Sie sind auf Seite 1von 143

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br.

1 Opci dio, Sanitarni predmeti


Str. 2/51

Predmet: Instalacije, fond sati: 30+30, ECTS: 5


Dvosat 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 Elektro instalacije Zajedniki dio 1. dio 2. dio Grijanje Ventilacija i Izmjena zraka Vodovod i Kanalizacija Kanalizacija Generalna Tema Ua tema Tema dvosata Opi dio, Sanitarni ureaji i predmeti Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi Specijalni objekti, Sheme spajanja, Proraun kune kanalizacije Odvodnja oborinske vode, Izvoenje i zatita kanalizacije Vodovod (hladna i topla voda) Opi dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme Izvoenje vodovoda, Proraun vodovoda Poarni vodovod, Priprema tople vode Projekt Vodovoda i Kanalizacije, Pregled trita Uvod, Podjela, Elementi, Elementi, Zatita i izvedba Uvod, Lokalno i Centralno grijanje, Sustavi grijanja, Dimnjaci, Grijaa tijela Ventilacija: Prirodna i umjetna, Izmjena zraka

HVAC Instalacije

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 1 Opci dio, Sanitarni predmeti


Str. 3/51

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 1 Opci dio, Sanitarni predmeti


Str. 4/51

Predmet: Instalacije, fond sati: 30+30, ECTS: 5


Dvosat 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 Elektro instalacije Zajedniki dio 1. dio 2. dio Grijanje Ventilacija i Izmjena zraka Vodovod i Kanalizacija Kanalizacija Generalna Tema Ua tema Tema dvosata Opi dio, Sanitarni ureaji i predmeti Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi Specijalni objekti, Sheme spajanja, Proraun kune kanalizacije Odvodnja oborinske vode, Izvoenje i zatita kanalizacije Vodovod (hladna i topla voda) Opi dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme Izvoenje vodovoda, Proraun vodovoda Poarni vodovod, Priprema tople vode Projekt Vodovoda i Kanalizacije, Pregled trita Uvod, Podjela, Elementi, Elementi, Zatita i izvedba Uvod, Lokalno i Centralno grijanje, Sustavi grijanja, Dimnjaci, Grijaa tijela Ventilacija: Prirodna i umjetna, Izmjena zraka

ViK Instalacije Literatura

Osnovna:
1. M. Radoni Vodovod i kanalizacija u zgradama, Croatiaknjiga, Zagreb, 2003. (obnovljeno izdanje) 2. Boena Tuar Kuna kanalizacija, Mtg-topgraf, Velika Gorica, 2001. 3. Biljana Blagojevi: Vodovod i kanalizacija, Tehnika knjiga, Beograd, 2002.

Dopunska:
1. Jure Margeta Kanalizacija naselja, Split, 2009.

HVAC Instalacije

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 1 Opci dio, Sanitarni predmeti


Str. 5/51

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 1 Opci dio, Sanitarni predmeti


Str. 6/51

KANALIZACIJA - POVIJEST Poeci kanalizacije seu u pradavna vremena. Iz rimskog doba poznata je tzv. Cloaca Maxima (velika kanalizacija) koja se odrala do danas. Meutim, poznato je da su efikasne kanalizacijske sustave imali i Babilonci, Egipani, Maje, Azteci, Indija, Kina i druge drevne civilizacije.

Kanalizacijski sustav u Perziji, oko 4000 g. PNE

Kanalizacijska cijev, Jeruzalem oko 100. g. PNE

Cloaca Maxima, Rim, oko 600. g. PNE

Kanalizacija otoka Santorini, oko 200. g. PNE

Kan. Sustav grada Harappe, Pakistan, oko 5000 g. PNE

Kanalizacijski sustav grada Lothala dolina Inda, oko 4000. g. PNE

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 1 Opci dio, Sanitarni predmeti


Str. 7/51

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 1 Opci dio, Sanitarni predmeti


Str. 8/51

KANALIZACIJA Nakon propasti Rimskog carstva, zapoinje period tzv. srednjeg vijeka, u kojem se, generalno, zaputa kanalizacijska mrea. U Europskim gradovima, otpadne vode su se najee izbacivale direktno na ulicu ili vodotok (ako ga je bilo). Posljedica su bile este epidemije (kuga, kolera)

KANALIZACIJA Poetak modernih kanalizacijskih sustava zapoinje razvojem modernih gradova (19. stoljee).

Srednjevjekovni zahod, Dvorac Turku, Finska, 15. st.

Ostatak kanalizacijskog sustava, ispust fekalija direktno na ulicu

Zahod s vedrom (pail closet), sredina 18. st. Parika kanalizacija oko 1820. Kanalizacija Londona oko 1870. Gradnja NY kanalizacije, oko 1880.

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 1 Opci dio, Sanitarni predmeti


Str. 9/51

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 1 Opci dio, Sanitarni predmeti


Str. 10/51

KANALIZACIJA Zadatak kanalizacije je da svu otpadnu vodu iz zgrade odvede na prikladno mjesto, da je uini nekodljivom i da je ukljui u prirodno kruenje vode na zemlji. Otpadne vode nastaju upotrebom vode iz raznih vodoopskrbnih sustava, pri emu se mijenjaju njene prvotne znaajke: fizikalne, kemijske i mikrobioloke. U otpadne vode svrstavaju se: Sanitarne otpadne vode Tehnoloke otpadne vode Oborinske otpadne vode

SANITARNE OTPADNE VODE U ovu skupinu ubrajaju se sve vode koje se, u irem smislu, upotrebljavaju za vodoopskrbu stanovnitva, odnosno za zadovoljavanje ivotnih funkcija i sanitarnih potreba, te za gradsku komunalnu potronju. Ove vode sadre prljavu vodu iz domainstava (koja nastaje pranjem ljudi, posua, robe i sl.), fekalnu otpadnu vodu i razne vrste otpatke koji se ubacuju u kanalizaciju (papir, krpe, razne manje vrste stvari i sl.). U ovoj vodi ima masti, sapunice, pijeska, gline, ostataka jela i sl. U tablici je prikazan priblian sastav prosjene europske otpadne vode. BPK5 je bioloka potronja kisika (mg/l O2) za 5 dana, to je obino mjerilo zagaenosti vode.
Miligrama na litru (mg/l) Tvari Taloive suspenzije Netaloive suspenzije Otopljene tvari Ukupno Miner. tvari 50 25 375 450 Org. tvari 150 50 250 450 Ukupno 200 75 625 900 BPK5 100 50 150 300

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 1 Opci dio, Sanitarni predmeti


Str. 11/51

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 1 Opci dio, Sanitarni predmeti


Str. 12/51

SANITARNE OTPADNE VODE Otpadna voda sadri uvijek i mikroorganizme, bakterije i viruse, meu kojima je veina korisna. Ako dolazi od bolesnika tada sadri i patogene bakterije/viruse. Takoer, organske tvari sadrane u sanitarnoj otpadnoj vodi podlone su u velikom stupnju truljenju, kojom prilikom se razvijaju plinovi: CO2, H2S, te sumporna kiselina: H2SO4. Koliina sanitarne vode koja otjee kanalizacijom slae se otprilike s koliinom potroene vode. Vee razlike nastaju samo kada se voda koristi za zalijevanje vrta i sl.

INDUSTRIJSKE OTPADNE VODE Tehnoloke vode iz razliitih industrija znatno se razlikuju po svome sastavu. Generalno se dijele na: bioloki razgradive ili kompatibilne mogu se mijeati s gradskom kanalizacijom, i bioloki nerazgradive ili nekompatibilne prije isputanja u kanalizacijsku mreu se moraju prethodno proistiti. Pojedine industrije upotrebljavaju velike koliine vode za rashlaivanje, pri emu se temperatura vode povisi. Pojedine industrijske vode imaju teko razgradive i opasne sastojke, kao to su: teki metali (iva, kadmij), nafta, kiseline, luine, radioaktivni izotopi, sintetski kemijski spojevi i sl. Takve vode treba obavezno proistiti prije isputanja u kanalizaciju.

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 1 Opci dio, Sanitarni predmeti


Str. 13/51

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 1 Opci dio, Sanitarni predmeti


Str. 14/51

OBORINSKE OTPADNE VODE Oborinske vode se samo uvjetno mogu smatrati istim vodama, jer one na svom putu ispiru atmosferu i otapaju i transportiraju sve sastojke koji se na tom podruju isputaju u atmosferu. Takoer, oborinske vode koje padaju na povrine koje mogu biti zagaene (parkiralita i sl.) moraju se sakupiti i proistiti prije isputanja u kanalizacijsku mreu.

KANALIZACIJA - OPENITO Najbre i najjednostavnije rjeenje uklanjanja otpadne vode iz zgrade ili naselja je kanalizacijska mrea. U naseljima gdje ne postoji komunalna kanalizacijska mrea, odvodnja otpadne vode se vri septikim (crnim) jamama, te organiziranim odvozom sadraja iz septikih jama. Kuna kanalizacijska mrea, uvijek zapoinje od sanitarnih predmeta, nastavlja s cijevnom mreom te zavrava ispustom u komunalnu mreu ili septiku jamu. Dakle, bez obzira na konani nain ispusta otpadnih voda, kuna kanalizacijska mrea je uvijek ista.

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 1 Opci dio, Sanitarni predmeti


Str. 15/51

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 1 Opci dio, Sanitarni predmeti


Str. 16/51

SANITARNI PREDMETI Sanitarni predmeti su otvorene posude za prijem otpadne tvari u tekuem stanju, to se odvodi ostalim dijelom kanalizacijskog sustava. Sam naziv: Sanitarni predmet kazuje da predmet mora udovoljavati zdravstveno-higijenskim uvjetima, to nadalje znai da je nuno uspostaviti vodovodni sustav s primjerenom koliinom vode za ispiranje. Bez obzira na njihovu namjenu i konstrukciju, osnovni zahtjevi koje sanitarni ureaji moraju zadovoljiti su: Ergonomija Odnos ovjeka, tj. njegovih fiziolokih potreba s dimenzijama, oblikom i prostorom u kojem ga postavljamo; Sanitarna sigurnost Sanitarni predmet se mora lako odravati (stjenke mu moraju biti glatke), iz njega se ne smije iriti neugodan miris, te mora svesti koliinu buke koja se proizvodi na minimum; Sigurnost upotrebe prilikom koritenja sanitarnog predmeta mogunost ozljede treba biti svedena na minimum.

SANITARNI PREDMETI MATERIJALI Materijali za izradu sanitarnih predmeta moraju zadovoljavati prethodno nabrojane zahtjeve, a takoer moraju imati dobra fizikalna (otpornost na temperaturu, glatkoa povrine), kemijska (otpornost na kemikalije) i mehanika svojstva (vrstou i tvrdou). S obzirom na navedene zahtjeve za proizvodnju sanitarnih predmeta se koriste razni materijali, a najei su: Keramika (porculan, fajansa, kamentina) Lijevano eljezo Limovi Kamen Plastika

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 1 Opci dio, Sanitarni predmeti


Str. 17/51

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 1 Opci dio, Sanitarni predmeti


Str. 18/51

SANITARNI PREDMETI KERAMIKA Keramika je najei i najprihvatljiviji materijal za najvei broj sanitarnih predmeta (umivaonici, WC koljke, pisoari, bidei). Keramiki su materijali: Sanitarni porculan je najkvalitetniji i najskuplji tip keramikog proizvoda. Sastoji se od glinenca (feldspata) i kvarca. Pee se na temperaturi od 1400 C, a pri tom se glazura vrsto vee s podlogom. Ovo je zbijen, tvrd i vrlo vrst materijal, zbog ega se mogu proizvoditi sanitarni predmeti s vrlo tankim stjenkama. Nedostatak mu je veliko skupljanje (9-13%), pa nije pogodan za velike sanitarne predmete. Fajansa je slina porculanu, ali je prilino porozna pa je valja presvui glazurom. Danas se rjee koristi za sanitarne predmete. Kamentina osim gline sadri pijesak i amot. Primjenjuje se za izradu odvodnih cijevi, ali i za sanitarne predmete. Posebno je gospodarski povoljna i jeftina.

SANITARNI PREDMETI LIJEVANO ELJEZO Lijevano eljezo je trajan materijal, otporan na koroziju. Od njega se najee izrauju kade, tu kade, umivaonici i sl. Radi lakeg odravanja obino se iznutra oblau peenim emajlom, a izvana uljanom bojom. Stijenke su im debele 4-6 mm, pa su znatne teine, skuplji ali i dugotrajniji. Danas se rjee koriste. SANITARNI PREDMETI LIM Kao limove za izradu sanitarnih predmeta koristimo: elini ili crni lim debljine je 1.5-2 mm i obavezno se emajlira. Nehrajui elini lim (Inox) 0.8-1.5 mm, otporan na koroziju i trajan, ali skup. Obino se koriste za sudopere, industrijske praonike, obdukcijske stolove i sl. Najee vrste su Cr-Ni i Cr. Bakreni lim ima odlina svojstva, otporan na koroziju i trajan. Rijetko se primjenjuje (medicina).

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 1 Opci dio, Sanitarni predmeti


Str. 19/51

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 1 Opci dio, Sanitarni predmeti


Str. 20/51

SANITARNI PREDMETI KAMEN Prirodni kamen se nekad koristio u priobalnom podruju i otocima i od njega su se radili kuhinjski sudoperi, ukrasne fontane i bazeni. Danas se koristi samo izuzetno. Zamijenio ga je umjetni kamen (terazzo), koji ima sve dobre osobine kamena, ali se moe ojaati (armirati) i lako oblikovati prema elji. I sanitarni predmeti od umjetnog kamena (kao i od prirodnog) rade se uglavnom po narudbi. SANITARNI PREDMETI PLASTIKA Plastika je materijal koji se sve vie koristi za izradu sanitarnih predmeta. Pod plastikom pri tome podrazumijevamo itav niz razliitih materijala, a najee je to smjesa staklenih vlakana i poliesterskih smola kojima su dodana razna bojila. Ima vrlo dobra svojstva: ne korodira, dobar toplinski i zvuni izolator, mala masa, lako s odrava i jeftina je.

SIFONI Sanitarni ureaji se na kunu kanalizaciju obavezno prikljuuju preko sifona (zatvarai zadaha). Zadaa sifona je spreavanje povratka plinova i neugodnih mirisa iz kanalizacijske mree natrag u prostorije. Najjednostavniji tip sifona, koji dobro funkcionira i bez naroitog odravanja, nainjen je od savijene cijevi. Nakon pranjenja u njemu ostaje stupac vode (vodeni ep) koji sprjeava povratak mirisa.

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 1 Opci dio, Sanitarni predmeti


Str. 21/51

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 1 Opci dio, Sanitarni predmeti


Str. 22/51

SIFONI Konstrukcija sifona mora osigurati nesmetani protok otpadne vode kroz cijev. Kako u njemu dolazi do taloenja i mogueg zaepljenja, potrebno je predvidjeti jednostavan nain ienja sifona.
Sifon za kadu Sifon za Umivaonik

SANITARNI PREDMETI U sanitarne predmete spadaju: Zahodi (Z) Bide (B) Kade (K) i Tu kade (T) Mokrionici (Pisoari) (P) Umivaonici (U) Sudoperi (S)
Podni sifon

Sifon za perilice

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 1 Opci dio, Sanitarni predmeti


Str. 23/51

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 1 Opci dio, Sanitarni predmeti


Str. 24/51

SANITARNI PREDMETI - ZAHODI Primarna svrha zahoda (nunik, klozet, WC koljka) je prijem fekalija, ali se koristi i za izlijevanje drugih otpadaka (ostaci hrane u tekuem obliku i sl.). Generalno, zahodi se mogu podijeliti na: zahodi za sjedenje (sjedavci) i zahodi za uanje (uavci). Zahodi za sjedenje su ugodniji i vrlo rasprostranjeni po cijelom svijetu. uavci su neugodniji, ali higijenski ispravniji i fizioloki bolji. Rasprostranjeni su na Sredozemlju i Bliskom i Dalekom istoku. Prema nainu postavljanja zahodi za sjedenje mogu biti samostojei ili konzolni. Konzolni ostavljaju slobodan pod za lake ienje, ali im je postava zahtjevnija.

ZAHODI Prema tipovima i unutarnjim i vanjskim oblicima, zahodskih koljki ima vrlo veliki broj vrsta i oblika, to ovisi o proizvoau i dizajnu same koljke. Kod projektiranja posebnih objekata, kao to su: bolnice, djeji vrtii, kole i sl., valja obratiti panju na specifine zahtjeve za vrst i oblik zahodske koljke koju takvi objekti (moda) zahtijevaju.

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 1 Opci dio, Sanitarni predmeti


Str. 25/51

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 1 Opci dio, Sanitarni predmeti


Str. 26/51

ZAHODI S obzirom na nain prikljuka na kanalizacijsku cijev, koljka se generalno moe imati horizontalni ispust (ispust u zid) ili vertikalni ispust (ispust u pod).

POSTAVLJANJE ZAHODA Prikljuna cijev za wc koljku je uvijek 100 ili 110, s pripadajuom brtvom. Toan poloaj odvoda bitno ovisi o tipu i proizvoau koljke, pa je prije postavljanja odvodnih cijevi (mikrolokacija) potrebno odabrati proizvoaa i tip sanitarije. Visina postavljanja koljke (bez daske) je 380-420 mm od kote gotovog poda. Duljina koljke je 480-650 mm, a irina 340-380 mm.

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 1 Opci dio, Sanitarni predmeti


Str. 27/51

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 1 Opci dio, Sanitarni predmeti


Str. 28/51

ISPIRNI KOTLI I ISPIRNICE Voda se u zahodsku kolju dovodi putem raznih ispirnih kotlia i ispirnica. Minimalni profil dovoda vode je 15. Ispirni kotlii (vodokotlii) mogu biti visoke ili niske ugradnje, vanjski ili ugradni, ili mogu biti spojeni sa samom koljkom (monoblok). Zapremine su obino 10 l. Vodokotlii se na vodovodnu mreu spajaju preko ventila.

ISPIRNI KOTLI I ISPIRNICE Ispirnice se, za razliku od vodokotlia koriste znatno rjee. Prednost im je manja i kontrolirana potronja vode pri ispiranju koljke i manje zauzee prostora. Ugradnja ispirnica (senzorskih) je esta kod javnih wc-a.

Monoblok Podbukni (ugradni) vodokotli

Vodokotli niska ugradnja

Vodokotli visoka ugradnja

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 1 Opci dio, Sanitarni predmeti


Str. 29/51

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 1 Opci dio, Sanitarni predmeti


Str. 30/51

POSEBNE VRSTE ZAHODA Osim standardnih, koji se najee koriste, postoji jo i itav niz tehnikih izvedbi zahoda koji se koriste u specijalnim prilikama ili uvjetima. To su npr.: Nesmrzivi zahod Postavlja se na mjestima gdje je mogue smrzavanje vode u sifonu. Klozomat (Clos-o-mat) je specijalni ispirni zahod kombiniran s automatskim pranjem i suenjem umjesto upotrebe papira. Zatvoreniki zahod Postavlja se u zatvorima, a mora zadovoljiti uvjet da ne smije omoguavati vezu zatvorenicima, te da bude dovoljno robustan da se ne moe upotrijebiti kao oruje/orue. Kemijski zahod Posebna vrsta zahoda bez ispiranja u kojem se fekalije unitavaju kemijskom smjesom. Vakuumski zahod Zahod koji umjesto vodenog ima vakuumsko ispiranje. Koristi se npr. u avionima.

ZAHODI ZA INVALIDE U javnim zgradama (trgovaki centri, kina, kole) uvijek je potrebno osigurati i invalidski wc.

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 1 Opci dio, Sanitarni predmeti


Str. 31/51

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 1 Opci dio, Sanitarni predmeti


Str. 32/51

SANITARNI PREDMETI - BIDE Bide (bidet, perilo) slui za pranje genitalija. Kao i wc koljka moe se postaviti na pod (samostojei) ili konzolno. Visina gornjeg ruba ispravno postavljenog bidea je oko 400 mm od kote gotovog poda. Dimenzije im variraju prema proizvoau, a neki tipovi su prikazani na slikama.

BIDE - DOVOD I ODVOD VODE Dovod vode je uvijek putem mijealica. Armature za dovod vode su zidne (rjee) ili na samom bideu. Armature se pomou fleksibilne cijevi prikljuuju na zidni dovod (hladna i topla voda), pri emu se, na poetku razvoda ugradi ventil. Odvod se vri preko izljevnog ventila, preljeva i sifona. Izljevni ventil je 32. Odvodna cijev je obino 40-50.

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 1 Opci dio, Sanitarni predmeti


Str. 33/51

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 1 Opci dio, Sanitarni predmeti


Str. 34/51

SANITARNI PREDMETI - PISOARI Pisoar (Mokrionik) slui za mokrenje za mukarce. Koriste se u svim javnim zgradama (tvornicama, kolama, trnim centrima, kinima), a izuzetno i u stanovima. Prema obliku i postavi moemo ih podijeliti na pojedinane i grupne. Pojedinani mogu biti tipa: samostojee i zidne koljke, a grupni: niz samostojeih koljki, niz zidnih koljki, koritasti pisoari i pisoarski zidovi. Kao i svi ostali sanitarni predmeti, ima ih raznih tipova i dizajna.

PISOARI POSTAVA Postava pisoara bitno ovisi o tipu pisoara. Na skicama je prikazan nain postave za neke komercijalne proizvode. Kao i kod WC koljki toan poloaj cijevi za dovod vode i odvodnju bitno ovisi o odabranom tipu pisoara. Stoga, mikrolokaciju cijevi treba uvijek odrediti nakon izbora proizvoaa i tipa pisoara.

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 1 Opci dio, Sanitarni predmeti


Str. 35/51

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 1 Opci dio, Sanitarni predmeti


Str. 36/51

PISOARI - DOVOD I ODVOD VODE Za pisoare treba osigurati dovod hladne vode. Ispiranje pisoara vri se ispirnicom koja moe biti manualna ili automatska (senzor) koja je preporuljiva. Minimalni profil dovodne cijevi je 15. Odvod vode uvijek se vri preko sifona. Izljevni ventil je 32. Odvodna cijev je obino 40 ili 50.

SANITARNI PREDMETI - UMIVAONICI Umivaonici, kao sanitarni predmeti, u pravilu slue za umivanje i pranje ruku, brijanje, pranje zubi, pranje sitnijih komada rublja i sl., pa njegovu veliinu odreujemo prema nainu njegove upotrebe. Na tritu je prisutno vrlo mnogo tipova umivaonika, razliitih veliina, oblika i dizajna. Konstrukcija umivaonika mora omoguavati njegovo jednostavno privrivanje i izdrati teret od eventualnog neprimjerenog naina upotrebe od 100 kg (oslanjanje na rub, sjedenje).

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 1 Opci dio, Sanitarni predmeti


Str. 37/51

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 1 Opci dio, Sanitarni predmeti


Str. 38/51

UMIVAONICI Veliina umivaonika, dakle, ovisi o njegovoj namjeni, pa se u prodaji (standardna izvedba) mogu nai umivaonici od 20/25 (piccolo) do 40/50.

UMIVAONICI - DOVOD I ODVOD VODE Za umivaonik treba osigurati dovod hladne i tople vode. Umivaonici se vodom opskrbljuju pomou slavina koje se mogu postaviti na zid ili na sami umivaonik. Visina slavine na zidu je 120-130 cm. Odvod vode se uvijek vri preko sifona. Izljevni ventil je 46. Odvodna cijev je minimalno 40, obino 50. Visina postavljanja umivaonika je 80 cm od kote gotovog poda (za odrasle osobe), dok je za djecu (kole i vrtii) 60-70 cm.

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 1 Opci dio, Sanitarni predmeti


Str. 39/51

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 1 Opci dio, Sanitarni predmeti


Str. 40/51

UMIVAONICI ZA INVALIDE U javnim zgradama (trgovaki centri, kina, kole) uvijek je potrebno osigurati i invalidski wc. Pri tome je potrebno obratiti panju na arhitektonske zahtjeve koje takvi prostori trebaju imati, a isto tako i na zahtjeve koje sanitarni predmeti moraju imati s obzirom na svoj dizajn i nain postavljanja.

SANITARNI PREDMETI - KADE Kadama nazivamo sve posude koje slue za kupanje i pranje cijelog tijela. Kao i ostali sanitarni predmeti, na tritu se mogu nai raznoraznih oblika veliina. Prema namjeni dijele se uglavnom na: kade za kupanje i tu kade. U posljednje vrijeme su sve ee prisutne i masane kade, koje osim dovoda i odvoda vode moraju imati i prikljuak napajanja strujom. Neki primjeri kada prikazani su na slikama.

10

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 1 Opci dio, Sanitarni predmeti


Str. 41/51

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 1 Opci dio, Sanitarni predmeti


Str. 42/51

KADE Neki primjeri proizvodnih veliina kada prikazani su na crteima. Dimenzije slobodnih i obloenih kada (dulj/ir/vis) su od 160/60/45 do 185/82/52. Kade za tuiranje se kreu od 60/60/12 do 135/135/40. Mogu biti izraene od lijevanog eljeza, elinog lima i plastike.

KADE Kade se postavljaju na noge koje mogu biti vrste ili podesive. Kada moe biti slobodna (ne pokrivena ili pokrivena) ili obzidana opekom ili drugom vrstom blokova (to je znatno rjee u novije vrijeme). Rub kade za leanje je obino 55-60 cm iznad povrine gotovog poda.

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 1 Opci dio, Sanitarni predmeti


Str. 43/51

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 1 Opci dio, Sanitarni predmeti


Str. 44/51

KADE DOVOD VODE Voda se na kadu uvijek dovodi preko slavine i mijealice. Za tu se svrhu gotovo uvijek upotrebljavaju zidne armature. Ove armature su obino opskrbljene i ruicom tua. Promjeri dovodnih cijevi su min. 15, no preporuuje se barem 20 zbog breg punjenja kade.

KADE ODVOD VODE Voda se iz kade odvodi kroz izljevni ventil (ispust), preljev i sifon. Vano je da bude osiguran pristup sifonu radi ienja. Prikljuak na kanalizaciju moe biti direktan ili preko podnog sifona. Minimalni promjer odvodne cijevi je 32, no preporuuje se barem 40 ili 50 radi breg pranjenja.

11

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 1 Opci dio, Sanitarni predmeti


Str. 45/51

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 1 Opci dio, Sanitarni predmeti


Str. 46/51

KADE SIFONI ZA KADE I TU KADE

SANITARNI PREDMETI - SUDOPER Sudoper je sastavni dio svake kuhinje u stanu, restoranu, menzi, bolnici, laboratoriju... Slui za pranje sua, namirnica, odlaganje posua, te uzimanje vode za razne svrhe. Najee su pravokutnog oblika, a ponekad su okrugli ili ovalni, kombinirani s dijelom za cijeenje. Materijal izrade, u novije vrijeme je inox elik ili plastika.

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 1 Opci dio, Sanitarni predmeti


Str. 47/51

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 1 Opci dio, Sanitarni predmeti


Str. 48/51

SUDOPER DOVOD VODE Voda se u sudoper dovodi slavinom, obino mijealicom. Slavina se moe postaviti na zid ili na sami sudoper (ee u novije vrijeme). Treba razlikovati da li je priprema tople vode centralna ili lokalna (mali bojler iznad ili ispod sudopera), jer tip mijealice ovisi o tome. Takoer, i tip bojlera ovisi o tome da li se ugrauje ispod ili iznad sudopera. Ako se slavina ugrauje na zid, visina ugradbe je 120-130 cm. Minimalni profil dovoda je 15, bolje 20.

SUDOPER ODVOD VODE Voda se iz sudopera odvodi kroz izljevni ventil 32 ili 40 mm, uvijek s epom i sifon. Sudoperi su obavezno opskrbljeni i sa sigurnosnim preljevom. Otvor ispusta treba biti pregraen ili osiguran profiliranim limom da u njega ne upadnu vei komadi. Za dvodijelni sudoper sifon je obino zajedniki. Preljev se radi od cijevi 25 ili 30. Odvodna cijev je obino 40 ili 50.

12

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 1 Opci dio, Sanitarni predmeti


Str. 49/51

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 1 Opci dio, Sanitarni predmeti


Str. 50/51

SUDOPER ODVOD VODE

PERILICE DOVOD I ODVOD VODE Za perilice (Perilica rublja i perilica sua) potrebno je dovesti hladnu vodu i odvesti prljavu vodu. Dovod vode je cijevi min. 15 koja je opskrbljena ventilom. Odvod se vri preko posebnih sifona za perilice. Ispust je u cijev 50.

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 1 Opci dio, Sanitarni predmeti


Str. 51/51

PODNI SIFONI (TOP SIFONI) Podni sifoni su sifoni koji se ugrauju u podovima kupaonica za sluajeve mogueg prelijevanja kade ili umivaonicima ili ispusta vode iz perilice rublja. Mogua je tzv. suha ili mokra ugradnja. Kod mokre ugradnje cijev iz kade ili umivaonika prolazi kroz sifon i stalno ga snabdijeva vodom. Kod suhe ugradnje sifon je izdvojen, ali je tada potrebno povremeno dodavati vodu da se mirisi iz kanalizacijske mree ne bi vraali kroz sifon.

13

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 2 Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi


Str. 2/42

Predmet: Instalacije, fond sati: 30+30, ECTS: 5


Dvosat 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 Elektro instalacije Zajedniki dio 1. dio 2. dio Grijanje Ventilacija i Izmjena zraka Vodovod i Kanalizacija Kanalizacija Generalna Tema Ua tema Tema dvosata Opi dio, Sanitarni ureaji i predmeti Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi Specijalni objekti, Sheme spajanja, Proraun kune kanalizacije Odvodnja oborinske vode, Izvoenje i zatita kanalizacije Vodovod (hladna i topla voda) Opi dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme Izvoenje vodovoda, Proraun vodovoda Poarni vodovod, Priprema tople vode Projekt Vodovoda i Kanalizacije, Pregled trita Uvod, Podjela, Elementi, Elementi, Zatita i izvedba Uvod, Lokalno i Centralno grijanje, Sustavi grijanja, Dimnjaci, Grijaa tijela Ventilacija: Prirodna i umjetna, Izmjena zraka

HVAC Instalacije

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 2 Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi


Str. 3/42

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 2 Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi


Str. 4/42

KANALIZACIJSKA MREA Kanalizacijsku mreu, u generalnom sluaju, sainjavaju: Cijevi (slue za odvod fekalne i oborinske vode iz zgrade), Cijevnice (slue za usmjeravanje toka vode, promjenu protjecajnih povrina i izvedbu razliite vrste spojeva koljena, rave, redukcije i sl.),

KANALIZACIJSKE CIJEVI Za uline vodove komunalne kanalizacije upotrebljavaju se: keramike cijevi, Betonske i Azbestcementne cijevi te PEHD cijevi.

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 2 Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi


Str. 5/42

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 2 Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi


Str. 6/42

KANALIZACIJSKE CIJEVI PEHD cijevi sve vie ulaze u upotrebu, zbog jednostavnog postavljanja i odravanja.

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 2 Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi


Str. 7/42

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 2 Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi


Str. 8/42

KANALIZACIJSKE CIJEVI ZA KUNU KANALIZACIJU U unutranjosti zgrade za odvodnju otpadnih voda takoer se upotrebljavaju razne vrste cijevi: Keramike, Lijevanoeljezne, eline, Olovne, PEHD i PVC... Kanalizacijske cijevi se obino rade s naglavcima, a spajanje se vri umetanjem jedne cijevi u drugu. Cijevi se mogu spajati i nastavcima, lemljenjem, varenjem i sl. Za ravanje, promjenu pravca i promjera upotrebljavaju se cijevnice (fazonski dijelovi, fazonski elementi). Brtvljenje se vri uglavnom gumenim brtvama.

KANALIZACIJSKE CIJEVI LIJEVANO ELJEZO Lijevano-eljezne kanalizacijske cijevi primjenjuju se za temeljne vodove, za vertikale, te rijetko za grane i ogranke. Izrauju se od lijevanog eljeza (sivi lijev), kao i vodovodne cijevi. Spajanje ovih cijevi vri se cijevnicama. Brtvljenje se ponekad jo i danas vri kudeljom (kuinom) i zalijevanjem olovom ili bitumenom, to se sve ee zamjenjuje gumenom brtvom. Loe karakteristike su im to su neotporne na agresivne vode i sredine. Ovo se znatno popravlja dodavanjem lijevanom eljezu malih koliina magnezija ime se dobiva tzv. nodularni lijev (duktilni lijev). Takoer im je loa strana nakupljanje kamenca (vapnenca) na unutarnje stijenke inkrustacija. Dobre karakteristike su im vrstoa i trajnost.

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 2 Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi


Str. 9/42

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 2 Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi


Str. 10/42

KANALIZACIJSKE CIJEVI ELIK eline kanalizacijske cijevi, slino kao i lijevano eljezne, primjenjuju se za temeljne vodove, za vertikale, te rijetko za grane i ogranke. Izrauju se od elika, a protiv korozije osigurane su presvlakom od cinka ili plastinim presvlakama. Spajanje ovih cijevi vri se cijevnicama. Brtvljenje se vri gumenom brtvom. Zbog male vanjske debljine naglavka i manje debljine stijenke, lake su od lijevano eljeznih cijevi. Ne smiju se polagati u zemlju.

KANALIZACIJSKE CIJEVI OLOVO Olovne cijevi se danas sve rjee koriste u kanalizacijskim mreama, iako imaju niz prednosti: mekane su i lako se oblikuju, otporne su na koroziju, vrlo dobra zvuna izolacija. Takoer imaju i nedostataka: lako se probiju, nagriza ih vapneni i cementni mort, skupe su. Spajanje olovnih cijevi vri se lemljenjem, pa im nisu potrebne cijevnice.

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 2 Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi


Str. 11/42

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 2 Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi


Str. 12/42

KANALIZACIJSKE CIJEVI KERAMIKA Keramike odvodne cijevi su cijevi s naglavcima. Izrauju se od peene gline, glazirane prilikom peenja. Primjenjuju se za uline i temeljne vodove, a izuzetno za vertikale. Keramike cijevi su glatke i otporne su na kemijske i druge otpadne vode i zemljita. Meutim, krte su i ne smiju se izlagati udarcima i veem tlaku. Proizvode se u tri klase: A, B i C, za koje su propisana odstupanja u dimenzijama i greke u glazuri. Promjena smjera se vri cijevnicama, a brtvljenjem gumenom brtvom.

KANALIZACIJSKE CIJEVI PVC, PEHD i PP Uz poznati PVC, PEHD (Polyetilen high density) i PP (Polypropilen) su materijali koji se sve ee koriste za kune kanalizacijske mree. Ove kanalizacijske cijevi se mogu spajati na isti nain kao i PEHD/PP vodovodne cijevi: fiting, prirubnica, elektrospojnica, sueoni zavar, ali je najei nain spajanja: standardni nain spajanja naglavkom. Njihovom rukovanju i polaganju pogoduje mala specina masa, te vrlo visoka savitljivost. Stjenke su im vrlo glatke to oteava stvaranje raznih naslaga. Potpuno su vodonepropusne, otporne na kemikalije i kiseline, te imaju veliku otpornost na udarce, visoku vrstou i ilavost, trajnost i mali um. Lako se obrauju i nije ih potrebno dodatno bojati.

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 2 Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi


Str. 13/42

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 2 Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi


Str. 14/42

KANALIZACIJSKE CIJEVI PVC, PEHD i PP Nedostaci su: osjetljivost na povienu temperaturu (koriste se za temperature do 60 C), otapaju ih benzin, aceton i neke druge tvari, imaju visok koeficijent toplinskog rastezanja. Ispod 0 C postaju krte. Promjena smjera, ravanje i sl. vri se cijevnicama. Cijevi Koljeno Rava Spajanje

PEHD i PP CIJEVI Za kunu kanalizaciju ove cijevi se obino proizvode kao troslojne cijevi, to im garantira veu vrstou i tvrdou, te duu trajnost i otpornost na razne kemijske utjecaje.

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 2 Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi


Str. 15/42

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 2 Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi


Str. 16/42

KANALIZACIJSKE CIJEVI OSTALI MATERIJALI Osim nabrojanih materijala, za kanalizacijske cijevi se koriste i porculan, staklo, bakar, cijevi od vlaknastih materijala, cijevi od pocinanog, elinog ili aluminijskog lima i sl. Sve ove cijevi imaju niz prednosti (porculan, staklo glatkost i sl.), ali i niz mana, od ega je najea: cijena, pa se samo izuzetno koriste, ili za izuzetne namjene. Limene cijevi se koriste za odvodnju oborinskih voda kod manjih zgrada (tzv. gurle).

SPAJANJE KANALIZACIJSKIH CIJEVI, CIJEVNICE Kod Keramikih, Lijevano-eljeznih, i PP/PEHD/PVC cijevi meusobno spajanje se najee vri naglavnicama, a promjena smjera cijevnicama (fazonskim dijelovima). Brtvljenje se vri gumenim brtvama.

Vanjski dijametar [mm] 50 75 110 125 160 200

Debljina stijenke [mm] 1.8 1.8 2.2 2.5 3.2 3.9

Proizvodne duine [m] 0.25 - 0.5 - 1.0 - 2.0 0.25 - 0.5 - 1.0 - 2.0 - 3.0 0.25 - 0.5 - 1.0 - 2.0 - 3.0 - 4.0 0.25 - 0.5 - 1.0 - 2.0 - 3.0 - 4.0 0.5 - 1.0 - 2.0 - 3.0 - 4.0 1.0 - 2.0 - 3.0 - 4.0

Namjena kuna kan. kuna kan. kuna kan. kuna kan. kuna kan. ulina kan.

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 2 Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi


Str. 17/42

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 2 Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi


Str. 18/42

Koljeno
Oznaka a = 45o K 45o d/d K 45o d/d K 45o d/d K 45o d/d K 45o d/d a = 87o30' K 87.3o d/d K 87.3o d/d K 87.3o d/d K 87.3o d/d K 87.3o d/d Nazivna mjera d 50 75 110 125 160

Rava
Oznaka a = 45o R 45o d1/d2 R 45o d1/d2 R 45o d1/d2 R 45o d1/d2 R 45o d1/d2 a = 87o 30' R 87.3o d1/d2 R 87.3o d1/d2 R 87.3o d1/d2 R 87.3o d1/d2 R 87.3o d1/d2 d1 (d) 50 75 110 125 160 Nazivne mjere d2 50 50, 75 50, 75, 110 50, 75, 110, 125 50, 75, 110, 125, 160

Redukcija
Oznaka d Red d1/d Red d1/d Red d1/d Red d1/d 75 110 125 160 Nazivne mjere d1 50 50, 75 50, 75, 110 50, 75, 110, 125
Oznaka a = 45o DR 45o d1/d2 DR 45o d1/d2 DR 45o d1/d2 DR 45o d1/d2 DR 45o d1/d2 a = 87o30' DR 87.3o d1/d2 DR 87.3o d1/d2 DR 87.3o d1/d2 DR 87.3o d1/d2 DR 87.3o d1/d2 d, d 1 50 75 110 125 160 Nazivne mjere d2 50 50, 75 50, 75, 110 50, 75, 110, 125 50, 75, 110, 125, 160

Dvorava (dvostrana rava)

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 2 Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi


Str. 19/42

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 2 Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi


Str. 20/42

Revizija

Oznake cijevnica u nacrtima

SPAJANJE KANALIZACIJSKIH CIJEVI, CIJEVNICE Dakle spajanje cijevi se vri naglavnicama, a promjena smjera cijevnicama (fazonskim dijelovima). Brtvljenje se vri gumenim brtvama.

Oznaka Rev d Rev d Rev d Rev d

Nazivna mjera d 75 110 125 160

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 2 Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi


Str. 21/42

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 2 Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi


Str. 22/42

KANALIZACIJSKI SUSTAVI Kako je ve navedeno, kuni kanalizacijski sustav se sastoji od sanitarnih predmeta i cijevne mree, te kanalizacijskog prikljuka. Kanalizacijski prikljuak je dio kanalizacijskog sustava (cijevne mree) koja spaja glavni sabirni vod kune kanalizacije (od zadnjeg kontrolnog okna), do prikljuka s gradskom kanalizacijom.

KANALIZACIJSKI SUSTAVI Gradski kanalizacijski sustav moe biti razdjelni (oborinska i fekalna kanalizacija se zasebno vode) ili mjeoviti (oborinska i fekalna kanalizacija se vode zajedno istom cijevi). Kuna kanalizacijska mrea je uvijek razdjelna. Kuna kanalizacijska mrea mora unutar objekta osigurati higijenskosanitarnu odvodnju svih vrsta otpadnih voda iz objekta i njegovih sastavnih dijelova. Ovo se obino vri slobodnim padom.

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 2 Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi


Str. 23/42

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 2 Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi


Str. 24/42

UVJETI ZA KUNU KANALIZACIJU Kuna kanalizacija pokrivena je Europskom normom: EN 12056-1 i EN 12056-2. Pravilno projektirana i izvedena kuna kanalizacijska mrea mora zadovoljiti sljedee uvjete: Sigurno i besprijekorno funkcioniranje Uporaba materijala koji osiguravaju dugi vijek trajanja Prvoklasna izvedba spojeva radi osiguranja vodonepropusnosti Primjerenu ventilaciju cjelokupnog sustava odvodnje Primjereno dimenzioniranje cijevi Osigurano ienje i odravanje mree Zatitu od naglih promjena temperature

KUNA KANALIZACIJA Dakle, kuna kanalizacija je uvijek razdjelnog sustava, tj. fekalne i oborinske vode su razdvojene sve do isputanja u gradsku kanalizacijsku mreu. Kuna kanalizacijska mrea se na gradsku (komunalnu) mreu prikljuuje preko kontrolnog okna. Ako je gradski sustav mjeovit, tada se u kontrolnom oknu vri mijeanje oborinske i fekalne vode iz kune mree, a ako je gradski sustav razdjelni, tada je potrebno izvesti dva kontrolna okna.

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 2 Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi


Str. 25/42

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 2 Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi


Str. 26/42

Kuna kanalizacija moe biti i nepotpuna. Nepotpuna kanalizacija je onda kada se kuanska otpadna voda vodi cijevima u gradsku kanalizaciju ili na lokalno proiavanje (septika jama, bioloki ureaj), a odatle u prijemnik, a oborinske vode (kinica) se slobodno izlijevaju na zemljite oko zgrade (pri emu ono mora biti pripremljeno za to) ili se uputaju u tzv. upojne bunare (zdence), odnosno u podzemlje.

60 60

20

40

120 200 240

40

20

KUNA KANALIZACIJA

UPOJNI BUNAR

Betonska pokrovna ploca Betonski zid Sloj 'geotekstila'

80 30 Dovod vode po potrebi 50

Zid od betonskih blokova graden 'u suho' s razmicanjem blokova Krupni tucanik Sitni tucanik

50

40

120 200 240

40

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 2 Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi


Str. 27/42

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 2 Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi


Str. 28/42

KUNA KANALIZACIJSKA MREA Kuna kanalizacijska mrea sastoji se od: Prijemnika otpadne vode (sanitarnog predmeta sa sifonom); Horizontalne katne mree (grane i ogranci) koja otpadnu vodu odvodi do vertikale; Vertikale s ventilacijskim dijelom; Glavnog sabirnog kanala na najnioj etai (podrum, prizemlje), ili u tlu ispod objekta (temeljni razvod) s revizijskim oknima; Slivnika, rigola i vertikala oborinske kanalizacije; Prikljuka zgrade na gradsku kanalizaciju.

Oborinska vertikala

Oduak Ogranak Grana

KUNA KANALIZACIJSKA MREA Osim navedenih dijelova, kuna kanalizacijska mrea moe se sastojati i od: Objekata i ureaja za djelomino ili potpuno proiavanje otpadnih voda prije njihova isputanja u gradsku kanalizaciju (pjeskolovi, mastolovi, sterilizatori i sl.); Objekata i ureaja za dizanje otpadnih voda na viu razinu kune crpne stanice, ako je gradska kanalizacijska mrea plia od kune; Objekata za prikupljanje i obradu otpadnih voda: sabirne i septike jame; Objekata i ureaja za sniavanje razine podzemnih voda drenana kanalizacija.
Rev. okno

Vertikala otpadnih voda

Rigol

Temeljni razvod

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 2 Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi


Str. 29/42

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 2 Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi


Str. 30/42

HORIZONTALNA KATNA MREA Sastoji se od grana i ogranaka, a slui za odvodnju otpadne vode iz prijemnih posuda (sanitarnih predmeta) do najblie vertikale ili temeljnog voda. U granama i sifonima mogu nastati zaepljenja i umovi pri protjecanju, a mogu je i nastanak isisavanja vodenog epa sifona. Ako se vodeni ep sifona isisa, sifon ostaje suh i nema vie onu svoju osnovnu funkciju. Npr. naglo putanje vode u izljevu I2 gura zrak u vertikali te isisava zrak iz sifona I1. Da se ovo ne bi dogodilo vrlo je vano osigurati dobru ventilaciju kanalizacijske mree, a moe se rijeiti i upotrebom tzv. kombi sifona sifona u kombinaciji s odunim ventilom.

HORIZONTALNA KATNA MREA

I1 I2 I3

Horizontalnu katnu mreu najbolje je postavljati horizontalno, upravo zbog izbjegavanja isisavanja sifona. Pod pojmom horizontalno uvijek se misli na blagi nagib od 1-2% (najee 1.5%). Duljine grana horizontalne katne mree ograniavaju se takoer zbog izbjegavanja pojave isisavanja sifona. Kod nas je duljina grane ograniena na 5 m (njemaki propisi). Prema europskim propisima duljina grane ovisi o profilu cijevi i dana je u tablici.
(mm) - Grane 32 40 50 75 100 Udaljenost (cm) 90 120 170 210 330

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 2 Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi


Str. 31/42

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 2 Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi


Str. 32/42

VERTIKALNA KANALIZACIJA Vertikalnu kanalizaciju sainjavaju cijevi u koje se, preko horizontalne katne mree ulijevaju otpadne vode iz sanitarnih predmeta, a koja ih odvodi u glavne sabirne cijevi. Vertikale se produuju u odune (ventilacijske) vertikale, to prodiru kroz krovnu konstrukciju i zavravaju ventilacijskim glavama (primarna ventilacija).

Oduak

VERTIKALNA KANALIZACIJA Ustanovljeno je da pri uljevu grane u vertikalnu cijev, zavisno od koliine vode, oblika uljeva i promjera vertikale, voda vie ili manje ispuni presjek cijevi. Pri tome se oblikuje vodeni klip, koji pri sobom tlai zrak, a iza klipa tlak se sniava.

Vertikala

Poveani tlak izaziva prskanje i istjecanje vode iz sifona, a smanjeni tlak isisavanje vode iz sifona. Kod visokih vertikala, zbog poveanog tlaka pri dnu, ne smiju se prikljuivati sanitarni predmeti. Poveanje tlaka nastaje i na svakom lomu vertikale. Stoga kut loma vertikale mora biti vei od 45. Takoer, na spoju vertikale s temeljnim razvodom nastaje udar vodenog stupca. Preporuka je da se kod visokih zgrada svaka 4 kata vertikala malo izmakne (slomi) zbog smanjenja udara vode na spoj s horizontalom.

45

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 2 Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi


Str. 33/42

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 2 Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi


Str. 34/42

KINE VERTIKALE Kine vertikale, zavisno o vrsti krova i rjeenja odvodnje, mogu biti vanjske ili unutarnje. Za unutarnje vrijede ista pravila kao i za fekalne vertikale. Vanjske kine vertikale (oluci, gurle) su obino limene ili plastine. esto se, zbog opasnosti od mehanikog oteenja, na visini od 150 cm od kote terena zamjenjuju elinim, ili se zatiuju na drugi nain.

VENTILACIJA KANALIZACIJE Ventilacija kanalizacije slui za odvod plinova iz kanalizacijske mree. Plinovi nastaju razgradnjom organske tvari. Najjednostavniji nain izvoenja ventilacije je produavanje kanalizacijske cijevi iznad zgrade. Ovakvu ventilaciju nazivamo primarna ventilacija. Minimalni promjer cijevi za primarnu ventilaciju je 70. Sekundarna ventilacija se izvodi tako da se uz svaku vertikalu kanalizacije postavi paralelna oduna cijev, koja je barem na svakom treem katu spojena s vertikalom. Na taj se nain izbjegava isisavanje sifona koje moe nastati zbog podtlaka stvorenog istovremenim isputanjem vode na razliitim katovima.

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 2 Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi


Str. 35/42

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 2 Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi


Str. 36/42

VENTILACIJA KANALIZACIJE Sekundarna ventilacija obavezna je za sve objekte vie od pet katova. Najmanji profil cijevi za sekundarnu ventilaciju je 70. Prednost primarne ventilacije je nia cijena izvedbe. Da bi ona bila sigurnija uvijek je dobro kanalizacijske cijevi odabrati neto vee da se nikad ne mogu u potpunosti ispuniti vodom.

VENTILACIJA KANALIZACIJE Posebnu vrstu ventilacije predstavljaju tzv. automatski oduni ventili. Postoje izvedbe za ugradnju na pojedine sanitarne predmete (npr. Studor Mini-Vent) i izvedbe za ugradnju na vrhu kanalizacijske vertikale (npr. Studor Maxi-Vent).

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 2 Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi


Str. 37/42

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 2 Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi


Str. 38/42

TEMELJNA KANALIZACIJA Sabirnu horizontalnu kanalizacijsku mreu (sabirna kanalizacija, temeljna kanalizacija) sainjavaju horizontalno poloeni kanali u zgradi. Ona sabire otpadnu vodu iz vertikala te je odvodi u revizijsko okno (obino izvan zgrade) te dalje u gradsku kanalizacijsku mreu. Sabirna kanalizacija se izvodi poloena u tlo ispod poda najnie etae ili ovjeena o strop. Sabirni vod bi trebalo postavljati paralelno s nosivim zidovima da bi se omoguilo lake spajanje i izbjeglo eventualno slijeganje zida i lom kanalizacijske cijevi. Sabirne vodove kroz temeljne zidove treba voditi uvijek okomito.
KV2 slivnik KV1 KV4 RO prikljucak KV3 KV5

PRIKLJUAK NA JAVNU KANALIZACIJU Prikljuni kanal spaja kunu kanalizacijsku mreu s ulinim kanalom, odnosno gradskom kanalizacijom. Prikljuni kanal poinje u kontrolnom oknu u objektu ili dvoritu (to je povoljnije), a zavrava na spoju s ulinim kanalom. Prikljuni kanal je dio kune kanalizacije, ali se projektira prema propisima za javnu kanalizaciju. Prikljuenje na komunalnu kanalizacijsku mreu obavezno je za sve objekte gdje ta mrea postoji.

2.0% 2.0%

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 2 Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi


Str. 39/42

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 2 Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi


Str. 40/42

PRIKLJUAK NA JAVNU KANALIZACIJU Ove prikljuke, u pravilu, izvodi i odrava komunalno poduzee koje se bavi kanalizacijom, ali o troku vlasnika objekta. Komunalnim se pravilnikom odreuje i minimalni promjer prikljune cijevi, obino je to 150, a uobiajeni nagib je 2%. Prikljuak se moe izvesti na tri naina: 1. Prikljuak pomou fazonskog komada moe se izvesti kada se u ulici u kojoj postoje objekti gradi javna komunalna mrea, pa se objekti prikljuuju na javni sustav ili je unaprijed ostavljeno mjesto za prikljuak.

PRIKLJUAK NA JAVNU KANALIZACIJU 2. Buenjem ulinog kanala izvodi se prikljuak na ve postojeu mreu, posebno ako je ona od betonskih cijevi. U tom se sluaju u zidu ulinog kanala, 30-ak cm od njegova dna, izbui otvor, u njega se uvede prikljuna cijev i zatvori spoj. 3. Prikljuak se moe izvesti i revizijskim oknom. Takav je prikljuak najee okomit ili pod kutom u odnosu na gradsku kanalizaciju. (2) (3)

30

30

10

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 2 Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi


Str. 41/42

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 2 Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi


Str. 42/42

DRENANA KANALIZACIJA Drenana kanalizacija slui za odvodnju procjednih voda, tj. za smanjivanje hidrostatikih tlakova na konstrukciju. Za izvedbu drenane kanalizacije koristimo specifine vrste cijevi. Nekad su se proizvodile kao betonske, azbestcementne ili keramike, dok se u novije vrijeme sve vie koriste PVC, PP ili PEHD cijevi. To su naborane, perforirane cijevi, koje je jo dobro omotati geotekstilom. One se postavljaju u blizini vanjskih zidova na betonsku podlogu (tzv. tajau). Cijevi se postavljaju u nagibu 1-3%, a sakupljena voda se isputa u oborinsku kanalizaciju ili upojni bunar.

IZVEDBA DRENANE KANALIZACIJE

11

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 3 Specijalni objekti, Sheme spajanja, Proracun kucne kanalizacije

Str. 2/42

Predmet: Instalacije, fond sati: 30+30, ECTS: 5


Dvosat 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 Elektro instalacije Zajedniki dio 1. dio 2. dio Grijanje Ventilacija i Izmjena zraka Vodovod i Kanalizacija Kanalizacija Generalna Tema Ua tema Tema dvosata Opi dio, Sanitarni ureaji i predmeti Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi Specijalni objekti, Sheme spajanja, Proraun kune kanalizacije Odvodnja oborinske vode, Izvoenje i zatita kanalizacije Vodovod (hladna i topla voda) Opi dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme Izvoenje vodovoda, Proraun vodovoda Poarni vodovod, Priprema tople vode Projekt Vodovoda i Kanalizacije, Pregled trita Uvod, Podjela, Elementi, Elementi, Zatita i izvedba Uvod, Lokalno i Centralno grijanje, Sustavi grijanja, Dimnjaci, Grijaa tijela Ventilacija: Prirodna i umjetna, Izmjena zraka

HVAC Instalacije

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 3 Specijalni objekti, Sheme spajanja, Proracun kucne kanalizacije

Str. 3/42

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 3 Specijalni objekti, Sheme spajanja, Proracun kucne kanalizacije

Str. 4/42

SPECIJALNI OBJEKTI MASTOLOVI Mastolovi (odjeljivai ulja i masti) obavezno se ugrauju u objektima u kojima se predvia priprema toplih jela (restorani, kantine), ali i u garaama, te kod svih vanjskih parkiralita. Ovi objekti se mogu izvoditi na licu mjesta, ali se sve vie ugrauju predgotovljeni sklopovi. U sklopu mastolova obino se nalazi i talonik (pjeskolov) za odjeljivanje pijeska, zemlje, mulja i sl.

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 3 Specijalni objekti, Sheme spajanja, Proracun kucne kanalizacije

Str. 5/42

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 3 Specijalni objekti, Sheme spajanja, Proracun kucne kanalizacije

Str. 6/42

SPECIJALNI OBJEKTI SEPTIKE JAME Septike jame slue za prijem otpadnih voda na mjestima gdje ne postoji komunalna kanalizacijska mrea. To su obino dvo ili vie komorne posude/prostorije u kojima se suspendirane estice taloe na dno, a voda se preljeva iz posude/prostorije u prostoriju. Septika jama se obino odabire kapaciteta 0.3 m3/korisniku, za uobiajenu potronju. Iz posljednje komore voda se isputa u okolinu. Treba imati na umu da u nekim podrujima isputanje vode u okolinu nije dozvoljeno. Tada septika jama mora biti potpuno zatvorena.

300 260

SPECIJALNI OBJEKTI SEPTIKE JAME Septike jame treba povremeno istiti. Period ienja septike jame ovisi o intenzitetu potronje. O ovome valja voditi rauna prilikom pozicioniranja septike jame u odnosu na objekt i kolni prilaz.

20

100 100

20

55

20

45

20

45

20

55

20

400

20 860

400

20

50 20 50

340 300

20

20

245

55

400

20 860

400

20

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 3 Specijalni objekti, Sheme spajanja, Proracun kucne kanalizacije

Str. 7/42

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 3 Specijalni objekti, Sheme spajanja, Proracun kucne kanalizacije

Str. 8/42

SPECIJALNI OBJEKTI OSTALI UREAJI Za podruja kod kojih nema komunalne kanalizacijske mree postoji niz rjeenja za neutralizaciju otpadnih voda. Na slici je prikazano jedno rjeenje za potpuni tretman otpadnih voda, nakon ega se voda moe ispustiti u prirodu (upojni bunar). Ovi ureaji su obino na bazi aktivnog mulja i predstavljaju male ureaje za proiavanje.

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 3 Specijalni objekti, Sheme spajanja, Proracun kucne kanalizacije

Str. 9/42

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 3 Specijalni objekti, Sheme spajanja, Proracun kucne kanalizacije

Str. 10/42

SHEME PRIKLJUENJA - PRIKLJUENJE WC KOLJKE Kako je ve naglaeno, WC koljka se na kunu kanalizaciju moe prikljuiti horizontalno (ispust u zid) i vertikalno (ispust u pod).

PRIKLJUENJE UMIVAONIKA I TOP SIFONA Umivaonik se prikljuuje preko sifona, koji se obino nalazi ispod umivaonika. Top sifon se direktno prikljuuje na odvodnu cijev.

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 3 Specijalni objekti, Sheme spajanja, Proracun kucne kanalizacije

Str. 11/42

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 3 Specijalni objekti, Sheme spajanja, Proracun kucne kanalizacije

Str. 12/42

PRIKLJUENJE KADE Kada se prikljuuje ili preko vlastitog sifona ili preko top sifona.

PRIKLJUENJE PERILICE Perilice rublja i sua se prikljuuju preko posebnog sifona. Kod starijih gradnji, perilica sua se moe prikljuiti i preko sifona sudopera.

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 3 Specijalni objekti, Sheme spajanja, Proracun kucne kanalizacije

Str. 13/42

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 3 Specijalni objekti, Sheme spajanja, Proracun kucne kanalizacije

Str. 14/42

NEKI DETALJI Na mjestima gdje je potrebno poveati profil cijevi ugrauje se redukcija (1). Pri dnu vertikale obavezno se ugrauje revizija (2).

NEKI DETALJI Na vrhu vertikale obavezno se ugrauje ventilacijski oduak (3).

(3) (2) (1)

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 3 Specijalni objekti, Sheme spajanja, Proracun kucne kanalizacije

Str. 15/42

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 3 Specijalni objekti, Sheme spajanja, Proracun kucne kanalizacije

Str. 16/42

PRORAUN GRANA I OGRANAKA Odvodne cijevi pojedinih sanitarnih ureaja se ne dimenzioniraju zasebno, ve se primjenjuju iskustvene vrijednosti. Minimalni promjeri za pojedine sanitarne ureaje usvojeni su prema DIN 1986 i pikazani su u tablici:
Vrsta sanitarnog predmeta Umivaonik Pisoar Sifon u podu kao sporedni odvod Kuhinjski sudoper (kuni) T u kada Kada Perilica rublja (kuna) Perilica posua (kuna) WC koljka Minimalni promjer prikljuka odvodne cijevi (mm) 40 50 50 40 50 50 50 50 100

PROJEKT KANALIZACIJE Princip projektiranja (postavljanja) kanalizacijske mree prikazan je na jednom jednostavnom primjeru. Promotrimo jedan sanitarni vor u nekom stanu. Prvi korak je postavljanje vertikale koju je najbolje postaviti iza wc koljke.
Vertikala KV 110

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 3 Specijalni objekti, Sheme spajanja, Proracun kucne kanalizacije

Str. 17/42

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 3 Specijalni objekti, Sheme spajanja, Proracun kucne kanalizacije

Str. 18/42

Pretpostavimo da je wc koljka s prikljukom na zid. Ispust je tada direktno u vertikalu. Minimalna cijev za prikljuenje wc koljke je 100 (110). Ovu cijev je vrlo nezgodno vui kroz pod, pa je zato najzgodnije koljku staviti s ispustom u zid s najkraim putem odvodnje.
R 87.3 110/110
Vertikala KV 110

Sljedei korak je prikljuenje najdaljeg ispusta. U naem sluaju to je kada. Za kadu je dovoljna cijev 50. Moramo paziti da prodor cijevi kroz nosivi zid pokuamo izvesti okomito na taj zid. Takoer, cijevi je u podu preporuljivo lomiti pod kutom 45 (spajati koljenom K 45 ili ravom R 45).
Vertikala KV 110

2x R 87.3 110/110

K 45 50/50

2x R 87.3 110/110

K 87.3 50/50

K 87.3 50/50

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 3 Specijalni objekti, Sheme spajanja, Proracun kucne kanalizacije

Str. 19/42

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 3 Specijalni objekti, Sheme spajanja, Proracun kucne kanalizacije

Str. 20/42

Zatim prikljuujemo bide. Za bide je takoer dovoljna cijev 50. Ispust bidea je u zid, cijev sputamo u pod (nekonstruktivne slojeve poda), te se spajamo na ve postojei vod od kade s pomou rave R 45.
Vertikala KV 110

Vrlo slina je situacija s umivaonikom. I za umivaonik je dovoljna cijev 50. Ispust umivaonika je u zid, cijev sputamo u pod (nekonstruktivne slojeve poda), te se spajamo na ve postojei vod od kade s pomou rave R 45. Dobro je prije ispusta usmjeriti vodu s koljenom K 45.
Vertikala KV 110
R 45 50/50 K 45 50/50

K 45 50/50 R 45 50/50

2x R 87.3 110/110

K 45 50/50 R 45 50/50

2x R 87.3 110/110

K 87.3 50/50

K 87.3 50/50 2x K 87.3 50/50

K 87.3 50/50

2x K 87.3 50/50

2x K 87.3 50/50

K 87.3 50/50

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 3 Specijalni objekti, Sheme spajanja, Proracun kucne kanalizacije

Str. 21/42

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 3 Specijalni objekti, Sheme spajanja, Proracun kucne kanalizacije

Str. 22/42

Na umivaonik emo spojiti top sifon. Na taj nain emo osigurati da se top sifon stalno ispire. Top sifon moemo sakriti ispod umivaonika.

I konano slijedi prikljuenje perilice za robu. Perilica se prikljuuje preko posebnog sifona, a cijev od perilice moemo izvesti u cijev koja vodi iz umivaonika.
Vertikala KV 110
R 45 50/50 K 45 50/50 R 45 50/50

Vertikala KV 110
R 45 50/50 K 45 50/50

K 45 50/50 R 45 50/50

2x R 87.3 110/110

K 45 50/50

2x R 87.3 110/110

Sifon za perilicu
K 87.3 50/50

R 45 50/50

K 87.3 50/50

2x K 87.3 50/50

2x K 87.3 50/50

K 87.3 50/50

2x K 87.3 50/50 2x K 87.3 50/50

K 87.3 50/50

Top sifon

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 3 Specijalni objekti, Sheme spajanja, Proracun kucne kanalizacije

Str. 23/42

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 3 Specijalni objekti, Sheme spajanja, Proracun kucne kanalizacije

Str. 24/42

Konano rjeenje (1) odabranog kanalizacijskog raspleta za promatrani sanitarni vor.

Vertikala KV 110
R 45 50/50 K 45 50/50 R 45 50/50

Naravno, postoji i itav niz jednakovrijednih, boljih ili loijih rjeenja Rjeenje 2

Vertikala KV 110
R 45 50/50 K 45 50/50

K 45 50/50 R 45 50/50

2x R 87.3 110/110

K 45 50/50 R 45 50/50 R 45 50/50 K 87.3 50/50

2x R 87.3 110/110

K 87.3 50/50

2x K 87.3 50/50 2x K 87.3 50/50

K 87.3 50/50
2x K 87.3 50/50

Top sifon 2x K 87.3 50/50

K 87.3 50/50

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 3 Specijalni objekti, Sheme spajanja, Proracun kucne kanalizacije

Str. 25/42

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 3 Specijalni objekti, Sheme spajanja, Proracun kucne kanalizacije

Str. 26/42

Rjeenje 3

Vertikala KV 110
K 45 50/50

Ispust sudopera ide preko sudopernog sifona na koljeno K 87.3. Na vertikalu se obino spoji perilica iji ispust se vri preko sifona za perilice.
Sifon za perilicu K 87.3 50/50
2x R 87.3 110/110 K 45 50/50

R 45 50/50 R 45 50/50 K 87.3 50/50 R 45 50/50 2x K 87.3 50/50 Top sifon 2x K 87.3 50/50

2x R 87.3 110/110

R 45 50/50

K 45 50/50

Sifon za perilicu 3x K 87.3 50/50 K 45 50/50 R 45 50/50 R 87.3 110/50

K 87.3 50/50

K 87.3 50/50

K 45 R 45 50/50 50/50

R 87.3 50/110

K 87.3 50/50

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 3 Specijalni objekti, Sheme spajanja, Proracun kucne kanalizacije

Str. 27/42

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 3 Specijalni objekti, Sheme spajanja, Proracun kucne kanalizacije

Str. 28/42

PRORAUN VERTIKALA Kanalizacijske vertikale dimenzioniraju se prema ukupnim koliinama otpadne vode po vertikali. Za proraun otpadne sanitarne vode primjenjuje se postupak prema DIN 1986, prema kojem se, ovisno o broju sanitarnih predmeta, koliini izljeva iz pojedinog sanitarnog predmeta i vjerojatnosti istovremenog koritenja sanitarnih predmeta izraunavaju prikljune vrijednosti AWs. Zbroj prikljunih vrijednosti daje protok, a iz protoka se odreuje potreban presjek cijevi. Protok se za stambene i sline zgrade s kratkim vrnim optereenjem dobiva iz sljedee formule:

PRORAUN VERTIKALA Prikljune vrijednosti (AWs) za pojedine sanitarne ureaje sortirane su u sljedeoj tablici
Vrsta sanitarnog predmeta Umivaonik Bide Sifon u podu kao sporedni odvod Kuhinjski sudoper (ku ni) Kuhinjski sudoper (privredni) Tu kada Kada Perilica rublja (ku na) Perilica posua (ku na) WC koljka Priklju na vrijednost AWs (l/s) 0.5 0.5 1.0 1.0 1.5 1.0 1.0 1.0 1.0 2.5

q s = 0.5 A ws
pri emu je: qs protok otpadne fekalne vode AWs zbroj prikljunih vrijednosti

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 3 Specijalni objekti, Sheme spajanja, Proracun kucne kanalizacije

Str. 29/42

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 3 Specijalni objekti, Sheme spajanja, Proracun kucne kanalizacije

Str. 30/42

PRORAUN VERTIKALA Dozvoljene vrijednosti (AWs,d) za pojedine promjere cijevi sortirane su u sljedeoj tablici (vrijednosti za sanitarne vertikale s primarnom ventilacijom):
Cijev (mm) 70 110 125 160 Dozvoljena vrijednost Aws,d (l/s) 9 64 154 408 Dozvoljeni broj WC koljki 13 31 82

Promotrimo ponovno odabrano rjeenje kanalizacijske mree sanitarnog vora. Za odabrano rjeenje potrebno je napraviti shemu.
K 45 50/50 R 45 50/50

Vertikala KV 110
R 45 50/50 K 45 50/50 R 45 50/50

2x R 87.3 110/110

K 87.3 50/50

2x K 87.3 50/50 2x K 87.3 50/50

K 87.3 50/50

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 3 Specijalni objekti, Sheme spajanja, Proracun kucne kanalizacije

Str. 31/42

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 3 Specijalni objekti, Sheme spajanja, Proracun kucne kanalizacije

Str. 32/42

Pri izradi sheme pratimo isti postupak kao i za tlocrtni razvod spajamo wc koljke na vertikalu. Da bi mogli spojiti koljke jednu spajamo preko rave R 45, a drugu preko rave R 87.3 uz koljeno K 45. Vidljivo je da moramo popraviti tlocrt i iskazati sve fazonske elemente (cijevnice) koje smo upotrijebili.

Kada je najdalji izljev, i na cijev koja odvodi vodu iz kade se spajaju svi ostali izljevi. Bide i umivaonik se direktno spajaju na cijev kade, a perilica se spaja na cijev iz umivaonika.

K 45 50/50 R 45 50/50

R 45 50/50 K 45 50/50 R 45 50/50 R 87.3 110/110 K 45 110/110 R 45 110/110

K 87.3 50/50

2x K 87.3 50/50 2x K 87.3 50/50

K 87.3 50/50

R 87.3 110/110

K 45 110/110

R 45 110/110
K 87.3 50/50

K 87.3 50/50

Sifon za perilicu

R 87.3 110/110 K 45 110/110 R 45 110/110 R 45


K 87.3 50/50

R 45 110/110

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 3 Specijalni objekti, Sheme spajanja, Proracun kucne kanalizacije

Str. 33/42

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 3 Specijalni objekti, Sheme spajanja, Proracun kucne kanalizacije

Str. 34/42

Kada ima ispust u pod, u koljeno K 87.3. Bide ima ispust u zid, takoer u koljeno K 87.3, vertikalnu cijev, sljedee koljeno K 87.3 te se preko rave R 45 spaja na cijev koja vodi od kade.

K 45 50/50 R 45 50/50

R 45 50/50 K 45 50/50 R 45 50/50 R 87.3 110/110 K 45 110/110 R 45 110/110

Odvod iz perilice se vodi preko sifona, vertikalne cijevi i koljena K 87.3 do poda. Umivaonik ima ispust u zid, u koljeno K 87.3, vertikalnu cijev i sljedee koljeno K 87.3. Na njega se preko rave R 45 spaja perilica, te se i umivaonik i perilica spajaju na cijev koja vodi od kade.

K 45 50/50 R 45 50/50

R 45 50/50 K 45 50/50 R 45 50/50 R 87.3 110/110 K 45 110/110 R 45 110/110

K 87.3 50/50

2x K 87.3 50/50 2x K 87.3 50/50

K 87.3 50/50

K 87.3 50/50

2x K 87.3 50/50 2x K 87.3 50/50

K 87.3 50/50

K 87.3 50/50 K 87.3 50/50

K 87.3 50/50

Sifon za perilicu K 87.3 50/50 R 45 110/110 K 87.3 50/50

K 87.3 50/50 K 87.3 50/50

Sifon za perilicu

R 45 110/110

50
K 87.3 50/50 K 87.3 50/50

50

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 3 Specijalni objekti, Sheme spajanja, Proracun kucne kanalizacije

Str. 35/42

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 3 Specijalni objekti, Sheme spajanja, Proracun kucne kanalizacije

Str. 36/42

Na kraju se lokalna grana spaja na vertikalu preko rave R 87.3 110/50, koju je potrebno takoer naznaiti na tlocrtu.
K 87.3 50/50

K 45 50/50 R 45 50/50

R 45 50/50 K 45 50/50 R 45 50/50 R 87.3 110/50 R 87.3 110/110 K 45 110/110 R 45 110/110

Pretpostavimo da se samo na jednoj etai na vertikali spajaju i perilica sua i sudoper.

Vertikala KV 110
R 45 50/50 K 45 50/50 R 45 50/50 2x R 87.3 110/50 R 87.3 110/110 K 45 110/110 R 45 110/110 K 45 50/50 Sifon za perilicu 3x K 87.3 50/50 K 45 50/50 R 45 50/50

K 45 50/50 R 45 50/50

2x K 87.3 50/50 2x K 87.3 50/50

K 87.3 50/50

Sifon za perilicu

K 87.3 50/50 K 87.3 50/50

K 87.3 50/50 K 87.3 50/50

Sifon za perilicu

R 45 110/110

R 45 110/110

50
K 87.3 50/50

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 3 Specijalni objekti, Sheme spajanja, Proracun kucne kanalizacije KONTROLA VERTIKALE Pretpostavimo da promatrana zgrada ima ukupno 3 gotovo identine etae (na vrhu se na vertikalu dodatno spajaju sudoper i perilica sua). Tada je shema kanalizacijske mree za promatranu vertikalu:
K 87.3 50/50 K 87.3 50/50 Sifon za perilicu

Str. 37/42

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 3 Specijalni objekti, Sheme spajanja, Proracun kucne kanalizacije

Str. 38/42

KONTROLA VERTIKALE Ukupno optereenje vertikale je suma prikljunih vrijednosti:


R 45 110/110

K 87.3 50/50 K 87.3 50/50

50
K 87.3 50/50

Sanitarni predmet Kada Bide Umivaonik Perilica rublja Perilica sua Sudoper Top Sifon WC koljka

Broj komada 3 3 3 3 1 1 3 6

Aws (l/s) (pojedinano) 1.0 0.5 0.5 1.0 1.0 1.0 1.0 2.5 Aws (l/s)

Aws (l/s) (ukupno) 3.0 1.5 1.5 3.0 1.0 1.0 3.0 15.0 Cijev (mm) 24.5
70 110 125 160

Dozvoljena vrijednost Aws,d (l/s) 9 64 154 408

Dozvoljeni broj WC koljki 13 31 82

Izraunato optereenje je manje od dozvoljenog za 110, pa se 110 moe odabrati kao profil vertikalne cijevi (vertikale).

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 3 Specijalni objekti, Sheme spajanja, Proracun kucne kanalizacije

Str. 39/42

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 3 Specijalni objekti, Sheme spajanja, Proracun kucne kanalizacije

Str. 40/42

KONTROLA SABIRNOG VODA (TEMLJNOG RAZVODA) Dozvoljene vrijednosti (Aws,d) za pojedine promjere cijevi sortirane su u sljedeoj tablici (vrijednosti za sanitarne horizontale s nagibom 1.5%):
Cijev (mm) 70 110 125 160 200 Dozvoljena vrijednost Aws,d (l/s) 64 207 548 2500

TEMELJNI RAZVOD Pretpostavimo nacrt temeljnog razvoda kao na slici, s naznaenim prikljunim vrijednostima. Linija A ima ukupno 18.5, a linija B 21.0. Linija A ima zbroj linija A i B, dakle 39.5. Linija D ima 14.0, a nakon spoja s linijom A ima 53.5 (linija E). Kako je to jo uvijek manje od dozvoljene vrijednosti za 110 (64.0), ove linije se mogu izvesti tim profilom. Meutim, ovdje emo ii ipak na veu sigurnost, pa emo linije (D i E) izvesti sa 125 (207.0). Nakon spoja s linijom C (25.5), ukupan protok je 79.0, te se i dalje moe koristiti profil 125 (207.0).
Vertikala KV2 O110 Asw=25.5

Vertikala KV2 O110 Asw=14.0

Vanjska Revizijska ahta

U gradsku kanalizaciju

Vertikala KV3 O110 Asw=18.5

Vertikala KV4 O110 Asw=21.0

10

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 3 Specijalni objekti, Sheme spajanja, Proracun kucne kanalizacije

Str. 41/42

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 3 Specijalni objekti, Sheme spajanja, Proracun kucne kanalizacije

Str. 42/42

TEMELJNI RAZVOD Te moemo konano dati prijedlog dimenzija cijevi temeljnog razvoda:
Vertikala KV2 O110 K 87.3
110/110

REDUKCIJA I REVIZIJA Kako je vidljivo kod vertikale KV2, da bi vertikalu cijev 110 spojili na horizontalnu cijev 125, potrebno je pri dnu vertikale postaviti redukciju. Ako je mogue, svakako je preporuljivo i ugraditi reviziju.

Vertikala KV2 O110


K 87.3 125/125 Red 125/110

R 45 125/110

K 87.3 110/110 R 45 125/110

Vanjska Revizijska ahta

R 45 110/110

Vertikala KV3 O110


K 87.3 110/110 K 87.3 110/110

Vertikala KV4 O110

11

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 4 Odvodnja oborinske vode, Ispitivanje i zatita kanalizacije

Str. 3/44

OBORINSKA KANALIZACIJE Oborinska kanalizacija slui za odvodnju oborinskih voda sa zgrade ili s terena oko zgrade u gradski kanalizacijski sustav ili upojni bunar. Odvodnja voda s krova moe se rijeiti vanjskim ili unutarnjim cijevima (vertikalama). Prednost vanjskog sustava je jednostavna ugradnja i zamjena i laka dostupnost. Prednost unutarnjeg sustava je zatienost i estetski efekt. Tradicionalno, kod manjih objekata s kosim krovom odvodnja s krova je vanjska, a kod zgrada s ravnim krovom, unutarnja.
Oborinska vertikala

Slivnik

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 4 Odvodnja oborinske vode, Ispitivanje i zatita kanalizacije

Str. 2/44

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 4 Odvodnja oborinske vode, Ispitivanje i zatita kanalizacije

Str. 4/44

Predmet: Instalacije, fond sati: 30+30, ECTS: 5


Dvosat 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 Elektro instalacije Zajedniki dio 1. dio 2. dio Grijanje Ventilacija i Izmjena zraka Vodovod i Kanalizacija Kanalizacija Generalna Tema Ua tema Tema dvosata Opi dio, Sanitarni ureaji i predmeti Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi Specijalni objekti, Sheme spajanja, Proraun kune kanalizacije Odvodnja oborinske vode, Izvoenje i zatita kanalizacije Vodovod (hladna i topla voda) Opi dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme Izvoenje vodovoda, Proraun vodovoda Poarni vodovod, Priprema tople vode Projekt Vodovoda i Kanalizacije, Pregled trita Uvod, Podjela, Elementi, Elementi, Zatita i izvedba Uvod, Lokalno i Centralno grijanje, Sustavi grijanja, Dimnjaci, Grijaa tijela Ventilacija: Prirodna i umjetna, Izmjena zraka

KINE VERTIKALE Dakle, kine vertikale, zavisno o vrsti krova i rjeenja odvodnje, mogu biti vanjske ili unutarnje. Za unutarnje vrijede ista pravila kao i za fekalne vertikale. Vanjske kine vertikale (oluci, gurle) su obino limene ili plastine. esto se, zbog opasnosti od mehanikog oteenja, na visini od 150 cm od kote terena zamjenjuju elinim, ili se zatiuju na drugi nain.

HVAC Instalacije

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 4 Odvodnja oborinske vode, Ispitivanje i zatita kanalizacije

Str. 5/44

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 4 Odvodnja oborinske vode, Ispitivanje i zatita kanalizacije

Str. 7/44

PRORAUN KINIH VERTIKALA Oborinske vertikale se dimenzioniraju prema intenzitetu oborine (i), povrine s koje se prihvaa oborina (A), tzv. slivne povrine, te koeficijentu otjecanja ( ). Ukupna koliina oborinske vode (ukupni protok) po jednoj vertikali se izraunava iz formule:

INTENZITET OBORINA Proraunska kia (izdanost oborina) je maksimalna kia u trajanju 5, 10 ili 15 min. Ova proraunska kia za pojedino podruje dobiva se od nadlene meteoroloke ustanove. U nedostatku tonih mjerenja na pojedinim podrujima, maksimalna kia se moe usvojiti u iznosu i=200300 l/(s ha). Za vee osiguranje od poplave (javne zgrade) treba raunati i=400 (l/s ha). Maksimalna koliina oborina r5(5) (5minutna kia za povratni period od 5 godina) za pojedine gradove prikazana je u tablici.
Mjesto Dubrovnik Karlovac Osijek Pula Rijeka Split Zadar Zagreb Proraunska kia litara/(sekha) 475 410 245 310 555 315 375 315

Q ob = A i
Slivna povrina predstavlja horizontalnu projekciju svih vrsta krovova s koje se kia sliva u promatranu vertikalu.

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 4 Odvodnja oborinske vode, Ispitivanje i zatita kanalizacije

Str. 6/44

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 4 Odvodnja oborinske vode, Ispitivanje i zatita kanalizacije

Str. 8/44

INTENZITET OBORINA Intenzitet oborina ovisi o geografskom poloaju i dobu godine. Hrvatska s godinjim prosjekom izmeu 800 i 1000 mm padalina spada u umjereno humidne zemlje. Prema geografskoj raspodjeli godinje koliine padalina u Hrvatskoj postoje tri padalinske zone: Padalinsko podruje veine otoka i dijelom obalni pojas - nie obale zapadne Istre i sjeverne Dalmacije - ovu zonu od druge dijeli izohijeta od 1000 mm (Npr. Palgrua samo 268 mm godinje, Lastovo, 657, Pore 869 mm, Zadar 915 mm)
Padalinsko podruje bliih kvarnerskih otoka, Istre i gorske Hrvatske - ima najvie padalina, uglavnom izmeu 1000 i 2000 mm, Npr. rab 1075 mm, Opatija 1729 mm. Padalinsko podruje nizinske (panonske) Hrvatske dobiva od 1200 mm na zapadu (npr. Karlovac 1116 mm) do oko 600 mm na sjeveroistoku Slavonije i Baranji (npr. Vukovar 646 mm)

KOEFICIJENT OTJECANJA Koeficijent otjecanja ovisi o nizu imbenika, meu kojima su: nagib zemljita, struktura povrine, mo upijanja tla i dr. Za sve krovove koeficijent otjecanja se moe usvojiti =1 (to je na strani sigurnosti
Vrsta povrine Kosi krovovi > 15 Ravni krovovi s nagibom Ravni krovovi bez nagiba Krovni vrtovi Asfaltne ili bet. Povrine Staze s ploama Igralita Parkovi Koeficijent otjecanja () 1.00 0.80 0.50 0.30 0.90 0.60 0.25 0.05

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 4 Odvodnja oborinske vode, Ispitivanje i zatita kanalizacije

Str. 9/44

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 4 Odvodnja oborinske vode, Ispitivanje i zatita kanalizacije

Str. 11/44
+1050
vertikalni ol. 14/14 OV6 horizontalni oluk 12/14

PRORAUN PROFILA VERTIKALA Potrebni profili oborinskih vertikala, prema DIN 1986, sortirani su u tablici.

U ovom sluaju (velika razvedenost krova) postavljeno je 6 vertikalnih oluka. Pretpostavimo da je intenzitet oborina i=250 l/s/ha, a koeficijent otjecanja =1.0. Svaki oluk ima svoju pripadnu povrinu sa koje skuplja oborinsku vodu. Promotrimo ove pripadne povrine.

vertikalni ol. 14/14 OV5

+838

+1050

horizontalni oluk 12/14

nagib 33%

+970

100 125 (12x12) 150 (14x14) 200 250 300

6.3 11.5 18.7 40.2 73.0 118.0

5.4 9.8 16.1 34.4 63.2 118.0

horizontalni oluk 12/14

horizontalni oluk 12/14

+1447

nagib 33%
+1369

horizontalni oluk

nagib 1%

+976

sljeme

nagib 33%

nagib 33%

nagib 33%

vertikalni ol. 12/12 OV3 horizontalni oluk 12/14 vertikalni ol. 14/14 OV2

horizontalni oluk 12/14 vertikalni ol. 14/14 OV1

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 4 Odvodnja oborinske vode, Ispitivanje i zatita kanalizacije

Str. 10/44
+1050
vertikalni ol. 14/14 OV6 horizontalni oluk 12/14

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 4 Odvodnja oborinske vode, Ispitivanje i zatita kanalizacije

+1050

Str. 12/44
+1050
vertikalni ol. 14/14 OV6 horizontalni oluk 12/14

DIMENZIONIRANJE OBORINSKE KANALIZACIJE Princip projektiranja (postavljanja) kanalizacijske mree prikazan je na jednom jednostavnom primjeru. Promotrimo jedan krov neke graevine. Prvi korak je odreivanje poloaja vertikalnih oluka. Oluci se postavljaju obino na kutovima objekta, i to na mjestima gdje vizualno ne smetaju.

vertikalni ol. 14/14 OV5

+838

+1050

U ovom sluaju (velika razvedenost krova) postavljeno je 6 vertikalnih oluka.


Oborinska vertikala OV1 OV2 OV3 OV4 Slivna povrina (m 2 )

vertikalni ol. 14/14 OV5

+838

+1050

eb e

horizontalni oluk 12/14

horizontalni oluk 12/14

gr

+1050
nagib 33% nagib 33%

gr

eb e

nagib 33%
gre be

nagib 33%
gre be

+1050
nagib 33% nagib 33%

+970

sljeme

+970

horizontalni oluk 12/14

horizontalni oluk 12/14

horizontalni oluk 12/14

horizontalni oluk 12/14

+1447

horizontalni oluk 12/14

+1447

vertikalni ol. 14/14 OV5 horizontalni oluk nagib 33%


+1369
nagib 1%

+976

nagib 33%

horizontalni oluk

nagib 33%

sljeme

nagib 33%

sljeme

nagib 33%

nagib 33%

vertikalni ol. 12/12 OV3 horizontalni oluk 12/14 vertikalni ol. 14/14 OV2

OV6
nagib 33%

nagib 33%

OV5

nagib 1%

+976

+1369

A=52.0 m2
+1050
horizontalni oluk 12/14

vertikalni ol. 12/12 OV3 vertikalni ol. 14/14 OV2

horizontalni oluk 12/14 vertikalni ol. 14/14 OV1

+1050

horizontalni oluk 12/14 vertikalni ol. 14/14 OV1

horizontalni oluk 12/14

vertikalni ol.14/14 OV4

52.0

vertikalni ol.14/14 OV4

+1050

+1050

sljeme

horizontalni oluk 12/14

vertikalni ol.14/14 OV4

+1050

sljeme

nagib 33%

Profil cijevi (mm)

Dozvoljeni protok (l/s) 2.00% ili vertikala 1.50%

gr gre be n

eb e

nagib 33%

+1050

ala uv

ala uv

ala uv

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 4 Odvodnja oborinske vode, Ispitivanje i zatita kanalizacije

Str. 13/44
+1050
vertikalni ol. 14/14 OV6 horizontalni oluk 12/14

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 4 Odvodnja oborinske vode, Ispitivanje i zatita kanalizacije

Str. 15/44
+1050
vertikalni ol. 14/14 OV6 horizontalni oluk 12/14

U ovom sluaju (velika razvedenost krova) postavljeno je 6 vertikalnih oluka.


Oborinska vertikala OV1 OV2 OV3 OV4 Slivna povrina (m 2 )

vertikalni ol. 14/14 OV5

+838

+1050

U ovom sluaju (velika razvedenost krova) postavljeno je 6 vertikalnih oluka.


Oborinska vertikala OV1 OV2 OV3 OV4 OV5 OV6 Slivna povrina (m 2 )

vertikalni ol. 14/14 OV5

+838

+1050

eb e

horizontalni oluk 12/14

horizontalni oluk 12/14

gr

+1050
nagib 33% nagib 33%

gr gre be n

eb e

nagib 33%
gre be n

nagib 33%

+1050
nagib 33% nagib 33% sljeme

+970

horizontalni oluk 12/14

horizontalni oluk 12/14

horizontalni oluk 12/14

horizontalni oluk 12/14

+1447

horizontalni oluk 12/14

+1447

4.0 58.0

A=58.0 m2
nagib 33%
+1369

horizontalni oluk

nagib 33%

nagib 33%

sljeme

nagib 33%

sljeme

nagib 33%

OV6
nagib 33%

A=20.0 m2
horizontalni oluk 12/14

vertikalni ol. 12/12 OV3 vertikalni ol. 14/14 OV2

nagib 33%

OV5

nagib 1%

+976

horizontalni oluk

nagib 1%

+976

+1369

nagib 33%

vertikalni ol. 12/12 OV3 horizontalni oluk 12/14 vertikalni ol. 14/14 OV2

+1050

horizontalni oluk 12/14 vertikalni ol. 14/14 OV1

horizontalni oluk 12/14 vertikalni ol. 14/14 OV1

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 4 Odvodnja oborinske vode, Ispitivanje i zatita kanalizacije

Str. 14/44
+1050
vertikalni ol. 14/14 OV6 horizontalni oluk 12/14

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 4 Odvodnja oborinske vode, Ispitivanje i zatita kanalizacije

+1050

Str. 16/44
+1050
vertikalni ol. 14/14 OV6 horizontalni oluk 12/14

U ovom sluaju (velika razvedenost krova) postavljeno je 6 vertikalnih oluka.


Oborinska vertikala OV1 OV2 OV3 OV4 OV5 OV6 Slivna povrina (m 2 )

vertikalni ol. 14/14 OV5

+838

+1050

U ovom sluaju (velika razvedenost krova) postavljeno je 6 vertikalnih oluka.


Oborinska vertikala OV1 OV2 OV3 OV4 OV5 OV6 Slivna povrina (m 2 )

vertikalni ol. 14/14 OV5

+838

+1050

eb e

horizontalni oluk 12/14

horizontalni oluk 12/14

gr

+1050
nagib 33% nagib 33%

gr

eb e

nagib 33%
gre be

nagib 33%
gre be

+1050
nagib 33% nagib 33%

+970

sljeme

+970

horizontalni oluk 12/14

horizontalni oluk 12/14

horizontalni oluk 12/14

horizontalni oluk 12/14

+1447

+1050

+1050

A=81.0 m2
+1447

horizontalni oluk 12/14

4.0
nagib 33%
+1369

4.0 58.0
nagib 33%

A=4.0 m2
horizontalni oluk
nagib 1%

+976

horizontalni oluk

nagib 33%

sljeme

nagib 33%

sljeme

nagib 33%

nagib 33%

vertikalni ol. 12/12 OV3 horizontalni oluk 12/14 vertikalni ol. 14/14 OV2

nagib 33%

81.0

nagib 1%

+976

+1369

nagib 33%

vertikalni ol. 12/12 OV3 horizontalni oluk 12/14 vertikalni ol. 14/14 OV2

+1050

horizontalni oluk 12/14 vertikalni ol. 14/14 OV1

horizontalni oluk 12/14 vertikalni ol. 14/14 OV1

+1050

horizontalni oluk 12/14

52.0 20.0

vertikalni ol.14/14 OV4

52.0 20.0

vertikalni ol.14/14 OV4

sljeme

horizontalni oluk 12/14

52.0 20.0

vertikalni ol.14/14 OV4

sljeme

52.0 20.0

vertikalni ol.14/14 OV4

+1050

+1050

+970

ala uv
n ala uv

ala uv n ala uv

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 4 Odvodnja oborinske vode, Ispitivanje i zatita kanalizacije

Str. 17/44
+1050
vertikalni ol. 14/14 OV6 horizontalni oluk 12/14

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 4 Odvodnja oborinske vode, Ispitivanje i zatita kanalizacije

Str. 19/44

U ovom sluaju (velika razvedenost krova) postavljeno je 6 vertikalnih oluka.


Oborinska vertikala OV1 OV2 OV3 OV4 OV5 OV6 Slivna povrina (m 2 )

vertikalni ol. 14/14 OV5

+838

OSTALI SUSTAVI OBORINSKE KANALIZACIJE - PLUVIA PLUVIA je sustav koji je razvila firma Geberit. To je u biti sistem krovne odvodnje radi kao potpuno ispunjeni sistem za razliku od uobiajenih sistema za odvodnju kie.
+1050

+1050

horizontalni oluk 12/14

A=65.0 m2
nagib 33%

gr gre be n

eb e

nagib 33%

horizontalni oluk 12/14

horizontalni oluk 12/14

+1447

4.0 58.0
nagib 33%

horizontalni oluk

sljeme

nagib 33%

65.0
nagib 33%

nagib 33%

81.0

nagib 1%

+976

+1369

vertikalni ol. 12/12 OV3 horizontalni oluk 12/14 vertikalni ol. 14/14 OV2

horizontalni oluk 12/14 vertikalni ol. 14/14 OV1

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 4 Odvodnja oborinske vode, Ispitivanje i zatita kanalizacije

+1050

horizontalni oluk 12/14

52.0 20.0

vertikalni ol.14/14 OV4

Potpuna ispunjenost se postie specijalnim uljevnim elementima, kao i kroz postizanje hidraulike izjednaenosti sistema cjevovoda. Time postignuti podtlak usisava vodu s krova. Za razliku od uobiajenih sistema time se postiu mnoge prednosti.

+970

+1050

sljeme

nagib 33%

Te se uz pretpostavku da je intenzitet oborina i=250 l/s/ha, a koeficijent otjecanja =1.0, moe ispisati konana tablica:
Oborinska vertikala OV1 OV2 OV3 OV4 OV5 OV6 SUMARNO Slivna povrina (m 2 ) 52.0 20.0 4.0 58.0 81.0 65.0 280.00

Profil cijevi (mm) 100 125 (12x12) 150 (14x14) 200

Dozvoljeni protok (l/s) 2.00% ili vertikala 1.50% 6.3 11.5 18.7 40.2 5.4 9.8 16.1 34.4

ala uv

Str. 18/44

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 4 Odvodnja oborinske vode, Ispitivanje i zatita kanalizacije

Str. 20/44

PREDNOST PLUVIA SUSTAVA

Koeficijent otjecanja () 1.0 1.0 1.0 1.0 1.0 1.0

Ukupni protok (l/s) 1.30 0.50 0.10 1.45 2.03 1.63 7.00

Odabrani profil (mm) 14x14 14x14 12x12 14x14 14x14 14x14

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 4 Odvodnja oborinske vode, Ispitivanje i zatita kanalizacije

Str. 21/44

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 4 Odvodnja oborinske vode, Ispitivanje i zatita kanalizacije

Str. 23/44

KINI SLIVNICI Za odvodnju oborinske vode s ravnih povrina, kao npr. ravni krovovi, parkiralita, plonici i sl., koriste se linijski ili tokasti slivnici. Ovi slivnici su najee predgotovljeni proizvodi.
Krovni slivnici

Dvorini kanali

Podni slivnici od inoxa Dvorini slivnici

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 4 Odvodnja oborinske vode, Ispitivanje i zatita kanalizacije

Str. 22/44

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 4 Odvodnja oborinske vode, Ispitivanje i zatita kanalizacije

Str. 24/44

NEKI PRIMJERI UGRADNJE PLUVIA SUSTAVA

ODVODNJA RAVNIH KROVOVA Krovni slivnici prihvaaju i odvode kinicu s horizontalnih povrina ravnih krovova u kinu vertikalu, koja je u pravilu unutarnja. Konstrukcija slivnika mora omoguiti pouzdano brtvljenje prodora kroz hidroizolaciju. Jedan primjer tzv. dvojnog slivnika prikazan je na crteu. Dvojni slivnik omoguava odvodnju prije i poslije izrade termoizolacijskog sloja, to se u praksi vrlo esto izvodi u razliito vrijeme.
1. Reetka s okvirom 2. Vedro 3. Izolacijski prsten 4. Izolacijska jedinica 5. Slivnik (DN 100) 6. Termoizolacija 7. Konstrukcija krova 8. Parna brana 9. Termoizolacija 10. Hidroizolacija i brtva 11. Zatitni sloj 12. Betonska ploa u ravnini reetke

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 4 Odvodnja oborinske vode, Ispitivanje i zatita kanalizacije

Str. 25/44

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 4 Odvodnja oborinske vode, Ispitivanje i zatita kanalizacije

Str. 27/44

ODVODNJA RAVNIH KROVOVA Primjer jednodijelnog i dvodijelnog (dvojnog) slivnika prikazani su na crteima.

ODVODNJA PROMETNIH POVRINA Odvodnja prometnih povrina se moe izvoditi tokastim ili linijskim slivnicima. Pri izboru slivnika potrebno je obratiti panju na optereenje za koje je prometna povrina predviena.

Linijski kanal kao rigol prometne povrine Odvodnja stadiona

Linijski kanal za trgove i etnice pjeaki promet

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 4 Odvodnja oborinske vode, Ispitivanje i zatita kanalizacije

Str. 26/44

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 4 Odvodnja oborinske vode, Ispitivanje i zatita kanalizacije

Str. 28/44

ODVODNJA RAVNIH KROVOVA Materijal izrade slivnika je inox, beton, aluminij, lijevano eljezo, a u novije vrijeme sve ee polipropilen i polietilen. Polipropilenski i polietilenski slivnici moraju biti posebno obraeni protiv utjecaja ultraljubiastih zraka (sunce). Krovni slivnici prave se dimenzija odvoda 70, 100, 125 i 150. Proraun potrebnog profila vertikale za odvodnju u potpunosti je jednak prikazanom postupku za vanjsku vertikalu.

LINIJSKI SLIVNICI Linijski slivnici postavljaju se na mjestima gdje se oekuje vei priliv kinice. Nekad su to bili betonski kanali s pokrovnom reetkom. U novije vrijeme proizvode se kao gotovi modularni proizvodi, sa svim potrebnim spojnim (fazonskim) elementima i opremom (preljevi, mastolovi i sl.). Investitor moe birati i dezen pokrovne reetke, koja je obino od PP-a, PEHD-a ili inoxa.

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 4 Odvodnja oborinske vode, Ispitivanje i zatita kanalizacije

Str. 29/44

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 4 Odvodnja oborinske vode, Ispitivanje i zatita kanalizacije

Str. 31/44

LINIJSKI SLIVNICI

LINIJSKI SLIVNICI IZVEDBA Linijski slivnici se mogu primijeniti za sve vrste padova, od pada ugraenog u tijelo kanala do kaskadnog pada, pri emu se vrste padova mogu kombinirati.

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 4 Odvodnja oborinske vode, Ispitivanje i zatita kanalizacije

Str. 30/44

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 4 Odvodnja oborinske vode, Ispitivanje i zatita kanalizacije

Str. 32/44

LINIJSKI SLIVNICI - ISPUST Svi linijski slivnici imaju ispust, koji se moe nalaziti ispod slivnika ili sa strane.

LINIJSKI SLIVNICI PRORAUN Proraun linijskih slivnika takoer prati logiku prikazanu kod oluka. Za izbor irine slivnika obino se koristi tablica proizvoaa (ACO drain).

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 4 Odvodnja oborinske vode, Ispitivanje i zatita kanalizacije

Str. 33/44

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 4 Odvodnja oborinske vode, Ispitivanje i zatita kanalizacije LINIJSKI SLIVNIK ACO linijska odvodnja UGRADNJA

Str. 35/44

UGRADNJA LINIJSKIH SLIVNIKA Linijski slivnici se postavljaju na pripremljenu podlogu, beton ili pijesak, i uvrste betonom ili nasipom.

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 4 Odvodnja oborinske vode, Ispitivanje i zatita kanalizacije

Str. 34/44

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 4 Odvodnja oborinske vode, Ispitivanje i zatita kanalizacije

Str. 36/44

ISPITIVANJE KANALIZACIJE Gotova, ali neizolirana i nezatrpana kanalizacijska mrea mora se prije predaje ispitati na nepropusnost i kvalitetno funkcioniranje. Kanalizacijska mrea ispituje se punjenjem vodom po dionicama, te kontrolom promjene razine vode. Tlak ispitivanja propisuje se propisom. U SAD kanalizacijska mrea se ispituje na 3 mVS, Njemakoj (prihvaeno i kod nas) 5 mVS, a vicarskoj 30 mVS. Finalno ispitivanje kanalizacije moe se vriti dimom ili mirisom. Ovo ispitivanje se provodi nakon montae sanitarnih predmeta i njime se provjeravaju sifoni i samo brtvljenje sanitarnih predmeta. Ispitivanje treba izvriti za to nadlena organizacija, u prisutnosti organa komunalnog poduzea, nadzornog organa i izvoaa instalacija, te o rezultatima ispitivanja treba sastaviti zapisnik.
LINIJSKI SLIVNIK ACO linijska odvodnja UGRADNJA

Tek nakon to se ustanovi da je mrea nepropusna smije se poeti s izoliranjem vodova, zatvaranjem lijebova kanala i okana, zatrpavanje rovova i ostalim zavrnim radovima na dovoenju instalacije u funkciju.

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 4 Odvodnja oborinske vode, Ispitivanje i zatita kanalizacije

Str. 37/44

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 4 Odvodnja oborinske vode, Ispitivanje i zatita kanalizacije

Str. 39/44

ZATITA KANALIZACIJE MEHANIKA ZATITA Mehaniki na kanale moe utjecati pomicanje zgrade i istezanje cijevi. Zbog toga se cijevi pri prolazu kroz zidove i temelje ne smiju vrsto uzidati. U vezi s istezanjem i skupljanjem cijevi naroitu panju treba obratiti na PVC, PE i PP cijevi. Na mjestima gdje moe doi do mehanikog oteenja kanalizacijskih cijevi uslijed udara i sl., cijevi treba zatititi. Takoer na mjestima prolaza cijevi izmeu dva poarna sektora treba postaviti protupoarnu brtvu.

ZATITA KANALIZACIJE ZATITA OD BUKE Svaka kanalizacijska mrea prilikom rada proizvodi umove. umovi nastaju prilikom rada sanitarnih predmeta, prilikom protjecanja vode kroz cijevi, te na skretanjima i ravanjima cijevi. Takoer, sam materijal izrade cijevi uvjetuje veu ili manju bunost cijevi pa tako postoje i tzv. beumne cijevi, kod kojih je razina buke znatno smanjena. U EU normi 4109 Zvuna izolacija u visokogradnji regulirani su zahtjevi u pogledu zvune izolacije kako bi se ljudi zatitili u svojim prostorijama za ivljenje od optereenja bukom.

GEBERIT Silent-db20 cijevi

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 4 Odvodnja oborinske vode, Ispitivanje i zatita kanalizacije

Str. 38/44

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 4 Odvodnja oborinske vode, Ispitivanje i zatita kanalizacije

Str. 40/44

ZATITA KANALIZACIJE TOPLINSKA ZATITA Iako u principu u kanalizacijskoj mrei se voda ne zadrava, postoje dijelovi u kojima stalno ima vode. Ako se kanalizacijska mrea izvodi u podrujima s niskim temperaturama uvijek je potrebno poduzeti mjere protiv smrzavanja (izoliranje kanalizacije ili provlaenje kanalizacije kroz grijane dijelove zgrade). U podrujima s ekstremno niskim temperaturama ponekad je potrebno i zagrijavati otpadne vode. Dvorini vodovi u zemlji uvijek trebaju biti ukopani ispod dubine smrzavanja, a najmanje na dubini 70 cm.

ZATITA KANALIZACIJE HIGIJENSKA ZATITA Higijenska zatita kanalizacijske mree u prvom redu podrazumijeva mjere za zatitu vodovoda i prostorija od same kanalizacije. Meutim, i samu kanalizacijsku mreu je potrebno tititi od: upada raznih krutih predmeta, zaguenja pjenom, ulijevanja tetnih tvari i sl. Upadi krutih predmeta Od upada krutih predmeta kuna kanalizacijska mrea se uglavnom titi postavljanjem raznih zapreka u izljevnim ventilima sanitarnih predmeta. Slobodan otvor tih izljevnica mora iznositi najmanje 70% izljeva u sifon. U slivnicima se upadanje krupnih predmeta sprjeava reetkama raznih oblika. Prema propisima u SAD-u, slobodan presjek reetke mora biti bar 150% presjeka odvoda, a kod krovova bar 200% presjeka odvoda.

10

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 4 Odvodnja oborinske vode, Ispitivanje i zatita kanalizacije

Str. 41/44

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 4 Odvodnja oborinske vode, Ispitivanje i zatita kanalizacije

Str. 43/44

ZATITA KANALIZACIJE HIGIJENSKA ZATITA - Zaguenje pjenom Prekomjerna upotreba deterdenata za pranje moe uzrokovati zaguenje instalacije kanalizacije pjenom. Pjena, pomijeana sa zrakom je laka od vode stoga dugo ostaje u cijevima, a povremeno slijevanje vode gura pjenu kroz grane i ogranke natrag u sifone, gdje gura vodene epove i izbija u sanitarni predmet. Vea koliina pjene smanjuje kapacitet kanalizacijske mree. Ako se oekuje vea koliina pjene u cijevima (posebno granama i ograncima), dobro je cijevi poveati za bar 20% do 80%. Kod sustava kod kojih je pjena esto prisutna (praonice u hotelima i bolnicama i sl), potrebno je svakako predvidjeti sekundarnu odzranu mreu.

ZATITA OD KANALIZACIJE ZATITA OD PLINOVA Do neeljenog prodora plinova i smrada iz cijevne kanalizacijske mree moe doi kroz sifone sanitarnih ureaja, kroz spojeve cijevi i dijelova i na mjestima oteenih stijenki cijevi. Kroz spojeve cijevi prodor plinova je jedino mogu ako su spojevi oteeni. U tom sluaju ih je potrebno popraviti i ponovnim ispitivanjem dokazati njihovu nepropusnost. Mjesta gdje nije osigurano obnavljanje vode u sifonima (npr. suhi top sifoni) potrebno je ee kontrolirati i po potrebi dopuniti vodom. Hladnjae i slini ureaji za dranje hrane ne smiju se izravno spojiti s kanalizacijom, ve putem cijevi koja se ulijeva u drugi sanitarni predmet (sifon), da povratni plinovi ne kontaminiraju hranu. Takoer sifone sanitarnih predmeta je potrebno ee istiti.

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 4 Odvodnja oborinske vode, Ispitivanje i zatita kanalizacije

Str. 42/44

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija Predavanje br. 4 Odvodnja oborinske vode, Ispitivanje i zatita kanalizacije

Str. 44/44

ZATITA KANALIZACIJE HIGIJENSKA ZATITA Sprjeavanje ulijevanja tetnih tvari tetnim tvarima se smatraju sve tvari koje mogu ugroziti funkciju, pogon i odravanje kanalizacije i njenih ureaja. U kanalizaciju se ne smiju izlijevati: zapaljive i eksplozivne tekuine (npr. benzin); kipue tekuine (iznad 30 35 C); tetne kiseline i luine; tvari koje mogu razviti tetne plinove; infektivne, radioaktivne i otrovne tvari Takoer se u kanalizaciju ne smiju bacati: katran, pepeo, cement, pijesak, zemlja masti, ulja, fenoli itd. Kanalizacijske mree u kojima se oekuje pojava ovakvih tvari moraju imati ureaje za separaciju ovih tvari prije isputanja u gradski kanalizacijski sustav (separatori masti, pjeskolovi, dekontaminatori i sl.).

ZATITA OD KANALIZACIJE ZATITA OD PROCURIVANJA Procurivanje otpadne vode je naroito opasno zbog mogue kontaminacije iste vode i okolia. Da bi se sprijeilo procurivanje otpadne (kanalizacijske) vode, naroito je vano da je kanalizacijska mrea lako dostupna i lako pregledna. Otvori za ienje ne smiju se postavljati na mjestima gdje je mogua kontaminacija hrane.

11

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 5 Opci dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi
Str. 2/43

Predmet: Instalacije, fond sati: 30+30, ECTS: 5


Dvosat 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 Elektro instalacije Zajedniki dio 1. dio 2. dio Grijanje Ventilacija i Izmjena zraka Vodovod i Kanalizacija Kanalizacija Generalna Tema Ua tema Tema dvosata Opi dio, Sanitarni ureaji i predmeti Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi Specijalni objekti, Sheme spajanja, Proraun kune kanalizacije Odvodnja oborinske vode, Izvoenje i zatita kanalizacije Vodovod (hladna i topla voda) Opi dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme Izvoenje vodovoda, Proraun vodovoda Poarni vodovod, Priprema tople vode Projekt Vodovoda i Kanalizacije, Pregled trita Uvod, Podjela, Elementi, Elementi, Zatita i izvedba Uvod, Lokalno i Centralno grijanje, Sustavi grijanja, Dimnjaci, Grijaa tijela Ventilacija: Prirodna i umjetna, Izmjena zraka

HVAC Instalacije

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 5 Opci dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi
Str. 3/43

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 5 Opci dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi
Str. 4/43

Povijesno, sve su se velike civilizacije razvile pokraj izvorita vode. Voda je, nakon zraka, jedna od najvanijih ljudskih potreba. ovjek bez zraka moe nekoliko minuta, bez vode nekoliko dana a bez hrane dulje od mjesec dana. Egipat Nil

Potreba za vodom dovela je do velebnih graevina u povijesti, od kojih su neke ouvane sve do danas.

Pont du Gard, Francuska

Yesdere Sirinyer Akvadukt, Turska

Rimske terme

Babilon Eufrat i Tigris

Indija - Ind

Dioklecijanov akvadukt, Hrvatska

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 5 Opci dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi
Str. 5/43

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 5 Opci dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi
Str. 6/43

Potreba za vodom: Pie (ljudi i stoka) Priprema hrane (ljudi i stoka) Pranje (tijelo, rublje, posue, predmeti, prostorije, ulice, automobili, stoka i dr.) Zalijevanje (vrtovi, parkovi, ulice i dr.) Gaenje poara Gospodarske svrhe (hlaenje strojeva, tehnoloki procesi, sastavni dio industrijskih proizvoda i dr.) Sportske svrhe i rekreacija (kupanje, plivanje, vodeni sportovi)

Kemijski ista voda (H2O) je molekula koja se sastoji od dva atoma vodika i jednog atoma kisika. Kemijski ista voda naziva se i destilirana voda. Gustoa vode ovisi o njenoj temperaturi. Pri zagrijavanju voda se iri, a pri hlaenju skuplja. Ovo meutim, vrijedi samo do temperature +4 C, kad voda ima najveu specifinu teinu. Daljnjim se hlaenjem voda ponovno iri i postaje laka (tzv. fizika anomalija vode). Zbog toga led pliva na povrini. Na temperaturi +4 C i tlaku od 100 kPa: 1 dm3 = 1 litra = 1 kilogram vode Pri morskoj razini voda kljua na +100 a ledi se na 0 C. Zagrijavanjem se poveava zapremina vode, zbog ega grijai vode moraju imati sigurnosne ventile. Pretvaranjem u led voda poveava zapreminu za oko 10% i stvara ogromne tlakove, zbog ega znaju pucati vodovodne cijevi pri smrzavanju. Voda je praktino nestiljiva (neelastina), zbog ega dolazi do hidraulikih udara pri naglom zatvaranju ventila (zapornica).

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 5 Opci dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi
Str. 7/43

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 5 Opci dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi
Str. 8/43

Kruenje vode na Zemlji (Hidroloki ciklus):

U raznim fazama kruenja voda ima razliita svojstva, pa razlikujemo: Atmosferska voda (kinica) je u biti destilirana voda, koja sadri sastojke koje otopi iz zraka kroz koji proe, tj. prainu, mikroorganizme i plinove koji se otapaju u njoj. Ova voda je bljutava za pie i koristi se samo kada nema druge alternative. Povrinska voda (potona, rijena, jezerska) je u gornjim tokovima slina izvorskoj, ali u daljnjem toku dolazi u dodir s mineralnim tvarima i rastvara ih. Vrlo brzo se oneisti ljudskim i drugim otpacima. Dobro joj je svojstvo to je male tvrdoe i pogodna je za pie i industrijske potrebe. Podzemna voda Prolazei polako kroz filtere propusnih tala obino izgubi sve mikroorganizme i otopljene sastojke, a oplemeni se raznim mineralima (najee: Kalcij i Magnezij)

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 5 Opci dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi
Str. 9/43

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 5 Opci dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi
Str. 10/43

Jedno od vanih svojstava vode je tzv. tvrdoa vode. Ukupnu tvrdou vode ine sve soli kalcija i magnezija rastvorene u njoj. Tvrdoa vode se mjeri na razne naine, kao npr. njemakim stupnjevima. Jedan njemaki stupanj tvrdoe (d) predstavlja otopljenih 10 mg vapna (CaO) u 1 litri vode. Smatra se da je: Vrlo mekana voda 0 4 d Mekana voda 4 8 d Srednje tvrda voda 8 12 d Prilino tvrda voda 12 18 d Tvrda voda 18 30 d Vrlo tvrda voda 30 d Tvre vode su ukusnije za pie, ali neprikladne za pranje (velika potronja sapuna) i industrijske potrebe (kamenac). Mekane vode su bljutave za pie, ali su pogodnije za pripremu tople vode. Pogodna za pie je voda bez boje, okusa i mirisa, temperature 7-12 C i tvrdoe oko 8 d.

KVALITETA VODE ZA PIE Kako je naglaeno za pie je pogodna voda bez boje, okusa i mirisa, temperature 7-12 C i tvrdoe oko 8 d. Voda za pie mora biti higijenski ispravna, to znai da ne smije sadravati kemijske, fizikalne i bakterioloke sastojke u koliinama veim od doputenih. Analiza vode za pie obuhvaa odreivanje koliina sljedeih karakteristika i sastojaka u vodi: FIZIKALNO-KEMIJSKE OSOBINE VODE: temperatura, boja, mute, miris, pH i elektrovodljivost KEMIJSKE OSOBINE VODE: alkalitet, tvrdoa, kalcij, magnezij, kalij, litij, natrij, amonij, fluorid, klorit, bromat, klorid, nitrit, klorat, bromat, nitrat, fosfat, sulfat, oksidativnost BAKTERIOLOKE OSOBINE VODE: koliformne bakterije, fekalne koliformne bakterije, fekalni streptokoki, sulfitoreducirajue klostridije, aerobne mezofilne bakterije

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 5 Opci dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi
Str. 11/43

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 5 Opci dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi
Str. 12/43

KVALITETA VODE ZA OSTALE POTREBE Voda za domae potrebe (kuhanje, pranje, topla voda i dr.) mora imati ista svojstva kao voda za pie. Voda kojim se napaja stoka ne mora u svemu odgovarati uvjetima koji se postavljaju vodi za pie. Stoka moe, bez vee tete, piti vodu koja sadri veu koliinu bakterija zaraznih za ljude. Za vodu za privredne svrhe se, ve prema razliitim potrebama tehnolokog procesa, postavljaju vrlo razliiti zahtjevi. Neke industrije zahtijevaju vrlo istu i mekanu vodu (industrija piva, ljepila, eera, papira). Treba naglasiti da kvaliteta vode ne ovisi samo o izvoritu (vodozahvatu) ve i o objektima i ureajima kroz koje prolazi (graevine, cijevi, posude, armature).

KOLIINA I POTRONJA VODE U posljednjih 100 godina potronja se poveala osam puta. Najvie otpada na poljoprivredu oko 69%, zatim industriju 21% i domainstva 10%. Prema prognozama do 2025. godine najmanje 3.5 milijardi ljudi u svijetu osjeat e nestaicu vode. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) oko 400 milijuna ljudi u zemljama u razvoju, pati od bolesti koje su posljedica upotrebe nedovoljno iste vode za pie (od tih bolesti dnevno umire 30 000 ljudi). iste vode je sve manje i ona je sve skuplja. U naseljenim mjestima danas je potrebno 200500 l pitke vode po stanovniku na dan. U nekim razvijenim zemljama, gdje je industrija veoma razvijena, potronja vode prelazi preko 500 litara po stanovniku na dan. Jedno prosjeno europsko domainstvo potroi oko 180 litara po stanovniku na dan.

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 5 Opci dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi
Str. 13/43

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 5 Opci dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi
Str. 14/43

Potronja vode u naseljima:


l/osobi na dan Seoska naselja bez vodovoda (opskrba iz bunara, cisterni ili izvora) Seoska naselja s vodovodom bez kunih prikljuaka s kunim prikljucima Gradska naselja s kanalizacijom stanovi bez kupaonica stanovi s kupaonicama stanovi s kupaonicama, centralnim grijanjem i toplom vodom vile 80 - 120 100 - 180 200 - 300 250 - 350 40 - 60 80 - 100 30 - 45

Potronja vode u javnim zgradama (l/dan):


Administrativne zgrade Ambulante Kina Bolnice Djeji vrti Hoteli Kazalita Restorani Robne kue kole (bez tueva) kole (s tuevima) Javni zahod Zatvor po zaposlenom po posjetitelju po posjetitelju po krevetu po djetetu po gostu po posjetitelju po sjeditu po zaposlenom po ueniku po ueniku po zahodskoj koljci po pisoaru po zatvoreniku 20 - 60 15 3-5 250 - 600 100 250 - 300 3-5 30 - 80 25 - 50 5 - 10 20 300 - 500 30 50 - 100

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 5 Opci dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi
Str. 15/43

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 5 Opci dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi
Str. 16/43

Potronja vode po sanitarnom predmetu:


Sanitarni predmet Bide Kada Tu kada Pisoar u stanu Tu javni kuhinjski Praonik (sudoper) laboratorijski za rublje Perilica za sue kupaonski Umivaonik pod mlazom lijeniki s vodokotliem Zahod s ispirnicom Koliina za jednu upotrebu (l) 18 150-200 130 3 50 100 15 30 50-100 50 4 18 30 8 7 Trajanje upotrebe (min) 8 20 20 1/3 8 8 15 15 120-180 100 1 3 5 20 20 Uestalost na dan(1) 3 1 1 3 1 3 2 2 3 3 na sat(2) 10 2 2 10 2 2 15 10 6 3 3

DOBIVANJE VODE Za snabdijevanje vodom u obzir dolaze: podzemna, izvorska, povrinska (potona, rijena, jezerska), atmosferska voda (kinica) i morska voda (desalinizacija).

(1) Za stanove, (2) Za privredne i javne zgrade

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 5 Opci dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi
Str. 17/43

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 5 Opci dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi
Str. 18/43

PODZEMNA VODA Nastaje tako to oborinska voda (kia, snijeg) proe kroz propusne slojeve (pijesak, ljunak) dok ne dospije do nepropusnog sloja (glina, kamen). Ako ova voda proe kratak put prije zahvata onda je obino zagaena, jer se zagaenje s povrine nije stiglo proistiti. Ako je put dugaak, ova voda se oisti mehaniki i bakterioloki, te je dobra za pie. Openito se moe rei to je zahvat dublji, voda ima bolju kvalitetu. Eksploatacija ove vode vri se:

Kod bunara valja biti naroito paljiv da ne doe do njihovog zagaenja, kroz sami bunar ili procjeivanjem iz septike jame i sl.

Kopanim bunarima (zdencima) Zabijenim i buenim bunarima (cijevni bunari - zdenci)

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 5 Opci dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi
Str. 19/43

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 5 Opci dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi
Str. 20/43

IZVORSKA VODA Kad vodonosni sloj s podzemnom vodom zbog konfiguracije zemljita izlazi na povrinu, nastaju izvori (vrela). Prije poetka koritenja izvora potrebno je ispitati izdanost i kvalitetu vode na izvoru.

POVRINSKA VODA U krajevima u kojima nema izvora (ravniarski krajevi), a podzemna voda se iz bilo kojih razloga ne smije iskoritavati, moe se u prikladnim sluajevima koristiti potona, rijena i jezerska voda. Da bi ova voda postala upotrebljiva, mora se prethodno, ovisno o stupnju prirodne istoe, propustiti kroz manji ili vei broj talonica, zatim filtera od pijeska i ljunka. Pored toga potrebno je unititi i bakterije, to se najee postie kloriranjem.

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 5 Opci dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi
Str. 21/43

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 5 Opci dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi
Str. 22/43

ATMOSFERSKA VODA U krajevima u kojima nije mogue dobiti nikakvu drugu vodu, mora se koristiti atmosferska voda. Zahvatni objekti su cisterne (atrnje, gustijerne). Kao sabirne povrine najee se koriste krovovi kua ili iste i poploene povrine u blizini cisterne. Ovakvi objekti su bili temelj opstanka na dinaridskom kru.

MORSKA VODA U sunim krajevima uz more, gdje nema izvora pitke vode, esto se koristi morska voda. Proces DESALINIZACIJE izdvaja soli iz morske vode i na taj nain ini je (uz eventualno dodatno kondicioniranje) pitkom vodom. Trokovi proizvodnje pitke vode iz morske vode su veliki stoga se takav nain dobivanja pitke vode koristi samo ukoliko nema alternativnih izvora pitke vode ili oni zahtijevaju jo vee trokove.

Postrojenje za desalinizaciju blizu Sydneya, Australija

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 5 Opci dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi
Str. 23/43

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 5 Opci dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi
Str. 24/43

POSTUPCI ZA POPRAVLJANJE KVALITETE VODE Ako voda koja se dobiva iz prirodnih nalazita ne odgovara uvjetima kvalitete koji se trae na mjestu potronje, potrebno ju je popraviti. Popravljanje (kondicioniranje) vode vri se umjetnim sredstvima na slian nain kao to se to vri prirodnim putem, kad voda, prolazei kroz tlo ili po njegovoj povrini prima ili gubi neke sastojke. Pri tom se provode postupci: Taloenje Filtriranje Provjetravanje (Aeracija) Kemijski postupci Specijalni postupci

PRIKUPLJANJE VODE ZA NASELJE Da bi se u naseljima u svakom trenutku osigurala dovoljna koliina vode i dovoljan tlak, grade se spremnici vode, tzv. vodospreme. U ravniarskim krajevima, gdje nije mogue nai povieno mjesto za postavu vodospreme, grade se vodotornjevi.

Vodosprema ikat, Mali Loinj Berkefeldov filter Vodotoranj, Zagreb Vodotoranj, Vukovar

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 5 Opci dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi
Str. 25/43

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 5 Opci dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi
Str. 26/43

PRIKUPLJANJE VODE ZA ZGRADU U zgradama, posebno visokim zgradama, gdje postoji mogunost neredovite opskrbe vodom (zbog pada tlaka i sl.) takoer se grade spremnici koji se postavljaju na najviim mjestima ili se postavljaju posude pod tlakom.

SPREMNICI Spremnici se izrauju od elinog ili drugog lima, betona, a u novije vrijeme i od umjetnih materijala kao gotovi proizvodi (PEHD, PP i sl). Spremnici se postavljaju na najviem mjestu u zgradi, na meukatovima ili u podrumu (spremnik pod tlakom. Osiguravaju dovoljnu koliinu vode i potreban tlak.

Predgotovljeni spremnik za vodu

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 5 Opci dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi
Str. 27/43

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 5 Opci dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi
Str. 28/43

DIMENZIONIRANJE SPREMNIKA Dimenzioniranje spremnika za male zgrade vri se na jednodnevnu potronju. Za vee zgrade treba izraditi dijagram najvee potronje po satu. Zapremina spremnika je tada jednaka maksimalnoj potronji izmeu dva punjenja spremnika.
800

POSUDE POD TLAKOM - HIDROFORI Glavni dio hidrofora je kotao u kojem se, u donjem dijelu nalazi voda, a u gornjem zrak. Pumpa puni kotao vodom i tlai zrak. Taj komprimirani zrak odrava tlak vode u kotlu i u cijeloj mrei i kad se obustavi pumpanje. Kad tlak padne ispod minimuma automatski se pokree pumpa i ponovno puni kotao.

Potronja vode u litrama

Spremnik se u principu puni u doba jeftine struje (nou), dakle jednom dnevno. U sluaju da to zahtijeva veliki spremnik, spremnik se moe puniti i vie puta dnevno. Ovakvi spremnici su obino veih teina, pa je to potrebno uzeti u obzir prilikom prorauna konstrukcije zgrade.

700

600

500

400

300

200

100

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 Sati u danu

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 5 Opci dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi
Str. 29/43

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 5 Opci dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi
Str. 30/43

HIDROFORI U dananje vrijeme, hidrofori su obino cjelovita postrojenja koji se kao takvi kupuju i ugrauju u zgrade gdje je to potrebno. MEMBRANSKE POSUDE POD TLAKOM Kao posude pod tlakom, u posljednje vrijeme se koriste i posude s gumenom membranom. Glavna razlika, u odnosu na hidrofore, je da tlak u sustavu odrava napeta gumena membrana.

VODOOPSKRBNA MREA Vodoopskrbnu mreu, u generalnom sluaju, sainjavaju: Cijevi (slue za dovod i distribuciju vode unutar vodoopskrbnog podruja ili zgrade), Fazonski komadi (slue za usmjeravanje toka vode, promjenu protjecajnih povrina i izvedbu razliite vrste spojeva koljena, rave, redukcije i sl.), Vodovodne armature (slue za ispravno funkcioniranje, upravljanje i odravanje vodovodne mree ventili, slavine i sl.)

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 5 Opci dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi
Str. 31/43

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 5 Opci dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi
Str. 32/43

VODOVODNE CIJEVI U vodovodnim instalacijama zgrada upotrebljavaju se cijevi od razliitih materijala: metalne (olovne, eline, lijevano eljezne, bakrene), betonske (beton, azbest-cement) i cijevi od umjetnih materijala (PVC, keramika, porculan, polietilen, polipropilen). Generalno gledano, PP (polipropilen) i PEHD (Polietilen visoke gustoe) cijevi su u posljednje vrijeme gotovo istisnule sve druge cijevi iz upotrebe, osim moda elinih pocinanih cijevi (poarna voda!) i bakrenih cijevi.

ELINE NAVOJNE CIJEVI (POCINANE) Upotrebljavaju se za instalaciju vode u unutranjosti zgrada i za dvorine vodove. Izrauju se sa avom i bez ava. avne se cijevi mogu koristiti za nazivni tlak do 10 bara, to znai za veinu kunih vodovoda, a beavne izuzetno za vei tlak. Zbog zatite od korozije, one su izvana i iznutra presvuene tankim slojem cinka (pocinane). Proizvode se u promjerima: 10 150 mm i duljine 4-8 m. Ne smiju se savijati jer im presvlaka od cinka otpada i sklone su koroziji. Cijevi na kraju imaju konusni navoj, a ako se sijeku tada se navoj naree naknadno.

Polipropilenske cijevi

PEHD cijevi

eline cijevi

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 5 Opci dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi
Str. 33/43

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 5 Opci dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi
Str. 34/43

ELINE NAVOJNE CIJEVI (POCINANE) Za spajanje, raljanje i mijenjanje smjera slue cijevnice (fitinzi, fazonski elementi) od tempernog lijeva ili mjeda koj imaju cilindrini navoj.
1 Nazuvica (mufa, mufna) 2 Prijelazna nazuvica 3 Dvostruka uvrtka (nipl) 4 Prijelazna dvostruka uvrtka 5 Prijelazna uvrtka 6 Kapa 7 ep 8 Protunavrtka 9 Prirubnice 10 Luk 90 s naglavkom 11 Luk 45 s naglavkom 12 Koljeno 13 Prijelazno koljeno 14 Troluk 15 Prava ralja (T-komad) 16 Prijelazna prava ralja 17 Kri (TT-komad)

ELINE NAVOJNE CIJEVI (POCINANE) Spajanje cijevi vri se namatanjem pramena kudelje namoene u laneno ulje ili teflon trake preko vanjskog navoja, a zatim se preko toga zavrne dio koji se spaja. Za spojeve koje je potrebno lako razdvojiti upotrebljavaju se cijevne spojke (holenderi).

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 5 Opci dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi
Str. 35/43

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 5 Opci dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi
Str. 36/43

BAKRENE CIJEVI Upotrebljavaju se za unutarnje instalacije, naroito tople vode (podno grijanje!) i prikljune vodove. Na unutranjim povrinama bakrenih cijevi vrlo brzo se stvara tanki sloj oksida koji ih titi od daljnjeg nagrizanja. Nije ih uputno koristiti za vode koje sadre znaajnu koliinu ugljinog dioksida (mineralne vode), koji otapa bakar i utjee na okus vode. Prednost im je to su trajne i elastine, rijetko pucaju pri smrzavanju, vrlo su glatke i lako se oblikuju. Spajaju se zavarivanjem, tvrdim lemljenjem, specijalnim cjevnicama s zavrtnjem i cjevnicama s kapilarnim lemljenjem. Savijanje cijevi manjeg promjera se radi u hladnom stanju, a cijevi veeg promjera se moraju prethodno zagrijati.

PLASTINE (PVC) CIJEVI Upotrebljavaju se za unutarnje i vanjske cijevne mree. U posljednje gotovo su ih posve istisnule PEHD i PP cijevi. Materijal od kojeg se izrauju je Polivinilklorid (PVC), pod tvornikim nazivima: Juvidur, Totra, Vinidur i sl. Proizvode se za tlakove od 6 i 10 bara, nazivnog promjera 16 400 mm. Duljine su obino 4 i 6 m. Spajanje PVC najee se vri brtvenom gumicom. Brtvena gumica je tvorniki postavljena u naglavku cijevi. Spajanje se moe vriti i zavarivanjem, ali se ne preporua.

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 5 Opci dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi
Str. 37/43

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 5 Opci dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi
Str. 38/43

PEHD (Polyetylen High Density) CIJEVI Izrauju se od polietilena visoke gustoe (PEHD), kao mekane ili tvrde za dvorine i prikljune vodove (ea namjena), ili samo tvrde za kune vodove. Njihovom rukovanju i polaganju pogoduje mala specina masa (lake su od PVC cijevi i plivaju na vodi), te vrlo visoka savitljivost. Stjenke su im vrlo glatke to oteava stvaranje raznih naslaga. Potpuno su vodonepropusne, otporne na kemikalije i kiseline, te imaju veliku otpornost na udarce, visoku vrstou i ilavost, trajnost i mali um. Raspoloivost PEHD cijevi do promjera DN 110 (nominalni promjer) je u kolutima duine 100 metara, a od promjera DN 110 u ipkama duine 6 ili 12 metara. PEHD cijevi generalno se koriste za: - transport tekuina (vodovod, oborinska i fekalna kanalizacija) - transport plina - kao zatitne cijevi (zatita TK, energetskih i svjetlovodnih kabela)

Ima niz naina spajanja PEHD cijevi: rastavljivi (1. red) i nerastavljivi (2. red).

Rastavljivi fiting

Sistem Hawle

Prirubnica

Elektrospojnica

Objmica za ubuavanje

Sueono zavarivanje

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 5 Opci dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi
Str. 39/43

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 5 Opci dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi
Str. 40/43

PEHD cijevi se najee spajaju elektrofuzijskim zavarivanjem pomou spojnih elemenata (elektrospojnica) ili sueonim spojem (vidjeti PP cijevi).
1 i 2 Cijev i nastavak je potrebno izmjeriti i oznaiti 3 Rubove cijevi je potrebno adekvatno pripremiti 4 Cijev i nastavak je potrebno dobro oistiti 5 Umetanje cijevi u nastavak

PP (Polypropylen) PP cijevi se koriste za unutarnju vodovodnu mreu, za hladnu i vruu vodu. Proizvode se od Polipropilena s raznim dodacima (tzv. random kopolimera). Imaju sline karakteristike kao i PEHD cijevi: potpuno su vodonepropusne, otporne na kemikalije i kiseline, te imaju veliku otpornost na udarce, visoku vrstou i ilavost, trajnost, mali um i dobru toplinsku izolaciju (mogu se koristiti za instalaciju centralnog grijanja). Spajaju se na iste naine kao i PEHD cijevi..

1 2

4 5

6 Postavljanje cijevi i nastavka na nosa 7 Nosa se stegne i vrsto uhvati cijevi 8 Postavljanje aparature za elektrofuzijsko varenje

9 Spajanje cijevi

10

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 5 Opci dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi
Str. 41/43

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 5 Opci dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi
Str. 42/43

PP (Polypropylen) Proizvodni program PP cijevi:

PP (Polypropylen) Proizvodni program fitinga

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 5 Opci dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi
Str. 43/43

PP (Polypropylen) sueono zavarivanje

12-

Prije postupka zavarivanja cijev je potrebno izmjeriti na eljenu duinu. Dijelovi, koji su spremni za zavarivanje, se steu i u odgovarajuoj mjeri ispravljaju. Krajevi cijevi moraju biti isti i ravno izblanjani. Elementi za zavarivanje se postavljaju u poziciju za zavarivanje. irina razmaka max. 0.5 mm. Cijevi je potrebno pritisnuti na grijai element. Nakon to se cijevi zagriju, grijai element se uklone, a cijevi brzo pritisnu jedna na drugu. Nakon hlaenja spoj je ostvaren. U spoju mora biti vidljivo ispupenje.

3-

4-

11

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 6 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme

Str. 2/37

Predmet: Instalacije, fond sati: 30+30, ECTS: 5


Dvosat 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 Elektro instalacije Zajedniki dio 1. dio 2. dio Grijanje Ventilacija i Izmjena zraka Vodovod i Kanalizacija Kanalizacija Generalna Tema Ua tema Tema dvosata Opi dio, Sanitarni ureaji i predmeti Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi Specijalni objekti, Sheme spajanja, Proraun kune kanalizacije Odvodnja oborinske vode, Izvoenje i zatita kanalizacije Vodovod (hladna i topla voda) Opi dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme Izvoenje vodovoda, Proraun vodovoda Poarni vodovod, Priprema tople vode Projekt Vodovoda i Kanalizacije, Pregled trita Uvod, Podjela, Elementi, Elementi, Zatita i izvedba Uvod, Lokalno i Centralno grijanje, Sustavi grijanja, Dimnjaci, Grijaa tijela Ventilacija: Prirodna i umjetna, Izmjena zraka

HVAC Instalacije

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 6 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme

Str. 3/37

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 6 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme

Str. 4/37

ARMATURE Armature slue za zaustavljanje, priguivanje i reguliranje toka vode, za reguliranje tlaka, mjerenja protoka i za isputanje vode i zraka iz cijevi. Izrauju se od elika, bakra, mesinga, bronce i drugih metala, a u novije vrijeme izrauju se i od plastinih masa. U armature spadaju: - Zatvarai (zasuni, zapornice) - Ispusne armature (razne ispusnice - slavine i ispirnice) - Regulacijske armature (razni ventili) - Mjerne armature (vodomjeri)

ZATVARAI ZASUNI Zasuni (zagatke, iberi) slue za zaustavljanje i priguivanje toka vode u cijevima. Obino se postavljaju na lijevanim vodovodnim cijevima i to na profile od 40 do najveih. Sastoje se od kuita na kojem se okretanjem runog toka okree vreteno na ijem se kraju nalazi kruna ploa koja zatvara profil cijevi.
Kod zasuna zatvaranje i otvaranje je postupno i ne izaziva dinamike udare, ali zatvaranje nije uvijek potpuno jer estice suspendirane u vodi ne dozvoljavaju uvijek potpuno zatvaranje. Zasuni se vrlo rijetko koriste u kunoj mrei.

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 6 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme

Str. 5/37

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 6 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme

Str. 6/37

ZATVARAI ZAPORNICE Zapornice (Zaporni ventili, propusni ventili), imaju istu funkciju kao i zasuni. Zaustavljanje vode kod zapornice vri se okretanjem runog toka na ijem se donjem dijelu nalazi ploica s gumenim prstenom. Ovaj gumeni prsten nalijee na svoje sjedite u otvoru pregrade i potpuno zaustavlja tijek vode.
Zapornica ima mnogo vrsta: za razne poloaje (ravne, kose), naine spajanja (s navojem, prirubnicama), naine rukovanja (s tokom, prekom, polugom, na klju). Samozapornice su specijalne zapornice koje slue da propuste vodu odreeno vrijeme, a zatim se same zatvore. Koriste se u javnim tuevima, pisoarima i sl.

ZATVARAI ZAPORNICE Neki principi rada zapornica prikazani su na skicama.

Na poetku svakog razvoda vodovodne mree potrebno je postaviti zapornicu (ventil).

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 6 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme

Str. 7/37

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 6 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme

Str. 8/37

ISPUSNE ARMATURE ISPUSNICE I ISPIRNICE Ispusnice (ispusni ventili) razlikuju se po obliku, konstrukciji, svrsi i poloaju. Obino ih nazivamo slavinama (pinama). Moemo ih podijeliti po brojnim kriterijima, pa tako npr. razlikujemo:
Zidne ispusnice - montirane na zidu iznad umivaonika, kade, sudopera i sl. Stojee ispusnice - montirane na sudoperu, umivaoniku i sl. esme za pitku vodu - montiraju se na javnim mjestima. Daju mlaz u vidu malog vodoskoka. tedljive ispusnice montiraju se na javnim mjestima (javni nunici i sl) da bi se ograniilo isputanje vode. Ispusnice s plovkom ispusnice u vodokotliima, itd.

ISPUSNE ARMATURE ISPUSNICE (SLAVINE) Tipovi i oblici slavina bitno ovise o proizvoau, te se mogu nai slavine raznih dizajna i mogunosti. Neki tipovi prikazani su na slikama.
Slavina za kadu s prikljukom na zid Slavina za umivaonik s prikljukom na umivaonik

Ispirnice (ispirni ventili) slue za ispiranje WC koljke ili pisoara direktno iz vodovodne cijevi.

Slavina za bide s prikljukom na bide

Ruica tua

Old England dvoruna slavina za kadu (prikljuak na zid)

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 6 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme

Str. 9/37

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 6 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme

Str. 10/37

REGULACIJSKE ARMATURE U regulacijske armature spadaju razni ventili za regulaciju toka vode, regulaciju tlaka, usisavanja i isputanja zraka. U tu svrhu postoje:
Odbojni ventil (povratni jednosmjerni ventil) Redukcijski ventil (svodni ventil) Zrani ventil Sigurnosni ventil Kombinirani ventil

REGULACIJSKE ARMATURE Odbojni ventil Odbojni ventil (povratni, jednosmjerni ventil) dozvoljava tok vode samo u jednom smjeru. Postavlja se na mjestima gdje se ne smije dozvoliti tok vode u oba smjera npr. kod hidrofora), spremnika, bojlera, vodomjera i sl. Rade na principu da kada voda pokua protei u drugom smjeru, tlak vode zatvara poklopac.

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 6 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme

Str. 11/37

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 6 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme

Str. 12/37

REGULACIJSKE ARMATURE Redukcijski ventil Redukcijski ventil (svodni ventil) smanjuje previsoki tlak vode u cijevnoj mrei na neki nii odreeni i automatski ga odrava. Ugrauje se samo na osnovu dozvole komunalnog poduzea. Ovi ventili su esto osjetljivi na suspendirane estice u vodi, pa je ispred njih potrebno ugraditi sita.

REGULACIJSKE ARMATURE Zrani ventil Zrani ventili slue za isputanje zraka iz cijevne (vodovodne) mree (ispusni ventili), za uvlaenje zraka u cijevnu mreu (usisni ventili) i za obje radnje (ispusno-usisni ventili). Postavljaju se na najviim i na drugim tokama kune i vanjske vodovodne mree. Automatizirani su. Najee rade na principu uzgona kugle i razlike atmosferskog i radnog tlaka u cjevovodu.

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 6 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme

Str. 13/37

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 6 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme

Str. 14/37

REGULACIJSKE ARMATURE Sigurnosni ventil Sigurnosni ventili slue za sprjeavanje opasnog tlaka. Postavljaju se na mjestima gdje moe nastati poveanje tlaka i dovesti do razaranja aparata i cijevi (npr. kod grijaih kotlova i sl.).

REGULACIJSKE ARMATURE Kombinirani ventil Kako neki ventili esto dolaze u odreenom redoslijedu, izrauju se u jednom komadu kao: Kombinirani ventili.

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 6 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme

Str. 15/37

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 6 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme

Str. 16/37

MJERNE ARMATURE U mjerne armature spadaju ureaji za mjerenje protoka vode, a slue za kontroliranje i obraunavanje potronje vode. To su razni vodomjeri. Vodomjeri mogu biti mokri (mehanizam koji mjeri potronju je u vodi) ili suhi, a moemo ih podijeliti u nekoliko skupina:
Vodomjer s krilastim rotorom (najei u zgradama), Woltmann-ov vodomjer (za vee koliine vode), Kombinirani vodomjer (za instalacije gdje je potrebno registrirati i male i velike koliine vode), Specijalni vodomjeri i mjerai protoka.

MJERNE ARMATURE Vodomjer s krilastim rotorima Vodomjeri s krilastim rotorima, za potrebe mjerenja potronje u kuanstvima, izrauju se za prikljuke 15 do 65 mm, pa i vee. Mogu se ugraivati u horizontalnom ili vertikalnom poloaju. Kod ovog vodomjera mlaz vode koji prolazi kroz cijev okree rotor s krilcima koji prenosi okretaje na brojanik koji mjeri potronju.
Vodomjer za ugradnju na horizontalnu cijev

Vodomjer za ugradnju na vertikalnu cijev

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 6 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme

Str. 17/37

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 6 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme

Str. 18/37

MJERNE ARMATURE Vodomjer s krilastim rotorima Dole prikazane vodomjere, njemakog proizvoaa: Elster Messtechnik GmbH, mogue je ugraivati u horizontalnom i vertikalnom poloaju.

MJERNE ARMATURE Woltmann-ov vodomjer Woltmann-ov vodomjer se postavlja za mjerenje veih koliina vode. On u cilindrinoj kuici ima turbinski krug sa spiralnim lopaticama, koji se pod utjecajem toka vode okree i mjeri protok. Woltmann-ov vodomjer se ugrauje obino za vee protoke (industrija, poarni vodovi i sl.).

U posljednje vrijeme sve se vie ugrauju vodomjeri s daljinskim oitavanjem. Na slici je jedan takav vodomjer proizvoaa: IKOM Zagreb.

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 6 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme

Str. 19/37

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 6 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme

Str. 20/37

MJERNE ARMATURE Kombinirani vodomjer Kombinirani vodomjer koristi se u postrojenjima gdje je potrebno registrirati male i velike koliine vode. Obino se sastoji od jednog vodomjera s krilastim rotorom (za male potronje) i jednog Woltmann-ovog za veliku potronju. Prebacivanje se vri automatski, prema jaini protoka, pomou ugraenog preklopnog ventila (prebacivaa).

MJERNE ARMATURE Izbor vodomjera u kuanstvima Izbor sustava i veliine vodomjera vri se prema prosjenom mjesenom protoku (m3/h), vodei rauna i o maksimalnom protoku (m3/h) i minimalno (prijelaznom) protoku (m3/h). Pri tom promjer prikljuka ne mora biti jednak promjeru vodomjera. Svaki proizvoa vodomjera prilae i tablicu karakteristika vodomjera. Tablica desno je tablica proizvoaa: IKOM, Zagreb.

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 6 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme

Str. 21/37

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 6 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme

Str. 22/37

VODOVODNI SUSTAVI I SHEME Prema nainu dovoenja vode vodovode moemo podijeliti na:
Gravitacijski zahvatni se objekt nalazi iznad mjesta potronje, te voda slobodnim padom dolazi u cijevnu mreu; S umjetnim podizanjem vode voda se mora podizati pomou pumpi da bi se stvorio potreban tlak.

REGIONALNI, CENTRALNI I MJESNI VODOVODI Kako je naglaeno, ovi vodovodi osiguravaju prijenos vode od centralnog vodozahvata do prikljuka za kunu mreu. Potrebna koliina vode se obino kalkulira za sljedeih 25 do 50 godina. Cijevna mrea mora biti takva da voda najkraim putem doe do konanog potroaa i da ima to manje prekida u opskrbi u sluaju kvara na ulinim vodovima.
Ulini se vodovi ukopavaju u zemlju na dubini 1.0 do 1.8 m, da bi se izbjegao utjecaj promjene vanjske temperature.

Prema opsegu opskrbe vodom, vodovodi se mogu podijeliti na:


Regionalni (grupni) opskrbljuju vie naselja vodom; Centralni opskrbljuje cijelo naselje vodom Mjesni za grupe zgrada, stambeni blok, industrijski kompleks, bolniki kompleks, poljoprivredni kompleks i sl. Pojedinani (kuni) za opskrbu jedne zgrade vodom.

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 6 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme

Str. 23/37

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 6 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme

Str. 24/37

KUNI PRIKLJUAK Kuni prikljuak (prikljuni vod, spojni vod) je onaj ogranak uline vodovodne cijevi kojim se voda uvodi u kuu ili dvorite na parceli potroaa. Pod tim se podrazumijeva cijev A od uline cijevi do zapornice iza vodomjera, sa svim armaturama koje se na cijevi nalaze.

KUNI PRIKLJUAK Prikljune cijevi se, u pravilu, postavljaju pod pravim kutom na ulinu cijev i padom prema ulinoj cijevi, na dubini ispod zone smrzavanja (cca 80 cm), to ovisi o poloaju ulinog vodovoda. Ako se ulina kanalizacija radi nakon to je poznato prikljuno mjesto za zgradu, mogue je prikljuak tono postaviti pri izgradnji uline kanalizacije. U pravilu se prikljuci postavljaju naknadno, na postojeu ulinu cijev. Kad je cijev veih dimenzija prikljuak se vri tako da se sa obije strane najbliim ulinim zasunima prekine dotok vode (pri emu odreeni broj potroaa za to vrijeme ostaje bez opskrbe vodom). Kad je cijev manjih dimenzija prikljuenje se moe izvriti i bez prekida opskrbe vodom. To se vri posebnim prikljunim aparatom: prikljunicom (navrtnicom, amborelnom).

Kuni prikljuak postavljaju djelatnici komunalnog vodovoda. Prikljuni vod do regulacijske linije B spada u gradsku mreu i odrava ga komunalni (gradski) vodovod, a od regulacijske crte do kunog ventila C vlasnik.

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 6 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme

Str. 25/37

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 6 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme

Str. 26/37

KUNI VODOVOD Pod kunim vodovodom podrazumijevamo instalaciju vodovoda u samoj zgradi i pripadnim objektima/okoliu (dvorite, upa).
To je onaj zavrni dio vodovoda koji se nalazi na parceli korisnika. Potrebna koliina vode (profili cijevi, tip i veliina vodomjera i sl.) ovisi o namjeni i veliini zgrade, a u nekim sluajevima i o nainu dobivanja vode. U svakom sluaju treba razmiljati i o zatiti od poara, kao i na eventualno poveanje potreba.

SHEME KUNIH VODOVODA Sheme kunih vodovoda ovise o nainu kako se u mrei postie tlak, o visini zgrade i rasporedu potronih mjesta. Osnovna shema kunog vodovoda prikazana je na crteu.
Voda se uzima na mjestu A (ulina cijev, bunar, zahvat izvora, cisterna) i ulazi u zgradu prikljunim vodom. U zgradi, obino u podrumu, ide horizontalnim razvodnim vodom, odakle se odvajaju vertikalni vodovi (vertikale), a od njih se odvajaju horizontalne grane i ogranci do mjesta potronje (izljevnih mjesta), tj. do sanitarnih predmeta.

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 6 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme

Str. 27/37

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 6 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme

Str. 28/37

Voda se moe uzimati i iz buenog bunara, sa spremnikom na tavanu R, pumpnim agregatom P. S predstavlja najnie mjesto preko kojeg se moe isprazniti dio mree. Kad je potronja ujednaena mogu se postaviti samo pumpe koje stalno rade.

Za naroito visoke zgrade tlak u linoj mrei redovito nije dovoljan, te se moraju postaviti ureaji koji e ostvariti potreban tlak. I ovdje se primjenjuju spremnici i posude pod tlakom. Da ne bi dolo do pretjeranog tlaka u pojedinim zonama obino se zgrada podijeli u tlane zone (npr. I i II), pri emu svaka zona obuhvaa nekoliko katova

U podrujima gdje je problem tlak, potrebno je ugraditi hidrofor H za neprekidnu opskrbu vodom. Hidrofor se moe koristiti u kombinaciji s rezervoarom (prema gornjoj skici).

Kod sloenih zgrada sheme mogu biti vrlo raznolike. Na crteu lijevo prikazana je zgrada podijeljena u 3 zone, pri emu je III zona prikljuena direktno na komunalni vodovod (5 katova). II zona (9 katova) ima jednu pumpu i jedan hidrofor, a I zona (15 katova) ima dvije pumpe i dva hidrofora.

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 6 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme

Str. 29/37

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 6 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme

Str. 30/37

RASPORED VODOVA Kuna cijevna mrea poinje od vodomjera (ako je zgrada prikljuena na komunalnu instalaciju, odnosno od ulaska u zgradu (ako se opskrbljuje vodom iz vlastita izvorita. Odatle vodu treba najkraim putem dovesti do potronog mjesta, vodei pri tom rauna o pravilima postavljanja cijevi, konstrukciji zgrade i rukovanju instalacijom. Od vodomjera, odnosno uvoenja u zgradu, razvodna cijev vodi se horizontalno i grana se do mjesta gdje prelazi u vertikale. Donji horizontalni dio mree nazivamo razvodnom mreom, a vodove razvodnim vodovima.

Razvodna mrea se obino postavlja po granastom sustavu. Ovaj sustav ima malu duljinu vodova, a voda kratkim putem dolazi do vertikala (stojnica). Meutim, kvar na poetku glavnog razvoda izaziva zatvaranje veeg dijela mree.

Granasti sustav

Prstenasti sustav

Prstenasti sustav nema tog nedostatka, jer voda s dvije strane moe doi do vertikale. Stoga, raspodjela vode je ujednaenija, ali je mrea dulja i manje dostupna.

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 6 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme

Str. 31/37

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 6 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme

Str. 32/37

Razvodni vodovi mogu biti postavljeni po zidovima podruma i ispod podrumskog stropa ili ispod poda najnie etae (podrum ili prizemlje). Bez obzira gdje se postavljaju, razvodni vodovi moraju biti poloeni s padom prema zaporno-ispusnom ventilu kod vodomjera. Ako se razvodni vodovi postavljaju ispod poda podruma, moraju biti ukopani najmanje 30 cm ispod gornje povrine poda, da se mehaniki udari ne prenose na cijev, najbolje u pokrivene kanale u kojima se cijevi mogu lako kontrolirati. Ako je mogue, razvodne vodove je najbolje postavljati po zidu i ispod stropa podruma (nestambeni prostori).

Razvodni vodovi postavljeni ispod podrumskog stropa

Razvodni vodovi postavljeni na podu etae

Razvod ispod podrumskog stropa

Razvod ispod poda podruma

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 6 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme

Str. 33/37

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 6 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme

Str. 34/37

VERTIKALE (Stojnice, Vertikale, vertikalni vodovi) Vertikale se odvajaju od horizontalnih razvodnih vodova i odvode vodu na vie katove. Postavljaju se tako da opskrbljuju pojedine grupe potronih mjesta ili osamljene aparate. Pri tom se moe za potroae koji zahtijevaju veu koliinu vode postaviti samostalna vertikala (poarni hidranti).

RAZDJELNIK Razdjelnik se postavlja odmah iza vodomjernog ureaja ili na nekom drugom prikladnom mjestu, u blizini stubita ili u prikljunoj komori. Postavlja se tako da rukovanje zapornicama bude pristupano, a da se razvodni vodovi mogu lako smjestiti. U novije vrijeme svaki razvod predstavlja jednog potroaa, pa svaki razvod sadri i svoj vodomjer (stanski vodomjer). Svaki razvod mora sadravati ispusnu slavinu.

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 6 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme

Str. 35/37

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 6 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme

Str. 36/37

GRANE I OGRANCI Odvajaju se od vertikala i opskrbljuju pojedina potrona mjesta na katovima. Grane su obino horizontalne, a od njih se odvajaju ogranci. U pravilu se postavljaju po zidovima na visini u takvoj visini da na najprikladniji nain dovedu vodu do ispusnica. Zbog toga njihova visina ovisi o vrsti sanitarnog predmeta. Prikladna visina postavljanja vodovodnih grana je 20-60 cm. Na poetku svake grane potrebno je postaviti zapornice, za sluaj da je potrebno zamijeniti ventil ispusnice (troilo).

KUNI VODOVOD Kuni vodovod sastoji se od uvijek od voda hladne vode. Kod zgrada s lokalnom pripremom tople vode (stambene zgrade) u pojedinim sanitarnim vorovima ili pojedinom stanu postoji jo i razvod tople vode. U pojedinim stambenim i uglavnom u javnim zgradama gdje postoji centralna priprema tople vode izvodi se mrea (cjevovod) tople vode. Kod zgrada gdje je ta mrea znatne duljine izvodi se i tzv. cirkulativna mrea (cirkulativni cjevovod, cirkulacija).

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 6 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme

Str. 37/37

VOENJE VODOVA Vodovi se polau pravocrtno, a granaju i mijenjaju pravac pod pravim kutom. Pri prolazu kroz zidove, koje je takoer uvijek pod pravim kutom, cijev se ne smije vrsto uzidati, kako se kretanje i slijeganje zida ne bi prenosilo na cijev.

10

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 7 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda


Str. 2/50

Predmet: Instalacije, fond sati: 30+30, ECTS: 5


Dvosat 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 Elektro instalacije Zajedniki dio 1. dio 2. dio Grijanje Ventilacija i Izmjena zraka Vodovod i Kanalizacija Kanalizacija Generalna Tema Ua tema Tema dvosata Opi dio, Sanitarni ureaji i predmeti Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi Specijalni objekti, Sheme spajanja, Proraun kune kanalizacije Odvodnja oborinske vode, Izvoenje i zatita kanalizacije Vodovod (hladna i topla voda) Opi dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme Izvoenje vodovoda, Proraun vodovoda Poarni vodovod, Priprema tople vode Projekt Vodovoda i Kanalizacije, Pregled trita Uvod, Podjela, Elementi, Elementi, Zatita i izvedba Uvod, Lokalno i Centralno grijanje, Sustavi grijanja, Dimnjaci, Grijaa tijela Ventilacija: Prirodna i umjetna, Izmjena zraka

HVAC Instalacije

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 7 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda


Str. 3/50

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 7 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda


Str. 4/50

IZVOENJE KUNOG VODOVODA - OPENITO Kako je ve naglaeno, cijevi u kunom vodovodu se uvijek postavljaju pravocrtno, a granaju i savijaju pod pravim kutom. Na mjestima prolaza kroz zidove, cijev mora biti uvijek okomita na zid i ne smije se nastavljati. Vodovi se postavljaju ili horizontalno ili vertikalno. Pod horizontalnim se uvijek podrazumijeva blagi nagib (2-5 %). Ovaj se nagib izvodi da bi se sprijeilo skupljanje zraka u cijevima i da bi se omoguilo pranjenje mree. Vodovodne cijevi se ne smiju postavljati u dimovodne instalacije (dimnjake) i ventilacijske kanale. Vodovi kune vodovodne mree u dvoritu i prikljuni vod polau se u rovovima iskopanim u zemlji, kao i ulini. Razvodni vodovi u zgradi se mogu postavljati po zidovima i stropu podruma, a izuzetno ispod podrumskog poda. Vertikale mogu biti vidljive (na zidu/stropu) ili u instalacijskom kanalu, rijetko ugraene u zid (ne preporua se). Grane i ogranci su obino ugraene u zid.

VODOVI U ZEMLJI Dvorini i prikljuni vodovi postavljaju se uvijek u prethodno iskopane iskope, na dubini ispod zone smrzavanja, ime su zatieni od promjene temperature i mehanikog oteenja. Iskopi su obino irine 0.7-0.8 m, a dubine 1.2-1.5 m. Ovisno o kategoriji zemljita rov je potrebno razupirati. Cijevi se polae na dnu iskopa, obino na posteljicu od pijeska ili sitnog tucanika. Zatrpavanje treba izvesti paljivo da ne doe do oteenja cijevi. Pocinane i eline cijevi koje se polau u zemlju treba prije polaganja zatititi od korozije (bitumen, plastini zavoj i sl.).

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 7 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda


Str. 5/50

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 7 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda


Str. 6/50

OKNA U ZEMLJI VODOMJERNO OKNO Pravilo je da pristup vodovodnom mjerilu mora biti omoguen u bilo kojem trenutku. Stoga se vodomjerna mjerila najee postavljaju u oknima u dvoritu pred zgradom. U posljednje vrijeme prisutno je i postavljanje na samoj zgradi u zatienom ormariu (slino kao mjerila za struju). Vodomjerno okno se moe izraditi iz betona ili kupiti kao gotov proizvod (beton, elik, PEHD).

VODOVI U ZGRADI - VERTIKALE Vodovi u zgradama mogu se postavljati otvoreno: po zidovima ili stropovima i zatvoreno: u ljebovima i kanalima. Oba naina imaju dobra i loa svojstva. Pri postavljanju na zidove/stropove postavljanje je jeftinije, laka je kontrola, ali su cijevi manje zatiene i nije estetski. Najbolje je kombinirati oba naina (prema namjeni prostorije) ili cijevi postavljati u lako dohvatne ljebove/kanale.

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 7 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda


Str. 7/50

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 7 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda


Str. 8/50

VODOVI U ZGRADI GRANE I OGRANCI Grane i ogranci se takoer mogu postavljati otvoreno: po zidovima ili stropovima i zatvoreno: u ljebovima i kanalima ili podbukno. Otvoreno postavljanje se koristi kod zgrada gdje estetika nije primarna vanost, a znatno je vanija kontrola instalacija. U stambenim i javnim zgradama obino se koristi zatvoreno postavljanje. I ovdje je uputnije cijevi sprovoditi kroz ljebove i kanale, a ne ih vrsto uzidati.

PRIVRIVANJE VODOVA Bez obzira da li su na vidnom mjestu ili u kanalu, cijevi se moraju privrstiti za konstrukciju pomou draa cijevi. Draa ima raznih, prema podlozi na koju se cijev privruje i vrsti cijevi. Razmak na koji se drai postavljaju takoer ovisi o vrsti cijevi i dan je u uputama proizvoaa.

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 7 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda


Str. 9/50

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 7 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda


Str. 10/50

TERMIKI RAD CIJEVI Ako se cijevi, posebice iz umjetnih materijala (PP i PEHD) postavljaju nadbukno, potrebno je osigurati mogunost za termiki rad cijevi. PP cijevi imaju termiki koeficijent oko 0.03 mm/mK, to kod slobodno poloenih duih cijevi moe dovesti do znaajne promjene duljine (rastezanja/stezanja). Ovaj problem se rjeava ugradnjom kompenzacijskih koljena (kod promjene smjera cijevi) ili kompenzacijskim lukom (lirom) kod Kompenzacijsko koljeno voenja cijevi u pravcu. Ugradnja ovih sustava vri se na duljim cijevima: dulje horizontale ili vertikale.
Kompenzacijski luk

ISPITIVANJE VODOVODA Nakon montae, a svakako prije nego se izvri izoliranje, cjelokupnu vodovodnu mreu je potrebno ispitati na nepropusnost i ispravno funkcioniranje. Ispitivanje treba izvriti za to nadlena organizacija u prisutnosti organa komunalnog poduzea, nadzornog organa i izvoaa instalacija, te o rezultatima ispitivanja treba sastaviti zapisnik. Ispitivanje se vri na nain da se prvo cjelokupna mrea napuni vodom. U tu svrhu potrebno je prikljuiti vodenu pumpu na zaporni ventil iza vodomjera. Da bi se istisnuo sav zrak iz mree potrebno je ostaviti otvorene sve slavine, te ih zatvoriti tek kada voda pone u jednolikom mlazu tei kroz njih. Tlak vode je potrebno podesiti na 1.5 puta vei od maksimalnog radnog, tj. u iznosu ne manjem od 10 bara. Vrijeme ispitivanja (vrijeme punog tlanog optereenja cijele vertikale) treba biti najmanje 30 min. U tom vremenu ne smije doi do opadanja tlakova. Ako tlakovi opadnu (to se oitava na manometru), potrebno je prekinuti ispitivanje i popraviti mreu. Tek nakon to se ustanovi da je mrea nepropusna smije se poeti s izoliranjem vodova, zatvaranjem ljebova kanala i okana, zatrpavanje rovova i ostalim zavrnim radovima na dovoenju instalacije u funkciju.

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 7 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda


Str. 11/50

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 7 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda


Str. 12/50

ZATITA VODOVODNIH INSTALACIJA Cijevi koje se nalaze u zemlji (prikljuni vodovi) potrebno je zatititi od korozije (eline cijevi), tj od mehanikih udara i sl. (sve cijevi). Za cijevi u zgradi (ovjeene o strop podruma, u instalacijskoj ahti ili u zidane u zid) treba paziti da ne dou u dodir s vlanim gipsom, ljakom i pepelom eline cijevi, tj. u dodir s acetonom, eterom, benzinom plastine, PEHD i PP cijevi. Ako je mogue, vodovodnu mreu bi trebalo odijeliti od kanalizacijske. Ako je mogue, vodovodne cijevi se ne bi smjele postavljati u vanjske i druge hladne zidove. Vodovodne cijevi koje se nalaze u negrijanim prostorima treba zatititi od smrzavanja. Kad vodovodne cijevi s hladnom vodom dolaze u dodir s toplim zrakom na njima se javlja oroavanje (kondenzacija). Ova pojava sama po sebi nije tetna, osim kod elinih cijevi koje mogu korodirati, pa ih je potrebno zatititi. Prije prvog putanja vodovodne mree u upotrebu cijevi i armature je potrebno dobro isprati. Takoer treba paziti da se prilikom koritenja vodovodna mrea ne zagadi.

PRORAUN VODOVODNE MREE Ispravna vodovodna mrea mora osigurati da se na svakom izljevnom mjestu, u svakom trenutku ostvari dovoljna koliina i tlak vode. Proraun gradske/uline cijevne mree vri se prema povrini naselja, prema broju stanovnika, oekivanom prirastu i sl. Dimenzioniranje kune cijevne mree vri se uvijek prema potronim (izljevnim) mjestima, odnosno sanitarnim predmetima. Na dimenzije cijevi utie vie imbenika, a naroito: - koliina vode na izljevnom mjestu, - tlak vode u cijevnoj mrei, - brzina vode u cijevima.

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 7 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda


Str. 13/50

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 7 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda


Str. 14/50

PROJEKTIRANJE KUNE VODOVODNE MREE Projektiranje kune vodovodne mree uvijek je jednostavnije nego kune kanalizacije, jer su cijevi manje i teenje je pod tlakom. Osnovni princip je da vodu treba najkraim putem dovesti do potroaa, a vodove voditi tako da ih se, u sluaju njihova puknua, moe lako popraviti/zamijeniti. Stoga, grane i ogranci moraju biti to krae. Vertikale se u pravilu postavljaju skupa s kanalizacijskim, u istom lijebu, iako bi ih bilo dobro razdvojiti. U svakom sluaju, u svakom trenutku i na svakom mjestu (ispustu) u kunoj mrei mora postojati dovoljan tlak i dovoljna koliina vode.

PRORAUN VODOVODNE MREE Toan proraun vodovoda moe se izvriti principima hidraulike: teenje u cijevima pod tlakom. Ovaj proraun se rijetko upotrebljava kod kunih vodovodnih mrea. Kod njih se obino koriste pojednostavljeni prorauni. Jedan jednostavan, a za praksu dovoljno toan proraun je proraun preko izljevnih jedinica.

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 7 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda


Str. 15/50

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 7 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda


Str. 16/50

KOLIINA VODE NA IZLJEVNOM MJESTU Koliina vode koja se troi u kui ovisi o broju korisnika te o vrsti i broju izljevnih mjesta. Ona se utvruje eksperimentalno, prema svrsi, nainu uporabe i konstrukciji izljeva, a ovisi i o godinjem dobu, stupnju kulture, navikama, obiajima i drugim imbenicima. Koliina vode se mijenja i ima tendenciju stalnog porasta, a izraava se na vie naina: Izljevna koliina je ona koliina koja istie na izljevu upotrebom ispusnica i drugih armatura u jedinici vremena, pri odreenom izljevnom tlaku; Protok (q) je koliina vode u litrama koja u sekundi (s) protjee kroz cijev ili armaturu. Izljevna koliina jednaka je protoku i mjeri se u l/s.

KOLIINA VODE NA IZLJEVNOM MJESTU Trajanje ukljuenja armatura je u odnosu na pauze vrlo kratko. Kako se sva izljevna mjesta ne ukljuuju istovremeno, uzima se u obzir vjerojatnost istovremeno upotrijebljenih izljevnih mjesta. Ovo se radi uvoenjem faktora istovremenosti . Ovaj faktor se moe proraunati, ali se obino usvaja na osnovu iskustva i izvrenih mjerenja. Prema ovom obrascu, raunski protok se dobiva tako da se stvarni protok pomnoi s faktorom istovremenosti: Q = q. Izljevne jedinice (IJ) (nazivaju se i jedinice optereenja - JO) uvode se da bi se pojednostavnio raun. Izljevnom jedinicom ovdje se smatra koliina vode na potronom mjestu koju daje ispusnica dijametra 10 mm pri punom mlazu, a pri izljevnom tlaku od 5 mVS (metara vodnog stupca = 0.5 bara). Izljevne jedinice su stvar standarda zemlje, pa tako imamo: 1 IJ = 0.25 l/s DIN standard (Njemaka) koristi se i u Hrvatskoj 1 IJ = 0.47 l/s SAD 1 IJ = 0.30 l/s vedska

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 7 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda


Str. 17/50

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 7 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda


Str. 18/50

Odnos izmeu protoka i izljevnih jedinica moe se prikazati izrazom:


q = 0.25 IJ

TLAKOVI U CJEVNOJ MREI Da bi se mogla osigurati potrebna koliina vode svim kuanstvima, a isto tako i na svim troilima u kui, potrebno je osigurati minimalne tlakove u cijevnoj mrei. Openito, javno komunalno poduzee je duno osigurati minimalni tlak od 2.5 bara (25 mVS) na prikljuku za svaku kuu. Normalni radni tlak je 5 bara (50 mVS), a maksimalni tlak koji se doputa je 6 bara (60 mVS). U sluaju nedostatka tlaka mora se ugraditi postrojenje za podizanje tlaka (hidrofor, pumpa, rezervoar), a u sluaju prevelikog tlaka mora se ugraditi redukcijski ventil. Javno komunalno poduzee (za podruje Splita to je Vodovod i Kanalizacija Split) daje podatak o iznosu tlaka na prikljuku. U sluaju da taj podatak ne postoji, u proraunu se koristi minimalni tlak.

pri emu se faktor istovremenosti nalazi ba u tome to se IJ ne uzimaju linearno ve kao korijen. Ovo vrijedi za stambene, administrativne i druge zgrade slinog reima potronje vode. Izljevne jedinice dane su u literaturi, a ovdje se navode samo neke.
Oznaka Z B P U K T S Vrsta izljeva Zahodska koljka s vodokotliem Bide Perilica rublja ili sua Umivaonik Kada T u kada Sudoper Izljevne jedinice 0.25 0.25 1.50 0.50 1.50 1.50 0.50

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 7 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda


Str. 19/50

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 7 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda


Str. 20/50

BRZINA VODE U CIJEVIMA Velika brzina vode u cijevima uzrokuje velike gubitke (gubici rastu s kvadratom brzine), te umove i buku (preko 3 m/s). Mala brzina vode (ispod 0.5 m/s) uzrokuje veliko taloenje netopivih tvari te postupno suavanje cijevi. Preporuljiva brzina vode u kunim ograncima je od 1.0 do 2.5 m/s. Preporuljive brzine vode dane su u tablici:

GUBICI LINIJSKI GUBICI Gubici tlaka u kunom vodovodu mogu se podijeliti na linijske gubitke koji nastaju zbog trenja (ht) i na lokalne gubitke koji nastaju na armaturama, ravama, koljenima i sl. (hl). Oba ova gubitka se iskazuju kao gubici visine vodnog stupca. Linijski gubici se mogu iskazati formulom:
ht = l v2 d 2g

Vrsta voda Kuni prikljuci Razvodni vodovi Vertikale Grane i ogranci Vertikale i grane u bolnicama, hotelima i sl. T opla voda-cirkulacijski vodovi

Brzina vode (m/s) 1.0 - 2.5 1.0 - 2.0 1.0 - 2.0 1.0 - 2.5 0.5 - 0.7 0.2 - 0.4

pri emu je:


koeficijent trenja, prema Colebrooku: Re Reynoldsov broj d promjer cijevi v brzina vode
Re = v d

k d 2.51 = 2.0 log 3.71 + Re

kin. viskoznost vode ( = 0.00000131 m2/s) specifina teina vode (=1.0 t/m3)

k hrapavost (vidjeti tablicu) g ubrzanje zemljine sile tee (g=9.81 m/s2)

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 7 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda


Str. 21/50

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 7 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda


Str. 22/50

Hrapavost za pojedine vrste cijevi je dana u tablici:

LOKALNI GUBICI

Materijal cijevi eline pocinane cijevi Bakarne, mjedene i staklene cijevi Cijevi od lijevanog eljeza Polietilenske (PEHD) i Polipropilenske (PP) cijevi (nakon 20 god.) Azbestcementne cijevi Drenane glinene cijevi Betonske cijevi, glatke Betonske cijevi, hrapave

Hrapavost k (mm) 0.15 0.0015 0.125 0.020 0.06 0.7 0.5 2.0

Lokalni gubici, kako je ve reeno, nastaju na mjestima naglih promjena pravaca, nagiba, promjera, na zapornicama i raznim armaturama.
Lokalni gubici se obino izraavaju formulom: hl =
v2 2g

gdje je koeficijent lokalnog otpora i zavisi o vrsti otpora, a odreuje se eksperimentalno. Koeficijent , za dan je u tablici:

Element Rava T oblika - odvajanje Rava T oblika - spajanje Luna rava - odvajanje Luna rava - spajanje Izljev

Koeficijent 1.50 1.00 1.00 0.50 1.00

Element Rava X oblika - prolaz Rava X oblika - skretanje Prijelaznica - poveanje Prijelaznica - smanjenje

Koeficijent 2.00 3.00 1.00 0.50

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 7 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda


Str. 23/50

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 7 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda


Str. 24/50

LOKALNI GUBICI Za pojedine elemente lokalni gubici ovise o profilu cijevi. U donjoj tablici navedeni su neki elementi i njihovi lokalni gubici.

GUBICI NA VODOMJERU Gubici tlaka na vodomjeru mijenja se prema protoku. Gubitak tlaka na vodomjeru obino je do 1 mVS, a u svakom sluaju potrebno je da bude manji od 2 mVS.

Element Koljeno, 90, r=1d Luk, 90, r=3d Zatvara/Ventil Zapornica Kosa zapornica Kutna zapornica Odbojni ventil Navrtnica

10, 15 2.0 1.5 1.0 10.0 3.5 6.0 16.0 2.0

Koeficijent za profil cijevi (mm) 20, 25 32, 40 50 65 80 1.5 1.0 1.0 1.0 1.0 1.0 0.5 0.5 0.5 0.5 0.5 0.3 0.3 0.3 0.3 8.5 6.0 5.0 5.0 5.0 3.0 2.5 2.0 2.0 2.0 5.5 5.0 4.0 4.0 4.0 12.0 11.0 11.0 11.0 11.0 3.5 3.0 2.7 2.4 2.2

100 1.0 0.5 0.3 5.0 2.0 4.0 11.0 2.0

Gubitak na vodomjeru obino daju proizvoai vodomjera u tablici ili preko dijagrama.

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 7 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda


Str. 25/50

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 7 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda


Str. 26/50

PRORAUN MREE Proraun kune vodovodne mree vri se na osnovu izraenih nacrta vodovodne mree i pretpostavljenih dimenzija vodova. Za kunu mreu mogu se usvojiti sljedee inicijalne dimenzije vodova:
VOD Ogranci Grane Razvodi (vertikale) Dovodni vod Orijentacijska dimenzija DN 15 - 20 mm (1/2" - 3/4") 20 - 25 mm (3/4" - 1") 25 - 32 mm (1" - 1 1/4") 32 - 90 mm (1 1/4" - 3 1/2")

OZNAKE U NACRTIMA U svijetu postoji niz naina oznaavanja pojedinih vodovodnih armatura (troila). U tablici su navedeni neke najee koritene oznake.

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 7 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda


Str. 27/50

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 7 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda


Str. 28/50

PRIBLINO DIMENZIONIRANJE CIJEVI Priblino dimenzioniranje cijevi moe se sprovesti preko tablice u nastavku. Valja napomenuti da je ovakav nain odreivanja dimenzija cijevi vrlo neprecizan.
Promjer cijevi (mm) 10 15 20 25 32 40 50 65 80 100 Izljevne jedinice (IJ) Brzina vode (m/s) 1.5 0.5 1.5 5 13 38 65 175 500 950 2800

PRIBLINO DIMENZIONIRANJE CIJEVI Jo jedan primjer tablice za dimez. PP cijevi.

1.0 0.1 0.5 2 6 17 34 85 250 450 1350

2.0 1 2.5 8.5 22 65 125 325 900 1750 4900

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 7 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda


Str. 29/50

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 7 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda


Str. 30/50 Temeljni razvod je pravocrtan i duljine je 8.20 m.

DIMENZIONIRANJE VODOVODNE MREE

Princip projektiranja i prorauna vodovoda prikazan je na jednom jednostavnom primjeru. Promotrimo jedan sanitarni vor u nekom stanu.

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 7 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda


Str. 31/50 Uzmimo da se sanitarni vor nalazi na 4. etai nekog viestambenog objekta, tj. grane se nalaze na 9.66 m vie od nivoa vodomjerila.

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 7 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda


Str. 32/50 Vertikala je postavljena u instalacijski aht, a prikljuak za sanitarni vor je izveden probojem kroz nosivi zid. Pretpostavimo inicijalno da je vertikala 25. Na poetku prikljuka postavljen je glavni ventil.

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 7 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda


Str. 33/50

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 7 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda


Str. 34/50

Horizontalna grana se postavlja na 50 cm od kote gotovog poda (oko 60 cm od kote vrha betonske ploe) i vodi kroz zid.

Ogranci se sputaju na potrebnu visinu za svako pojedino troilo.

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 7 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda


Str. 35/50

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 7 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda


Str. 36/50

Te se ispusnice (hladna voda) svakog troila mogu ucrtati na tlocrtu.

Razvod tople vode polazi od bojlera do svih potroaa koji zahtijevaju toplu vodu. Na kraju je potrebno dodati inicijalne debljine cijevi, te je time shema vodovodne mree u tlocrtu gotova.

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 7 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda


Str. 37/50

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 7 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda


Str. 38/50

Duljine cijevi pojedinih grana mogu se priblino oitati s tlocrta.

Za projektiranu granu i ogranke potrebno je nacrtati shemu razvoda sa svim duljinama i predvienim dimenzijama cijevi. Zelenom bojom su oznaena troila, crvenom bojom fitinzi, a utom bojom karakteristine toke razvoda. Za proraun mree moemo formirati tablicu u kojoj emo pratiti mreu hladne vode po karakteristinim tokama. Krenimo od toke . Iz toke do toke imamo jedan ispust (slavinu) i jedno koljeno, te 0.30 m PP cijevi nazivnog promjera 20 mm.

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 7 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda


Str. 39/50

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 7 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda


Str. 40/50 U toki imamo ispust za kadu (1.5 IJ), isti profil cijevi 16.2 mm, pa moemo izraunati brzinu vode:
q = 0.25 IJ = 0.25 1.5 = 0.306 l s d2 1.622 3.14 A= = = 2.06 cm2 4 4 q 0.306 10 3 v= = = 1.49 m s A 2.06 10 4

Dionica

Duina m 0.3

Izljevne jedinice IJ 1.50

isti profil cijevi mm 16.2

Brzina m/s 1.49

Gubitak tlaka Linijski (ht) po m ukupni Lokalni (hl) ukupni

1-2

SUMA: UKUPNA SUMA:

0.00

0.00 0.00

10

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 7 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda


Str. 41/50 Hrapavost PP cijevi je 0.020 mm, pa se prema Colebrooku moe izraunati : kd 1 2.51 = 2.0 log 3.71 + Re v d 1.49 0.0162 Re = = = 18370 .0 0.00000131 1. 2. 3. 4. Pretpostavljeno: = 1.0 Izraunato: = 2.2610-2 Pretpostavljeno: = 2.2610-2 Izraunato: = 2.9610-2 Pretpostavljeno: = 2.9610-2 Izraunato: = 2.8810-2 Pretpostavljeno: = 2.8810-2 Izraunato: = 2.8910-2 Linijski gubici (po m cijevi):

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 7 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda


Str. 42/50 Dionica - je duine 0.80 m, profil cijevi je: 20 i ima jedno koljeno (iz toke , =1.5). Na dionici - nema novih potroaa, pa broj izljevnih jedinica ostaje 1.5 (Kada).

ht =

l v2 = d 2g = 2.89 10 2 = 0.20 m m' 1.00 1.49 2 1 .0 = 0.0162 2 9.81

Ukupni linijski gubici su:

h t,u = lc h t = 0 .30 0.20 = 0.06 m


Lokalni gubici su gubici na ispusnici (=1.0) i gubici na koljenu (=1.5), ukupno: =2.5.

hl =

v2 1.49 2 = 2 .5 = 0.28 m 2g 2 9 .81

Dionica

Duina m 0.3 0.8

Izljevne jedinice IJ 1.50 1.50

isti profil cijevi mm 16.2 16.2

Brzina m/s 1.49 1.49

Gubitak tlaka Linijski (ht) po m ukupni 0.20 0.06 0.20 0.16 Lokalni (hl) ukupni 2.5 0.28 1.5 0.17

Dionica

Duina m 0.3

Izljevne jedinice IJ 1.50

isti profil cijevi mm 16.2

Brzina m/s 1.49

Gubitak tlaka Linijski (ht) po m ukupni 0.20 0.06 Lokalni (hl) ukupni 2.5 0.28

1-2 2-3

1-2 2-3 3-4 4-5 5-6 6-7

SUMA: UKUPNA SUMA:

0.22

0.45 0.67

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 7 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda


Str. 43/50 Dionica - je ukupne duine 2.70 m, profil cijevi je i dalje: 20. Na ovom dijelu cjevovoda ima jedno koljeno (=1.5) i etiri Rt rave (=1.5), s prolazom vode, ukupno uk=7.5. Na dionici su novi potroai: Bide (IJ=0.25), Umivaonik (IJ=0.5) i Perilica rublja (IJ=1.5). Ukupno s kadom, IJ=3.75. Vidljivo je da je brzina vode u toki na granici 2.35 < 2.50 m/s.
Izljevne jedinice IJ 1.50 1.50 3.75 Gubitak tlaka Linijski (ht) po m ukupni 0.20 0.06 0.20 0.16 0.46 1.25 Lokalni (hl) ukupni 2.5 0.28 1.5 0.17 7.5 2.11

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 7 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda


Str. 44/50 Na slian nain moe se popuniti i ostatak tablice.

Dionica

Duina m 0.3 0.8 2.7

isti profil cijevi mm 16.2 16.2 16.2

Brzina m/s 1.49 1.49 2.35

Dionica

Duina m 0.30 0.80 2.70 0.95 9.40 6.70

Izljevne jedinice IJ 1.50 1.50 3.75 4.00 4.00 4.00

isti profil cijevi mm 16.2 16.2 16.2 16.2 20.4 20.4

Brzina

Gubitak tlaka Lokalni (hl) ukupni 2.5 0.28 1.5 0.17 7.5 2.11 4.0 1.20 1.5 0.18 6.5 0.78 4.71 9.19

1-2 2-3 3-4 4-5 5-6 6-7

1-2 2-3 3-4 4-5 5-6 6-7

SUMA: UKUPNA SUMA:

1.47

2.56 4.03

Linijski (ht) m/s po m ukupni 1.49 0.20 0.06 1.49 0.20 0.16 2.35 0.46 1.25 2.43 0.49 0.47 1.53 0.16 1.48 1.53 0.16 1.06 SUMA: 4.48 UKUPNA SUMA:

11

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 7 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda


Str. 45/50 Varijantno rjeenje je s cijevima neto veeg profila (25) na dionicama: - i - . U ovom sluaju gubici su manji (6.03 u odnosu na 9.19), i brzina vode u cijevima je ujednaenija. Dakle, varijanta s cijevima 25 je bolje (i neto skuplje) rjeenje.
Izljevne jedinice IJ 1.50 1.50 3.75 4.00 4.00 4.00 Gubitak tlaka Lokalni (hl) ukupni 2.5 0.28 1.5 0.17 7.5 0.84 4.0 0.48 1.5 0.18 6.5 0.78 2.72 6.03

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 7 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda


Str. 46/50 Ukupni broj IJ je 4.0. Na osnovu tog podatka moe se izraunati ukupan protok:
q = 0.25 IJ = 0.25 4.0 = 0.50 l s

Prema tablici (dole) moe se izabrati tip vodomjera za nazivni protok i oitati gubitak na vodomjeru

Dionica

Duina m 0.30 0.80 2.70 0.95 9.40 6.70

isti profil cijevi mm 16.2 16.2 20.4 20.4 20.4 20.4

Brzina

1-2 2-3 3-4 4-5 5-6 6-7

Linijski (ht) m/s po m ukupni 1.49 0.20 0.06 1.49 0.20 0.16 1.48 0.15 0.40 1.53 0.16 0.15 1.53 0.16 1.48 1.53 0.16 1.06 SUMA: 3.31 UKUPNA SUMA:

Qn = 3.0 m 3/h = 0.83 l/s Gubitak tlaka = 0.6 mVS Qn = 5.0 m 3/h = 1.4 l/s Gubitak tlaka = 0.6 mVS

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 7 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda


Str. 47/50 Dakle, kada se doda i vodomjer, tablica se moe konano ispisati:

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 7 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda


Str. 48/50

Pretpostavimo da je na prikljuku osiguran minimalni tlak (2.5 bara = 25 mVS). Najvie izljevno mjesto je 9.66 m iznad prikljuka, a gubici su 6.63 mVS, tada ostaje razlika tlaka: 25.0 - 9.66 - 6.63 = 8.71 mVS to osigurava da e i u sluaju najvee potronje na prikljuku biti dostatan tlak i koliina vode.

Dionica

Duina m 0.30 0.80 2.70 0.95 9.40 6.70

Izljevne jedinice IJ 1.50 1.50 3.75 4.00 4.00 4.00

isti profil cijevi mm 16.2 16.2 20.4 20.4 20.4 20.4

Brzina

Gubitak tlaka Lokalni (hl) ukupni 2.5 0.28 1.5 0.17 7.5 0.84 4.0 0.48 1.5 0.18 6.5 0.78 2.72 0.60 6.63

1-2 2-3 3-4 4-5 5-6 6-7

Linijski (ht) m/s po m ukupni 1.49 0.20 0.06 1.49 0.20 0.16 1.48 0.15 0.40 1.53 0.16 0.15 1.53 0.16 1.48 1.53 0.16 1.06 SUMA (mVS): 3.31 VODOMJER (mVS): UKUPNA SUMA (mVS):

12

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 7 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda


Str. 49/50

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 7 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda


Str. 50/50

DIMENZIONIRANJE GLAVNOG DOVODA Glavni dovod se dimenzionira prema ukupnoj potrebi za vodom u nekoj graevini. U prethodno prikazanoj graevini ukupna koliina vode za prikazani sanitarni vor je 4 IJ. Pretpostavimo da odabrani stan ima jo potronju za sudoper (0.50 IJ) i perilicu sua (1.50 IJ), dakle ukupnu potronju od 6.0 IJ. Pretpostavimo takoer da zgrada ima 10 identinih stanova. Dakle ukupni zahtjev za koliinom vode je:
Qn = 10 6 = 60 IJ q = 0.25 IJ = 0.25 60 = 1.94 l s = 0.00194 m3 s

DIMENZIONIRANJE VODA TOPLE VODE Vod tople vode dimenzionira se na isti nain kao i vod hladne vode. U sluaju da je topla voda lokalne namjene (bojler i lokalni razvod) najee se uzima da je vod tople vode isti kao i vod hladne vode.

DIMENZIONIRANJE CIRKULACIJSKOG VODA Kako je ranije naglaeno, cirkulacijski vod slui za povratak neiskoritene tople vode u centralni grija. Dijametar cirkulacijskog voda se odabire prema usvojenom dijametru voda tople vode, prema tablici:
TV CV DN 20-32 DN 15 DN 40-50 DN 20 DN 65-80 DN 25 DN 100 DN 32

Prema maksimalnoj dozvoljenoj brzini vode u cijevima moemo izraunati:


v max = 2.0 m s d2 q = dpot A pot = 4 v max dpot 4q v max

4q 4 0.00194 = = v max 2.0 = 0.0351 m = 35.1 mm

13

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 8 Pozarni vodovod, Priprema tople vode
Str. 2/30

Predmet: Instalacije, fond sati: 30+30, ECTS: 5


Dvosat 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 Elektro instalacije Zajedniki dio 1. dio 2. dio Grijanje Ventilacija i Izmjena zraka Vodovod i Kanalizacija Kanalizacija Generalna Tema Ua tema Tema dvosata Opi dio, Sanitarni ureaji i predmeti Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi Specijalni objekti, Sheme spajanja, Proraun kune kanalizacije Odvodnja oborinske vode, Izvoenje i zatita kanalizacije Vodovod (hladna i topla voda) Opi dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme Izvoenje vodovoda, Proraun vodovoda Poarni vodovod, Priprema tople vode Projekt Vodovoda i Kanalizacije, Pregled trita Uvod, Podjela, Elementi, Elementi, Zatita i izvedba Uvod, Lokalno i Centralno grijanje, Sustavi grijanja, Dimnjaci, Grijaa tijela Ventilacija: Prirodna i umjetna, Izmjena zraka

HVAC Instalacije

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 8 Pozarni vodovod, Priprema tople vode
Str. 3/30

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 8 Pozarni vodovod, Priprema tople vode
Str. 4/30

POARNI VODOVOD Poarni vodovod slui za spreavanje irenja poara do dolaska vatrogasnih jedinica. Kod poarnih vodovoda razlikujemo - Vanjski poarni vodovod (podzemni i nadzemni) - Unutranji poarni vodovod (Unutranja hidrantska mrea) Vanjska hidrantska mrea obino je sastavni dio komunalne mree i projektira se u sklopu komunalnog ureenja zone. U nekim sluajevima moe biti i dio dvorine mree (javne zgrade). Unutranja hidrantska mrea projektira se zajedno s vodovodnom mreom i sastavni je dio kune instalacije.

VANJSKA HIDRANTSKA MREA Vanjska hidrantska mrea ima vanjske hidrante na koje se nadovezuje cijev s mlaznicom. Ovim ureajem rukuju vatrogasci ili osoblje zgrade (javna zgrada). Hidranti mogu biti podzemni ili nadzemni (crte desno), a ima ih raznih izvedbi (dole).

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 8 Pozarni vodovod, Priprema tople vode
Str. 5/30

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 8 Pozarni vodovod, Priprema tople vode
Str. 6/30

UNUTARNJA HIDRANTSKA MREA Unutarnja hidrantska mrea je sastavni dio kune instalacije. To je najrasprostranjeniji sustav za gaenje poara u zgradama, a svrha mu je ugasiti manji poar, tj. sprijeiti irenje poara dok ne dou vatrogasci. Unutarnja hidrantska mrea moe biti: - Mokra u hidrantskim cijevima se uvijek nalazi voda pod tlakom, ili - Suha u hidrantskim cijevima nema vode. U sluaju poara vatrogasci ovu mreu prikljuuju na vodovodnu mreu i koriste je za gaenje poara.

SUHA HIDRANTSKA MREA Princip rada suhe hidrantske mree prikazan je na slici. Vatrogasno vozilo je prikljueno na vanjski hidrant i opskrbljuje kunu hidrantsku mreu vodom. Suhe hidrantske mree u pravilu valja izbjegavati, a postavljaju se samo izuzetno, kad postoji opasnost od smrzavanja vode, ili kod previsokih zgrada i sl. Suhi poarni vodovi se obavezno izvode iz elinih cijevi (negorive!), a obino imaju promjer 50 mm.

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 8 Pozarni vodovod, Priprema tople vode
Str. 7/30

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 8 Pozarni vodovod, Priprema tople vode
Str. 8/30

MOKRA HIDRANTSKA MREA Mokra hidrantska mrea (najee samo: Hidrantska mrea) sastoji se od poarne vertikale na koju se prikljuuju zidni hidranti (H) na mjestima gdje su potrebni. Poarni vod je obino zasebni vod, na koji je takoer potrebno postaviti vodomjer na poetku razvoda. Kao i kod suhe mree, poarni vodovi se obavezno izvode iz elinih cijevi (negorive!), i takoer obino imaju promjer 50 mm. Na vrhu vertikale obino se postavlja zrani ventil. Dobro je na vrhu vertikale predvidjeti jedno ili vie stalno toeih mjesta.

MOKRA HIDRANTSKA MREA Unutranja hidrantska mrea zavrava ormariem s namotanim crijevom i mlaznicom. Crijevo je obino duljine 15 m, izraeno od gumiranog platna (trevire) i namotano na kolut (postoje i drugaiji sustavi). Zidni hidranti se postavljaju na nain da se s najmanjim brojem hidranata omogui gaenje vatre koja se moe pojaviti na bilo kojem mjestu u zgradi. Zidni hidrantski ormari mora biti postavljen na lako dostupnom i vidljivom mjestu. Obino je oznaen slovom H.

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 8 Pozarni vodovod, Priprema tople vode
Str. 9/30

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 8 Pozarni vodovod, Priprema tople vode
Str. 10/30

PRORAUN HIDRANTSKE MREE


Hidrantska mrea se proraunava na potpuno isti nain kao i standardna vodovodna mrea. Koliinu vode i tlakove za unutarnju hidrantsku mreu propisuje MUP u dogovoru s vatrogascima, ovisno o namjeni zgrade, njenoj povrini, kubaturi i sl. Kod uobiajenih stambenih i stambeno-poslovnih zgrada moe se uzeti da je potrebna koliina na izljevu za cijev 50 je 50 IJ, a potreban tlak na najviem izljevu min. 2-3 mVS uz istovremeni rad bar 2 hidranta.

RASPORED HIDRANATA
Pravilnim rasporedom poarnih hidranata vano je omoguiti mogunost gaenja poara u bilo kojem dijelu zgrade. Duljina crijeva je obino 15 m, a na ispustu mlaz ima min. 2.0 mVS, to daje ukupni radijus od 17 m.
SAMOPOSLUGA Protupoarni hidrant celicna cijev 50
R= R= R= 17 15 .0 15 .0 m .0 m m

POM. PROSTOR
R= 17 .0 m
R= 15 .0

17 .0

Protupoarni hidrant celicna cijev 50

R=

R=

17 .0

Vodomjerni ormaric Dovod vode iz gr. vod. PEHD cijev 50

15 .0

R=

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 8 Pozarni vodovod, Priprema tople vode
Str. 11/30

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 8 Pozarni vodovod, Priprema tople vode
Str. 12/30

SPRINKLER INSTALCIJA Sprinkler (prinkler, Prskalica) instalacija je automatska instalacija koja slui za gaenje poara odmah na mjestu njegovog nastanka. Primjenjuju se u prostorijama u kojima je opasnost od poara naroito velika (skladita, garae, pozornice, robne kue, itd.) Sprinklerski ureaj ne zamjenjuje hidrant ve ga nadopunjuje i mora biti potpuno odijeljen od njega. Sprinklerski ureaj se sastoji od cijevne vodovodne mree smjetene pod stropom, na kojoj su na odreenim razmacima smjetene prskalice (sprinkleri). Prskalice sadre lako topivi lem (ili ampulu) koji se pri poaru rastopi, tako da prskanje starta automatski. Ovisno o visini nad podom i meusobnom razmaku, prskalice mogu namoiti povrinu od 9 do 12 m2, pri izljevnom tlaku 5 mVS.

SPRINKLER INSTALCIJA Poeci primjene sprinklera seu u drugu polovinu 19-tog stoljea, a danas je sprinkler najraireniji sustav za automatsko gaenje. Susreemo ga u svim veim robnim kuama, u hotelima, bolnicama, podzemnim garaama, brojnim javnim i poslovnim objektima, u skladitima, visokoregalnim skladitima, industrijskim pogonima i na putnikim brodovima. Dvije su osnovne vrste sprinkler sustava - mokri i suhi. Kod mokrog sustava je voda pod pritiskom stalno u cjevovodima, to je primjereno grijanim prostorima. Kod suhog sustava, koji se moe koristiti i za podruja sa niskim ili sa veoma visokim temperaturama, u cjevovodima je u pripravnom stanju stlaeni zrak, a voda dolazi nakon aktiviranja sprinkler mlaznice. Cijevnu mreu od izvora vode dijeli mokra ili suha sprinkler ventilska stanica. Ista omoguuje lokalni zvuni alarm putem alarmnog zvona, te prosljeenje poarnog signala putem tlane sklopke. Sprinkler instalacije mogu se raditi i kao Vodene zavjese.

R= 17 .0

R= 15 .0

CAFFE BAR

R= .0 17 m
R= .0 15 m

R= 15.0 m

m
.0

R=

17

Protupoarni hidrant celicna cijev 50

1 R= 5.0 m

.0 17 R= m

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 8 Pozarni vodovod, Priprema tople vode
Str. 13/30

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 8 Pozarni vodovod, Priprema tople vode
Str. 14/30

SPRINKLER INSTALCIJA Princip rada


1) 2) 3) 4) 5) Sprinklerska cisterna za skladitenje vode Pumpa 10 Tlani spremnik Komprimirani zrak Komandni ventil 6) 7) 8) 9) 10) Optiki alarmni signal Sprinkler mrea Tlani prekida Alarmna naprava Prskalica

SPRINKLER INSTALCIJA - IZVOENJE Sprinklerska mrea se moe postaviti u granastom ili optjecajnom (prstenasta) obliku. Sprinklerska mrea treba biti podijeljena u sekcije. Broj prskalica u svakoj sekciji ovisi o stupnju opasnosti, a obino se kree do 800 prskalica. Svaka sekcija ima posebni komandni ventil i alarmni ureaj. Za odvodnju poarne vode treba predvidjeti slivnike dostatnog kapaciteta.

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 8 Pozarni vodovod, Priprema tople vode
Str. 15/30

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 8 Pozarni vodovod, Priprema tople vode
Str. 16/30

SPRINKLER INSTALCIJA DIMENZIONIRANJE Projektiranje i izvoenje sprinkler sustava je sloen postupak, koji obuhvaa mnogo parametara za svaki konkretni objekt. Za projektiranje se najee koriste smjernice Saveza njemakih osiguravajuih drutava - VdS, te ameriki propisi NFPAZ. Naelni odabir poloaja i broja prskalica, kao i promjera cijevi mogu se koristiti dole prikazane tablice. Prskalice se postavljaju na cijevnu mreu, paralelno sa stropom, na udaljenosti 10 do 25 cm. Mogu se postaviti s prskalicom okrenutom gore ili dole. Najvei broj sprinklera na jednoj grani je 6. Najmanji promjer grane je 20.
Stupanj opasnosti Normalan Povean Eksplozija Razmak u m Meusobni 3 2.5 1.6 Od zida 1.5 1.25 0.8 Povrina mlaza (m ) 9.0 6.0 3.0
2

POSEBNE PROTUPOARNE INSTALACIJE Pjena je efikasno sredstvo za gaenje prvenstveno kemikalija i naftnih derivata, nastaje mijeanjem vode, pjenila i zraka. Primjena je najea u naftnim postrojenjima, rezervoarskim prostorima, istakalitima, aerodromima, avionskim hangarima. Ugljini dioksid (CO2) je stabilni plin koji poar gasi efektom guenja, te je prikladan prvenstveno za totalnu zatitu, ali i za lokalnu primjenu, i to u veoma irokom rasponu - industrijska postrojenja, transformatori u zatvorenom prostoru, lakirnice. Plin FM-200 je veoma prikladan za gaenje prostorija sa skupom opremom. Koristi se za gaenje elektronske opreme, u laboratorijima, muzejima i vrijednim arhivama.

Promjer cijevi (mm) 20 25 32 40 50 65 80 100 125 150

Broj prskalica

Opasnost Normalna Poveana 1 1 3 2 5 4 9 5 18 10 28 20 46 36 115 80 150 140 200 200

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 8 Pozarni vodovod, Priprema tople vode
Str. 17/30

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 8 Pozarni vodovod, Priprema tople vode
Str. 18/30

TOPLA VODA Ureaji za opskrbu toplom vodom omoguavaju dobivanje i uporabu tople vode za higijenske i tehnike potrebe na svakom potronom mjestu u zgradi u dovoljnoj koliini, dobroj kvaliteti, prikladnoj temperaturi i povoljnoj cijeni. Osobna potronja vode po stanovniku (Hrvatska) kree se od 75 do 225 l/dan, od ega oko 25-40% otpada na hladnu, a 60-75% n toplu vodu. Topla voda se upotrebljava za: Osobno pranje (umivanje i kupanje), Pranje rublja i posua, Pranje prostorija, Pripremu jela i dr. Znatno vie nego u kuanstvima, topla voda se koristi u javnim zgradama: restorani, kavane, hoteli, bolnice, kupalita i sl. U industriji, topla voda se koristi i za tehnoloke potrebe kao sastavni dio proizvodnje ili proizvoda (pekare, pivovare). U privredi je potronja tople vode i vea nego u kuanstvima.

UREAJI ZA PRIPREMU TOPLE VODE Ureaji za pripremu tople vode sastavni su dijelovi unutranjeg vodovoda, i njihov poloaj i veliina mora biti obraen projektom Vodovoda i Kanalizacije. Razlikuju se i dijele prema: - Domet djelovanja: lokalni, centralni i daljinski, i - Vrsta goriva koju koriste: elektrini, plinski, kruta goriva. Grijai vode mogu biti niskotlani (otvoreni, netlani pod atmosferskim tlakom) ili visokotlani (zatvoreni, tlani pod tlakom vodovoda). Prema nainu proizvodnje tople vode dijele se na: - Akumulacijski vea koliina vode se zagrije prije poetka potronje - Protoni voda se zagrijava prilikom proticanja kroz grija - Kombinirani koriste oba naina istovremeno

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 8 Pozarni vodovod, Priprema tople vode
Str. 19/30

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 8 Pozarni vodovod, Priprema tople vode
Str. 20/30

AKUMULACIJSKI GRIJAI (BOJLERI) U akumulacijskim elektrinim grijaima vea koliina vode se unaprijed zagrije i stalno je na raspolaganju potroau, a pri potronji i za vrijeme pauza automatski se dogrijava. Sastoje se od kotla koji je uvijek pun vode i dobro toplinski izoliran, elektrinog grijaa i automatskog regulatora. Iako bojleri, u principu, mogu biti nisko i visokotlani, kuanski bojleri su u pravilu visokotlani, s nazivnim tlakom 6 bara.

AKUMULACIJSKI GRIJAI (BOJLERI) Princip rada Otvaranjem ventila za toplu vodu hladna voda iz cijevne mree ulazi u kotao i istiskuje zagrijanu vodu kroz cijev na vrhu kotla. Grijai zapremine preko 10 l moraju imati odbojni ventil koji sprjeava da zagrijana voda prijee u vodovodnu mreu. Zagrijavanje vode se obino kontrolira automatskim termostatom.

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 8 Pozarni vodovod, Priprema tople vode
Str. 21/30

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 8 Pozarni vodovod, Priprema tople vode
Str. 22/30

AKUMULACIJSKI GRIJAI (BOJLERI) Mali kuni sustavi Kuni bojleri, za pojedinane stanove ili manje poslovne prostore, obino se proizvode u dimenzijama zapremine: 5 l, 10 l (za kuhinje), te 30 l, 50 l i 80 l za kupaonice. U pravilu su tlani (radni tlak 6 bara), i sa snagom grijaa od 1000-4000 W. Iako su u principu vrlo sigurni ureaji, ipak ih je dobro postavljati ne u neposrednoj blizini toeih mjesta (npr. ne iznad kade, ve iznad perilice rublja!). Ako to nije mogue potrebno je ugraditi fidovu sklopku na elektro instalaciju bojlera.
Bojleri: 5 i 10 l

AKUMULACIJSKI GRIJAI (BOJLERI) Vei sustavi Kod potrebe za veom koliinom tople vode mogu se instalirati vei bojleri. Ovi bojleri se rade standardno u zapreminama 120, 150 i 200 l, a za vee potrebe (industrija, bolnice i sl.) postoje i vei.

Bojleri: 30, 50 i 80 l

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 8 Pozarni vodovod, Priprema tople vode
Str. 23/30

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 8 Pozarni vodovod, Priprema tople vode
Str. 24/30

AKUMULACIJSKI GRIJAI (BOJLERI) Izbor Elektrini grijai izabiru se prema potrebnoj koliini vode, njenoj temperaturi, trajanju zagrijavanja i broju potronih mjesta. Pri tome je potrebno voditi rauna o ukupnoj snazi elektrinih grijaa, te veliini i mogunosti smjetaja. U tablici su prikazani neki uobiajeni bojleri s uobiajenim snagama grijaa. Veliki bojleri se postavljaju u Trajanje zagrijavanja vode (min) kupatilima, sa to kraim duljinama Zapremina bojlera cijevi da se voda to manje hladi. Snaga grijaa (kW) (lit) Mali bojleri se obino postavljaju u 1.0 1.5 2.0 3.0 4.0 kuhinjama ispod sudopera ili u wc5 14 ima ispod lavandina. 10 38 28
30 50 80 100 120 150 170 282 450 112 188 300 380 450 85 140 225 310 340 420 56 94 150 188 225 282 42 70 112 140 170

PROTONI BOJLERI Protoni bojleri zagrijavaju vodu pri njenom protjecanju. Njihova veliina je stoga znatno manja od akumulacijskih bojlera, ali su im grijai vrlo velike snage. Zbog toga im je potrebna trofazna struja i znatno jai elektrini vodovi. Uinak im je dan u tablici:
Snaga grijaa (kW) 12 18 21 Protok pri temp. (l/s) 40 0.09 0.14 0.16 55 0.06 0.09 0.11 Trajanje punjenja (min) kada 150 l 27.0 18.0 15.5 praonik 20 l 5.5 3.5 3.0

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 8 Pozarni vodovod, Priprema tople vode
Str. 25/30

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 8 Pozarni vodovod, Priprema tople vode
Str. 26/30

CENTRALNI SUSTAVI
Centralna opskrba toplom vodom dolazi u obzir za zgrade kao npr. hoteli, bolnice, javna kupalita, industrijska postrojenja i sl., ali takoer i za male zgrade. Takoer, centralni sustavi su i sustavi centralnog grijanja. Centralna opskrba ima niz prednosti: uteda u prostoru (nema lokalnih aparata), topla voda je uvijek na raspolaganju, ugodna upotreba, relativno manji investicijski i trokovi odravanja. Nedostaci su: duga cijevna mrea (vei gubici topline), ovisnost o reimu loenja, tekoa obrauna potronje i sl. Stupanj korisnosti starih instalacija je oko 20%, a novih do 60%, to je jo uvijek relativno malo.

CENTRALNI SUSTAVI Centralni sustavi se, u pravilu, sastoje od kotlova za zagrijavanje vode (veliki bojler), skladinih tankova (cisterni) i cjevovodnog sustava. Kod centralne pripreme tople vode voda se najee koristi i za sanitarne potrebe, a i za potrebe grijanja prostorija.

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 8 Pozarni vodovod, Priprema tople vode
Str. 27/30

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 8 Pozarni vodovod, Priprema tople vode
Str. 28/30

BOJLERI NA SUNEVU ENERGIJU


U zadnje vrijeme prisutni su sustavi grijanja vode na sunevu energiju (solarni kolektori). Ovaj sustav ima vie varijanti, a najee su: otvoreni, u kojima voda koju treba zagrijati prolazi direktno kroz kolektor na krovu, ili zatvoreni, u kojima su kolektori popunjeni tekuinom koja se ne smrzava (npr. antifriz). Ovaj sustav je vrlo ekonomian i u EU u stalnom porastu. Plan Europske Unije je instalirati 100 milijuna m2 sunevih kolektora do kraja 2010. godine.

DIMENZIONIRANJE CIJEVNE MREE ZA TOPLU VODU Kod lokalne pripreme tople vode (npr. bojler u kupaonici) cijevna mrea za toplu vodu se obino ne dimenzionira, ve se dimenzije cijevi odabiru jednake onima za hladnu vodu. Kod centralnih sustava zagrijavanja vode cijevnu mreu je potrebno proraunati po svim pravilima kao i za hladnu vodu.

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 8 Pozarni vodovod, Priprema tople vode
Str. 29/30

Instalacije Dio 2. - Vodovod Predavanje br. 8 Pozarni vodovod, Priprema tople vode
Str. 30/30

IZOLIRANJE CIJEVNE MREE ZA TOPLU VODU


Izolacijom cijevi kojima se provodi topla voda smanjujemo gubitke topline. Toplinska izolacija cijevi najee se izvodi: jastucima od staklene ili mineralne vune, tj.pjenastim izolatorima. Debljina izolacijskih slojeva ovisi o vrsti materijala izolacije i cijevi, temperaturi vode i sl., a najee se kree od 15 mm do 50 mm. Kotlovi, bojleri i sl. oprema se najee isporuuje s ugraenom izolacijom. Pri postavljanju izolacije mora se voditi rauna o prirubnicama i drugim dijelovima koji moraju biti dostupni bez skidanja izolacije

ZATITA OD KOROZIJE I INKRUSTACIJE


Korozija je nagrizanje i razaranje metala, a inkrustacija je izluivanje kamenca iz vode i stvaranje sloja koji se vee za cijev, a naroito je izraena kod hrapavih cijevi. Ove pojave su naroito naglaene kod tople vode (iznad 60 C). Za izbjegavanje obje ove pojave dobro je temperaturu vode drati ispod 60 C i koristiti cijevi koje su manje hrapave, tj. nisu podlone koroziji (PEHD i PP cijevi).

Instalacije Dio 3. Zajednicki dio ViK Predavanje br. 9 Projekt Vodovoda i Kanalizacije, Pregled trzita
Str. 2/35

Predmet: Instalacije, fond sati: 30+30, ECTS: 5


Dvosat 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 Elektro instalacije Zajedniki dio 1. dio 2. dio Grijanje Ventilacija i Izmjena zraka Vodovod i Kanalizacija Kanalizacija Generalna Tema Ua tema Tema dvosata Opi dio, Sanitarni ureaji i predmeti Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi Specijalni objekti, Sheme spajanja, Proraun kune kanalizacije Odvodnja oborinske vode, Izvoenje i zatita kanalizacije Vodovod (hladna i topla voda) Opi dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme Izvoenje vodovoda, Proraun vodovoda Poarni vodovod, Priprema tople vode Projekt Vodovoda i Kanalizacije, Pregled trita Uvod, Podjela, Elementi, Elementi, Zatita i izvedba Uvod, Lokalno i Centralno grijanje, Sustavi grijanja, Dimnjaci, Grijaa tijela Ventilacija: Prirodna i umjetna, Izmjena zraka

HVAC Instalacije

Instalacije Dio 3. Zajednicki dio ViK Predavanje br. 9 Projekt Vodovoda i Kanalizacije, Pregled trzita
Str. 3/35

Instalacije Dio 3. Zajednicki dio ViK Predavanje br. 9 Projekt Vodovoda i Kanalizacije, Pregled trzita
Str. 4/35

PROJEKT VODOVODA I KANALIZACIJE Projekt vodovodne i kanalizacijske mree mora biti usklaen da bi se izbjegle kolizije jedne mree s drugom. U tu svrhu obino se instalacije vodovoda i kanalizacije razvode na istim podlogama, s tim to se u cilju jasnijeg prikaza konano vodovodna i kanalizacijska mrea odvojeno prikazuju (printaju).

PROJEKTIRANJE VODOVODA I KANALIZACIJE Projekt Vodovoda i Kanalizacije sastoji se od tekstualnog dijela i nacrta. Tekstualni dio sadrava: 1. 2. 3. 4. 5. 6. Projektni zadatak Suglasnost gradskog komunalnog poduzea vodovoda i kanalizacije Tehniki opis Proraun Vodovoda i Kanalizacije Osnovne i posebne tehnike uvjete Predmjer i Predraun

Instalacije Dio 3. Zajednicki dio ViK Predavanje br. 9 Projekt Vodovoda i Kanalizacije, Pregled trzita
Str. 5/35

Instalacije Dio 3. Zajednicki dio ViK Predavanje br. 9 Projekt Vodovoda i Kanalizacije, Pregled trzita
Str. 6/35

PROJEKTIRANJE VODOVODA I KANALIZACIJE Nacrti projekta su: 1. 2. 3. 4. 5. 6. Situacija Vodovoda i Kanalizacije Temeljni razvod Vodovoda i Kanalizacije Relevantni tlocrti (Podrum, Prizemlje, 1. kat, Krov) Razvodi u sanitarnim prostorijama Sheme Vodovoda i Kanalizacije Ostali detalji (Septika jama, Okna, Mastolov, Vodomjerno okno, Zidni hidrant, Detalji prikljuka)

PROJEKTNI ZADATAK Projekt kune instalacije Vodovoda i Kanalizacije radi se na osnovu Projektnog zadatka kojeg daje investitor uz pomo svog savjetnika za instalacije, a potpisuju ga obje strane. U nekim sluajevima i projektant moe, na osnovu dogovora s investitorom, sastaviti projektni zadatak. Projektni zadatak bi trebao uvijek biti sastavni dio projektnog elaborata. Projektnim zadatkom se dogovorno utvruju ili odreuju svi potrebni parametri o instalaciji koja se projektira. Tako se otklanjaju izvjesni nesporazumi, to je u obostranom interesu i investitora i projektanta i izvoaa. Projektni zadatak treba sadravati: Ope podatke o zgradi koji su vani za instalaciju, Podatke o Vodovodu, Kanalizaciji, Sanitarnim predmetima i Armaturama.

Mjerilo izrade treba prilagoditi veliini zgrade, ali u svakom sluaju svi nacrti moraju biti u mjerilu koje je jasno i lako itljivo i na kojem se mogu uoiti svi relevantni podaci.

Instalacije Dio 3. Zajednicki dio ViK Predavanje br. 9 Projekt Vodovoda i Kanalizacije, Pregled trzita
Str. 7/35

Instalacije Dio 3. Zajednicki dio ViK Predavanje br. 9 Projekt Vodovoda i Kanalizacije, Pregled trzita
Str. 8/35

PROJEKTNI ZADATAK OPI PODACI Opi podaci sadrani u projektnom zadatku su: Broj zaposlenika (Korisnika i Posjetitelja); Nain opskrbe elektrinom energijom (npr. predvia li se vlastiti agregat); Odnos prema ostalim instalacijama (topla voda, grijanje, provjetravanje, klimatizacija) razgranienje tko e koji dio projektirati; Nain postavljanja vodova (skriveno, vidljivo, stupanj beumnosti)

PROJEKTNI ZADATAK VODOVOD Podaci o vodovodnoj mrei sadrani u projektnom zadatku su: Nain i vrst prikljuka na izvor vode (vodovodna mrea, atrnja, bunar, ostali izvori); Broj prikljuaka na vodovodnu mreu (da li je dostatan samo jedan); Odluke u sluaju alternativnih rjeenja (visoki spremnik, spremnik u podrumu, hidrofor, vrsta poarne zatite, potreba i nain polijevanja dvorita/vrta, specijalni prikljuci); Nain opskrbe toplom vodom (centralno, elektrini ili plinski grijai, kombinirano); Eventualno: materijali vodova (elik, PP, PE, bakar).

Instalacije Dio 3. Zajednicki dio ViK Predavanje br. 9 Projekt Vodovoda i Kanalizacije, Pregled trzita
Str. 9/35

Instalacije Dio 3. Zajednicki dio ViK Predavanje br. 9 Projekt Vodovoda i Kanalizacije, Pregled trzita
Str. 10/35

PROJEKTNI ZADATAK KANALIZACIJA Podaci o kanalizacijskoj mrei sadrani u projektnom zadatku su: Osnovni podaci o komunalnoj kanalizaciji i nain prikljuka (zajedniki ili separirani sustav); Materijal vodova (dvorini, temeljni, vertikale, grane i ogranci); Eventualni opis specijalnih zahtjeva za pojedine kanalizacijske grane (kanalizacija s poveanom koliinom kemijskih tvari i sl.); Eventualno podizanje otpadne vode; Eventualna potreba za neutralizacijom, hlaenjem, dekontaminacijom, dezinfekcijom, odstranjivanjem masti i ulja, odstranjivanjem pijeska Ako nema komunalne kanalizacije, nain i stupanj proiavanja i mogunost isputanja proiene otpadne vode.

PROJEKTNI ZADATAK SANITARNI PREDMETI I ARMATURE Podaci o Sanitarnim predmetima i Armaturama mrei sadrani u projektnom zadatku su: Vrste, tipovi i dimenzije sanitarnih sprava, odnos prema HRN, kada domai ili inozemni proizvod; Vrste i tipovi armatura uz sanitarne sprave.

Projektni zadatak za vodovod i kanalizaciju treba potvrditi glavni projektant (u pravilu arhitekt). Za industrijske zgrade treba ga osim njega potvrditi i ovlateni projektant tehnolokog dijela projekta.

Instalacije Dio 3. Zajednicki dio ViK Predavanje br. 9 Projekt Vodovoda i Kanalizacije, Pregled trzita
Str. 11/35

Instalacije Dio 3. Zajednicki dio ViK Predavanje br. 9 Projekt Vodovoda i Kanalizacije, Pregled trzita
Str. 12/35

SUGLASNOST I PODACI ZA PRIKLJUKE Suglasnost i podaci za prikljuke na komunalni vodovod i kanalizaciju pribavlja investitor od gradskog komunalnog poduzea (u Splitu: Vodovod i kanalizacija d.o.o. Split, Biokovska 3, Split). Gradsko komunalno poduzee izdaje naelnu suglasnost za prikljuke u obliku dopisa uz eventualne uvjete. Na nacrtu uline cijevne mree i parcele daju se podaci: o poloaju i udaljenosti uline vodovodne i kanalizacijske cijevi, o promjeru i materijalu uline cijevi; o njenoj dubini (za kanalizaciju bi trebalo dati podatak o nadmorskoj visini kote dna cijevi/kanala i poklopca okna); o tlaku vode u vodovodnoj ulinoj cijevi s kojom se moe raunati; o visini uspora na mjestu kanalskog prikljuka.

TEHNIKI OPIS Tehniki opis (Tehniki izvjetaj) projekta treba rijeima dati saeti opis instalacije sa svim osnovnim podacima i opisati sve to se ne moe potpuno izraziti nacrtima. Tehniki opis treba upravo biti skoncentriran na podatke koje je teko nacrtati, a izbjegavati opise dijelova koji su jasno vidljivi u crteima. Tehniki opis se obino dijeli na odjeljke: Vodovod hladna voda, Topla voda, Kanalizacija, Sanitarni predmeti i armature.

Instalacije Dio 3. Zajednicki dio ViK Predavanje br. 9 Projekt Vodovoda i Kanalizacije, Pregled trzita
Str. 13/35

Instalacije Dio 3. Zajednicki dio ViK Predavanje br. 9 Projekt Vodovoda i Kanalizacije, Pregled trzita
Str. 14/35

TEHNIKI OPIS VODOVOD Kratak opis mjesta prikljuka na ulinu cijev, promjer cijevi i tlak u njoj; Podjela zgrade na zone (kad je zgrada visoka a tlak nedovoljan; dobro je zoniranje popratiti sa skicom); Mjesto i opis visokih, katnih ili podrumskih spremnika (zbog osiguranja u sluaju nedostatka vode u naselju), eventualna hidroforska ili slina postrojenja; Smjetaj i opis dvorinih vodova, razvodnih vodova u zgradi, vertikala, grana i ogranaka; Mjesta pranjenja cijevne mree; Materijal cijevi, njihovo privrivanje, toplinska i zvuna izolacija i zatita od korozije; Nain gaenja poara (hidranti, sprinkleri); Nain ispitivanja cijevne mree.

TEHNIKI OPIS TOPLA VODA Opis naina opskrbe toplom vodom (centralno, lokalni grijai); Razmjenjivai topline centralne opskrbe (njihov poloaj i tko e ih proraunati); Razvod tople vode odnos prema razvodu hladne vode; Optjecajni (cirkularni) vodovi; Cijevi materijal cijevi i njihova toplinska i zvuna izolacija; Zatita od korozije. SANITARNI PREDMETI I ARMATURE Za sanitarne i druge predmete i armature daju se najkrai opisi, tipovi, vrste, oblici, materijal i nain privrivanja.

Instalacije Dio 3. Zajednicki dio ViK Predavanje br. 9 Projekt Vodovoda i Kanalizacije, Pregled trzita
Str. 15/35

Instalacije Dio 3. Zajednicki dio ViK Predavanje br. 9 Projekt Vodovoda i Kanalizacije, Pregled trzita
Str. 16/35

TEHNIKI OPIS KANALIZACIJA Kratak opis kanalizacijskog sustava, mjesta prikljuka, promjera ulinog kanala/cijevi, odnosno nain uklanjanja otpadne vode; Smjetaj i trase dvorinih kanala/cijevi; Sabirne jame (kad ulini kanal/cijev nije na zadovoljavajuoj dubini); Mjesto i poloaj temeljnog kanalizacijskog razvoda, vertikala, grana, ogranaka, sekundarne ventilacije, kinih vertikala i sl.; Nagibi cijevi; Nain odvoenja kinice s krova i terasa; Cijevni vodovi, materijal, privrenje, toplinska i zvuna izolacija, zatita od korozije i eventualnog mehanikog oteenja; Okna, vrste, materijali, poklopci; Nain ispitivanja cijevne mree.

PREGLED TRITA Na tritu postoji niz firmi koje nude svoje proizvode za izradu vodovodne i kanalizacijske mree, kako kune tako i komunalne. U nastavku su nabrojane neke od njih s kratkim opisom proizvoda i usluga koje one pruaju.

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 10 Osnovne definicije i podjela, Elementi elektricnih instalacija

Str. 2/56

Predmet: Instalacije, fond sati: 30+30, ECTS: 5


Dvosat 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 Elektro instalacije Zajedniki dio 1. dio 2. dio Grijanje Ventilacija i Izmjena zraka Vodovod i Kanalizacija Kanalizacija Generalna Tema Ua tema Tema dvosata Opi dio, Sanitarni ureaji i predmeti Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi Specijalni objekti, Sheme spajanja, Proraun kune kanalizacije Odvodnja oborinske vode, Izvoenje i zatita kanalizacije Vodovod (hladna i topla voda) Opi dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme Izvoenje vodovoda, Proraun vodovoda Poarni vodovod, Priprema tople vode Projekt Vodovoda i Kanalizacije, Pregled trita Uvod, Podjela, Elementi, Elementi, Zatita i izvedba Uvod, Lokalno i Centralno grijanje, Sustavi grijanja, Dimnjaci, Grijaa tijela Ventilacija: Prirodna i umjetna, Izmjena zraka

HVAC Instalacije

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 10 Osnovne definicije i podjela, Elementi elektricnih instalacija

Str. 3/56

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 10 Osnovne definicije i podjela, Elementi elektricnih instalacija

Str. 4/56

ELEKTRINE INSTALACIJE Elektro instalacije, kao uostalom i cjelokupna tehnologija u elektrici, znatno su se razvile u prethodnih 20-ak godina. Promijenili su se i elementi koji se koriste u elektro instalacijama. Tehnologija na podruju elektro instalacija stalno napreduje tako da instalacije postaju sve kompleksnije. Takoer, prisutan je i jedan paradoks, a to je da je sve vea potreba za elektrinom energijom, a ujedno se zahtijeva i njena tednja.

OSNOVNE DEFINICIJE Pojam elektroenergetska mrea (elektrina mrea) u najirem smislu podrazumijeva generatore el. energije, transformatore, vodove i troila, dakle itav elektroenergetski sustav. Meutim, esto se pod pojmom elektroenergetska mrea misli samo na dio elektroenergetskog sustava i to na kunu Niskonaponsku mreu. Niskonaponskom mreom smatramo strujne krugove (sa svim elementima) nazivnog napona do 1 kV od izvora (obino trafostanice) do potroaa, odnosno do kunog prikljunog ormaria. Elektrinom instalacijom smatramo strujne krugove nakon kunog prikljunog ormaria. Moemo rei da su elektrine instalacije odgovarajui povezane elektrine naprave koje posreduju u prijenosu elektrine energije od izvora do troila.

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 10 Osnovne definicije i podjela, Elementi elektricnih instalacija

Str. 5/56

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 10 Osnovne definicije i podjela, Elementi elektricnih instalacija

Str. 6/56

PODJELA ELEKTRINIH INSTALACIJA S obzirom na podruje primjene elektrine instalacije moemo podijeliti na: Elektroenergetske instalacije: Instalacije rasvjete Instalacije elektromotornih postrojenja Instalacije elektrotermikih postrojenja Telekomunikacijske instalacije (instalacije niskog napona): Telefonske instalacije Instalacije kunih telefona (interfoni i sl.) Instalacije antenskih sustava Instalacije ozvuenja (razglas i sl.) Instalacije alarmnih sustava Instalacije vatrodojave Instalacije raunalnih mrea, LAN mree i sl.

Granica izmeu elektrine mree i instalacije PO prikljuni ormar RO razvodni ormar

Industrijska mrea i instalacije TS transformatorska stanica

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 10 Osnovne definicije i podjela, Elementi elektricnih instalacija

Str. 7/56

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 10 Osnovne definicije i podjela, Elementi elektricnih instalacija

Str. 8/56

PODJELA ELEKTRINIH INSTALACIJA Elektrine instalacije takoer moemo podijeliti i prema: Karakteristike napajanja: (vrsta struje (izmjenina: AC, istosmjerna: DC), nazivni napon, vrno optereenje i sl.; Vrsta sustava za napajanje: Opi sustav napajanja napajanje iz javne mree; Sustav sigurnosnog napajanja rasvjeta u nudi i sl., pri emu se koriste akumulatori i baterije, Pomoni sustav napajanja s dizel agregatima i sl.; Vrsta instalacijskog strujnog kruga: Opi strujni krug i Posebni strujni krug (dizala, kotlovnice, hidrofori); Vrsta razdjelnog sustava: predstavlja ustvari vrstu i broj vodia pod naponom i odnosom prema zemlji (uzemljenje), pa tako imamo AC: jednofazni sustav (2 vodia), dvofazni (3 ili 5) i trofazni (3 ili 4), i DC (2 ili 3 vodia); Usklaenost opreme; Odravanje instalacija.

ELEKTRINE SHEME Elektrine sheme su vrlo vani dio elektrotehnike prakse. To su razni nacrti kojima se, uz pomo simbola prikazuje neki stroj ili sklop. Elektrina shema prikazuje nain djelovanja stroja, tok struje i/ili spojeve vodova, ili sve to skupa. Tehnika regulativa predvia razne vrste shema. U graevinarstvu najvaniji je nacrt elektrine instalacije stana/zgrade. Na tom nacrtu prikazani su potroai i vodovi do potroaa.

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 10 Osnovne definicije i podjela, Elementi elektricnih instalacija

Str. 9/56

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 10 Osnovne definicije i podjela, Elementi elektricnih instalacija

Str. 10/56

ELEKTRINI SIMBOLI Da bi se razumio nacrt elektrine instalacije, potrebno je poznavati simbole koji se koriste i to oni oznaavaju.

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 10 Osnovne definicije i podjela, Elementi elektricnih instalacija

Str. 11/56

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 10 Osnovne definicije i podjela, Elementi elektricnih instalacija

Str. 12/56

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 10 Osnovne definicije i podjela, Elementi elektricnih instalacija

Str. 13/56

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 10 Osnovne definicije i podjela, Elementi elektricnih instalacija

Str. 14/56

ELEMENTI ELEKTRINIH INSTALACIJA Elektrina energija od mjesta proizvodnje do mjesta potronje prolazi kroz vie faza u kojima se transformira, prenosi, mjeri i rasporeuje. Pri tome su potrebni razni aparati i ureaji, koji se zbog tehnike, sigurnosne i praktine prirode koncentriraju na pojedina mjesta. Elementi elektrinih instalacija su: Razvodi (prikljuci) Elektrini vodovi (s priborom za postavljanje i spajanje), Upravljaki dio (prikljunice, utikai, sklopni aparati, zatita), Troila Mjerna oprema (brojila, uklopni satovi, ). Ovakva podjela je uvjetna, jer se kod izvoenja elektrinih instalacija koristi i razna druga oprema i materijali.

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 10 Osnovne definicije i podjela, Elementi elektricnih instalacija

Str. 15/56

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 10 Osnovne definicije i podjela, Elementi elektricnih instalacija

Str. 16/56

Podjela razvodnih ploa? Razvodne ploe razvode elektrinu energiju. Izbor tipa razvodne ploe ovisi o: - namjeni, mjestu postavljanja - optereenju - uvjetima smjetaja (IP zatita) - zatiti od udara elektrine struje - specifinim uvjetima ( npr. prenosivi, za vanjsku montau,.). a) VANJSKI RAZVODI: Kabelski razvodni ormari Kuni prikljuni ormari Kuni prikljuni-mjerni ormari b) UNUTARNJE RAZVODI Glavna razvodna ploa GRP Etani razdjelnici ER ( ili etani ormari EO ) Stanski razdjelnici RS

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 10 Osnovne definicije i podjela, Elementi elektricnih instalacija

Str. 17/56

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 10 Osnovne definicije i podjela, Elementi elektricnih instalacija

Str. 18/56

Kabelski razvodni ormari ( KRO ) koriste se za razvod el. energije u distributivnim mreama, industrijskim postrojenjima, razvoda javne rasvjete i sl.

Prvi element na uvodu elektrine energije u zgradu je Kuni prikljuni ormari ( KPO ), koriste se za prikljuak obiteljskih kua i manjih graevina na n. n. distributivnu elektroenergetsku mreu. Koriste se tipski ormari, razvod el. energije ostvaruje se osiguraima do 100 A. Ugrauje se na ogradnom zidu parcele ili na proelju graevine. Prikljuni ormari moe biti zavrni i prolazni s odvojkom za sljedei objekt. Kabelski KPO najee se ugrauje u zid na visini 0,6-1,1 m od tla. Izgraeni su od kvalitetne samougasive plastine mase koja prua dobru elektrinu zatitu. Izvedeni su u razredu II to zapravo znai da je zatita od dodira dijelova pod naponom izvedena dvostrukom izolacijom. Pristup ovim ormariima je omoguen samo ovlatenim osobama.

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 10 Osnovne definicije i podjela, Elementi elektricnih instalacija

Str. 19/56

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 10 Osnovne definicije i podjela, Elementi elektricnih instalacija

Str. 20/56

b) UNUTARNJE RAZVODNE PLOE Kuni prikljuni-mjerni ormari ( KPMO), koriste se za prikljuak obiteljskih kua i manjih graevina na n. n. distributivnu elektroenergetsku mreu. Koriste se tipski ormari, razvod el. energije ostvaruje se osiguraima do 100 A, a mjerenje se ostvaruje ugradnjom brojila potronje el. energije. Ugrauje se na proelju graevine. Glavna razvodna ploa GRP ( ili glavni razvodni ormar GRO ). Prikljuak se izvodi ( prema prethodnoj elekreoenergetskoj suglasnosti ) od KRO ili TS do glavne razvodne ploe GRP. GRP se u pravilu montira u ulaznom dijelu graevine. Ukoliko ima vie ulaza svaki ulaz ima svoju GRP. GRP se sastoji iz vie sekcija, meusobno odvojenih, svaka sekcija je opremljena vratima sa bravicom. Etani razdjelnici ER ( ili etani ormari EO ) U etanim razdjelnicima smjetena su brojila el. energije, u ovisnosti o broju stanova i glavni osigurai za svaki stan. Ukoliko na katu ima vie od etiri stana koriste se dva EO-a . Stanski razdjelnici RS Koriste se tipski razdjelnici, plastine izvedbe, koji se montiraju najee iznad ulaza u stan. Osim osiguraa u RS montiraju se i limitatori i zatitne strujne sklopke.

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 10 Osnovne definicije i podjela, Elementi elektricnih instalacija

Str. 21/56

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 10 Osnovne definicije i podjela, Elementi elektricnih instalacija

Str. 22/56

ELEKTRINI VODOVI Elektrini vodovi su skup elemenata sastavljenih od vodia, izolatora i drugog pribora koji slue za prijenos elektrine energije s jedne toke mree na drugu. Openito se sastoje od: vodia, izolacije, slojeva za zatitu vodia i izolacije, pribora i materijala za postavljanje, spajanje, zavravanje te mehaniku i elektrinu zatitu. VODI je osnovni element elektrinog voda koji ima zadatak voenja elektrine struje i jedini je aktivni dio voda. Vodii se obino izrauju od bakra (56-58 Sm/mm2) i aluminija (35-58 Sm/mm2), a ponekad i od srebra (60 Sm/mm2) (1 Sm (Simensmetar) = 1/Om). Presjeci energetskih vodia su normirani i iznose: 0.5, 0.75, 1, 1.5, 2.5, 4, 6, 10, 16, 25, 35, 50, 70, 95, 120, 150, 185, 240, 300, 400 mm2. Vodi se sastoji od jedne ili vie ica, pa govorimo o punom (masivnom) ili vieinom vodiu. Presjek vodia moe biti razliitog oblika, a najee su kruni sektorski ili uplji.

ELEKTRINI VODOVI IZOLACIJA razdvaja meusobno vodie. Za izolaciju se upotrebljava zrak kod vodova s golim vodiima, a kod ostalih vodova: papir, tekstil, guma i sl. SLOJEVI ZA ZATITU VODIA I IZOLACIJE od vlage, mehanikih, toplinskih i kemijskih utjecaja izrauju se od metala, gume, impregniranih tekstila i sl.

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 10 Osnovne definicije i podjela, Elementi elektricnih instalacija

Str. 23/56

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 10 Osnovne definicije i podjela, Elementi elektricnih instalacija

Str. 24/56

OZNAAVANJE ELEKTRINIH VODOVA


Kombinacija zelenoute boje primjenjuje se iskljuivo za oznaavanje vodia sa zatitnom funkcijom, tj. zatitnog i nultog vodia. Svjetlo plava boja se primjenjuje za oznaavanje neutralnog vodia, ali se moe primjenjivati i za fazne vodie. Crna i smea boja se primjenjuju za oznaavanje faznih vodia

NEKI PRIMJERI ELEKTRINIH VODOVA I NJIHOVOG KORITENJA

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 10 Osnovne definicije i podjela, Elementi elektricnih instalacija

Str. 25/56

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 10 Osnovne definicije i podjela, Elementi elektricnih instalacija

Str. 26/56

INSTALACIJSKE CIJEVI I PRIBOR Prema pravilniku za elektrine instalacije niskog napona vodi mora biti tako ugraen i postavljen da je zatien od vanjskih utjecaja. U elektrinim instalacijama uglavnom se upotrebljavaju izolirani vodovi postavljeni u cijevi ili kanale koji imaju ulogu zatite. Dijele se na plastine i metalne. Plastine cijevi se izrauju iz raznih termoplastinih masa, samougasivih, odnosno otpornih na gorenje. Mogu biti glatke, rebraste, krute i savitljive. Metalne instalacijske cijevi imaju prvenstveno ulogu mehanike zatite elektrinih vodova. U pravilu su eline, a rjee aluminijske. Metalne cijevi moraju imati izolacijsku oblogu. Treba ih obavezno povezati sabirnicom zatitnog vodia.

fizikalna svojstva: :Fleksibilna dvoslojna plastina cijev za teka mehanika

optereenja od polietilena, ute boje (posebne boje prema upitu). Otporna na udarce, pritisak i vanjske utjecaje kao to su voda, ulje, graevinski materijal i korozivne tvari. Temperatura primjene od -30 do 60C. namjena: Zatita cijevi za kabele u elektroindustriji i telefoniji kod polaganja u pod, beton i zemlju.
TIP / Type A:SRC Vanjski promjer (mm) / Outer diameter (mm) Unutarnji promjer (mm) / Inner diameter(mm) Kolut (m) / Coil (m) 40 40 32 50 50 50 41 50 63 63 51 50 75 75 62 25 90 90 75 25 110 110 92 25 125 125 106 25 140 140 121 25 160 160 140 25 200 200 180 25

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 10 Osnovne definicije i podjela, Elementi elektricnih instalacija

Str. 27/56

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 10 Osnovne definicije i podjela, Elementi elektricnih instalacija

Str. 28/56

Ovisno o vrsti ugradnje instalacija mijenjaju se i cijevi za polaganje. Spomenut emo neke koje se najee koriste u gradnji: 1. Elektroinstalacijska rebrasta cijev za betonsku ugradnju (TC) namjena: Koristi se za sve instalacije u zgradama, polaganjem u zidove od nezapaljivog materijala ili betona. fizikalna svojstva: Fleksibilna plastina cijev za teka mehanika optereenja od termoplasta HDP naranaste boje. Otporna je na udarce, pritisak i vanjske utjecaje kao to je voda, ulje, graevinski materijali i korozivne tvari. Nije otporna na plamen.

Elektro instalacijska rebrasta cijev za podbukno polaganje (ERC)

Elektroinstalacijska cijev za telefoniju (TRC)

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 10 Osnovne definicije i podjela, Elementi elektricnih instalacija

Str. 29/56

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 10 Osnovne definicije i podjela, Elementi elektricnih instalacija

Str. 30/56

Plastine kanalice Pribor za instalacijske cijevi U pribor za instalacijske cijevi ubrajamo sav materijal koji slui za polaganje i spajanje cijevi. Tu se ubrajaju: Uvodnice, lule i krajnice slue za zavravanje cijevi, odnosno uvoenje cijevi u razvodne kutije, ormare ili troila. 5. Elektroinstalacijska cijev za nadbukno polaganje (PNT) 6. Spiralna rebrasta cijev (FLEXI) Maksimalni broj vodia u cijevima ovisi o vrsti cijevi, njezinom promjeru, nainu polaganja i presjeku vodia (odnosno vrsti voda). Propisan je raspored i broj krutih P i mnogoinih P/M vodia u elektroinstalacijskim cijevima. Spojnice i lukovi slue za spajanje i zakretanje cijevi Obujmice slue za privrivanje cijevi Instalacijske kutije imaju viestruku namjenu

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 10 Osnovne definicije i podjela, Elementi elektricnih instalacija Primjeri instalacijskog pribora i njihove karakteristike

Str. 31/56

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 10 Osnovne definicije i podjela, Elementi elektricnih instalacija

Str. 32/56

Instalacijske kutije Instalacijske kutije se upotrebljavaju za krianje (odvajanje) cijevi odnosno vodova, prolaza vodova, montau prikljunica, sklopki ili tipkala te za spajanje odnosno nastavljanje vodia. Openito mogu se podijeliti prema: upotrebi ( montane, razvodne univerzalne); materijalu (plastine i metalne); obliku (okrugle i etvrtaste). Za podbukne instalacije uglavnom se upotrebljavaju plastine kutije sljedeih dimenzija: - okrugle, promjera 60, 70 ili 80 mm - etvrtaste, 95x95; 150x150; 200x200; 250x250 mm Za nadbuknu instalaciju upotrebljavaju se plastine i metalne kutije: - okrugle, promjera 80 mm dimenzija - etvrtaste, 70x70; 80x80; 100x100; 180x180. Razvodne kutije novije izvedbe (prema DIN-u) imaju na unutarnjoj strani podatak o dozvoljenom presjeku vodia, broju stezaljki i broju vodia.

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 10 Osnovne definicije i podjela, Elementi elektricnih instalacija

Str. 33/56

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 10 Osnovne definicije i podjela, Elementi elektricnih instalacija

Str. 34/56

Izbor instalacijskih kutija za termoplastne cijevi

Instalacijski pribor za betonsku ugradnju

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 10 Osnovne definicije i podjela, Elementi elektricnih instalacija

Str. 35/56

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 10 Osnovne definicije i podjela, Elementi elektricnih instalacija

Str. 36/56

UPRAVLJAKI DIO Prikljune naprave Sklopni aparati Zatita

PRIKLJUNE NAPRAVE slue za prikljuak prenosivih troila na elektrinu instalaciju. esto se upotrebljavaju za produavanje napojnih vodova. Obino se koristimo nazivima utinice, utikai, prijenosne prikljunice, i sl. Openito se mogu svrstati u dvije velike grupe: prikljune naprave za instalacije u stambenim i slinim prostorima prikljune naprave za instalacije u industriji

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 10 Osnovne definicije i podjela, Elementi elektricnih instalacija

Str. 37/56

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 10 Osnovne definicije i podjela, Elementi elektricnih instalacija

Str. 38/56

Prikljune naprave za stambene i sline objekte U elektrinim instalacijama zgrada i slinih prostora najee se upotrebljavaju prikljune naprave nazivnih struja do 16 A i za napone 250, 400 i 500 V. Uglavnom se radi o tropolnom prikljunom priboru ( ili dvopolni sa zatitnim vodiem oznaka L, N i P). Potrebni stupnjevi mehanike zatite su IP 20 i IP 41, a za ugradnju u garaama, podrumima i slinim prostorima IP 41 i IP 55. Utinice se postavljaju na visine: 0,3 - 0,4 m u sobama 0,6 - 1,2 m u radnim prostorima i kuhinjama 1,5 - 1,7 kupaonicama

Najee prikljune naprave: utikai i utinice (dvoploni i petopolni) siluminska prikljunica, prikljunica za stalni prikljuak, prenosiva prikljunica s prenaponskom zatitom.

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 10 Osnovne definicije i podjela, Elementi elektricnih instalacija

Str. 39/56

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 10 Osnovne definicije i podjela, Elementi elektricnih instalacija

Str. 40/56

Prikljune naprave za industriju Prikljune naprave za industriju se upotrebljavaju teim radnim uvjetima kao to su industrijski pogoni, gradilita, poljoprivredni objekti, radionice i sl. Konstrukcijski dijelovi ovih naprava najee su iz silumina ili jaih plastinih masa. Potrebni podaci kod ovih naprava su: nazivna struja 16, 32, 63, 125 i 200 A; nazivni napon 24, 42, 250, 500 i 750; pogonski napon; vrsta struje; oznaka proizvoaa; oznaka tipa; zatita od vlage; oznaka za poloaj zatitnog kontakta.

SKLOPNI APARATI Sklopni aparati slue za uspostavljanje, odravanje i prekidanje kontinuiteta ili diskontinuiteta strujnih krugova. - Podjela sklopnih aparata prema nazivnom naponu Niskonaponski NN (Un1kV) Visokonaponski VN (Un1kV)

10

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 10 Osnovne definicije i podjela, Elementi elektricnih instalacija

Str. 41/56

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 10 Osnovne definicije i podjela, Elementi elektricnih instalacija

Str. 42/56

Podjela sklopnih aparata prema funkciji i namjeni Sklopke Prekidai Rastavljai Pokretai Regulatori Odvodnici prenapona Sklopni blokovi

Slue za uklapanje, trajno voenje i prekidanje struja normalnog pogona i moguih preoptereenja, a vrlo kratko mogu voditi i struje kratkog spoja. Podjela prema nainu rada nainu ugradnje vrsti pogona prema izvedbi mogunosti uklapanja prema nainu spajanja prema primjeni prema izvedbi zatite sklopke

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 10 Osnovne definicije i podjela, Elementi elektricnih instalacija

Str. 43/56

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 10 Osnovne definicije i podjela, Elementi elektricnih instalacija

Str. 44/56

Prema nainu ugradnje sklopke mogu biti p/, n/ i za ugradnju u aparate Prema izvedbi sklopke mogu biti okretne, pregibne, mikro i potezne Prema nainu spajanja imamo jednopolne, dvopolne, grupne, serijske, izmjenine i krine Prema izvedbi zatite sklopke mogu biti ope izvedbe i vodonepropusne izvedbe

Uvijek se prikljuuju na fazni vodi U rasvjetnom grlu fazni vodi se uvijek spaja na sredinji unutranji kontakt Sklopkom moemo prekidati i neutralni vodi, ali samo skupa sa faznim Zatitni vodi se prikljuuje na metalne dijelove strujnog kruga (npr.armaturu fluorescentne svjetiljke) Sklopke se u pravilu postavljaju na 1-1,5m od tla (najee na 1,2 m), a potezne na 2,25m od tla

11

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 10 Osnovne definicije i podjela, Elementi elektricnih instalacija

Str. 45/56

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 10 Osnovne definicije i podjela, Elementi elektricnih instalacija

Str. 46/56

Jednopolna sklopka se koristi za ukljuenje/iskljuenje troila (grupe) troila sa jednog mjesta.

viepolna (razvijena) shema jednopolna shema

sklopka prekida fazu jer u suprotnome uz isklopljenu sklopku koja se nalazi u nul vodiu instalacija ostaje pod naponom

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 10 Osnovne definicije i podjela, Elementi elektricnih instalacija

Str. 47/56

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 10 Osnovne definicije i podjela, Elementi elektricnih instalacija

Str. 48/56

Serijska sklopka koristi se za ukapanje dva troila (dvije grupe troila) sa jednog mjesta

Izmjenina sklopka koristi se za ukapanje jednog (ili grupe) troila sa dva razliita mjesta

simbol

jednopolna shema
0 R

viepolna (razvijena) shema


izmjenina

12

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 10 Osnovne definicije i podjela, Elementi elektricnih instalacija

Str. 49/56

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 10 Osnovne definicije i podjela, Elementi elektricnih instalacija

Str. 50/56

ZATITA sklopke (FID ili KDS sklopka) Sastavni su dio razvodne ploe. FID (RCD) sklopke se koriste kao osnovna zatita od elektrinog udara. Naziv FID potie od engleskih rijei Fail-greka i Device-ureaj, odnosno ureaj struje greke, a naziv RCD potie od engleskih rijei: Residual Current Device to znai ureaj diferencijalne struje. Ponekada se koriste i skraenice FI i ZUDS (Zatitni Ureaj Diferencijalne Struje). Postoje FID sklopke za monofaznu i trofaznu struju (dvopolne i etvoropolne).

Princip rada sklopke: Kada na potroau nema kvara suma struja koje proteku kroz feritni prsten je jednaka nuli tako da se u namotajima na prstenu ne inducira struja. U sluaju kvara kroz feritni prsten i zatitni vodi (PE) potee struja kvara (Id), uslijed ega se u namotajima inducira struja. Ova struja tee kroz elektromagnet koji privue kotvu i iskljui prekida. Radi testiranja FI sklopke se postavlja tipkalo S i otpornik R. Kada pritisnemo tipkalo sklopka mora iskljuiti napajanje.

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 10 Osnovne definicije i podjela, Elementi elektricnih instalacija

Str. 51/56

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 10 Osnovne definicije i podjela, Elementi elektricnih instalacija

Str. 52/56

Kombinirana zatitna sklopka - KZS Koristi se sama ili u kombinaciji sa FI- sklopkom za dodatnu zatitu na mjestima poveane opasnosti od elektrinog udara (kupaonica), drugi vlani i mokri prostori.

Osigurai

13

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 10 Osnovne definicije i podjela, Elementi elektricnih instalacija

Str. 53/56

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 10 Osnovne definicije i podjela, Elementi elektricnih instalacija

Str. 54/56

Osigurai su elementi instalacije koji tite ostale elemente od kratkih spojeva i preoptereenja. Postoje Rastali (topljivi) osigurai i automatski osigurai.

Prednost automatskih osiguraa nad rastalnim: -nije potrebno mijenjati uloak pri kratkom spoju, ve samo izvriti ukljuenje pomou ruice. Nedostatak automatskih osiguraa: -u sluaju jaih struja kratkog spoja dolazi do zavarivanja kontakta, tako da osigura ne izvri iskljuenje.

Automatski osigurai iskljuuju vod sa napajanja u sluaju kratkog spoja i u sluaju preoptereenja. Zatita od kratkog spoja se vri pomou elektromagneta, a od preoptereenja pomou bimetalne trake.

Zato se automatski osigurai ne smiju koristiti kao glavni osigurai na objektu.

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 10 Osnovne definicije i podjela, Elementi elektricnih instalacija

Str. 55/56

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 10 Osnovne definicije i podjela, Elementi elektricnih instalacija

Str. 56/56

MJERNA OPREMA (elektrina brojila, uklopni satovi, ). Elektrina brojila Elektrina brojila se upotrebljavaju za registriranje utroene elektrine energije. Dugo vremena su se ugraivala indukciona brojila koja se danas vie ne proizvode, a sreu se u starim objektima. Danas se proizvode i ugrauju elektronska mikroprocesorska brojila. Indukciona brojila su morala imati poseban ureaj - uklopni sat da bi mogla mjeriti elektrinu energiju u dvotarifnom sustavu, to elektronskim brojilima nije potrebno, jer imaju ugraen uklopni sat. Takoer,elektronska brojila imaju ugraen ureaj - maksigraf koji evidentira najveu snagu koja je povuena iz mree. Prema tehnikim preporukama HEP-a uz brojilo se ugrauje limitator (ograniava u stanskom razdjelniku). Uloga limitatora je da u sluaju povlaenja iz mree vee snage od zadane (npr. vee od 7 kW) izvri iskljuenje. Po svojoj konstrukciji limitator je automatski osigura. Ponovno ukljuenje se vri resetiranjem limitatora. Monofazna brojila se smiju instalirati samo kod potroaa manje snage. Pri izboru brojila se mora voditi rauna o struji potroaa. Ukoliko imamo veoma jak potroa brojilo se spaja preko strujnih mjernih transformatora

14

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 11 Elementi elektricnih instalacija, Izvedba i zatita
Str. 2/24

Predmet: Instalacije, fond sati: 30+30, ECTS: 5


Dvosat 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 Elektro instalacije Zajedniki dio 1. dio 2. dio Grijanje Ventilacija i Izmjena zraka Vodovod i Kanalizacija Kanalizacija Generalna Tema Ua tema Tema dvosata Opi dio, Sanitarni ureaji i predmeti Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi Specijalni objekti, Sheme spajanja, Proraun kune kanalizacije Odvodnja oborinske vode, Izvoenje i zatita kanalizacije Vodovod (hladna i topla voda) Opi dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme Izvoenje vodovoda, Proraun vodovoda Poarni vodovod, Priprema tople vode Projekt Vodovoda i Kanalizacije, Pregled trita Uvod, Podjela, Elementi, Elementi, Zatita i izvedba Uvod, Lokalno i Centralno grijanje, Sustavi grijanja, Dimnjaci, Grijaa tijela Ventilacija: Prirodna i umjetna, Izmjena zraka

HVAC Instalacije

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 11 Elementi elektricnih instalacija, Izvedba i zatita
Str. 3/57

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 11 Elementi elektricnih instalacija, Izvedba i zatita
Str. 4/57

Elektrine instalacije stambenog ili slinog objekta najee dijelimo prema namjeni pojedinog dijela instalacija i to na: 1. ELEKTROENERGETSKE INSTALCIJE 2. TELEKOMUNIKACIJSKE INSTALACIJE 3. SUSTAV ZATITE OD MUNJE

1. ELEKTROENERGETSKE INSTALCIJE - kuni prikljuak - ulazni vod i gl. elektroenergetski razvod - zajednike elektroenergetske instalacije - instalacije u stanu 2. TELEKOMUNIKACIJSKE INSTALACIJE /instalacija slabe struje/ - zajednike telekomunikacijske instalacije - telekomunikacijske instalacije u stanu 3. SUSTAV ZATITE - vanjski sustav zatite od munje - unutarnji sustav zatite od munje

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 11 Elementi elektricnih instalacija, Izvedba i zatita
Str. 5/57

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 11 Elementi elektricnih instalacija, Izvedba i zatita
Str. 6/57

Ulazni vod i glavni elektroenergetski razvodi u stambenim i slinim prostorima Pod glavnim elektroenergetskim razvodom podrazumijeva se razdioba elektrine energije od KPO-a do razdjelnika u pojedinim stanovima ukljuujui i razdiobu zajednike potronje, (strujni krugovi za napajanje zajednikih troila i naprava kao to su dizala, kotlovnica rasvjeta stubita i hodnika, zajednikih telekomunikacijskih instalacija i sl.). Sigurnost u opskrbi elektrinom energijom znatno ovisi o tipu razvoda.

Ovisno o veliini, visini i namjeni objekta razlikujemo sljedee vrste elektrinih razvoda: a) Jednostruki ulazni (napojni) vod

Ovakva izvedba glavnih razvoda primjerena je za manje i nie objekte s priblino jednakim optereenjem na etaama.

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 11 Elementi elektricnih instalacija, Izvedba i zatita
Str. 7/57

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 11 Elementi elektricnih instalacija, Izvedba i zatita
Str. 8/57

b) Viestruki uzlazni vodovi

c) Kruni ulazni vod Ovakav razvod primjeren je za velike i visoke objekte. Karakterizira ga visoka sigurnost u opskrbi elektrinom energijom. Kod ovakvih razvoda svaki stan (ili nekoliko stanova na etai ima isti napojni vod. U ovakvim sluajevima zastupljen je tzv. sredinji raspored brojila najee u prizemlju objekta ili na pojedinim etaama. Primjeren je za objekte s veim razlikama u optereenju po pojedinim etaama, npr. poslovno-stambeni prostori. d) Dvostrano napajani uzlazni vod Ovakav razvod je primjeren za vrlo visoke zgrade kod kojih su velika optereenja na gornjim etaama (restorani s velikim kuhinjama i sl.)

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 11 Elementi elektricnih instalacija, Izvedba i zatita
Str. 9/57

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 11 Elementi elektricnih instalacija, Izvedba i zatita
Str. 10/57

Ostali razdjelnici U veoj stambenoj zgradi osim glavnog razdjelnika postoji razdjelnik zajednike potronje, etani razdjelnik i razdjelnici po stanovima. U zajednike elektroenergetske instalacije spadaju instalacije zajednikih troila i naprava kao to su dizala, rasvjeta stubita i drugih zajednikih prostora, napajanje antenskog sustava, napajanje zajednikih TK instalacija. Prikljuci pojedinih stanova na elektrinu instalaciju izvedeni su preko etanih razdjelnika, osim stanova u prizemlju koji se spajaju direktno iz razvodnog ormara. Etani ormari se montira na svakom katu u prostor za elektriku. Predvien je za ugradnju etiri ili pet brojila i usponsku kolonu. Sadri brojila i pripadne osigurae (35A) za pojedine stanove. Raspodjela unutar stana se omoguava stanskim razdjelnicima. Opremljen je jednofaznim limitatorom od 25 A. (kontrola maksigrafom)

Instalacije u stanu Elektrina instalacija u stanu moe se podijeliti na: 1. elektroenergetsku instalaciju strujni krugovi rasvjete strujni krugovi troila ope namjene strujni krugovi fiksnih troila strujni krugovi u kupaonici prikljuak termikih naprava

2. telekomunikacijska instalacija (TK) telefonska instalacija kuna signalizacija antenski sustavi

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 11 Elementi elektricnih instalacija, Izvedba i zatita
Str. 11/57

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 11 Elementi elektricnih instalacija, Izvedba i zatita
Str. 12/57

1. elektroenergetska instalacija u stanu - osnovna pravila Pri izvedbi elektrine instalacije treba potivati propisane razmake izmeu elektroenergetskih, komunikacijskih i drugih instalacija. U stanovima se instalacija izvodi P i PP-Y vodovima uvuenim u podbukno postavljene plastine cijevi. U prostorima spremita i sl oprema mora biti u odgovarajuoj IP zatiti. Zbog lakeg rada, otklanjanja eventualnih kvarova, naknadnih radova, razliitih ugradnji i sl definirane su instalacijske zone koje treba potivati. Pri tome se misli na instalacijske zone stambenih prostora koji nisu predvieni za rad poput spavaih soba te onih koji su predvieni za rad poput radnih soba i kuhinja.

Instalacijske zone u stambenim prostorima /prostori koji nisu predvieni za rad/

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 11 Elementi elektricnih instalacija, Izvedba i zatita
Str. 13/57

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 11 Elementi elektricnih instalacija, Izvedba i zatita
Str. 14/57

Instalacijske zone u stambenim prostorima /prostori koji su predvieni za rad/


Hz horizontalne zone (irine 30 cm) Hzg horizontalne gornje instalacijske zone, postavljaju se na 15-45 cm ispod stropa Hzd donje horizontalne instalacijske zone, 15-45 cm iznad gotovog poda Hzs srednje horizontalne instalacijske zone, 90-120 cm iznad gotovog poda Vz vertikalne zona (irine 20 cm) Vzv vertikalna zona kraj otvora za vrata, 10 -30 cm od otvora Vzp vertikalna zona kraj otvora za prozore, 10-30 cm od otvora Vzk kutne vertikale, 10-30 cm

Elektrini razvodi u stambenim i slinim prostorima S obzirom na nain polaganja vodova i njihovo razvoenje u stambenim, poslovnim i slinim prostorima najee razlikujemo sljedee izvedbe elektrinih instalacija.
a) Instalacije s klasinim razvodnim i montanim kutijama

Ovo je tzv. klasina izvedba za koju je karakteristian veliki broj razvodnih kutija jer pri svakom razvoenju vodia upotrijebimo razvodnu kutiju. Pri eventualnim kvarovima potrebno je otvoriti kutiju to povlai i mogue oteenje zida.

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 11 Elementi elektricnih instalacija, Izvedba i zatita
Str. 15/57

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 11 Elementi elektricnih instalacija, Izvedba i zatita
Str. 16/57

b) Instalacije sa stropnim razvodnim kutijama

c) Instalacije s univerzalnim instalacijskim kutijama

Kod ovakvih instalacija karakteristian je veliki broj spojnih mjesta u razvodnoj kutiji. Ovakva izvedba primjerena je kod zgrada iji su zidovi i stropovi od lijevanog betona.Traenje kvarova je relativno jednostavno.

Prednost ovakvih instalacija je to se lako montira vei broj univerzalnih kutija to dalje omoguava proirenje instalacija i premjetanje utinica. Neiskoritene kutije se jednostavno prekriju poklopcima.

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 11 Elementi elektricnih instalacija, Izvedba i zatita
Str. 17/57

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 11 Elementi elektricnih instalacija, Izvedba i zatita
Str. 18/57

d) Instalacije sa razvodnim ormariem

e) Instalacije s vodovima u kutnim ili zidnim kanalima

Ovakva instalacija primjerena je za prostore gdje se zahtijeva odvojenost (autonomnost) pojedinih dijelova instalacije ili gdje su potrebne naknadne izmjene u graenju. Uglavnom se ovakva instalacija upotrebljava u upravnim zgradama, hotelima, bolnicama i sl. Princip je da svaki prostor ima svoj razvodni ormar iz kojeg se napajaju strujni krugovi. Mogue je da se svi strujni krugovi udrue na jednu zajedniku nadstrujnu zatitu.(osigura)

Ovakva nadbukna instalacija primjerena je za prostore gdje trebamo veliki broj utinica (energetskih i telekomunikacijskih) poput laboratorija, uionica predavaonica i sl. Prednost je to je promjena broja utinica relativno jednostavna. esto se izvodi i kao naknadna instalacija.

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 11 Elementi elektricnih instalacija, Izvedba i zatita
Str. 19/57

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 11 Elementi elektricnih instalacija, Izvedba i zatita
Str. 20/57

Neki detalji elektrinog razvoda u stambenim i slinim prostorima


f) Podne instalacije

Primjer nadbuknog polaganja cijevi a) ispravno b) neispravno-mogunosti nakupljanja vlage

Podne instalacije izvode se s vodiima postavljenim u posebne podne kanale (najee viedijelne). Na kanale se prikljuuju posebne podne kutije u koje se montiraju utinice. Ovakav nain izvoenja instalacija omoguava bolju Iskoritenost prostora. esto se izvode u robnim kuama, pogonima, kabinetima za raunala i sl.

Pravilno poloene instalacijske cijevi

Primjer instalacije izvedene S vodovima PNT cijevi

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 11 Elementi elektricnih instalacija, Izvedba i zatita
Str. 21/57

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 11 Elementi elektricnih instalacija, Izvedba i zatita
Str. 22/57

strujni krugovi rasvjete U stanu se preporuuju minimalno dva strujna kruga za napajanje rasvjete s minimalnim presjekom vodia 1,5 mm2- Cu. U kuhinjama radnim prostorima u stanu se pored ope rasvjete redovito predvia i rasvjeta radnih ploha. Rasvjetom se upravlja pomou instalacijskih sklopki ugraenih kod ulaza u svaku prostoriju. Sklopke i tipkala se postavljaju na visinu cca 110 cm (70-150 cm) od gotovog poda. U javnim prostorima (uionice, ekaonice i sl.) rasvjeta se obavezno napaja iz dva ili vie strujnih krugova. Sve svjetiljke moraju imati poseban vijak za spajanje sa zatitnim vodiem. Troila manje snage (ventilator) mogu se prikljuiti na strujni krug rasvjete.

strujni krugovi troila ope namjene Troila ope namjene se na instalaciju prikljuuju preko prikljunica i utikaa U pravilu se ovi strujni krugovi izvode vodiima presjeka 2,5 mm2 tieni osiguraima 16 A. U stanovima su predviene prikljunice ope namjene u svim prostorima. Visina postavljanja o vrsti prostora i kree se od 30 -150 cm od gotovog poda. npr: kuhinje i radni prostori na cca 110 cm ostali na visini 30 45 cm Za troila u kuhinji montiraju se prikljunice s poklopcem (IP43) iznad kuhinjskih elemenata. U hodniku se preporua ugradnja minimalno jedne dodatne elektroenergetske prikljunice za prikljuak napojnog dijela telefona.

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 11 Elementi elektricnih instalacija, Izvedba i zatita
Str. 23/57

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 11 Elementi elektricnih instalacija, Izvedba i zatita
Str. 24/57

Preporueni minimalni broj prikljunica i svjetiljki prema vrsti prostora


Vrsta prostora dnevna soba blagovaonica kuhinja radni prostor spavaa soba kupaonica WC hodnik balkon Prikljunice svjetiljke 4 4 6 7 4 3 1 1 1 1 1 2 1 1 2 1 1 1

strujni krugovi fiksnih troila Fiksna (vrsta) troila npr. elektrini tednjak, elektrini bojler, klima kuhinjska napa. Preporua se prikljuiti ih izravno pomou posebnih prikljunih kutija.

Sve prikljunice moraju imati zatitni kontakt koji se spaja sa sabirnicom zatitnog vodia.

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 11 Elementi elektricnih instalacija, Izvedba i zatita
Str. 25/57

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 11 Elementi elektricnih instalacija, Izvedba i zatita
Str. 26/57

instalacije u kupaonici Zbog poveane opasnosti od elektrinog udara uslijed smanjenja otpora tijela i dodira tijela s potencijalom zemlje za kupaonice vrijede posebni zahtjevi u pogledu izvedbe elektrinih instalacija i izbora elektrine opreme. Ovi zahtjevi se odnose na prostore s kadom, tu kadom i okolne zone, a ne primjenjuju se na zatvorene tvorniki izraene tu kabine s vlastitom tu kadom i odvodnim sustavom (osim to se 60 cm od vrata ne smiju postavljati sklopke i prikljunice). Za elektrine vodove i pripadni pribor vrijedi: kabeli i vodovi, koji se polau nadbukno, ili podbukno do dubine 5 cm moraju imati izolaciju, koja zadovoljava zahtjeve zatite uporabom opreme razreda II.
zona 0 - unutranjost kade zona 1- u razini kade do 2.25 m

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 11 Elementi elektricnih instalacija, Izvedba i zatita
Str. 27/57

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 11 Elementi elektricnih instalacija, Izvedba i zatita
Str. 28/57

prikljuak termikih naprava Termike naprave aparati koji za svoj rad koriste toplinu dobivenu iz elektrine energije (elektrini bojleri, tednjaci, infra grijalice, TA pei. U pravilu se direktno prikljuuju na elektrinu instalaciju. Termike naprave veih snaga (TA pei, bojleri i sl.) spajaju se u posebne strujne krugove. Termike naprave moraju imati: odgovarajue sklopke, posebnu zatitu i regulacijske ureaje.

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 11 Elementi elektricnih instalacija, Izvedba i zatita
Str. 29/57

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 11 Elementi elektricnih instalacija, Izvedba i zatita
Str. 30/57

TELEKOMUNIKACIJSKE INSTALACIJE Telekomunikacijske razvode moemo podijeliti na: Ove instalacije omoguuju uporabu razliitih ureaja i aparata poput telefona, telefaksa, radija, TV, raunala U tom smislu govori se o slijedeim vrstama TK instalacija odnosno mrea: telefonska instalacija, strukturna (LAN mrea) antenski sustav DTK (distribucijska telekomunikacijska) domofoni videonadzor razglas (ozvuenje) centralni nadzorni sustav protuprovala (alarmni sustav) vatrodojava detekcija plinova 1) Primarni TK razvod - obuhvaa prikljuni vod, TK instalaciju na vanjsku TK mreu. Za ovaj prikljuak uglavnom se koriste simetrini vodovi u obliku telefonskih parica (analogni signal). Za AOP rabe se koaksijalni ili optiki vodovi. 2) Sekundarni TK razvod - od ormaria do pojedinih etanih razdjelnika. 3) Tercijarni TK razvod - ine vodovi od etanih razdjelnika do pojedinih radnih prostora , odnosno TK prikljunica u pojedinim stanovima. Uglavnom se postavljaju vodovi u obliku parica, a ako su zahtjevi vei onda i optiki vodovi.

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 11 Elementi elektricnih instalacija, Izvedba i zatita
Str. 31/57

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 11 Elementi elektricnih instalacija, Izvedba i zatita
Str. 32/57

Telefonska instalacija LAN U poslovnim prostorima se esto susree pojam strukturno kabliranje ili lokalna mrea (L-Local A-area N-network). Ona predstavlja instalaciju TK sustava viestruke namjene. Izvedena je kao jedinstveni sustav ili kao vie podsustava u jednoj ili vie graevina s mogunou povezivanja u jedinstvenu cjelinu. Strukturna mrea se najee izvadi zvjezdastom tipologijom. Sredite mrenog sustava je komunikacijski razdjelnik koji predstavlja vorite mree. Sadri aktivne i pasivne komponente i povezan je bakrenim ili optikim kabelima do krajnjih korisnika. U zgradi zapoinje prikljunim izvodnim telefonskim ormariem u kojem je tzv. sabirnica. Prikljuni telefonski ormari (ITO) je obino na vanjskoj strani objekta tako da je stalno dostupan monterima telekoma. Instalacija unutar zgrade se uglavnom izvodi kabelom TI 20 ili TI 44 promjera vodia 0,6 ili 0,8 mm poloenih u instalacijskoj cijevi. Preporueni minimalni promjeri cijevi su: za uzlazne vodove 29 mm - potreban otvor u zidu 60 x 60 (mm) za razvod po katovima 23 mm - potreban otvor u zidu 40 x 40 (mm) za razvod do pojedinog aparata 16 mm - potreban otvor u zidu 30 x 30 (mm)

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 11 Elementi elektricnih instalacija, Izvedba i zatita
Str. 33/57

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 11 Elementi elektricnih instalacija, Izvedba i zatita
Str. 34/57

Osnovne informacije za telefonske instalacije: Svakom glavnom telefonu pripada jedna parica. U cijevima sa telefonskim vodovima ne smiju biti vodii drugih TK instalacija. Izmeu energetskog i telefonskog voda minimalni razmak mora biti 20 cm. Razmak izmeu energetske i telefonske prikljunice mora biti minimalno 8 cm.

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 11 Elementi elektricnih instalacija, Izvedba i zatita
Str. 35/57

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 11 Elementi elektricnih instalacija, Izvedba i zatita
Str. 36/57

Osnovna stambena signalizacija Tu se prije svega ubraja instalacija elektrinog zvonca i interfona. U stambenim zgradama redovito su kombinirani interfon, zvonce i elektrina brava u zajedniki komunikacijski ureaj.

Antenski sustavi To je skup tehn. opreme iji je zadatak da omogui kvalitetan prijenos primljenih signala. Razlikuju se tri vrste antenskih sustava: pojedinani-za obiteljske kue zajedniki ( u zgradama) kabelski za prijenos TV i UKV signala u cijelom ili u dijelu naselja.

Za signalne instalacije najee se koriste kabeli tipa TI 20 ili TI 44 i to uglavnom promjera vodia 0,6 mm. Broj parica u kabelu ovisi broju potrebnih linija.

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 11 Elementi elektricnih instalacija, Izvedba i zatita
Str. 37/57

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 11 Elementi elektricnih instalacija, Izvedba i zatita
Str. 38/57

SUSTAV ZATITE LPS-sustav zatite od munje (Lightining Protection System) - cjelokupni sustav za zatitu objekata od tetnih posljedica udara munje. Taj sustav moe biti vanjski i unutarnji.

1) Prihvatna mrea (hvataljke) Hvataljke su dio vanjskog LPS-a namijenjene prihvaanju udara munje. Sastoji se od metalnih vodia postavljenih na najviem i najistaknutijem dijelovima objekta. Pojavljuju se tri osnovna oblika

Sustav zatite od munje ( gromobranska instalacija ) sastoji se od: 1) prihvatnu mreu (hvataljke) 2) odvodvna mrea (odvodi) 3) uzemljenje 4) mjerni spoj vertikalne hvataljke razapeti vodii mrea vodia-Faradayev kavez

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 11 Elementi elektricnih instalacija, Izvedba i zatita
Str. 39/57

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 11 Elementi elektricnih instalacija, Izvedba i zatita
Str. 40/57

2) Odvodi Odvodni sustav su okomiti vodovi poloeni na ili uz zidove objekta i slue za odvoenje munje k uzemljivau. Treba ih postavit vertikalno i po mogunosti bez promjene pravca. Poeljno je da budu to krai i blizu rubova zgrade. Prosjeni razmak izmeu odvoda ovisi o razini zatite: Razina zatite I II III IV Prosjeni razmak (m) 10 15 20 25

10

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 11 Elementi elektricnih instalacija, Izvedba i zatita
Str. 41/57

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 11 Elementi elektricnih instalacija, Izvedba i zatita
Str. 42/57

Osnovne napomene za odvod Mora biti vie usporednih vodova-najmanje dva. Duljina strujne staze mora biti to manja Prednost se daje simetrinom rasporedu te obveznom postavljanju odvoda na kutove Odvodi unutar objekta potrebni su za objekte tlocrtne povrine vee od 40 x 40 (m)( odvod u zidnom kanalu min 76x13mm) Na svakih 20 (10) m te na razini tla odvodi dobivaju horizontalni prsten koji slui za bolju raspodjelu struje munje Kod viekatnih objekata odvodi se povezuju sa armaturom svake etae i tako se formira ovaj prsten Vodilice liftova povezuju se na odvodnike preko odvodnika prenapona, a na dnu direktno na uzemljiva. Metalne mase na bonim dijelovima zgrade ija jedna dimenzija prelazi 2 m moraju se spojiti na odvod. Prirodni odvodi su metalne instalacije elektriki neprekinute debljine min 0.5 mm. Odvodi moraju biti izvedeni od to duih komada i sa to manje spojeva, osobito bez spojnica Odvodi se ne smiju ugraivati u metalne slivnike Odvodi se mogu postaviti neposredno ispod buke ako su na odgovarajui nain zatieni od korozije (premazom, PVC navlakom, i sl.)

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 11 Elementi elektricnih instalacija, Izvedba i zatita
Str. 43/57

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 11 Elementi elektricnih instalacija, Izvedba i zatita
Str. 44/57

3) Uzemljenje Uzemljenje (sustav uzemljenja) je dio LPS je namijenjen odvodu struje munje u zemlju. Prema nainu izvedbe razlikuju se dvije vrste uzemljivaa: Uzemljiva tipa A zrakasti duljine l1. Moe biti horizontalni s najmanje dva uzemljivaa ili varijanta sa vertikalnim (0,5l1). Uzemljiva ovog tipa primjereniji je za manje objekte. Uzemljiva tipa B uvjetovan je srednjim polumjerom ovisno o zatitnoj razini. ( Za zatitne razine III i IV minimalno l1 je 5m.) Za ostale je vei i ovisi o specifinom otporu.

Izvedba uzemljivaa

11

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 11 Elementi elektricnih instalacija, Izvedba i zatita
Str. 45/57

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 11 Elementi elektricnih instalacija, Izvedba i zatita
Str. 46/57

Prema obliku vodia razlikujemo Danas se u elektrinim instalacijama najee koriste temeljni uzemljivai. ploaste tanke metalne ploe vertikalno ukopane u zemlju na dubini 1m umjesto punih ploa mogu se koristiti i metalne reetke. tapne metalne cijevi ili pocinano eljezo duine 2-5 m vertikalno ukopano u zemlju trakaste sastoje se od pocinanih elinih traka, metalnih ipki ili metalnih uadi vodoravno ukopanih u zemlju na dubinu izmeu 0,5 i 1m u slojevima zemlje gdje nema smrzavanja Ugraujemo ih u betonske temelje objekta tako da je izmeu njih i zemlje min 10 cm betona. uglavnom se upotrebljava elina pocinana traka koja se povezuje sa armaturom npr svaka 2-3 m. Ovakvi uzemljivai vrlo su uinkoviti jer su vlanom betonu (ispod hidroizolacije)i na taj nain imaju dobar spoj sa zemljom. Ekonomini su praktini i neogranienog vijeka trajanja.

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 11 Elementi elektricnih instalacija, Izvedba i zatita
Str. 47/57

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 11 Elementi elektricnih instalacija, Izvedba i zatita
Str. 48/57

4) Mjerni spoj Spoj koji je projektiran postavljen tako da se omogui elektrino ispitivanje i kontroliranje sastavnih dijelova LPS. Ugrauje se na odvod na visini 1,7- 2m od tla. Ako je odvod ispod buke mjerni spoj se izvodi u prikladnom ormariu. Dio odvoda ispod mjernog spoja mora se zatititi pomou kutnog elinog profila. Svi mjerni spojevi moraju biti oznaeni brojevima i premazani crvenom bojom izvana.

Unutarnja zatita (LPS) U osnovi se sastoji iz dva dijela: EB (Equipotential bonding) - sustav za izjednaavanje potencijala unutarnjih i vanjskih metalnih instalacija koje ulaze ili su u blizini objekta SPD ( Surge protection device) ureaj za zatitu od prenapona

12

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 11 Elementi elektricnih instalacija, Izvedba i zatita
Str. 49/57

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 11 Elementi elektricnih instalacija, Izvedba i zatita
Str. 50/57

Ispitivanje instalacija prije putanja u pogon Ispitati izjednaavanje potencijala Izmjeriti otpor uzemljivaa Ispitati zatitne mjere sa zatitnim vodiem Na svim razdjelnicama provjeriti da li je pravilan natpis, oznaeni osigurai i poloena jednopolna shema ispitati sve razdjelnike i strujne krugove Sve eventualne izmjene izvoditelj je duan unijeti sheme Izvoditelj je duan predati ateste svih materijala i opreme ugraene u objekt Izvoditelj je duan rezultate mjerenja i ispitivanja izvrenih od ovlatene organizacije u obliku atesta predati investitoru

Projekt elektrine instalacije i gromobrana sadri OPI DIO TEHNIKI OPIS PRORAUNI CRTEI tuma simbola elektrine instalacije svih etaa gromobran krova i svih fasada jednopolne sheme KPMO i RS jednopolna shema kabelskog raspleta shema telefonske instalacije shema TV instalacije shema izjednaavanje potencijala shema izjednaavanja potencijala kod TNS sustava PROCJENA TROKOVA TROKOVNIK RADOVA

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 11 Elementi elektricnih instalacija, Izvedba i zatita
Str. 51/57

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 11 Elementi elektricnih instalacija, Izvedba i zatita
Str. 52/57

13

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 11 Elementi elektricnih instalacija, Izvedba i zatita
Str. 53/57

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 11 Elementi elektricnih instalacija, Izvedba i zatita
Str. 54/57

Sve metalne mase na krovu je potrebno spojiti na gromobransku instalaciju. Antenski stup (koji se locira nakon mjerenja signala) obavezno povezati na gromobransku instalaciju. Sva istaknuta mjesta na krovu nadvisiti najmanje 50 cm gromobranskom hvataljkom

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 11 Elementi elektricnih instalacija, Izvedba i zatita
Str. 55/57

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 11 Elementi elektricnih instalacija, Izvedba i zatita
Str. 56/57

14

Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije Predavanje br. 11 Elementi elektricnih instalacija, Izvedba i zatita
Str. 57/57

Najee potekoe / nedostaci pri izvoenju Ugradnja opreme koja nije specificirana Ne polaganje glavnog odvodnog kabela na propisanu dubinu Neusklaenost izrade graevinskog projekta i projekta elektroinstalacije Loa izvedba gromobrana (uteda, nepravovremena intervencija, zahtjevi investitora) Naknadno izvoenje instalacija Vie strujnih krugova u jednoj TC cijevi

15

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 12 Grijanje


Str. 2/50

Predmet: Instalacije, fond sati: 30+30, ECTS: 5


Dvosat 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 Elektro instalacije Zajedniki dio 1. dio 2. dio Grijanje Ventilacija i Izmjena zraka Vodovod i Kanalizacija Kanalizacija Generalna Tema Ua tema Tema dvosata Opi dio, Sanitarni ureaji i predmeti Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi Specijalni objekti, Sheme spajanja, Proraun kune kanalizacije Odvodnja oborinske vode, Izvoenje i zatita kanalizacije Vodovod (hladna i topla voda) Opi dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme Izvoenje vodovoda, Proraun vodovoda Poarni vodovod, Priprema tople vode Projekt Vodovoda i Kanalizacije, Pregled trita Uvod, Podjela, Elementi, Elementi, Zatita i izvedba Uvod, Lokalno i Centralno grijanje, Sustavi grijanja, Dimnjaci, Grijaa tijela Ventilacija: Prirodna i umjetna, Izmjena zraka

HVAC Instalacije

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 12 Grijanje


Str. 3/50

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 12 Grijanje


Str. 4/50

HVAC Instalacije Izraz HVAC je akronim engleskih pojmova: H Heating (Grijanje) V Ventilation (Ventilacija) AC Air-Conditioning (Izmjena zraka)

HVAC Instalacije Literatura

Osnovna i dopunska:
1. M. Radoni - Grejanje i Vetrenje, Graevinska knjiga, Beograd, 1979. 2. S. Zrni Grejanje i Klimatizacija, Nauna knjiga, Beograd, 2005. 3. Heating, Ventilating and Air-Conditioning, Systems and Equipement, 2008 ASHRAE Handbook 4. Air-Conditioning System Design Manual, ed. W. Grondzik, Elsevier, 2007.

Ovaj izraz se udomaio kada se govori o ukupnosti strojarskih instalacija u nekom objektu. Iako tradicionalno govorimo o 3 grupe ureaja (H+V+AC) esto se ove grupe ne mogu (niti ne smiju) promatrati odvojeno, jer neki ureaji (npr. klima ureaji) mogu istovremeno obavljati vie funkcija.

Kratki teaj :
1. http://en.wikipedia.org/wiki/HVAC 2. http://hr.wikipedia.org/wiki/Grijanje 3. http://hr.wikipedia.org/wiki/Klimatizacija 4. http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=Glavna_stranica (Neven Dui)

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 12 Grijanje


Str. 5/50

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 12 Grijanje


Str. 6/50

GRIJANJE I KLIMATIZACIJA Sistemi grijanja i klimatizacije u zgradama slue za odravanje ugodnosti i higijene zraka za ljude koji borave u zatvorenim prostorima, bez obzira na godinje doba i klimu kraja u kojem se zgrada nalazi. Skup uvjeta u zatvorenom prostoru naziva se mikrokilimom.

FIZIOLOKI UVJETI Temperatura ovjejeg tijela iznosi oko 37o C. Ve male promjene temperature (i manje od 1o C) oznaavaju bolesno stanje. Za obavljanje ivotnih funkcija ovjeku je potrebna toplina. ovjeje tijelo stalno proizvodi toplinu koristei hranu i kisik iz zraka. Svaki ovjek, s povrinom koe od oko 2 etvorna metra, pri temperaturi od oko 307 K (Kelvina) (oko 34o C), kontinuirano zrai oko 1.0 kW topline. Nedovoljna ili pretjerana temperatura prostora izaziva neprijatni osjeaj, smanjuje umnu i tjelesnu sposobnost i u krajnjem sluaju moe izazvati smrt.

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 12 Grijanje


Str. 7/50

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 12 Grijanje


Str. 8/50

POTREBA I ZNAAJ GRIJANJA Za odravanje ivota tijekom hladnijeg doba godine, kada temperatura padne ispod +15o C, neophodno je da se ovjek zatiti od dugotrajnog i prekomjernog gubitka tjelesne topline. ovjek se od hladnoe titi odjeom i kuom. Obino se smatra da su optimalni uvjeti za ivot u kui ako prostorije imaju temperaturu +16o C +22o C. Temperature ispod +16o C suvie su niske i mogu izazvati ozebline, a temperature preko +22o C usporavaju organizam. Zadatak grijanja je da u zatvorenim prostorijama, nezavisno od vanjske temperature odri stalnu temperaturu. Ovo se postie raznim ureajima za grijanje.

POVIJEST GRIJANJA Prvim "sustavom" grijanja bi se moglo nazvati izlaganje Sunevim zrakama, a pronalaskom vatre ovjeku je omoguena zatita od hladnog vremena. Prvi sloeniji sustavi za grijanje nastaju u Europi u antiko doba. Bili su to sustavi centralnog toplozranog povrinskog grijanja te su bili poznati pod nazivom "hipokaustino grijanje". U srednjem vijeku nije zabiljeen neki znaajniji pomak u razvoju tehnike grijanja. Kroz gotovo cijeli srednji vijek kao izvor topline u nastambama obinog puka slui otvoreno ognjite postavljeno u sreditu prostorije, a u kuama plemenitaa otvoreni kamin postavljen u prostoriji u kojoj se najvie boravilo. Ostale se prostorije nisu grijale ili su se grijale tako to je kroz njih prolazio dimnjak. Prvo veliko poboljanje su predstavljale kaljeve pei, koje su se uz neke izmjene odrale do danas.

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 12 Grijanje


Str. 9/50

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 12 Grijanje


Str. 10/50

POVIJEST GRIJANJA Najznaajnije novosti se pojavljuju u 18. stoljeu; u vedskoj je izveden prvi sustav centralne pripreme potrone tople vode, a u Engleskoj prvi sustav parnog grijanja. Potkraj tog stoljea su konstruirani prva eljezna pe i ljevanoeljezni kotao. Svojevrsna kulminacija tih dogaaja bila je u 19. stoljeu, kada u SAD-u poinje tvornika proizvodnja ljevanoeljeznih kotlova i radijatora, a posljednja desetljea toga stoljea donose pravu ekspanziju proizvoaa opreme za grijanje, od kojih su neki opstali i do danas. U 20. stoljeu se izgrauju prve toplane i toplinarski sustavi, a u vrijeme nakon Drugog svjetskog rata dolazi do sve vee primjene novih tehnologija grijanja te se sustavi grijanja sve vie povezuju sa sustavima pripreme potrone tople vode.

PRENOENJE TOPLINE Izmeu tijela razliite topline postoji stalna tenja da se koliine topline izravnaju. Izravnavanje se moe vriti naelno na tri naina: 1) Provoenje (kondukcija) direktnim dodirom dva nejednoliko zagrijana tijela; 2) Strujanje (konvekcija) ovaj nain prijenosa vri se u tekuim materijama; 3) Zraenjem (radijacijom) toplina se prenosi sa toplijeg na hladnije tijelo bez zagrijavanja sredine kroz koju prolazi. Prema nainu predavanja topline okolini, razlikujemo i grijae ureaje.

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 12 Grijanje


Str. 11/50

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 12 Grijanje


Str. 12/50

PRIBLINI PRORAUN POTREBNE TOPLINE (ENERGIJE) U literaturi postoji niz priblinih i tonih prorauna za izraunavanje potrebnih koliina topline (kcal/h ili kJ/h za 1 m3 grijane prostorije). Toni prorauni se rade na temelju fizike zgrade, a prema svim gubicima topline. U nastavku su prikazana dva postupak za priblino odreivanje potrebne topline. Postupci su priblini i vrijede za te=-15o C i ti=+20o C. Za bolje izolirane zgrade treba uzeti niu vrijednost, a za loije viu.
Graevina Stanovi Male porodine zgrade 100300 m 3 Srednje zgrade Velike zgrade Zgrade vee od Tip (veliina) slobodne dvojne u nizu 3001500 m 2500 m 3
3

Primjer: Stan u zgradi ima dimenzije prema slici, pa je ukupna povrina stana 42.3 m2. Visina prostorija je 2.85 m, pa je ukupni volumen stana oko 121 m3. Pretpostavimo da je zgrada srednje izolirana (230+293)/2=262 kJ/h pa je ukupna potrebna toplina za zagrijavanje cijelog stana: 121.0 x 262 = 31702 kJ/h Kako je W=J/s, potrebna snaga grijaa je: 31702 / 3600 = 8.8 kW

Prosjena potrebna toplina kcal/h za 1m 3 55 70 50 60 40 55 35 45 30 40 20 30 kJ/h za 1m 3 230 293 209 251 167 230 146 188 125 167 84 125

Snaga W za 1m 3 64 81 58 70 46 64 41 52 35 46 23 35

8002500 m 3

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 12 Grijanje


Str. 13/50

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 12 Grijanje


Str. 14/50

PRIBLINI PRORAUN POTREBNE TOPLINE (ENERGIJE) Za pojedinane prostorije priblini proraun koliine topline moe se priblino proraunati sistemom bodovanja, prema tablici i dijagramu:
Bodova Za sluaj: 1) Prostorije orijentirane na S, SZ, SI, I 2) Prostorije sa 13 hladne povrine 1 3) Osamljene male zgrade 4) Mjesta iznad 600 m.n.m. 5) Po jedan bod za svaki vanjski zid prostorije 6) Jako v jetrovit predio 7) Mansardne prostorije 8) Prostorije pored ili iznad otvorenih prolaza 9) Prostorije sa nedovoljnom toplotnom izol. 10) Prostorije sa 4 ili vie hladnih povrina 11) Prostorije sa jakim prometom 12) Prostorije sa ti>20 C 13) Prostorije u barakama
o

Primjer: Uzmimo ponovno primjer stana u stambenoj zgradi. Ukupni volumen je: 121.0 m3.
KRITERIJ 1) Prostorije orijentirane na S, SZ, SI, I 2) Prostorije sa 13 hladne pov rine 3) Osamljene male zgrade 4) Mjesta iznad 600 m.n.m. 5) Po jedan bod za sv aki v anjski zid prostorije 6) Jako v jetrov it predio 7) Mansardne prostorije 8) Prostorije pored ili iznad otv orenih prolaza 9) Prostorije sa nedov oljnom toplotnom izol. 10) Prostorije sa 4 ili v ie hladnih pov rina 11) Prostorije sa jakim prometom 12) Prostorije sa ti>20 C 13) Prostorije u barakama UKUPNO BODOVA Povrina prostorije (m2) Volumen prostorije (m3)
o

Prost. 1 Prost. 2 Prost. 3 Prost. 4 1 1 0 0 2 0 0 0 2 0 0 2 0 8 10.9 31.1 1 1 0 0 2 0 0 0 2 0 0 2 0 8 8.1 23.1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2 0 2 3.6 10.3 0 1 0 0 2 0 0 0 2 0 0 2 0 7 19.7 56.1

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 12 Grijanje


Str. 15/50

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 12 Grijanje


Str. 16/50

Primjer: Prema dijagramu prostorije 1, 2 i 4 spadaju u srednji poloaj, a prostorija 3 u povoljan poloaj. Prema dijagramu oitano je:
KRITERIJ UKUPNO BODOVA Pov rina prostorije (m2) Volumen prostorije (m3) Potrebna koliina energije (kcal/h) Potrebna koliina energije (kJ/h) Kriv ulja Potrebna snaga (kW) UKUPNA SNAGA Prost. 1 Prost. 2 Prost. 3 Prost. 4 8 10.9 31.1 2500.0 10450.0 2 2.7 8 8.1 23.1 1800.0 7524.0 2 1.8 9.5 2 3.6 10.3 650.0 2717.0 1 0.7 7 19.7 56.1 4450.0 18601.0 2 4.3

OSNOVNI POJMOVI Sustav grijanja su svi elementi koji u nekom objektu slue za grijanje prostorija. Izvor topline je glavni dio sustava grijanja i u njemu dolazi do pretvorbe energije iz njenog primarnog oblika ili izvora u toplinu. Loite je dio izvora topline u kojem dolazi do pretvorbe kemijske energije goriva u toplinu procesom izgaranja. Razvod je dio centralnih sustava grijanja koji slui za prijenos toplinske energije do prostorija pomou odgovarajueg prijenosnika energije. Prijenosnik energije ili ogrjevni medij je tvar koja u centralnim sustavima grijanja slui za prijenos energije od izvora topline do ogrjevnih tijela smjetenih u prostorijama. Ogrjevno tijelo je dio sustava grijanja koji slui za prijenos topline na prostoriju.

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 12 Grijanje


Str. 17/50

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 12 Grijanje


Str. 18/50

SUSTAVI GRIJANJA Sustavi grijanja se mogu podijeliti na nekoliko naina: prema energentu prema nainu zagrijavanja prema izvedbi ogrjevnih tijela Podjela sustava grijanja prema energentu se zasniva na izvoru energije koji se koristi za pretvorbu u toplinu, pa oni mogu biti: elektrini solarni plinski na tekua goriva (nafta, lo ulje, petrolej, mazut, alkohol) na kruta goriva (drva, treset, ugljen) itd.

SUSTAVI GRIJANJA (nastavak) Podjela prema nainu zagrijavanja u obzir uzima poloaj izvora topline u odnosu na prostoriju koju je potrebno zagrijavati: lokalni centralni Podjela prema izvedbi ogrjevnih tijela se temelji na nainu na koji se toplina predaje prostoriji: radijatorski izravni konvektorski ventilokonvektorski povrinski

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 12 Grijanje


Str. 19/50

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 12 Grijanje


Str. 20/50

OSNOVNI ENERGENTI U SUSTAVIMA GRIJANJA Kako je ve reeno, osnovni energenti u sustavima grijanja su: elektrina energija, solarna energija, plinska goriva, loivo ulje, kruta goriva. Plinska goriva su plinovi i plinske smjese ijim izgaranjem nastaje toplina. Kao energenti se koriste u sustavima grijanja i pripreme potrone tople vode, proizvodnji elektrine i toplinske energije itd. Loiva ulja su tekua goriva koje se dobivaju frakcijskom destilacijom sirove nafte, a koristi se u malim i velikim energetskim postrojenjima. Sastoje se najveim dijelom od ugljika, a ostatak ine vodik, kisik i duik. Ugljen je kruto fosilno gorivo koje je ranije bilo vrlo esto, a danas je njegova primjena u sustavima grijanja uglavnom naputena te se kao energent najvie koristi u velikim energetskim postrojenjima i u industriji. Najveim dijelom se sastoji od ugljika, vodika, kisika, a ostatak otpada na sumpor, duik, vodu, pepeo i razne druge primjese.

OSNOVNI ENERGENTI U SUSTAVIMA GRIJANJA Biomasa je kruto gorivo biolokog porijekla, odnosno obnovljivi izvor energije, a moe biti u raznim oblicima Za primjenu u sustavima grijanja se koristi ogrjevno drvo ili razni proizvodi koji se dobivaju obradom drveta i drvnih otpadaka kao to su piljevina, briketi, peleti i sl. Elektrina energija je najii* ali i relativno skup nain grijanja. Prema nekim pokazateljima cijena grijanja elektrinom strujom je oko 3 puta vea od cijene grijanja ugljenom. Suneva energija je obnovljiv i neogranien izvor energije od kojeg izravno ili neizravno potjee najvei dio drugih izvora energije na Zemlji. Suneva energija u uem smislu podrazumijeva koliinu energije koja je prenesena Sunevim zraenjem, a izraava se u dulima. U svom se izvornom obliku koristi (najee) za pretvorbu u toplinsku energiju za sustave pripreme potrone tople vode i grijanja te u solarnim elektranama.
* Diskutabilno sa stajalita da se veina elektrine energije dobiva termoelektranama koje znaajno oneiuju okoli.

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 12 Grijanje


Str. 21/50

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 12 Grijanje


Str. 22/50

UVJETI KOJI SE POSTAVLJAJU GRIJAIM UREAJIMA Grijai ureaji, da bi u potpunosti zadovoljili svoju namjenu, moraju zadovoljiti higijenske, tehnike, ekonomske i estetske uvjete. HIGIJENSKI Temperatura zraka u prostoriji mora imati ravnomjernu raspodjelu po povrini i po visini; Temperatura grijanih povrina ne smije biti vea od 70o C; Temperatura zidova i zraka u prostoriji bi trebala biti priblino ista, u svakom sluaju ne smije se razlikovati za vie od 3o C; Toplotni izvori ne smiju zagaditi prostoriju prainom, dimom ili aom; Grijai ureaj mora biti sposoban lako regulirati kolebanje izmeu vanjske i unutarnje temperature.

UVJETI KOJI SE POSTAVLJAJU GRIJAIM UREAJIMA TEHNIKI Jednostavnost i preglednost ureaja; Lagano upravljanje ureajem; Automatski rad ureaja; Sigurnost za ljude i predmete (poar).

EKONOMSKI Minimalna investicija; Minimalni trokovi eksploatacije.

ESTETSKI Sklad izmeu grijaeg ureaja i konstruktivnih i arhitektonskih dijelova graevine.

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 12 Grijanje


Str. 23/50

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 12 Grijanje


Str. 24/50

GRIJAI UREAJI I OPREMA ZA LOKALNO GRIJANJE Kada se toplina proizvodi u istoj prostoriji (ili grupi prostorija) koja se grije tada govorimo o lokalnom grijanju. U lokalne ureaje za zagrijavanje tradicionalno spadaju ognjita, kamini i pei (na kruta, tekua ili plinovita goriva), te u novije doba: radijatori, konvektori, kaloriferi i zraei paneli te povrinski sustavi grijanja. Tradicionalni ureaji za zagrijavanje kao obaveznu opremu zahtijevaju dimnjak za odvoenje nus pojava izgaranja (dim, aa).

DIMNJACI Kada je predvieno grijanje na tradicionalni nain ognjitima, kaminima ili peima na kruta, tekua ili plinovita goriva, obavezna je ugradnja dimnjaka u zgrade. Zadatak dimnjaka je dvostruk: 1) da putem strujanja zraka dovede u loite dovoljnu koliinu kisika i 2) da plinove koji nastaju sagorijevanjem odvede van zgrade.
* Prema nekim istraivanjima ispravnim dimnjakom i pravilnim rukovanjem loenja moe se utedjeti i do 25% goriva.

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 12 Grijanje


Str. 25/50

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 12 Grijanje


Str. 26/50

DIMNJACI
Vrui zrak je laki, a hladni zrak je tei. Teine zraka za T emperatura T eina zraka pojedine temperature prikazane su u tablici. Za (o C) (kg/m 3 ) ostvarenje dobrog strujanja zraka potrebno je da je -20 1.396 dimnjak dobro izoliran i da je ist, tako da otpori koji 0 1.293 nastaju strujanjem kroz njega budu to manji.
20 1.205

DIMNJACI Smetnje u radu dimnjaka nastaju i ako dimnjak nije dobro izraen, pa kroz svoje stijenke proputa zrak. Na rad dimnjaka znatno utjee vjetar. Na slici se vidi kako vjetar, pri nailaenju na kosi krov utiskuje zrak u dimnjak.

U principu, prilikom loenja topli zrak se podie te se uspostavlja strujanje odozdo prema gore, tj. dimnjak vue. Kada je zrak u dimnjaku hladan, a otvori komina/pei otvoreni, u dimnjaku nastaje obratno strujanje. Ovaj poremeaj esto nastaje kada je vie pei prikljueno na isti dimnjak (u jednoj se loi, a u jednoj ne). Stoga, vie pei se smije prikljuiti na isti dimnjak samo ako pripadaju istom stanu, a i to bi trebalo po mogunosti izbjei, tj. svaku pe prikljuiti na svoj dimnjak, osim kod sabirnih dimnjaka.

100 150 200

0.947 0.835 0.746

Nadvienje dimnjaka iznad sljemena krova treba biti najmanje 50 cm, ako je dimnjak do 1.5 m udaljen od sljemena. Ako je dimnjak vie udaljen, tada su preporuke za njegovu visinu dane na slici (Ruski propisi).

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 12 Grijanje


Str. 27/50

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 12 Grijanje


Str. 28/50

GLAVE DIMNJAKA (DIMNJAKE KAPE) Glave dimnjaka imaju znaajnu ulogu u dobrom radu dimnjaka. Suvie sloene glave dimnjaka mogu stvarati neeljena vrtloenja zraka i uzrokovati lo rad dimnjaka. Takoer je potrebno paziti da glave dimnjaka (dimnjake kape) zatite dimnjak od ulaska kie (vlage) u dimnjak. Vlaga u dimnjaku hladi topli zrak koji se penje i stvara obrnuto strujanje. U posljednje vrijeme na tritu je prisutan veliki asortiman dimnjakih glava (kapa) razliitih renomiranih proizvoaa koje pospjeuju rad dimnjaka.

TRADICIONALNE DIMNJAKE GLAVE U Hrvatskoj je prisutan niz tradicionalnih naina izrade dimnjakih glava. Jedna od najpoznatijih su tzv. fumari dubrovakog primorja i otoka.

Fumar na ipanu

Fumar na Visu

Fumar na Lastovu

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 12 Grijanje


Str. 29/50

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 12 Grijanje


Str. 30/50

UPUTE ZA POSTAVU DIMNJAKA Dimnjake u principu treba postavljati u unutranjosti zgrade, jer na taj nain su manje izloeni hlaenju. Ako se ipak postavljaju uz vanjske zidove, tada ih treba dobro izolirati. Ako je mogue pojedinane dimnjake je dobro grupirati u grupe, jer se tada oni uzajamno griju. Dimnjaci u pravilu trebaju biti ravni (pravi). Ako to nikako nije mogue, dozvoljava se povijanje i to najvie do 30o od vertikale. Mijenjanje pravca mora se izvesti na najmanje 20-30 cm iznad poda, te se ispod tavanice mora prijei u vertikalu.

UPUTE ZA POSTAVU DIMNJAKA Presjek dimovodnog kanala je najbolje izvesti krunog oblika. U ostalim presjecima nastaju mrtvi kutovi koji poveavaju otpore kretanju plinova. Kod pravokutnog presjeka stranice ne smiju prekoraiti odnos 1:1.5. Presjek dimovodnog kanala ne smije se ni suavati ni proirivati. Suavanjem se stvara usporavanje plinova, a proirenjem nepotrebni vrtlozi. Visina dimnjaka treba biti takva da se osigura dobro strujanje zraka. Najmanja visina dimnjaka, mjerena od loita do vrha dimnjaka, mora biti 5 do 7 m. Kod manjih obiteljskih kua ovo moe biti znatan problem. Dimnjak treba dobro izolirati.

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 12 Grijanje


Str. 31/50

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 12 Grijanje


Str. 32/50

UPUTE ZA POSTAVU DIMNJAKA Na dnu dimnjaka treba uvijek predvidjeti vrata za ienje dimnjaka, a na dnu dimnjaka odreen prostor za skupljanje ai. Ovaj prostor (udaljenost posljednjeg prikljunog mjesta do dna dimnjaka) mora biti bar 1/10 visine dimnjaka. Ako to nije mogue izvesti, tada treba proiriti noicu dimovodnog kanala.

MONTANI DIMNJACI U posljednje vrijeme dimnjaci se vrlo rijetko zidaju, nego se koriste gotovi elementi za izvedbu dimnjaka. Jedan od najpoznatijih proizvoaa na tom podruju je Schiedel.

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 12 Grijanje


Str. 33/50

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 12 Grijanje


Str. 34/50

DIMENZIONIRANJE DIMNJAKA Dimenzioniranje dimnjaka obino se provodi preko dijagrama. Jedan takav dijagram prikazan je na slici (Schiedel).

SABIRNI DIMNJACI Sabirni dimnjaci su oni dimnjaci kod kojih se na isti kanal mogu spojiti pei sa razliitih etaa. Ovo je vrlo zgodno kod vieetanih zgrada. Takvi dimnjaci obino imaju tzv. uvodni (prikljuni) kanal ija je duljina jednaka duljini etae, a koji se prikljuuje na sabirni kanal. Na ovaj nain se izbjegava povratno strujanje.

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 12 Grijanje


Str. 35/50

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 12 Grijanje


Str. 36/50

KAMINI
Kamini su otvorena ognjita. Kao gorivo u kaminima najee se koristi drvo i dobre vrste kamenog ugljena. Kamini kao grijai ureaji nisu efikasni, jer veliki dio topline odlazi kroz dimnjak, ali dobro provjetravaju prostoriju. Loa strana kamina je i stvaranje praine i ai u prostoriji. U posljednje vrijeme esto se u kamin ugrauje kotao u kojem se grije voda koja se zatim razvede po stanu, kao sustav centralnog grijanja.

PEI Pei, u tradicionalnom obliku predstavljaju zatvorena loita i generalno je teko povui vrstu granicu izmeu pei i kamina. Pei uglavnom koriste kruta goriva, ali mogu biti i na lo ulje, naftu, petrolej i sl. Poloaj pei je uvjetovan dimnjakom na kojeg se prikljuuje. Pe treba tako postaviti da zrak moe slobodno cirkulirati oko pei sa svih strana.

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 12 Grijanje


Str. 37/50

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 12 Grijanje


Str. 38/50

KALJEVE PEI Kaljeve pei su pei zatvorenog ognjita izraenog od visoko kvalitetnog amota. Vrui dimni plin koji nastaje sagorijevanjem provodi se kroz amotne kanale da bi to je vie mogue energije upilo i akumuliralo u keramici, prije isputanja u dimnjak. Preko amota toplina polako dospijeva na povrinu pei i ravnomjerno se rasporeuje u prostoriji. Prednosti kaljeve pei su je kod tradicionalne pei iznimno visok udio isijavajue topline, koja je vrlo ugodna. Nedostaci su velika masa i dugo vrijeme zagrijavanja. Stoga je kaljeva pe prikladna za krajeve kod kojih se zapali poetkom hladnog vremena kako bi se njome neprestano grijali do poetka toplih godinjih doba.

ELEKTRINE GRIJALICE Elektrine grijalice, kako je napomenuto, predstavljaju najii oblik grijanja, ali i najskuplji. S obzirom na nain odavanja topline elektrine grijalice moemo podijeliti na akumulacijske grijalice (pei), radijatore, konvektore, kaloriferi, zraei paneli, povrinske sustave grijanja i sl. Princip rada je uglavnom kod svih jednak. Prolaskom struje kroz grija (debela metalna ica), grija se zagrijava te zrai toplinu. Ova toplina se moe tada prenositi: direktno - radijacijom (standardna elektrina grijalica)

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 12 Grijanje


Str. 39/50

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 12 Grijanje


Str. 40/50

ELEKTRINE GRIJALICE Zagrijavanjem npr. ulja te radijacijom (radijatori)

ELEKTRINE GRIJALICE Zagrijavanjem amotnih opeka (termoakumulacijske pei)

Propuhivanjem zraka preko zagrijane ice (kaloriferi, fenovi)

Povrinski sustavi grijanja (podno grijanje) Uglavnom sve lokalne elektrine grijalice, osim elektro mree, ne zahtijevaju nikakve posebne instalacije.

10

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 12 Grijanje


Str. 41/50

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 12 Grijanje


Str. 42/50

CENTRALNI SUSTAVI Centralni sustavi za grijanje predstavljaju takav sustav kod kojeg se toplina za grijanje proizvodi na jednom mjestu zagrijavanjem vode, ulja ili zraka, te pomou cijevi razvodi do prostorija i predaje grijaim tijelima. Prema obimu centralno grijanje moe biti grijanje stana (etano grijanje), pojedinih cijelih (manjih ili veih) zgrada ili grijanje cijelih blokova zgrada, kvartovi ili ak cijeli gradovi. Prednosti centralnog grijanja su: Ravnomjerno zagrijavanje svih prostorija; Ravnomjerno raspodjela temperature u prostoriji (grijae tijelo je mogue postaviti ispod prozora, to kod pei nije mogue); Nema loita, pa nema ni zagaivanja; Sigurnost od poara; Ekonominost.

CENTRALNI SUSTAVI Nedostaci centralnog sustava su: Visoki investicijski trokovi; Tekoe u prijelazno doba (proljee, jesen) kada grijanje nije potrebno tokom cijelog dana; Gubici topline kod jako dugakih vodova i uzgredno zagrijavanje prostorija kroz koje prolaze vodovi a za koje je nepoeljno da se zagrijavaju; Suhoa zraka u prostorijama koje se griju na ovaj nain.

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 12 Grijanje


Str. 43/50

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 12 Grijanje


Str. 44/50

PRINCIP RADA CENTRALNOG SUSTAVA Kako je reeno, centralni sustav sastoji se od centralne jedinice (centralnog ureaja) za zagrijavanje vode, zraka ili ulja, pumpe i razvodnih cijevi. Ako se kao medij koristi voda, tada se topla voda moe koristiti i za sanitarne potrebe.

PRINCIP RADA CENTRALNOG SUSTAVA Osnovno naelo pri postavljanju cijevnog razvoda, kao i za vodovodni razvod, je da se cijevi trebaju voditi usporedno sa zidovima i stropom. Pri tome se instalacije mogu postavljati podbukno (u zidu), nadbukno (po zidu) ili kroz posebno izvedene kanale. Toplinska izolacija cijevnog razvoda slui za sprjeavanje nepotrebnog odvoenja topline u okoli, a uz to materijali kojima se oblae cijevni razvod mogu posluit za smanjivanje buke i vibracija. Armatura obuhvaa sve elemente cijevnog razvoda koji slue za otvaranje ili zatvaranje, odnosno za namjetanje ogrjevnog medija kroz cijevi. U pravilu se izrauju od materijala koji su otporni na koroziju. U armaturu se ubrajaju ventili, zasuni, slavine i sklopke.

11

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 12 Grijanje


Str. 45/50

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 12 Grijanje


Str. 46/50

PRINCIP RADA CENTRALNOG SUSTAVA Osnovno naelo pri postavljanju cijevnog razvoda, kao i za vodovodni razvod, je da se cijevi trebaju voditi usporedno sa zidovima i stropom. Pri tome se instalacije mogu postavljati podbukno (u zidu), nadbukno (po zidu) ili kroz posebno izvedene kanale. Toplinska izolacija cijevnog razvoda slui za sprjeavanje nepotrebnog odvoenja topline u okoli, a uz to materijali kojima se oblae cijevni razvod mogu posluit za smanjivanje buke i vibracija. Armatura obuhvaa sve elemente cijevnog razvoda koji slue za otvaranje ili zatvaranje, odnosno za namjetanje ogrjevnog medija kroz cijevi. U pravilu se izrauju od materijala koji su otporni na koroziju. U armaturu se ubrajaju ventili, zasuni, slavine i sklopke.

RAZVOD KOD CENTRALNIH SUSTAVA Stari nain izvedbe razvoda centralnog grijanja su tzv. jednocijevni sustavi, kod kojih su sva grijaa tijela povezana sa centralnim grijaem samo jednom cijevi, kroz koju topla voda dolazi i odlazi iz ureaja. Moderni sustavi su svi dvocijevni, tj. kroz jednu cijev dolazi topla voda, a kroz drugu izlazi relativno hladna voda te nastavlja cirkulirati kroz mreu. U svakom sluaju, kod centralnih sustava uvijek imamo razvodnu mreu koja je vrlo slina vodovodnoj mrei. Razvod centralnog grijanja treba uskladiti s ostalim instalacijama.

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 12 Grijanje


Str. 47/50

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 12 Grijanje


Str. 48/50

SOLARNO GRIJANJE U zadnje vrijeme prisutni su sustavi grijanja vode na sunevu energiju (solarni kolektori). Ovaj sustav ima vie varijanti, a najee su: otvoreni, u kojima voda koju treba zagrijati prolazi direktno kroz kolektor na krovu, ili zatvoreni, u kojima su kolektori popunjeni tekuinom koja se ne smrzava (npr. antifriz). Zagrijana voda se tada razvodi do grijaih tijela.

GRIJAA TIJELA ZA CENTRALNO GRIJANJE Kod izbora grijaih tijela bitnu ulogu igra medij zagrijavanja (voda, para, zrak). Najea grijaa tijela su radijatori koji su najee izvedeni tako da se na vrlo jednostavan nain mogu dodavati ili oduzimati rebra, te na taj nain kontrolirati koliinu topline za pojedine prostorije.

12

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 12 Grijanje


Str. 49/50

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 12 Grijanje


Str. 50/50

KOTLOVNICA Kotlovnica je prostorija u kojoj se nalazi kotao za centralno grijanje. S obzirom na veliinu kotla (strojar!) dolazi se do potrebne veliine prostorije. Kod malih postrojenja (etano grijanje, manja zgrada) kotao se moe smjestiti u sporednu prostoriju u stanu ili zgradi, inae treba neminovno osigurati zasebne prostorije za smjetaj kotla i goriva. Gorivo treba smjestiti u zasebnoj prostoriji, ali u neposrednoj blizini kotla. Pri projektiranju treba voditi rauna o pristupanosti prostorije te lakoj i sigurnoj manipulaciji s gorivom i ostacima (pepeo, ljaka i sl.). Takoer treba voditi rauna o mogunosti instalacije i mijenjanja opreme u prostoru (predvidjeti dovoljno velike otvore da npr. kotao se moe uvui u prostoriju i zamijeniti po potrebi). Obavezno predvidjeti instalaciju vodovoda i kanalizacije. Oprema koja se ugrauje u ovakva postrojenja (sami kotlovi, ali i pripadajua druga oprema) moe biti znaajnije teine, pa treba o tome voditi rauna pri proraunu konstrukcije.

KOTLOVNICA U kotlovnicama treba obavezno predvidjeti klimatizaciju, po mogunosti prirodnu. Prostorija s gorivom, kako je reeno, treba biti to blie kotlovnici. Prilaz goriva ovisi o vrsti goriva i loenju. Zaliha goriva bi trebala biti dovoljna za tri mjeseca neprekidne potronje.

13

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 13 Provjetravanje, Klimatizacija i Air-conditioning


Str. 2/31

Predmet: Instalacije, fond sati: 30+30, ECTS: 5


Dvosat 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 Elektro instalacije Zajedniki dio 1. dio 2. dio Grijanje Ventilacija i Klimatizacija Vodovod i Kanalizacija Kanalizacija Generalna Tema Ua tema Tema dvosata Opi dio, Sanitarni ureaji i predmeti Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi Specijalni objekti, Sheme spajanja, Proraun kune kanalizacije Odvodnja oborinske vode, Izvoenje i zatita kanalizacije Vodovod (hladna i topla voda) Opi dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme Izvoenje vodovoda, Proraun vodovoda Poarni vodovod, Priprema tople vode Projekt Vodovoda i Kanalizacije, Pregled trita Uvod, Podjela, Elementi, Elementi, Zatita i izvedba Uvod, Lokalno i Centralno grijanje, Sustavi grijanja, Dimnjaci, Grijaa tijela Ventilacija: Prirodna i umjetna, Klimatizacija

HVAC Instalacije

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 13 Provjetravanje, Klimatizacija i Air-conditioning


Str. 3/31

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 13 Provjetravanje, Klimatizacija i Air-conditioning


Str. 4/31

HVAC Instalacije Izraz HVAC je akronim engleskih pojmova: H Heating (Grijanje) V Ventilation (Ventilacija) AC Air-Conditioning (Prozraivanje)

SASTAV ZRAKA ovjeku je za ivot potrebno oko 15 kg zraka dnevno, tj. ovjek dnevno treba oko 12 m3 zraka. Zrak se uglavnom sastoji od plinova prikazanih u tablici. Osim ovih osnovnih sastojaka u zraku se jo mogu nai i drugi elementi u tragovima, te vodena para i praina.
Element Kisik (O) Duik (N) Argon (Ar) Ugljikov dioksid (CO 2) Udio (%) 0.21 0.78 0.010 0.030

Projekt HVAC-a je naroito bitan kod srednjih i velikih industrijskih te javnih i poslovnih graevina (kao neboderi, bolnice, kazalita) kod kojih je potrebna velika koliina zraka sa optimalnim uvjetima, temperatura, vlanost i sl.

Suhi zrak je higroskopan i moe primiti odreenu koliinu vodene pare (topli zrak vie nego hladni). Stvarna koliina pare u gramima koju moe primiti 1 m3 zraka naziva se apsolutna vlanost, a maksimalna koliina vlanosti koju moe primiti vlanost zasienja. Odnos stvarne vlanosti i vlanosti zasienja naziva se relativna vlanost. Tako npr. 1 m3 zraka pri 20o C moe primiti 17.3 g vodene pare. 80% vlanost znai da u zraku ima 0.8*17.3 = 13.82 g vodene pare.

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 13 Provjetravanje, Klimatizacija i Air-conditioning


Str. 5/31

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 13 Provjetravanje, Klimatizacija i Air-conditioning


Str. 6/31

VENTILACIJA Ventilacija je proces izmjene zraka u nekom prostoru radi promjene (odstranjivanja) vlanosti, smrada, dima, vruine, praine, bakterija u zraku i ugljinog dioksida i dovoenja kisika iz vani. Ventilacija ukljuuje i izmjenu zraka izmeu unutarnjeg i vanjskog prostora, kao i cirkuliranje zraka u samoj zgradi. Ventilacija je jedan od najvanijih faktora odravanja ugodnosti okoline u zgradi. Ventilacija se generalno moe podijeliti u dvije podgrupe: Prirodna ventilacija Umjetna (forsirana) ventilacija

POTREBNA KOLIINA ZRAKA U PROSTORU I VREMENU U stanovima i manjim kuama umjetna ventilacija je nepotrebna. Cjelokupna ventilacija se vri na prirodni nain: prozorima i vratima, eventualno peima kroz dimnjake. No, za neke prostore (najee kupatila, ostave i sl.) koje nemaju vanjske otvore treba predvidjeti umjetnu ventilaciju. Kod javnih i industrijskih zgrada, u svakom sluaju kod graevina gdje boravi veliki broj ljudi, treba predvidjeti posebni sustav ventilacije. Koliina potrebnog zraka odreuje se empirijski, a za neke graevine dana je u tablici.
potrebna koliina zraka (m 3/h) 60.0 35.0 100.0 25.0 30.0 35.0 20.0 40.0 25.0

Vrsta prostorije ovjek Bolnice dijete zarazni bolesnik kole po ueniku Biroi po osobi ljeti, po osobi Kino/Kazalite zimi, po osobi Dvorane za ljeti, po osobi skupove zimi, po osobi

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 13 Provjetravanje, Klimatizacija i Air-conditioning


Str. 7/31

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 13 Provjetravanje, Klimatizacija i Air-conditioning


Str. 8/31

POTREBNA KOLIINA ZRAKA U PROSTORU I VREMENU Takoer empirijski je odreena i koliina izmjene zraka za pojedine prostore. Za neke prostore dana je u tablici desno. Uvoenje svjeeg zraka u prostor ovisna je o veliini prostora. Ako je potrebno u kratkom vremenu uvesti veliku koliinu zraka nastaje propuh. Topli zrak moe imati veu brzinu strujanja, a da se ne osjeti kao neugodno strujanje, dok je zrak sa temperaturom od 19C ugodan samo ako ne struji. Kod uvoenja zraka, posebno hladnog, valja paziti da struja zraka ne dolazi direktno na ljude.

PRIRODNA VENTILACIJA
Vrsta prostorije Biblioteke Kina Bolnike sobe Garae Biroi Kantine Predavaonice Restorani Barovi / Noni klubovi Robne kue Stambeni prostor - kuhinje Stambeni prostor - kupatila Stambeni prostor - ostave izmjena zraka na sat 45 46 58 45 48 68 810 510 2050 46 25 7 20

Prirodna ventilacija je izmjena zraka s okolinom bez mehanikih pomagala. Prirodna ventilacija vri se kroz otvore, i nastaje strujanjem zraka zbog razliitih temperatura vani i unutra. Prirodna ventilacija vri se i kroz pukotine i pore u konstrukciji, kroz kljuanice, kroz proreze ispod vrata i sl. Ovakav nain ventilacije (infiltracija) nekad je dostatan za prostorije u kojima boravi manji broj ljudi i nema naroitog izvora zagaenja. Meutim, ventilacija je neophodna u prostorijama s otvorenim plamenom. Bilo prirodna bilo umjetna.

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 13 Provjetravanje, Klimatizacija i Air-conditioning


Str. 9/31

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 13 Provjetravanje, Klimatizacija i Air-conditioning


Str. 10/31

PRIRODNA VENTILACIJA Prirodna ventilacija moe se ostvariti, osim kroz otvore, i kroz ventilacijska okna (cijevi). Ovakav nain ventilacije obino se izvodi u prostorijama u stanovima/zgradama koje nemaju vanjskih otvora. Ovakva okna/cijevi obino su samo odvodna, tj. kroz njih (zagaeni) zrak se isputa u atmosferu, a ne razmilja se o dovodu zraka (to nije ispravno). Takva okna su obino i opskrbljena usisnim ventilatorom*. Prema pravilniku (HRN U.C2.200), u viekatnim zgradama svaka prostorija koja se provjetrava mora imati svoj kanal, povrine min. 180 cm2 za kvadratne i 110 cm2 za krune presjeke.
* Njemaka iskustva pokazala su da su ovakvi kanali za provjetravanje, bez klapne ili ventilatora na kraju, u najmanju ruku diskutabilni. Dovod hladnog zraka zimi je toliko snaan da ljudi esto otvore zatvaraju na bilo koji nain.

UMJETNA VENTILACIJA
Ve sama ugradnja ventilatora u odvodna okna predstavlja umjetnu ventilaciju. No, u nastavku teksta, pod umjetnom ventilacijom e se podrazumijevati ventiliranje mehanikim napravama. Mehanike naprave za ventiliranje sastoje se od zahvatnog objekta, tj. ureaja za uzimanje zraka iz atmosfere, ventilacijske centrale (komore u kojoj se vri obrada zraka: grijanje, hlaenje, vlaenje) mree kanala pomou kojih se zrak sprovodi do mjesta uporabe i otvora u prostorijama kroz koje se zrak ubacuje i isisava. Zahvatni objekti i ostali pratei elementi dimenzioniraju se prema volumenu prostora kojeg treba ventilirati i prema broju potrebne izmjene zraka u tom prostoru.

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 13 Provjetravanje, Klimatizacija i Air-conditioning


Str. 11/31

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 13 Provjetravanje, Klimatizacija i Air-conditioning


Str. 12/31

UMJETNA VENTILACIJA
Kod centralnih sustava treba paziti na veliinu i razgranatost mree. esto se dogaa da pojedine cijevi budu predugake i preuske, pa pojedine prostorije ne dobivaju dovoljnu koliinu zraka.

UMJETNA VENTILACIJA
Umjetnu ventilaciju treba primijeniti svugdje gdje nije mogue ili nije dovoljno provjetravanje kroz prozore. Svakako je treba primijeniti u sluajevima: 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) Zgrade u klimatski nepovoljnim zonama (visoka temperatura uz veliku vlagu); Zgrade u zonama jakog zagaenja zraka; Zgrade u zonama velikog intenziteta buke; Zgrade u vrlo vjetrovitim zonama; Prostorije bez prozora; Zgrade s prevelikim prozorima i lakim fasadama bez akumulacije topline i bez sunane zatite; Prostorije velike dubine (> 8 m) i male visine (< 3 m); Zgrade s veim brojem osoba (volumen < 4.5 m3 po osobi), itd

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 13 Provjetravanje, Klimatizacija i Air-conditioning


Str. 13/31

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 13 Provjetravanje, Klimatizacija i Air-conditioning


Str. 14/31

KLIMATIZACIJA
Klimatizacija je proces pripreme zraka u svrhu stvaranja odgovarajueg stupnja ugodnosti za boravak ljudi, ali i drugih ivih bia. U irem smislu termin se moe odnositi na bilo koji oblik hlaenja, grijanja, ventilacije ili dezinfekcije koji mijenjaju stanje zraka, pri emu obino govorimo o pojmu Air-condition. Klimatizacija obuhvaa tehnike postupke za ostvarivanje eljenih parametara zraka te njihovo odravanje u prostoru pomou termotehnikih sustava tijekom itave godine. eljeni parametri koje treba kontrolirati u optimalnim graninim vrijednostima su vezani uz uvjete toplinske ugodnosti. To su temperatura, vlanost zraka, brzina strujanja, istoa zraka, buka, itd. Klimatizacijski sustavi obavezno ukljuuju dovoenje svjeeg zraka u prostor koji se klimatizira, tj. ukljuuju i ventilaciju prostora jer u tehnikom smislu, sustavi koji nemaju dovod svjeeg zraka nisu sustavi klimatizacije (npr. split sustavi nisu klimatizacijski ureaji jer nemaju mogunost ovlaivanja niti odvlaivanja zraka, ve slue samo za grijanje i hlaenje zraka).

NAMJENA KLIMATIZACIJSKIH (KLIMA) UREAJA


Klimatizacija, dakle u irem kontekstu, obuhvaa grijanje, hlaenje, odvlaivanje, proiavanje i ventilaciju zraka. Grijanje: klima ureaji nam omoguuju preciznu kontrolu temperature te odravanje konstantne temperature tijekom cijele godine bez obzira na vanjske uvjete. Hlaenje: klima ureaji, pogotovo tijekom vruih ljetnih mjeseci, nam omoguuju hlaenje prostorija ime se stvara ugodna atmosfera za boravak ljudi. Odvlaivanje: u reimu hlaenja klima ureaj moe odvlaivati zrak pruajui osjeaj svjeeg zraka. Ljudsko bie osjea da je razina od 40 do 60 % ugodna razina vlage. Proiavanje: klima ureaji mogu proizvesti svje i ist zrak jer su oprenljeni filterima koji apsorbiraju praine i neistoe iz zraka. Ventilacija: ventilacija moe biti ugraena u sustav klima ureaja. Ona djeluje na principu da uzima zrak iz unutranjosti prostorije i zamjenjuje ga svjeim vanjskim zrakom.

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 13 Provjetravanje, Klimatizacija i Air-conditioning


Str. 15/31

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 13 Provjetravanje, Klimatizacija i Air-conditioning


Str. 16/31

OSNOVNA PODJELA KLIMATIZACIJSKIH SUSTAVA PREMA NAMJENI Komforna klimatizacija To su sustavi koji stvaraju temperaturne uvjete za boravak ljudi. Odravaju temperaturu od 20 do 27C, te relativnu vlanost od 40 do 60% uz brzinu strujanja zraka u zoni boravka ljudi do 0,3 m/s. Industrijska klimatizacija Industrijska klimatizacija obuhvaa sustave koji stvaraju optimalne uvjete za odvijanje nekog proizvodnog ili tehnolokog procesa, kao to su temperatura, vlaga, istoa zraka. Primjenjuju se u pogonima za proizvodnju elektronikih ipova, mlijeka, raunalnih sustava, vina, ampanjca, Parametre sustava definiraju tehnologija i zahtjevi proizvodnje, a ne potreba osoba koje borave u idustrijskom prostoru.

UPORABA KOMFORNI UREAJI Komforni ureaji namijenjeni su prvenstveno osiguravanju komfora u prostorijama. Ovi ureaji praktino su omoguili izgradnju irokih i visokih zgrada kod kojih je nemogue postii prirodnu ventilaciju (kod irokih zgrada uvijek ima slijepih prostorija, a kod visokih su prozori obino zabrtvljeni).

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 13 Provjetravanje, Klimatizacija i Air-conditioning


Str. 17/31

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 13 Provjetravanje, Klimatizacija i Air-conditioning


Str. 18/31

UPORABA KOMFORNI UREAJI Komforni ureaji se znatno razlikuju prema tipu zgrade, pa se tako mogu podijeliti na ureaje za: Niske stambene zgrade, ukljuujui obiteljske kue i apartmane; Poslovne zgrade: uredske zgrade, oping centre, restorane; Institucijske zgrade: bolnice, kole, kazalita, crkve; Industrijske zgrade u kojima je potrebno osigurati komfor radnika; Sportski objekti: sportske dvorane, zatvoreni stadioni;

UPORABA PROCESNI UREAJI Procesni ureaji koriste se u industriji prema tipu procesa za koji je potreban Air-condition ureaj, i sami proces diktira uvjete a ne udobnost ljudi. Primjer procesnog ureaja je, npr. Air-condition ureaj u operacijskim dvoranama, kod kojih se zrak filtrira na takvom nivou da znaajno smanji mogunost zaraze. Iako je i u ovim sluajevima vana ugoda u prostoru, neki postupci zahtijevaju nie temperature (npr. operacija srca: 18 C), ili vie temperature (neonatalne prostorije: 28 C). Kod specijalnih procesa esto je, osim temperature potrebno regulirati i druge stvari kao to su: vlanost zraka, kvaliteta zraka, kretanje zraka i sl.

Utjecaj na konstrukciju pojedine zgrade ovisi o tipu i veliini Air-condition ureaja, o emu je potrebno posebno voditi rauna kod prorauna konstrukcije zgrade. Osim kod zgrada Air-condition ureaji se koriste kod raznih tipova prijevoznih sredstava: osobni automobili, autobusi, vlakovi, avioni

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 13 Provjetravanje, Klimatizacija i Air-conditioning


Str. 19/31

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 13 Provjetravanje, Klimatizacija i Air-conditioning


Str. 20/31

VRSTE KLIMATIZACIJSKIH SUSTAVA


Prema vrsti klimatizacijskog sustava osnovna podjela je sljedea i vrijedi i za sustave komforne klimatizacije i za sustave industrijske klimatizacije Niskotlani ili niskobrzinski klimatizacijski sustavi Brzina strujanja u kanalskom razvodu iznosi 2 do 10 m/s (2-6 m/s za komfornu klimatizaciju, 6-10 m/s za industrijsku klimatizaciju). Vezano za brzinu strujanja je problem buke koju stvara zrak strujei kroz kanale, pogotovo pri strujanju kroz kanale velikih dimenzija. Padovi tlaka iznose od 500 do 2000 Pa. Koriste se kod sustava komforne klimatizacije: hoteli, kazalita, muzeji, itd. Visokotlani ili visokobrzinski klimatizacijski sustavi Brzina strujanja u kanalskom razvodu iznosi 10 do 30 m/s, uz padove tlaka od 1500 do 3000 Pa. Kanali su najee krunog presjeka (inae kod niskotlanih sustava mogu i najee jesu pravokutnog presjeka, radi izgleda interijera) prvenstveno zbog krutosti stijenki. Koriste se kada je ograniena mogunost smjetaja kanalskog razvoda, obino za urede na izlazima (anemostati ureaji koji raspruju mlaz u mnogo smjerova i na taj nain smanjuju brzinu strujanja). Jo jedan element je rasteretna kutija koja slui za smanjenje brzine strujanja zraka.

OSNOVNI KRITERIJI ZA IZBOR SUSTAVA KLIMATIZACIJE Pri odabiru klimatizacijskih sustava moraju biti zadovoljeni odreeni kriteriji. Osnovni kriteriji za izbor sustava klimatizacije su: funkcionalnost, toplinski i rashladni uinak, mogunost smjetaja u prostoru, investicijski trokovi, troak pogona, pouzdanost pogona, fleksibilnost sustava i mogunost odravanja. Izmeu navedenih kriterija uspostavlja se meusobna veza, i projektant u dogovoru s investitorom odreuje koje je najpogodnije rjeenje za projektiranje odreenog klimatizacijskog sustava.

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 13 Provjetravanje, Klimatizacija i Air-conditioning


Str. 21/31

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 13 Provjetravanje, Klimatizacija i Air-conditioning


Str. 22/31

SUSTAVI KLIMATIZACIJE S OBZIROM NA SLOENOST PROCESA PRIPREME ZRAKA Ventilacijski sustavi To su takvi sustavi koji osim dovoenja svjeeg zraka mogu obaviti 1 od 4 termodinamika procesa pripreme zraka, najee grijanje. Sustavi djelomine klimatizacije Ovi sustavi, osim dovoenja svjeeg zraka mogu obaviti jos 2 ili 3 termodinamika procesa pripreme zraka, najee grijanje, hlaenje i odvlaivanje. Sustavi klimatizacije Sustavi klimatizacije, osim dovoda svjeeg zraka, mogu ostvariti sva 4 osnovna termodinamika procesa pripreme zraka. Oni se temelje na procjeni mogunosti sustava da tijekom pogona ostvari 4 termodinamika procesa pripreme zraka: grijanje, hlaenje, ovlaivanje, odvlaivanje.

TIPOVI KLIMA UREAJA Svi ureaji mogu se generalno podijeliti u dvije glavne skupine: unitarni (packaged terminal PTAC systems - jedna jedinica, esto i prozorska jedinica) i razdvojeni (split systems) sustavi. Unitarni sustavi, uobiajeni sustavi za hlaenje samo jedne prostorije ili grupe prostorija, postavljaju se na prozore ili otvore u zidu, s kontrolama na unutarnjoj strani. Unutarnja strana se hladi tako da ventilator pue zrak preko evaporatora. Sustav vani ispuhuje vrui zrak.

Vanjska jedinica tipinog unitarnog sustava Airconditioninga. Za lake postavljanje obino se postavljaju na prozore. Ova na slici je postavljena kroz zid.

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 13 Provjetravanje, Klimatizacija i Air-conditioning


Str. 23/31

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 13 Provjetravanje, Klimatizacija i Air-conditioning


Str. 24/31

TIPOVI KLIMA UREAJA Split sustavi su sustavi koji se sastoje od isparavajue jedinice u unutranjosti i kondenzacijske jedinice na vanjskoj strani zgrade, s cijevima koje ih povezuju. Ovi sustavi su takoer esto napravljeni tako da omoguavaju hlaenje ljeti i grijanje zimi (dual). Pojedinani sustavi (sustavi za svaku prostoriju) omoguavaju znatno veu fleksibilnost, ali su znatno skuplji od centralnih sustava.

TOPLINSKE PUMPE Toplinske pumpe su sustavi jeftinog i ekoloki istog naina grijanja, one mogu crpiti toplinu iz vode, zemlje ili zraka. Rade na principu slinom kao i rashladni ureaji. Osnovni proces koji objanjava njihov rad je lijevokretni Carnotov kruni proces. Toplinske pumpe najee koriste freone kao rashladni medij, a mogu i neke druge plinove (npr. amonijak).
A. izotermna ekspanzijska promjena odvija se u kondenzatoru koji predaje toplinu rashladnog medija vodi ili nekom drugom prostoru koji elimo zagrijati. Rashladni medij mora prijei u tekuu fazu. B. adijabatska ekspanzija koju izvodi termo-ekspanzijski ventil unutar kojeg rashladni medij gubi tlak i opada mu temperatura. C. prva izotermna promjena na isparivau kada on uzima toplinu iz okoline (voda, tlo, zrak) i zagrijani rashladni medij u parnoj fazi vraa je natrag na kompresor ime zaokruuje ciklus. 1. 2. 3. 4. Kondenzacijska spirala Ventil za isparavanje Isparavajua spirala Kompresor D. adijabatska kompresija promjena na kompresoru gdje tlak medija raste kao i temperatura. E. faktor grijanja je pokazatelj energetske uinkovitosti rada toplinske pumpe gdje je najvaniji omjer predane topline Qo i dovedenog vanjskog rada koji se dovodi radom kompresora W.

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 13 Provjetravanje, Klimatizacija i Air-conditioning


Str. 25/31

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 13 Provjetravanje, Klimatizacija i Air-conditioning


Str. 26/31

TOPLINSKE PUMPE Najjednostavniji oblici toplinskih pumpi su klima ureaji koji griju i hlade, tzv. inverteri. Oni crpe toplinu iz zraka, najlaki su za montau i najjeftiniji. Sloeniji oblici, koji daju i vie energije, su sustavi koji se ukapaju pod zemlju gdje se koristi unutarnja toplina zemlje koja podie temperaturu rashladnog medija (najee nekog od plinova freona). Toplinske pumpe danas jo nisu stekle iroku primjenu iako su bolji izvor grijanja od fosilnih goriva koja polako nestaju, zagauju okoli i imaju stalan porast cijena.

Video: How Air Conditioning Work

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 13 Provjetravanje, Klimatizacija i Air-conditioning


Str. 27/31

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 13 Provjetravanje, Klimatizacija i Air-conditioning


Str. 28/31

KONDENZAT Ako se topao i vlaan zrak hladi, smanjuje mu se kapacitet za primanje vlage, a relativna vlanost mu se poveava sve do zasienja. Ako se zrak hladi i preko ove granice, tj. ako se premai koliina vlage koju zrak moe sadravati, tada se viak vodene pare zgusne (kondenzira) i pojavi u vidu kapljica (kondenzat). U prirodi se ovaj kondenzat naziva rosom (ako je u obliku tekuine) ili slanom (ako je zamrznut). Ako se zrak temperature + 20o C s 80% relativne vlage (apsolutna vlaga: 13.82 g vodene pare) ohladi na + 20o C (granica zasienja 6.80 g), viak e iznositi 13.82-6.80 = 7.02 g/m3, to e se pojaviti kao kapljice na okolnim predmetima. Openito se smatra da je relativna vlaga od 40 do 60% ugodna za ivot.

KONDENZAT Klima ureaji imaju ispust za kondenziranu vodu sa unutranjih jedinica. Pri projektiranju, pogotovo za vee klima ureaje treba predvidjeti sustav odvodnje kondenzata, to se najee izvodi direktnim prikljuivanjem na kanalizacijsku mreu.

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 13 Provjetravanje, Klimatizacija i Air-conditioning


Str. 29/31

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 13 Provjetravanje, Klimatizacija i Air-conditioning


Str. 30/31

KONDICIONIRANJE ZRAKA Air-conditionig je proces promjene kvalitete zraka (primarno temperature i vlanosti). Generalno, pod pojmom Air Conditioning se podrazumijeva bilo koji tehnoloki oblik promjene zraka: grijanje, hlaenje, ventiliranje, dezinfekcija. Osnovni koncept kondicioniranja zraka je poznat jo iz starog Egipta, kada se trska na kojoj se cijedila voda vjeala na prozore. Na ovaj nain se i ovlaivao zrak. Naelno, ovo je princip rada i modernih klima ureaja.
Ispust zraka iz ventilacijskog kanala neke 12-katnice

RASHLADNI PLINOVI (Refrigerants) "Freon" je zatieno ime za skup haloalkalnih (CFC) rashladnih plinova kompanije DuPont. Ovi rashladni plinovi su bili iroko rasprostranjeni zbog svojih dobrih osobina: stabilnost i sigurnost. Meutim pokazali su se pogubni za ozonski omota. Noviji, i za ozon puno sigurniji plinovi, kao to su HCFCs (R22, ire rasprostranjeni u kuama) i HFCs (R-134a, za automobile), su zamijenili CFC-ove.

Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije Predavanje br. 13 Provjetravanje, Klimatizacija i Air-conditioning


Str. 31/31

NETO O UINKU NA ZDRAVLJE Sustavi klimatizacije i Air-conditioninga pospjeuju rast i irenje mikroorganizama, kao to su Legionarska bolest (Legionella pneumophila). U svakom sluaju ovo se dogaa samo kod loe odravanih sustava. Ako se sustavi redovito iste mogunost zaraze je vrlo mala. Obrnuto, kondicioniranje zraka, to ukljuuje: filtraciju, vlaenje, dezinfekciju, te hlaenje/grijanje, trebalo bi proizvesti istu i sigurnu okolinu. Meutim, kondicioniranje zraka moe izazvati efekt isuivanja koe i sluznice grla i nosa, te u nekim sluajevima izazvati alergije i astmu. Boravak due vremena u klimatiziranim prostorima smanjuje imunitet zbog smanjenja opskrbe kisikom bijelih krvnih stanica i ubrzanja rada srca. Razina kisika u krvi direktno je povezana sa serotoninom (hormon sree), stoga se osobe esto osjeaju svjeije i oputenije u otvorenom (zelenom) okruenju.