezultate stvarajui cjeloviti itinerar koji e rezultirati podizanjem kvalitete turistikog proizvoda destinacije i jaanjem identiteta vinodolskog podruja. Vinodol, uz sve svoje komparativne prednosti, te uz analizu i prouavanje novih turistikih trendova i spoznaja, moe oblikovati vrhunsku turistiku ponudu i formirati jedinstveni imid i nametnuti se kao top destinacija, odnosno kao turistika marka. Kao mikrodestinacija Crikveniko-vinodolske rivijere, koja ima turistiku tradiciju staru preko sto godina, Vinodol se treba razvijati, ne kao dodatna ponuda, nego kao samostalni turistiki proizvod i izgraditi vlastitu marku, koja bi trebala rezultirati poveanjem smjetajnih kapaciteta, i to prvenstveno u segmentu razvoja ruralnog turizma i agroturizma. Budui da je glavni razvojni pravac razvoj ruralnog turizma, cijela ideja trebala bi se temeljiti na autentinosti Vinodolske doline, sauvanom krajoliku, netaknutoj prirodi, kulturno povijesnoj batini, sauvanim seoskim jezgrama, prirodnoj raznolikosti, ekolokim proizvodima, sauvanim pukim i lokalnim obiajima, to bi dolini donijelo marku zdravog i aktivnog ivota, oputenosti i osobne identifikacije sa lokalnim stanovnitvom i njegovom kulturno povijesnom batinom. Vinodol bi postao tako meka antistresnog turizma ne samo za inozemne i domae goste ve i za lokalno stanovnitvo Crikvenice, Novog Vinodolskog pa i ostatka upanije.

Eno-gastronomija - Od davnina je u Vinodolu zemlja bila osnova ivljenja. Zbog zemlje u Vinodolu nalazimo tako rane tragove naseljavanja. Zemlja je bila plodna, ali je nije bilo previe. Sijala se penica, jeam, sirak i proso, sadio se krumpir, zelje, repa, mrkva, luk i dr., a i stoarstva je bilo, posebno su se uzgajale krave i ovce. Najea jela na vinodolskom stolu bila su pripremljena od uzgojenoga povra i to graha (faola), krumpira, kiselog zelja, repe (ripe), crnoga zelja, sve to uz obaveznu kau i palentu. Jedno od najpoznatijih autohtonih jela je bribirski prisnac. Jelovnik se popunjavao i 18

Poduzetniki centar VINODOL d.o.o.

samoniklim biljem koje se sakupljalo - paruge, maslaak, koroma, divlji radi, loboda, plodovi umskog voa poput oskorue, jagoda, malina, gloga, ipka i sl. Podneblje je pogodno i za uzgoj voa, naroito treanja, smokava i vinove loze od koji se proizvode izvrsne rakije. Vinova loza u Vinodolu uzgaja se jo od antikog doba kada su je u Vinodol donijeli Rimljani. Otada pa sve do 20. stoljea Vinodol je bio pun nasada vinove loze. No, tada vinovu lozu napada bolest filoksera i unitava nasade, to je uzrokovalo i veliko iseljavanje iz Vinodola. Nasadi vinove loze obnavljaju se tek u zadnje vrijeme i to posebno autohtone sorte alahtine. Osnovna pretpostavka razvoja ruralnog i agroturizma osim autohtonih kua i obiteljskih gospodarstava jest i bogata eno-gastronomija. Spravljanjem autohtonih jela i proizvodnja vina u Vinodolu je tek u poecima, no mnogi nekoliko ugostitelja koji nude iskljuivo tradicionalna jela i domae vino biljee vrlo pozitivne rezultate to upuuje na daljnji razvoj ovog prijeko potrebnog segmenta turizma. Na tragu oivljavanja uzgoja domaih kultura kao to su smokve, groa i trenje pokrenuti su uspjeni projekti Ruica Vinodola, Dani smokav i sportskog ribolova. Sportsko-rekreacijski turizam Prostor kojim raspolae Vinodol omoguuje bavljenje raznim vrstama sporta i rekreacije: brdskim biciklizmom, planinarenjem, etnjom, slobodnim penjanjem, paraglidingom i zmajarstvom, jahanjem, ribolovom na jezeru, ronjenjem, lovom, boanjem... Neke od nabrojenih vrsta sporta i rekreacije ve je promovirano u Vinodolu. Biciklizam U Vinodolu je obiljeeno preko 300 km biciklistikih staza koje se proteu od mora, preko Vinodola do umskog podruja. Ukupno ima est staza i svaka ima svoje ime i boju, a razlikuju se teinom vonje, duljinom i visinom uspona. Najlaka je Plava staza, rekreativna staza dugaka 38 kilometara s najviom tokom na nadmorskoj visini od 250 m. Zelena ili tzv. portska staza ujedno je i najtea sa usponom do 912 mnv. Smea staza ima kruni oblik, karminska staza je tzv. staza ljiljana, a uz nju postoje jo i ljubiasta staza ili staza viola i uta staza odnosno staza vidika. Sve biciklistike staze prolaze nedirnutom prirodom Vinodola i njegovog umskog zalea. etnice Najvii dijelovi Vinodola: Medviak (1.077 m), Kobiljak (1.119 m), Zagradski vrh (1.187 m) te Vievica (1.428 m) kao i nia brda primorskog bila visine cca 300 m pruaju mnogobrojne mogunosti za aktivni odmor izmeu ostaloga za planinarenje odnosno etnju. Obiljeeno je sedam tematskih staza. Staze su tako koncipirane da posjetitelji tijekom etnje mogu uivati u prekrasnim vidicima na obalu i otoke te na planine Gorskog kotara (za lijepa vremena pogled see do Kornata, Bjelolasice, Risnjaka, slovenskog Snjenika, Julijskih Alpi te do talijanskih Dolomita. Ribolov Specifinost i jedinstvenost Tribaljskog jezera ogleda se u samoj lokaciji, odnosno Tribaljsko jezero (aranska voda) smjeteno je samo nekoliko kilometara od mora. Na takvom geografskom poloaju i sa takvom klimom, ribolov na jezeru se odvija tijekom cijele kalendarske godine. Prosjena dubina jezera je 4m, a ribolov je vrlo atraktivan jer nema loma. U jezeru koje je veliine 41 ha, najvie je zasupljen aran ali ima i amura, babuke, soma, tostolobika, smua, jegulje, utooke i bjelice. Kulturni turizam 19

Poduzetniki centar VINODOL d.o.o.

Pojmovi turizam i kulturna batina vrlo su vrsto povezani jer je vrlo esto kulturna batina motiv dolaska turista u neko mjesto. Turizam jednostavno ne bi mogao egzistirati bez kulture jer kultura je jedna od osnovnih motivacija koja pokree ljude na putovanja. Vinodol je bogat kulturno-povijesnim spomenicima svjetovnog i sakralnog karaktera, tradicijom i obiajima. Na podruju Vinodola postoje etiri stara grada Drivenik, Griane, Bribir i Badanj. S aspekta kulturnog turizma treba prii obnovi i rekonstrukciji starih gradova pri emu bi se na njima odvijale razliite priredbe koje bi sigurno imale veliki znaaj za razvoj turizma u ovom kraju.

20

Poduzetniki centar VINODOL d.o.o.

5. Razvojni projekti turizma u Vinodolu U ovom dijelu dokumenta predstaviti e se popis projekta koji su kreirani od strane Radne skupine, nakon ega slijedi detaljni akcijski plan aktivnosti. Kreirani razvojni projekti najvie se veu za rjeavanje problema razvoja turizma koji su definirani SWOT analizom.

Podruje primjene Destinacijski menadment Smjetajni kapaciteti

Red. broj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

Mjera Imenovanje Radne grupe za upravljanje destinacijom i praenje realizacije akciiskog plana Butiq hotel Drivenik-T1-1 Butiq hotel Tribalj-T1-2 Butiq hotel Griane (Dolinci)-T1-3 Butiq hotel Griane (Barci)-T1-4 Butiq hotel Bribir (Jargovo)-T1-5 Butiq hotel Bribir (Sv. Vid)- T1-6 Hotel Stankov Laz (uma )-T1-7 Hotel, turistike vile-Kamenjak (Griane) - T2-1 Hotel, turistike vile-Lokvica(Bribir )-T2-2 Gladova malenica ( Griane )-T2-3 Kamp Jezero TribaljRuralne kue u Vinodolu - Boan, Gorii, Halii, Modrun, Katunari, Barci, Mavrii, Dolinci, Drivenik (Kokanj-Rudenice) Smjetaj u obiteljskim sobama i apartmanimapodizanje kvalitete u sklopu projekta "Kvarner

Nositelj mjere

Privatno Privatno Privatno Privatno Privatno Privatno Privatno Privatno Privatno Privatno Privatno Privatno Privatno

21

Poduzetniki centar VINODOL d.o.o.

family" Atrakcijska 15. 16. 17. 18. 19. 20. Red. broj 21. 22. 23. 24. Pjeake staze Crikvenica - Drivenik Gradski muzej u Bribiru Arheoloki park "Strane" Muzej lova i zverinjak u Vinodolu Kua Klovi Plan za renoviranje i unapreenje Vinodolskih gradova /Drivenik, Griane, Triballj, Bribir/ Mjera Obnova crkvica Vinodola Vinska cesta Pavlomir-Sv.Vid- Sv. Kuzam Osmisliti nove tematske puteve npr. Putevima Frankopana, Malenice Vinodola, Sakralne crkvice Vinodola, Spilje i jame Vinodola Urediti stazu do vodopada Sakalj, najveeg vodopada u Primorju Urediti postojeu stazu Novi Vinodolski (Kalvarija Barbara) Povezati Vinodol pjeakom stazom sa prirodnim rezervatom Samarske i Bijele stijene Geomorfoloki park Propadalica kod Kosavina Geomorfoloki park Slani potok (najvee klizite u Hrvatskoj) Oznaiti staze oko Austrougarskog bunkera na kamenom kuku Stupica Oznaiti i raskriti stazu na podruju Strmeljeva i Suhe Revitalizirati arheoloki park Strane Rasvjeta Javno Javno Javno Javno Javno/Privatno

Podruje primjene

Nositelj mjere Javno Javno Javno Javno Javno Javno Javno Javno Javno Javno Javno Javno

25. 26. 27. 28. 29. 30. Infrastruktura 31.

22

Poduzetniki centar VINODOL d.o.o.

32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. Podruje primjene Promocija Red. broj 40. 41.

Sustav za opskrbu vodom Smea signalizacija, info table u centrima Kanalizacijski sustav Deponiranje vrstog otpada Sustav opskrbe energijom Telekomunikacijski sustav Sportski centar u Triblju Podruje za rekreaciju i zabavu Podbadanj

Javno Javno Javno Javno Javno Javno Javno

Mjera Tribaljsko jezero dodatni sadraji, drvene kuice... Definiranje i predstavljanje vizualnog identiteta Opine Vinodolske /promidbeni materijali; publikacije, image broure, vodii, karte, letci, suveniri Promocija na znaajnijim turistikim sajmovima u inozemstvu i putem novih tehnologija Potaknuti i sufinancirati razne vodie, knjige, a sve u svrhu promicanja nae kulturne, povjesne i prirodne batine Vinodola Izgradnja hipodroma (Kamenjak) Razvoj agro bio turizma Poticanje proizvodnje lokalnih proizvoda Poticanje ugostiteljstva (autohtona i specifina gastronomija) Revitalizacija Frankopanskih katela

Nositelj mjere

TZ Vinodol / Opina Vinodolska

42. 43.

TZ Vinodol TZ Vinodol

Poduzetnike Inicijative

44. 45. 46. 47.

Javno / Privatno Privatno Privatno

Kulturna i prirodna

48.

Javno

23

Poduzetniki centar VINODOL d.o.o.

batina 49. 50. 51.

BRIBIRSKA KULA DRIVENIKA GRADINA GRIKA GRADINA Program zimskog karnevala Revitalizirati Panievu rodnu kuu Oiviti tradicionalne puke obiaje

TZ Vinodol Javno Javno

Podruje primjene

Red. broj 52.

Mjera Razvoj ekstremnih sportova paragliding (jedini festival u HR), free-climbing slobodno penjanje (ureenje prilaza prostor kod stare vapnenice)

Nositelj mjere

53. 54.

Vinodolska dolina kao kultivirani krajobraz Podruje litica sjeverozapadno od naseljenih djelova Vinodolske doline kao posebnog ornitoloko botanikog rezervata

Javno Javno

55.

Planinsko zalee Vinodola (uma crne jadranske jele kao rezervat umske vegetacije) Planinsko zalee eljeznika stanica Drivenik rezervat umske vegetacije

Javno

56.

Javno

24

Poduzetniki centar VINODOL d.o.o.

57. 58. 59.

Travnjaci pod brdom Vrina botaniki rezervat Polje Okruglo - botaniki rezervat Zatieno podruje Kolomajske, Roene i Kozarskog termofilne ume jele i crnog graba kao rijetke zajednice mjeovitih uma botaniki rezervat Zatititi Stijene Strmeljeva i Suhe kao spomenik prirode Zatititi Vodopad Sakalj kao spomenik prirode Burni Bitoraj jedino prirodno stanite runolista na podruju Vinodolske opine, te jedinstvene prirodne vrijednosti Vrno podruje Vievice zbog predplaninske listopadne ikare hrvatske utike i estike kao vrlo rijetke zajednice sa endeminom vrstom utike botaniki rezervat

Javno Javno Javno

60. 61. 62.

Javno Javno Javno

63.

Javno

64.

Projekt " ETNOBATINA VINODOLA"

Filozofski fakultet, Zagreb TZOV, PG, Vinodolska opina

65.

VINODOLSKA VRELA I PERILA

25

Poduzetniki centar VINODOL d.o.o.

6. MJERE PODRKE REALIZACIJE AKCIJSKOG PLANA

U cilju realizacije projekata Akcijskog plana predlau se slijedee Mjere podrke, koje bi Vinodolska opina trebala osigurati u razdoblju realizacije :

6.1. KONTROLA TURISTIKOG RAZVOJA PUTEM PROSTORNO PLANSKE DOKUMENTACIJE I OUVANJE VINODOLA OD APARTMANIZACIJE

6.2. KREDITIRANJE RURALNOG TURIZMA Nastavak aktivnosti u kreditiranju projekata ruralnog turizma, osiguravanjem kreditnih linija s poslovnim banka, subvencijama od 3 do 5 % , s rokom povrata od 12 godina, tako da kamatna stopa za krajnjeg korisnika iznosi izmeu 3 i 4% godinje Uvjetovanje nadzorom Konzervatorskog zavoda Rijeka, kojima e se titi autohtonost primorske i vinodolske spomenike batine

6.3. ZATITA RURALNIH SELA U cilju zatite autohtone vinodolske grae starih ruralnih kua i itavih sela, koja su jo ostala sauvana u izvornom obliku predlae se da Vinodolska opina donese Odluku o zatiti kulturnog dobra od lokalnog znaenja, shodno lanku 17. Zakona o zatiti i ouvanju kulturnih dobara ( Narodne novine br. 69/99 ) , ime bi se sprijeila devastacija starih ruralnih kua i ouvala izvorna arhitektura vinodolske i primorske graditeljske batine !

26

Poduzetniki centar VINODOL d.o.o.

6.4. RAZVOJ RURALNOG TURIZMA U UMSKOM ZALEU

U planovima razvoja Opine Vinodolske i Primorsko-goranske upanije razvoj turizma, kao strateke grane zauzima kljuno mjesto i trebao bi biti motor razvoja i svih ostalih djelatnosti zbog svojih multiplikativnih efekata. Opina Vinodolska u suradnji sa Turistikom zajednicom Opine Vinodolske je u Programu razvoja malog gospodarstva ( donesenog u svibnju 2004. godine ), posebnu panju posvetila programu razvoja turizma, u kojem je ponuen koncept razvoja turizma u Vinodolu, koji e se temeljiti na selektivnoj turistikoj ponudi: -ruralnog turizma -agroturizma i ekoturizma na obiteljskim gospodarstvima -izletnikog turizma -kulturnog turizma -lovnog i ribolovnog turizma -sportskog i rekreativnog turizma ( biciklistike staze, etnice, paraglajding, penjake staze, jahanje i ostali sportski sadraji )

Navedeni planovi i programi posebno su obraeni u Glavnom planu razvoja turizma Primorsko-goranske upanije, gdje Vinodol kao turistika mikrodestinacija sa svojim posebnostima i bogatstvom sadraja treba zauzeti posebno mjesto u okviru Crikvenikovinodolske rivijere ! U navedenim planovima razvoja posebnu panju pokloniti emo turistikoj valorizaciji umskog podruja Vinodola ( Bribirska i Grika uma- Lukovo, Ravno, Maevo). Navedeno podruje lei na nadmorskoj visini od 900-1000 metara, 7-10 kilometara zrane linije udaljenosti od mora (20 km cestovne udaljenosti) i sa svojom planinskom klimom vjerojatno je podruje, koje je najblie obalnom podruju ! Postojei kapaciteti, koji su ve u funkciji turizma, kao rezultat poduzetnike inicijative njihovih vlasnika ( Vagabundina koliba,Lovaki dom Vepar, Buffet Vera, kao i ve izgraeni objekti ruralnog turizma, koji su dijelom kreditirani uz subvenciju kredita Opine Vinodolske ), svojim poslovanjem samo potvruju velike mogunosti razvoja ovog podruja. Treba napomenuti, da je na ovim prostorima ve sagraeno oko 850 kua ( od ega najveim dijelom vlasnika autohtonog stanovnitva Vinodola, koji su u prolosti gradili objekte za razvoj stoarstva i poljoprivrede u sezonskim mjesecima !), koje se sa relativno manjim ulaganjima mogu adaptirati za turistiku namjenu ! 27

Poduzetniki centar VINODOL d.o.o.

Kao turistiku ansu za razvoj Opine Vinodolske, umsko zalee je prepoznato i u Master planu razvoja turizma PG, gdje je u mikrodestinaciji Vinodol planirano , da se u okviru razvoja ruralnog turizma do 2015. godine na umskom podruju Opine Vinodolske realizira preko 150 objekata ruralnog turizma !

Miljenja smo da je i ovaj projekt izuzetno znaajan za razvoj turizma u Vinodolu i da bi bila velika teta ne iskoristiti ovakve prirodne resurse, koji su jo uvijek nedovoljno iskoriteni i velika su razvojna ansa za pokretanje gospodarskog razvoja Vinodola ! U cilju realizacije naprijed navedenih planova, treba stvoriti pretpostavke za realizaciju navedenih projekta, i to prvenstveno kroz slijedee mjere :

Izmjene Prostornog plana Opine Vinodolske, ime su stvoreni formalne mogunosti legalizacije postojeih objekta ! Izmjena Odluke o komunalnom doprinosu, kojim se postojei komunalni doprinos smanjuje za 3 puta, a sve u cilju poticanja legalizacije postojeih objekata i njihovo stavljanje u turistiku funkciju ! Snimka i ucrtavanje putova, kao preduvjet za ishoenje dokumentacije za legalizaciju ! Projekt elektrifikacije cijelog podruja Bribirske ume ( u 1. fazi ! )u suradnji s PG i HEP-om, koji je dovren u 2010. godini i ija vrijednost prelazi iznos od 4 mln kn !

28

Poduzetniki centar VINODOL d.o.o.

7. ZAKLJUAK
Pri izradi ovog dokumenta sudjelovali su vani lokalni partneri Vinodolske opine odnosno, privatni, civilni i javni sektor. Koodinator izrade Akcijskog plana razvoja turizma Vinodolske opine je Poduzetniki centar Vinodol, d.o.o., a Radnu grupu za izradu Akcijskog plana turizma inio je projektni tim u koji su ukljueni predstavnici Vinodolske opine, Turistike zajednice Vinodolske opine, te poduzetnika u turizmu s podruja Vinodolske opine . Opinsko vijee Vinodolske opine prihvatilo je goranske upanije. Glavni plan razvoja turizma Primorsko-

U navedenom dokumentu Vinodolska opina se je obvezala, da e nakon donoenja Glavnog plana razvoja turizma Primorsko-goranske upanije, pristupiti izradi i donoenju Akcijskog plana provedbe Glavnog plana razvoja turizma Primorsko- goranske upanije na podruju Vinodolske opine! U cilju operacionalizacije naprijed navedenih odluka, formirana je Radna grupa za izradu Akcijskog plana u sastavu: 1. Ivica Jerinovi, predsjednik 2. Iris Bruketa, lan 3. Mirela Mikli, lan 4. Gordan Godec, lan 5. Jasna oi, lan 6. Vlado Savi, lan 7. Dejan Barac, lan

Radna grupa je na svojim sjednicama raspravljala kljuna pitanja za razvoj turizma u Vinodolskoj opini i donijela slijedee

ZAKLJUKE I PREPORUKE
29

Poduzetniki centar VINODOL d.o.o.

U raspravi je posebno istaknuta VIZIJA RAZVOJA TURIZMA U VINODOLU, na nain da osnovni razvojni pravac bude razvoj ruralnog turizma u Vinodolu, emu bi trebali biti podreeni i ostali projekti, kako turistiki, tako i ostali gospodarski projekti ("ua" vizija razvoja), kao i odreeni odmak od naprijed navedene teze, koji zagovara razvoj turizma u irem smislu- ne usko ogranien na razvoj ruralnog turizma ("ira" vizija razvoja), kao i razvoj ostalih gospodarskih djelatnosti, usklaenih sa turistikim razvojem. Nakon razmatranja obje varijante vizija razvoj turizma, prihvaena je varijanta vizija razvoja turizma Vinodolske opine - RAZVOJ RURALNOG TURIZMA u flaksibilnijoj varijanti, koja podrazumijeva i razvoj prihvatljivih gospodarskih djelatnosti, uz naglaenu zatitu autohtonosti Vinodola ! Potrebno je inicirati promjene postojeeg Prostornog plana Vinodolske opine u segmentu turistikog razvoja ( turistike i sportsko rekreativne zone ), i to u slijedeim zonama: 1. Smjetajni kapaciteti - treba ograniiti veliinu smjetajnih kapaciteta do veliine maksimalno 100 kreveta , te razvoj usmjeriti iskljuivo na izgradnju malih obiteljskih hotela i etno-sela 2. Sportsko rekreativne zone

Tribaljsko jezero-ograniiti iskljuivo na turistiko-sportske djelatnosti Speedvej centar Kamenjak-prenamjeniti, budui da razvoj ovog tipa sporta nije u skladu s strategijom razvoj ruralnog turizma Ispitati mogunost razvoja golf igralita na podruju izmeu Tribaljskog jezera i Drivenike gradine 3. Radna grupa za izradu Akcijskog plana razvoj turizma Vinodolske opine treba nastaviti svoju aktivnost kao stalno radno tijelo zaduena za monitorig i provedbu planskog dokumenta- Akcijski plan razvoja turizma Vinodolske opine!

Poduzetniki centar " VINODOL", d.o.o Direktor Mr.sc. Ivica Jerinovi

30

Poduzetniki centar VINODOL d.o.o.