Geotehnička Sidra

SVEUILITE U ZAGREBU GEOTEHNIKI FAKULTET
Kristina Srnec
PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIKIH SIDARA KOD ZATITE GRAEVINSKE JAME
DIPLOMSKI RAD
Varadin, rujan 2011.
SVEUILITE U ZAGREBU GEOTEHNIKI FAKULTET
DIPLOMSKI RAD
Mentor: Prof. dr.sc. Boo Soldo
Kandidat: Kristina Srnec
Varadin, rujan 2011
Sadraj
1.
UVOD ................................................................................................................................... 1
2. OPENITO O ZATITI GRAEVINSKE JAME PODZEMNE GARAE NA KAPUCINSKOM TRGU U VARADINU ............................................................................... 2
3.
OPENITO O GEOTEHNIKIM SIDRIMA .................................................................. 8
3.1. ELEMENTI GEOTEHNIKOG SIDRA................................................................................................... 8 3.2. SIDRINA I SLOBODNA DIONICA ................................................................................................. 10 3.2.1. 3.3. 3.4. 3.5. 3.6. 3.7. ELINA KOMPONENTA ....................................................................................................... 10
PODJELA SIDARA ..................................................................................................................... 11 PREDNAPREZANJE SIDARA ...................................................................................................... 12 NOSIVOST SIDARA .................................................................................................................. 15 STANJE SLOMA GEOTEHNIKOG SIDRA ................................................................................... 17 FAZE IZVEDBE SIDARA NA TERENU .......................................................................................... 18 IZRADA BUOTINE ................................................................................................................ 18 IZRADA, TRANSPORT, SKLADITENJE, SASTAVLJANJE I UGRAIVANJE SIDARA ................. 19 INJEKTIRANJE ....................................................................................................................... 20 PREDNAPREZANJE SIDARA ................................................................................................... 21
3.7.1. 3.7.2. 3.7.3. 3.7.4. 3.8.
INJEKCIJSKA SMJESA ............................................................................................................... 22 KONTROLA KVALITETE INJEKCIJSKE SMJESE ........................................................................ 24
3.8.1. 3.9.
ISPITIVANJE GEOTEHNIKIH SIDARA ....................................................................................... 25 OPREMA ZA ISPITIVANJE GEOTEHNIKIH SIDARA ............................................................... 26
3.9.1. 3.10. 3.11.
UPOTREBA GEOTEHNIKIH SIDARA ......................................................................................... 28 ZATITA GEOTEHNIKIH SIDARA ............................................................................................. 29
4. IZVEDBA GEOTEHNIKIH SIDARA PODZEMNE GARAE NA KAPUCINSKOM TRGU U VARADINU ........................................................................................................... 31

4.1. KONCEPCIJA RJEENJA ZATITE GRAEVINSKE JAME PODZEMNE GARAE NA KAPUCINSKOM TRGU U VARADINU ............................................................................................................................ 31 4.2. GEOTEHNIKA SIDRA .............................................................................................................. 33 SVOJSTVA MATERIJALA KORITENIH KOD GEOTEHNIKIH SIDARA ..................................... 34 RADOVI POTREBNI PRIJE SAME UGRADNJE SIDARA ............................................................ 35 BUENJE ............................................................................................................................... 37 UGRADNJA I INJEKTIRANJE SIDARA ...................................................................................... 38 PREDNAPREZANJE SIDARA ................................................................................................... 40
4.2.1. 4.2.2. 4.2.3. 4.2.4. 4.2.5.
5.
ZAKLJUAK .................................................................................................................... 48
LITERATURA ........................................................................................................... 50 PRILOZI .................................................................................................................. 51

Kristina Srnec
1. UVOD
Geotehnika sidra predstavljaju poseban element u grupi geotehnikih konstrukcija koje na poseban nain uvruju prirodni teren iza profila tla ili zatitne konstrukcije. Sidrima se vlana sila s konstrukcije prenosi u tlo. Za prenoenje vlane sile koristi se posmina vrstoa okolnog tla. Sidra su razmjerno tanke ali dugake eljezne ipke, ili na neki nain povezani dugaki snopovi elinih ica, koji se ugrauju i na razne naine uvruju u buotinama manjeg promjera. U svakom pojedinom sluaju u praksi potrebno je na temelju pomno razmatranih utjecajnih faktora provesti odgovarajui izbor geotehnikog sidra. Danas su najznaajnija prednapregnuta sidra s linijskim prijenosom sile sa sidrita u tlo koja uz to imaju i jasno izraenu sidrinu dionicu. Takvo sidro predstavlja geostatiki element koji je sastavni dio sklopa objekt sidro - tlo, unutar kojeg su vrlo sloena stanja naprezanja i deformacija U graevinarstvu su prednapregnuti elementi uli u primjenu tek u novije vrijeme, tek prije 65 godina. Poetak komercijalne primjene geotehnikih sidara je
1958. godina kada Bauer po prvi puta koristi elini tap, koji je postavljen u rupu promjera 6 cm, ispunjenu injektiranom cementnom smjesom. Upotreba prednapregnutih
geotehnikih sidara iznosi od 25 do 30 godina. U ovom radu opisana su geotehnika sidra openito, njihova podjela, nain njihove primjene, zatita sidara te openito njihova vanost kod zatite graevinske jame. Na primjeru podzemne garae u Varadinu na Kapucinskom trgu, koja je trenutno u izgradnji, biti e prikazana konkretna zatita graevinske jame geotehnikim sidrima, uz naglasak na testiranje geotehnikih sidara.

Kristina Srnec
2. OPENITO O ZATITI GRAEVINSKE JAME PODZEMNE GARAE NA KAPUCINSKOM TRGU U VARADINU

Graevinska jama o ijoj zatiti e biti rije u ovom diplomskom radu nalazi se na lokaciji Kapucinskog Trga u Varadinu. Konkretno, rije je o izgradnji javne podzemne garae s dvije podzemne etae. Tlocrtne dimenzije zahvata iznose 79,35 m x 81,10 m, a kota dna iskopa je na -7,80 m od kote terena 0,00 tj. na koti 164,10 m.n.m.
Robna kua Vama Varadin
Zagrebaka banka u Varadinu
Podzemna garaa u izgradnji na Kapucinskom trgu u Varadinu
Slika 1. Lokacija podzemne garae smjetana na Kapucinskom trgu u Varadinu
Slika 2. Izgled parkiralita ispred robne kue Vama prije poetka izgradnje podzemne garae na Kapucinskom trgu
2

Kristina Srnec
Prethodnim
ispitivanjima
istranim
buenjima ispitani su sastav i karakteristike temeljnog tla (slika 3.). Utvreno je da se ispod povrinskog sloja asfalta i betona, debljine cca 40-50 cm nalazi: 1. Sloj pomijeanog s zaglinjenog pijeskom, te ljunka, praha do
maksimalne dubine - 3,5 m 2. sloj ljunka, pjeskovitog, dobro graduiranog, srednje zbijenosti, registriranog do dna buenja.
Podzemna voda registrirana je na koti - 3,5 m od kote terena za vrijeme istranih radova. Zatitna konstrukcija izvodi se radi osiguranja suhe graevinske jame, te zatite bokova graevinske jame od pritiska tla, susjednih graevina i prometa, te pritiska podzemne vode. Tlocrtna dispozicija zatitne
konstrukcije prikazana je u prilogu, dok je presjek konstrukcije zatite graevinske jame prikazan na slici 4 .
Slika 3. Sastav temeljnog tla dobiven prema uzorcima iz buotine B1

Kristina Srnec
Slika 4. Koncept zatitne konstrukcije - popreni presjek Kao to je vidljivo (slika 4.), dijelovi zatitne konstrukcije graevinske jame su: Armiranobetonska dijafragma po obodu jame, debljine 60 cm i povezana je s naglavnom gredom visine 80 cm i irine 65 cm. Dubina dijafragme je 14,30 m, dno dijafragme se nalazi na koti 154,60 m.n.m. Geotehnika sidra izvode se u skladu s uobiajenim principima projektiranja i izvedbe geotehnikih sidara. Projektom je predviena ugradnja geotehnikih privremenih i probnih sidara, s tim da su probna sidra 5 0,6", dok su ostala (radna) sidra 4 0,6". Geotehnika sidra su ukupne duljine 14,5 m, pod nagibom od 15, sa duljinom sidrine dionice 8,0 m i slobodne dionice 6,5 m. Raunska sila u sidru iznosi F = 580 kN.
Mlaznoinjektirani stupnjaci koji se izvode radi brtvljenja graevinske jame, promjera su 160 cm i izvode se u dnu graevinske jame duljine 3,0 m, tako da se preklapaju i ine nepropusni ep materijala. Takoer, izvest e se dva reda vertikalnih mlaznoinjektiranih stupnjaka duljine 11,0 m uz susjednu robnu kuu te jedan red kosih mlaznoinjektiranih stupnjaka.
4

Kristina Srnec
U svrhu mjerenja deformacija zatitne konstrukcije, te potvrivanja pretpostavki postavljenih u projektu i sigurnog izvoenja zatitne konstrukcije, u
armiranobetonsku dijafragmu postavljaju se inklinometarske cijevi, a na naglavnu gredu geodetski reperi. Inklinometrima se mjere pomaci dijafragme - rotacija i savijanje. Eventualni pomaci susjedne graevine takoer e se pratiti, na nain da se na fasadu ugrade geodetski reperi, i inklinometri kojima se mjeri eventualno gibanje zidova. Kako ne bi dolo do opasnosti po stabilnost i sigurnost konstrukcije zatite graevinske jame, utvren je sljedei redoslijed izvedbe radova: 1. formiranje radnog platoa za izvedbu dijafragme na koti 170,00 m.n.m. 2. izvedba elemenata armiranobetonske dijafragme 3. iskop do kote 168,00 m.n.m. i formiranje platoa za izvedbu sidara 4. izvedba mlaznoinjektiranih stupnjaka za brtvljenje dna graevinske jame (ako je potrebno), te izvedba probnog crpljenja 5. izvedba geotehnikih i tapnih sidara 6. izvedba iskopa sa sukcesivnim crpljenjem podzemne vode.

Kristina Srnec
Slika 5. Graevinska jama na Kapucinskom trgu u Varadinu
Slika 6. Graevinska jama na Kapucinskom trgu u Varadinu tijekom zime

Kristina Srnec
Slika 7. Slikoviti prikaz budueg objekta popreni i uzduni presjek
Slika 8. Slikoviti prikaz budueg objekta U ovom poglavlju prezentirane su osnovne karakteristike zatitne konstrukcije graevinske jame, dok e se u sljedeim poglavljima detaljno razraivati o geotehnikim sidrima openito te sama izvedba geotehnikih sidara na lokaciji podzemne garae na Kapucinskom Trgu u Varadinu.

Kristina Srnec
3. OPENITO O GEOTEHNIKIM SIDRIMA

3.1. ELEMENTI GEOTEHNIKOG SIDRA
Geotehniko sidro mora biti konstruirano tako da sadri sljedea 3 glavna elementa: Sidriu dionicu, duljine La Slobodu dionicu duljine Lf Glavu sidra
Slika 9. Prednapregnuto sidro s elementima i oznakama
Na slici su prikazani elementi sidra, a to su: 1. Glava sidra 2. Konstrukcija oslonca 3. Usidrena konstrukcija 4. Buotina 5. Zatitna cijev 6. elina natezna dionica 7. Injekcijsko tijelo 8. Sidrina stopa
8
Preostale oznake na slici oznauju: Lf duljina slobodne dionice La duljina sidrine dionice sidra Ls ukupna duljina sidra Lfs slobodna duljina elika Las duljina usidrenja eline natezne dionice Lb rezervni produetak buotine N optereenje sidara S pomak glave sidra u smjeru osi sidra

Kristina Srnec
Slika 10. Prednapregnuto geotehniko sidro sa tipinim elementima i oznakama
Slika 11. Primjeri glave sidara
Slika 12. Elementi glave sidra

Kristina Srnec
3.2. SIDRINA I SLOBODNA DIONICA

Sidrina dionica La ima uloga da se sila sa sidra prenese u tlo. Uloga slobodne dionice sidra, duljine Lf, je viestruka pa je ponekad potrebno vie vremena za odreivanje slobodne dionice nego sidrine dionice La. Postoje dva osnovna faktora koji upuuju na izbor veih duljina slobodnih dionica sidra Lf, a to su: 1. Potreba prijenosa sile u duboko zalee objekta da bi se ulo u stabilne formacije stijene ili tla i da bi se umanjio povratni refleks optereenja iz sidrine zone u usidreni objekt 2. Ostvarivanje fleksibilnosti geotehnikog sistema radi ostvarivanja to vee g elastinog produenja sidra, kako bi: pad sile prednaprezanja bio to manji se omoguilo geotehnikom sidru da se u to veoj mjeri adaptira
deformacijama, tj. pomacima do kojih dolazi unutar sidrene konstrukcije Slobodna duina sidra zavisi : od osobine poluprostora od poloaja linije loma koja je odreena putem analiza stabilnosti od teine mase tla koja se aktivira oko sidra za sluaj sigurnog prenoenja sile od vrstoe padinskog masiva od dimenzije bloka na spoju koji mora biti stabiliziran na svojoj poziciji.
3.2.1. ELINA KOMPONENTA elina komponenta geotehnikog sidra sastoji se od elinih ica spojenih u strukove ili elinog kabla projektiranog profila. Kabeli i iana uad prave se iz pojedinanih ica (6 kom.), koje se pletu oko debele centralno postavljene ice, a za vee kabele slijedi 12, 18, itd. vanjskih ica oko osnovnog kabela. Kabeli su pocinani, galvanizirani ili plastificirani radi zatite od korozije. Prije upotrebe vre se ispitivanja prema propisima za primjenu ice/kabela u prednapregnutim betonskim konstrukcijama. U geotehnikim sidrima koriste se razne vrste elika.
10

Kristina Srnec
Najee rebrasti elik za tzv. pasivna ili kruta sidra ili visokovrijedni elik za geotehnika sidra velike nosivosti.
3.3.
PODJELA SIDARA
S obzirom na aktiviranje vlane sile sidra se dijele na: obina (bez prednaprezanja) prednapregnuta tokastim prijenosom linijskim prijenosom plonim prijenosom volumenskim prijenosom sidra za privremene graevine sidra za stalne svrhe sidra s mehanikim usidrenjem kraja zatege sidra s usidrenjem adhezijom kombinirana, s mehanikim usidrenjem i adhezijom adheziona (tapna sidra) predstavljaju elini tap na jednom kraju vrsto usidren u buotinu s pomou mehanikog ukljetenja ili sidrenjem adhezijom. Sila se ostvaruje nakon pomaka konstrukcije. To su sidra koja slue za preuzimanje veih vlanih (obino horizontalnih) sila (iznad 400 kN), relativno dugaka (do cca 50 m). Mogu biti trajna ili privremena (trajnosti do 2. godine). Upotrebljavaju se kod izvedbe zatite graevinskih jama, zatim za uvrenje velikih razmjerno strmih pokosa, iskopa tronih ili jako dezintegriranih uslojenih raspucalih stijenskih masiva i slinih graevina. Injektirana tapna sidra ugrauju se u buotine ispunjene cementnom smjesom ili smjesom
S obzirom na vrstu prijenos sile sa sidara na tlo ili stijenu, i to sa:
Po postojanosti dijelimo sidra na:
Prema vrsti usidrenja sidra se dijele na:
S obzirom na vrstu izvedbe dijele se na:
11

Kristina Srnec
Slika 13. tapno sidro prednapeta (geotehnika) sila se kontrolirano unosi u konstrukciju u fazama za vrijeme izvedbe, za velike sile preko 500 kN. U pogledu naina upotrebe dijele se na: trajna sidra su ona kod kojih vijek trajanja mora biti jednak vijeku trajanja konstrukcije koja se sidra. privremena sidra - se smatraju ona sidra kod kojih vijek trajanja iznosi do 2 godine. probna geotehnika sidra - su ona koja su na poseban nain oblikovana i ugraena. Na ovim sidrima se vre ispitivanja na osnovu kojih dobivamo podatke vezane za izbor vrste sidra i duine veznog dijela sidra.
3.4.
PREDNAPREZANJE SIDARA
Kod geotehnikih sidara prednaprezanje se prvenstveno provodi sa svrhom da se : 1. 2. 3. sidro po potrebi trenutno aktivira i to putem procesa samonaprezanja sprijee eventualni tetni pomaci usidrenog objekta provede kontrola uspjenosti izvedbe sidra
12

Kristina Srnec
4.
izazovu povoljni efekti ukljetenja meu stijenskim blokovima i
fragmentima, odnosno da se povea integritet diskontinuirane stijenske mase. Kod geotehnikih sidara potrebno je pomno odabrati odgovarajuu vrijednost sile prednaprezanja Np, koja e zadovoljiti prethodno navedena 4 uvjeta zbog kojih se sidra uope i prednapreu. Time se i s druge strane izbjegne efekt umjetno stvorenog polja visokih naprezanja. Ti se uvjeti mogu zadovoljiti samo uz pomo samonaprezanja. Ako se u sidro unese sila prednaprezanja Np, manja od radne sile Nr, te manja i od stvarne sile koju je prirodna interakcija geostatikog sustava namijenila sidru, tada e procesom samonaprezanja porasti unijeta sila Np, na stvarno potrebnu silu Ns. Time je izbjegnuto nepotrebno unoenje visokih vrijednosti prednaprezanja u sidro. Sidro samonaprezanjem time dobije rano onu silu koja mu kroz interakciju objekt sidro - tlo stvarno i pripada. Radi sustavnog oznaavanja odreenih karakteristika vrijednosti sile koje se mogu javiti kao optereenje sidara, predloena je sljedea konvencija:
Slika 14. Oznake sila u geotehnikom sidru Teoretski bi se sila u sidru mogla realizirati u rasponu vrijednosti od 0 do Nf, dakle: 0 N Nf Pri tome je: Nf sila granine nosivosti sidra kao gotove konstrukcije u tlu. No nominalna vrijednost sile u sidru. Oznauje priblinu vrijednost maksimalne sile prednaprezanja, a predstavlja nasljedni termin preuzet od kabla koritenog u prednapregnutom betonu. Uobiajeno je da se koristi kao nazivna oznaka kabela. Nr raunska radna sila, koju prema statikom proraunu treba preuzeti sidro u statikom radu cjelokupne geostatike konstrukcije Ns stvarna sila kojom e sidro, posredstvom prirode biti optereeno u sustavu promatrane konstrukcije, a u skladu s konkretnim uvjetima postojanja sidra Np sila izvrenog i u sidru ostavljenog prednaprezanja sidra
13

Kristina Srnec
Na primjeru betonskog bloka prikazano je kako zapravo funkcionira prednapregnuto geotehniko sidro.
Slika 15. Prikaz djelovanja prednapregnutog geomehanikog sidra a) sidro prije prednapinjanja b) prednapinjanje sidra aktivira kontaktne napone ispod betonskog bloka c) na blok djeluje vanjska sila P < Np d) veliina sile jednaka je sili prednapinjanja sidra Np e) sila P vea je od sile Np u sidru se pojavljuje sila N = P > Np Prednaprezanjem se ostvaruje elastino produenje sidra, koje je redovito vee od slijeganja tla ispod bloka betona. Ako bi se tlo ispod betonskog bloka s vremenom sleglo to bi znailo da je sila prednaprezanja pala na nulu, stoga je potrebno da odnos se/sb bude to vei broj. elini natezni lanak je glavni element sidra koji sudjeluje pri ostvarenju pomaka se prema Hookeovu zakonu:
Se produenje sidra Np sila prednaprezanja sidra Lf duljina slobodne dionice

14

Kristina Srnec
E modul elastinosti F povrina presjeka nateznog lanka To znai da e vrijednost pri odreenoj sili P biti vea to je dulja slobodna dionica Lf, manja povrina nateznog lanka F i manji modul elastinosti. Povrina presjeka elinog lanka sidra moe se smanjiti koristei elik velike vrstoe tzv. visokovrijedni elik. Prikazano je aktiviranje normalnih kontaktnih naprezanja ispod betonskog bloka (slika 13b) zbog djelovanja sile Np koja je prednaprezanjem ostavljena u sidru. Intenzitet je kontaktnog naprezanja pp= Np/Fb, gdje je Fb povrina kontaktne plohe. Djelovanjem vanjske podizne sile P intenzitetom P < Np (slika 13c) tada e pomaci blok tlo biti neznatni, ali dovoljni da se nova ravnotea uspostavi radom kontaktnih naprezanja na vrijednost:
Ako se intenzitet sile P povea do vrijednosti
(slika 13d) tada se minimalnim
pomacima sistema dolazi do novog ravnotenog stanja pri kojemu su kontaktna naprezanja svedena na nulu, a sila u sidru je i dalje nepromijenjena. Poveanjem sile P na vrijednost (slika 13e) ravnotea sistema uspostavlja se iskljuivo , tako da se
poveanjem sile u sidru, ali to je popraeno znatnim porastom pomaka izmeu bloka i tla otvara zijev.
3.5.
NOSIVOST SIDARA
Nosivost sidra u velikoj mjeri zavisi od kvaliteta unoenja sile prednaprezanja u tlo. Ovo je jedan od najveih problema koji se pojavljuju u ovoj vrsti konstruktivnih elemenata. Nosiva temeljna tla u koja sidrimo geotehniko sidro mogu biti zemljani ili stijenski masiv. Velike sile koje se pojavljuju u sidrenom dijelu sidra prenose se na stijenski masiv uz pomo injektiranog sidra sa cementom.
Ispitivanja, koja su obavljena na ovakvim sidrima, pokazala su da se u veznom dijelu sidra pojavljuje adhezija veliine 5000 kN/m2. Uvjet da spoj sa stijenskom masom mora biti nepomian omoguava prijenos velikih sila sidrenja u stijensku masu. Prethodno se
15

Kristina Srnec
mora buotina ispitati na vodonepropusnost. Ako buotina nije vodonepropusna onda se izvri konsolidacija buotine sa injektiranjem. Poslije toga se izvri novo buenje i ugraivanje sidra sa ime se postie dovoljna sigurnost u prenoenju sila. U zavisnosti od razliitih pokazatelja zavise i razliite mogunosti prijenosa sile u osnovnu na stijensku masu. Ako postoje razlike u osobinama i hrapavosti stijenske mase onda se prijenos sile moe odrediti samo sa probnim sidrima pomou kojih se odreuju stvarna mogua optereenja koje stijenska masa moe preuzeti. Kod probnih sidara se obino skrati vezna duina za treinu sa omjerom faktora sigurnosti. Sidro se optereuje do ruenja.
Nosivost sidara u zemljanim masivima zavise od osobina masiva i tehnologije ugraivanja veznog dijela sidra. Najznaajniji faktor koji utjee na nosivost sidra je vezni dio iji je uinak povezan sa odreenim ogranienjima. Sa poveanjem pomaka veznog dijela smanjuje se trenje po platu. Slijedei faktor, koji utjee na nosivost sidra u zemljanim masivima, je promjer buotine. Sa poveanjem promjera buotine poveava se sila trenja. Meutim, ovo poveanje ima svoje granice, poto se mora izvesti po itavoj duini buotine to ima za posljedicu poveane trokove buenja. Na nosivost sidra u zemljanom masivu utjee i pravilno izvedena buotina po itavoj veznoj duini sidra. Jedan od najboljih pokazatelja nosivosti ovih sidara je mjerenje poveanja pritiska pri injektiranju. U estim sluajevima pa i u koherentnim materijalima zadovoljava i samo jednostavno injektiranje. Kod materijala sa slabim osobinama to nije dovoljno. U takvim sluajevima se upotrebljava tzv. poinjektiranje, odnosno ponovno injektiranje veznog dijela sidra nakon odreenog vremena. U koherentnim materijalima se obino, kod prvog injektiranja, ispune samo pukotine u buotini ili manje kaverne.
Takvo injektiranje prenosi razmjerno male sile. Sa poinjektiranjem veznog dijela sidra pod visokim pritiskom poveavaju se radijalni naponi na spoju mase za injektiranje sa zemljanom masom. Sa time se poveava sila trenja po platu i oblikuje neregularni oblik i povrina sidra sa ime se osigurava bolji spoj sidra sa okolinom. Sa vie puta ponovljenim injektiranjem opisani efekt se jo vie pobolja. Svako sidro mora na primopredajnom ispitivanju zadovoljiti vrijednost radne sile. Rezultati ispitivanja
16

Kristina Srnec
moraju biti dostavljeni na vrijeme i u odgovarajuem oblik, kako bi analiza dobivenih vrijednosti mogla biti napravljena na zadovoljavajui nain. Interpretaciju rezultata kontrolnog ispitivanja geotehnikih sidara obavlja odgovorni projektant. Za podzemnu garau na Kapucinskom trgu na 4% od ukupnog broja sidara, umjesto kontrolnog ispitivanja, provest e se ispitivanje sidara na vee vrijednosti sile (sila nosivosti s obzirom na elik). U ovisnosti od dobivenih rezultata, projektant odluuje o stupnju tolerancije ili eventualnoj potrebi za sanacijom.
3.6.
STANJE SLOMA GEOTEHNIKOG SIDRA
Do sloma sidra ili nemogunosti daljnjeg koritenja sidra dolazi pri nastajanju: prekida same eline ice ili snopa ica poputanja veze na kontaktu ica posminog loma na kontaktu injektirane smjese i okolnog tla sloma unutar samog tla na nekoj udaljenosti od sidrenog tijela sloma stupca injektirane smjese koji okruuju icu unutar sidrenog tijela neprihvatljivih pomaka glave sidra postepenog pogoranja stanja sidra kada sistem postaje neupotrebljiv
Da bi dolo do idealnog sloma bilo bi potrebno da otkau sve komponentu sustavu geotehniko sidro tlo, ali to u praksi nije realno za oekivati. Mogue je da otkau pojedine komponente sustava, kao npr. poputanje krutog sidra uslijed prekoraenja nosivosti elika na vlanu silu ili slom u samom tlu prekoraenjem posmine vrstoe pa time dolazi do sloma tla. Poveanje nosivosti sidra postie se utjecajem na aktiviranje veliine maksimalnog posminog otpora na kontaktu injektirana smjesa okolno tlo razliitim tehnikama buenja, primijenjenim tlakom injektiranja, dodacima injektiranoj smjesi itd. Sidrina duljina je kljuni dio geotehnikog sidra, gdje se mogu definirati dva mehanizma prijenosa vlane sile. Oni uzrokuju mobiliziranje parametara vrstoe tla i pomak sidra uslijed djelovanja vanjske sile. Prvi je tzv. adhezioni mehanizam ili mehanizam aktiviranja trenja, koji nastaje kada dolazi do aktiviranja dovoljno velikih pomaka du sidrene dionice da se u potpunosti aktivira trenje du sidrine dionice.
17

Kristina Srnec
Drugi mehanizam je generalni slom tla tj. otkazivanje nosivosti sidrenog klina. Potrebno se uzeti u obzir nekoliko injenica bez obzira na to kakva se analiza sloma geotehnikog sidra provodi, a to su: vanjsko optereenje prenosi se iz jednog medija u drugi preko sistema geotehniko sidro tlo, gdje je s jedne strane samo sidrino tijelo s karakteristikama koje je relativno lako odrediti, a s druge strane okolno tlo koje je injektirano do neke udaljenosti karakteristike tla prije, te prilikom samog sloma sidra generalni oblik i geometrijska (ne)pravilnost potencijalne plohe sloma, stanje naprezanja u trenutku sloma tj. vrstu naprezanja, njihovu veliinu i smjer du plohe slom
3.7.
FAZE IZVEDBE SIDARA NA TERENU
Za izbor najboljeg sidra potrebno je definirati osnovne elemente sidrenja, a to su: podruje stijene ili tla koje omoguuje siguran prijenos sile sa sidra u tlo, vrijednost radne sile koju sidro preuzima, tip i trajnost, te dimenzije odabranog sidra, nain izvedbe sidara, program prednaprezanja sidara, primopredaja i kontrola izvedenih sidara.
Izvedba kompletnog geotehnikog sidra sastoji se iz etiri glavne operacije: izrada buotine, izrada, transport, skladitenje, sastavljanje i ugraivanje sidra, konsolidacijsko injektiranje, prednapinjanje.
3.7.1. IZRADA BUOTINE Metoda buenja buotine mora odgovarati materijalu u kome se vri buenje uz primjenu odgovarajueg promjera buotine. Izvedena se buotina prije ugradnje sidara ili eventualnog injektiranja treba dobro oistiti zrakom ili vodom. Nakon zavrenog buenja, buotine se moraju zatititi radi spreavanja upadanja neeljenog materijala.
18

Kristina Srnec
Kod zemljanih materijala sa primjesom gline i kod materijala koji su podloni brzom raspadanju treba to prije ugraditi i injektirati sidro. Buotine u kamenim masivima treba ispitati na vodonepropusnost. Ako kvaliteta buotine nije zadovoljavajua tada je potrebno izvriti njenu konsolidaciju sa injektiranjem ili primijeniti neki drugi odgovarajui postupak. Kod ljunkovito-pjeskovitih materijala kod kojih moe doi do zasipanja, buenje se obavlja sa zatitnom kolonom koja omoguava ugraivanje sidra. Ove kolone se izvlae iz buotine istovremeno sa injektiranjem. Pri izvoenju buenja treba kontrolirati poziciju, nagib i duinu buotine.
Za provoenje kvalitetnog buenja potrebno je: osigurati kvalitetnu podlogu s dovoljnim radnim prostorom za buau garnituru, tehniku buenja potrebno je prilagoditi sastavu i karakteristikama tla pratiti i biljeiti propadanje buaeg pribora (kod vodenog ispiranja jo i boju iznesene vode) i to naroito u zoni sidrenja. Buenju se moe pristupiti tek kad je izvrena provjera da je buai stroj pravilno centriran i usmjeren kroz uvodnu cijev. O buenju svake buotine treba voditi zapisnik u kojem se navode podaci o nainu buenja, sastavu tla, te svim ostalim vanim podacima koji su znaajni za buenje.
3.7.2. IZRADA, TRANSPORT, SKLADITENJE, SASTAVLJANJE I UGRAIVANJE SIDARA Radioniki izraena i atestirana sidra potrebno je prilikom transporta uvati od udara i ne smiju se bacati, niti prekomjerno savijati. Na gradilitu se prenose runo ili uz pomou transportne trake. Sidra je potrebno skladititi poduprta du itave duljine. Ako se slau na hrpu potrebno ih je slagati paralelno i paziti da se ne otete pojedini dijelovi sistema zatite sidara. Transport, uskladitenje, doprema do mjesta ugraivanja i samo ugraivanje se mora organizirati na nain koji garantira da nee doi do tetnih utjecaja na funkcionalnost i efikasnost zatite na utjecaj korozije. Ugraivanje sidra se moe izvesti runo, pomou razliitih dizalica ili pomou posebnih naprava koje se upotrebljavaju za ugraivanje sidara.
19

Kristina Srnec
Prilikom ugradbe sidra mogu biti postavljena: samostalno, kao sustav vie sidara (sustavno sidrenje), kao sustav sidara (sustavno sidrenje) u kombinaciji: o s mreom, o mreom i mlaznim betonom, o armirano-betonskim gredama kao naglavnicama, o armirano-betonskim ploama kao naglavnicama o armirano-betonskim zidovima, o zidovima od murja.
3.7.3. INJEKTIRANJE Injektiranje je postupak sa kojim se mora omoguiti unos sile sidrenja u veznom dijelu sidra na sidrenu dionicu i zatita sidra na utjecaj korozije. Svrha je da se povea vrstoa i smanji deformabilnost i propusnost stijenske mase te da se omogui valjano zapunjenje sidrine dionice ugraenog sidra. Za provoenje uspjenog injektiranja potrebno je dobro proistiti buotinu, odabrati adekvatnu smjesu za injektiranje, te odrediti kvantitativni reim injektiranja. Postoje tri glavna inioca koji imaju neposredan utjecaj na kvalitetu izvedbe, to su: receptura smjese za injektiranje, veliina i nain primjene injekcijskog tlaka, brzina i vrijeme ubrizgavanja injekcijske smjese.
Pritisak injektiranja i koliinu mase za injektiranje treba prilagoditi odnosno uskladiti sa geometrijskim, geolokim i hidrogeolokim prilikama, tipu i sastavu sidra. Injektiranje poinje od najudaljenijeg mjesta, dok se na drugom kraju mora osigurati nesmetani izlazak zraka ili vode iz buotine. Masa za injektiranje je u veini sluajeva iz istoga portland cementa, vode i dodataka koje reduciraju sadraj vode. Vodocementni faktor je u intervalu od 0,36 do 0,44. Za ponovljeno injektiranje, vodocementni faktor je 0,5. Za postizanje pravilne viskoznosti, smjesa se priprema u visoko turbulentnim mijealicama. Masa za injektiranje se uva u posebnim rezervoarima koji su opremljeni
20

Kristina Srnec
sa stalnim mjeaima i pumpama. Kod ponovnog injektiranja upotrebljavaju se udarne klipne pumpe. Kakvoa injekcijske mase, koja se upotrebljava za stvaranje vezne duine sidra, mora se prilagoditi osobinama temeljnog tla u kome se vri injektiranje. Ako za injektiranje ne upotrebljavamo cementne suspenzije, nego neku drugu mjeavinu, onda je potrebno dokazati da ona odgovara u pogledu pitanja zatite na utjecaj korozije, trajnosti i na druge mehanike osobine. Injektiranje se obino izvodi u dva dijela. Prvo se injektira vezni dio sidra, a nakon zavrenog prednaprezanja obavi se injektiranje slobodnog dijela sidra. Injektiranje spada u grupu najznaajnijih postupaka koji su u sastavu izrade sidra. Radi toga se ovoj fazi mora posvetiti posebna panja pri emu se vodi uredan zapisnik o pripremi mjeavine i injektiranju sidra. Za vrijeme injektiranja potrebno je opaati okolni teren: da bi se pravovremeno uoilo eventualno izbijanje smjese da ne bi dolo do neeljenih poremeaja u tlu ili na okolnim objektima
3.7.4. PREDNAPREZANJE SIDARA Prednaprezanjem izvedenih sidara aktivira se predvieno interaktivno djelovanjem sidrene konstrukcije, radi osiguranja stabilnosti tla. Ujedno se kontrolira uspjenost izvedenih sidara. Prednaprezanjem se postie:
trenutno aktiviranje sidara, procesom samonaprezanja do potrebne sile Ns, koju diktiraju ravnoteni i deformacijski uvjeti traeno poboljanje deformacijskih karakteristika tla kontrolira se uspjenost izvedenih sidara
Sa prednaprezanjem visokokvalitetnog elika, sidro preuzima onu funkciju koja mu je namijenjena. Sidro se moe prednapeti tek kada je masa za injektiranje dostigla propisanu otpornost. Vrijeme poslije kojeg se moe vriti prednaprezanje se odreuje na osnovu rezultata ispitivanja ili prema uputama proizvoaa injekcijskog maltera. Prije
21

Kristina Srnec
poetka prednaprezanja mora se odrediti odgovorna osoba koja e voditi kompletan postupak prednaprezanje. Prednaprezanje se mora vriti u svemu prema elaboratu za prednaprezanje sidara koga je pripremio projektanta. Prednaprezanju sidara moe se pristupiti najmanje 7 dana nakon provedenog injektiranja sidrine dionice, odnosno nakon to je smjesa za injektiranje sidrine dionice dosegla vrstou od min. 30 MN/m2. Toan trenutak prednaprezanja odredit e se na osnovu rezultata prethodnih ispitivanja injekcijskih smjesa. Spomenuto prednaprezanje predstavlja i primopredajno ispitivanje sidra, ime se kontrolira i uspjenost izvedenih sidara. Prednaprezanje se izvodi u dvije faze. U prvoj fazi sidro se zatee do predviene vrijednosti kojom se dokazuje da sidro moe preuzeti projektiranu radnu silu. Nakon toga, sila u sidru otputa, te konano zatee na silu prednaprezanja. Ovakvo se ispitivanje smatra kontrolnim (primopredajnim) ispitivanjem nosivosti sidara.
Naprezanje se izvodi u smislu ispitivanja sidra i u smislu kontrole naprezanja. Ispitivanje se obavlja radi dimenzioniranja sidra, a kontrola naprezanja radi odreivanja nosivosti i preuzimanja sile sidrenja. U fazi izrade, transporta, uskladitenja i ugraivanja potrebno je sprijeiti pojavu lokalne korozije na sidrima na kojima nije obavljeno naprezanje te na sidrima koja su prednapeta, a jo nisu injektirana. Posebnu pozornost treba posvetiti spreavanju pojave kondenzirane vode. Osim toga elik za prednaprezanje ne smije biti ispostavljen temperaturnim promjenama (sunce). Najvea opasnost za eline pramenove sidra predstavlja viak vode iz betona koja se nalazi u zatitnoj cijevi, a u sebi sadri kloride i sulfate. Stoga je potrebno vodu odstraniti iz cijevi. Ope pravilo, kojeg treba primjenjivati, je to da se prednapeta sidra to prije injektiraju ime se mogunost pojave kondenzirane vode svodi na minimum.
3.8.
INJEKCIJSKA SMJESA
Injekcijska smjese moraju zadovoljiti odreene uvjete i imati odreene osobine. Laboratorijska ispitivanja injekcijskih smjesa s razliitim komponentama daju mogunost izbora najpovoljnije smjese.
22

Kristina Srnec
Osnovne karakteristike koje treba odrediti svakoj injekcijskoj smjesi su: Viskozitet svojstvo tekuine da stvaraju otpor protiv meusobnog pomicanja
dvaju susjednih slojeva - unutarnje trenje. Postoje dinamiki i statiki viskozitet. Dinamiki viskozitet pokazuje nam kakvi e se otpori javljati kod kretanja injekcijske smjese, a statiki nam pokazuje kada e suspenzija poeti prelaziti u gel. vrstoa o njoj ovisi poboljanje mehanikih karakteristika stijenskog masiva
u koji je ubrizganja. Faktori o kojima ovisi konana vrstoa injekcijske smjese su: karakteristike injekcijske smjese i njenih komponenata koliini vode u pripremljenoj injekcijskoj smjesi radnom pritisku i trajanju injektiranja sredini u kojoj se injektiranje primjenjuje namijeni injektiranja Sedimentacijski volumen iz suspenzije koja se ubrizgava u tlo najprije se
taloe krupne a zatim sitnije estice. Volumen tih istaloenih estica u odreenom vremenskom periodu naziva se sedimentacijski volumen. Vodu koju dobijemo u istom vremenskom razdoblju nazivamo dekantirani volumen Otpornost na koroziju veoma vana karakteristika injekcijske smjese, te je
osnovni preduvjet za uspjeh injektiranja i postizanje poboljanja nosivosti terena i smanjenja vodopropusnosti sa stalnim karakterom. Vrste injekcijske smjesa su cementne suspenzije, cementne suspenzije s dodacima, cementno glinene injekcijske smjese, cementno glinene injekcijske smjese s dodacima, kemijske injekcijske smjese, injekcijske smjese na bazi smole i dr. Za injektiranje sidara uglavnom se rabi injekcijska smjesa portlandskoga cementa i vode u omjerima vodocementnog faktora od 0,3 do 0,5. Nii vodocementni faktor, v/c = 0,3, daje veu nosivost sidara, ali su pri tome smjese teko ugradive, smjesa nije homogena, a dobiveni rezultati pokusa upanja veoma su razliiti. S druge strane, smjese s viim vodocementnim faktorom, v/c = 0,5, lake su za ugradnju, ali su znatno slabije. Osim toga, zbog skupljanja smjese dolazi do skraivanja sidrinih dionica i oslabljivanja veze izmeu injekcijske smjese i stijenske mase. Aditivi, kao to su plastifikatori i dodaci za
23

Kristina Srnec
bubrenje, rabe se za rjeavanje problema ugraivanja injekcijske smjese, ali ovi dodaci znatno utjeu na smanjenje vrstoe i promjenu deformacijskih znaajki smjese. Cementne smjese cementa i vode u praksi se najeeg rabe za injektiranje tapnih sidara. Vodocementni faktor varirani su od v/c = 0,42 do v/c = 0,48. Cementne smjese s dodatkom plastifikatora rabe se za injektiranje pri niskim temperaturama ili radi dosezanja visokih vrijednosti vrstoe smjese ve u ranoj fazi injektiranja. Pri uporabi plastifikatora potrebno je i manje vode, tako da su vodocementni faktori bili u rasponu do v/c = 0,32 do v/c = 0,37.
3.8.1. KONTROLA KVALITETE INJEKCIJSKE SMJESE Laboratorijska ispitivanja injekcijskih smjesa obuhvaaju: prethodna ispitivanja, kontrolna ispitivanja.
Prethodna ispitivanja slue za odreivanje recepture smjese pri emu je potrebno provjeriti: fizikalna i mehanika svojstva cementa, protonost, izdvajanje vode, vrijeme vezivanja, promjenu zapremine, tlanu vrstou nakon 7, 14 i 28 dana, tlak bujanja pri: o sprijeenoj deformaciji ( o max do
o
deformaciju pri
Kontrolna ispitivanja obuhvaaju ispitivanje kvalitete smjese za injektiranje (odreivanje tlane vrstoe odabranih uzoraka). Receptura za smjesu za injektiranje odreuje se laboratorijski na osnovu prethodnih ispitivanja od strane ovlatene institucije za materijale koji e se upotrijebiti.
24

Kristina Srnec
Spravljanje smjese treba vriti pomou posebne mijealice injektora, koji omoguuje izradu tiksotropne cementne suspenzije injekcijske smjese, te kontrolu pritiska injektiranja. Injekcijska smjesa se mijea prisilno mehaniki. Prethodnim ispitivanjima treba dokazati da predviena smjesa s vremenom poveava zapreminu do 5-10%, te da postie vrstou koja odgovara zahtjevima za koriten beton. Tokom rada potrebno je kontrolirati svojstva injekcijske smjese uzimanjem uzoraka na mijealici i na izlazu iz injektora. Ovi uzorci uvaju se na gradilitu, za ispitivanje tlane vrstoe. Ukoliko je razlika u vrstoi uzoraka uzetih iz mijealice i na izlazu injektora od 15%, to ukazuje na gubitak vode u transportu, odnosno da smjesa nema dovoljnu sposobnost zadravanja vode, to treba odmah korigirati. Potrebno je vriti i provjeru komponenata od kojih se izrauje injekcijska smjesa. Sav materijal treba biti pravilno uskladiten. Obzirom da se pri izradi smjese mijea vie komponenti, nuno je drati se odreenog redoslijeda doziranja i mijeanja. Prvo se izmijeaju suhe komponente s manjom koliinom vode, kako ne bi dolo do grudanja smjese, a zatim se dodaje potrebna koliina vode za postizanje traene konzistencije.
3.9.
ISPITIVANJE GEOTEHNIKIH SIDARA
Tonost pretpostavki geostatikog prorauna geotehnikih sidara provodi se uz pomou probnih sidara. Potrebno je na prikladnim mjestima u svakom redu izvesti minimum jedno probno sidro i testirati njegovu nosivost do sile sloma tla. Svako sidro mora zadovoljiti vrijednost radne sile. Rezultate je potrebno u odgovarajuem obliku i na vrijeme dostaviti kako bi analiza bila napravljen na zadovoljavajui nain. Odgovorni projektant obavlja interpretaciju rezultata kontrolnog ispitivanja. Na temelju rezultata projektant odluuje o stupnju tolerancije ili eventualno potrebnoj sanaciji.
Probno sidro Ako su rezultati zadovoljavajui, nema potrebe za novim pokusnim sidrima. U sluaju da probno sidro ne pokae dovoljnu nosivost, potrebno je promijeniti tehnologiju izvedbe, te dokazati da novo pokusno sidro zadovoljava. Ispitivanje se provodi do vrijednosti 1.5 radne sile na kojoj se odrava 15 minuta, nakon ega se sila sputa na silu prednaprezanja i fiksira.
25

Kristina Srnec
Primopredajna sidra Sva preostala sidra podvrgavaju se primopredajnom ispitivanju. U sluaju podzemne garae ispitivanje se provodi 1.25 radne sile na kojoj se odrava 10 minuta, nakon ega se sila sputa na silu prednaprezanja i fiksira. Sila koja ostaje u sidru nakon primopredajnog testa, predstavlja silu prednaprezanja. Ukoliko se praenjem pomaka zatitne konstrukcije utvrdi da je dolo do pomaka konstrukcije izvan okvira predvienih proraunom, potrebno je promijeniti silu prednaprezanja. Odluku o izmjeni veliine sila unesenih u geotehnika sidra, donosi odgovorni projektant, uz suglasnost nadzornog inenjera. 3.9.1. OPREMA ZA ISPITIVANJE GEOTEHNIKIH SIDARA Za ispitivanje geotehnikih sidara i ostvarivanje sile optereenja koriste se specijalne hidraulike pree i hidraulike pumpe. Za test izvlaenja koristi se opremom za izazivanje optereenja tonosti 2% od maksimalne sile i ureajem za mjerenje aksijalnog pomaka glave sidra s hodom od 50 mm i tonosti 0,05 mm. Jedna urica koristi se za mjerenje pomaka glave sidra (slika a) ili 2 do 3 za mjerenje oko mjerene glave (slika b). Mjesto za ispitivanje sidara mora biti s malim odstupanjem od okomice 50. Mora biti osiguran aksijalni pravac izvlaenja sidra, sila ne vea od 5 kN, brzina nanoenja 5 10 kN/min. Oitavanje sile oitava se u intervalima od 5 kN ili 5 mm pomaka.
1. 2. 3. 4. 5.
Sidro Ureaj za zahvatanje matice sidra Okvir za prijem reaktivnih sila Hidrauliki cilindar Mjerna urica s nosaima
Slika 16. Shematski prikaz ureaja za ispitivanje sidara
26

Kristina Srnec
Za ispitivanje sidara vee nosivosti potrebna je oprema za izazivanje optereenja i ureaj za mjerenje vlane sile tonosti 0,2% od maksimalne vlane sile. Za mjerenje pomaka na glavi sidra i konstrukciji nuna je referentna ravnina. Nakon zavretka radova na sidrenju geotehnike konstrukcije potrebno je provesti kontrolna ispitivanja sidara. Kontrolna ispitivanja izvode se na 3 6% od ukupnog broja sidara ovisno od klase i nosivosti.
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Armirano betonski blok Sidro Podlona elina ploa Dinamometar Hidrauliki cilindar Referentni blok Mjerna urica s nosaem
Slika 17. Shematski prikaz ispitivanja geotehnikog sidra
Slika 18. Ispitivanje geotehnikog sidra
27

Kristina Srnec
3.10. UPOTREBA GEOTEHNIKIH SIDARA

Upotreba geotehnikih sidara dosta je u praksi rairena. Meutim sidra se upotrebljavaju u sluajevima u kojima primjena drugih rjeenja daje slabije rezultate. To se prije svega odnosi na sluajeve u kojima bi moglo doi do ruenja konstrukcije, a istu treba sauvati, u sluajevima estetskih zahtjeva kada su u pitanju znatno poveani trokovi ili u sluajevima u kojima se radovi ne mogu izvesti bez upotrebe sidara. Neke konstrukcije se ne mogu zamisliti bez upotrebe sidra, kao kod visokih brana radi formiranja povoljnih naponskih stanja u kritinim zonama. To se prije svega odnosi na osiguranje dobre suradnje temeljnog tla i objekta radi spreavanja neeljenih deformacija kod hidrotehnikih konstrukcija kod kojih treba osigurati opu stabilnost objekta na utjecaj uzgona ili klizanja, kada treba povezati nadograeni sa postojeim dijelom nekog objekta, za preuzimanje hidromehanike opreme te za osiguranje stabilnosti objekata kod optereenja na potres. Za zatitu iskopa kod dubokih graevinskih jama, za sanaciju nestabilnih padina i klizita, sidrenje svodova u podzemnoj izgradnji, sidrenje upornjaka kod mostova itd.
Slika 19. Sidreni blokovi na kamenoj padini
Slika 20. Sidreni blok viseeg mosta
Slika 21. Sidrenje za preuzimanje sila uzgona
Slika 22. Sidrenje graevinske jame
28

Kristina Srnec
3.11. ZATITA GEOTEHNIKIH SIDARA

Sidra treba da budu projektirana i izvedena tako da obavljaju svoju funkciju za itavo vrijeme trajanja objekt. Stoga sidra moraju biti izgraena tako da predstavljaju trajne i sigurne elemente graevine. Da bi se sve to postiglo, moraju se osigurati slijedei parametri: vijek trajanja sidra mora biti jednak ili vei od trajanja objekta uvid u stanje sidra mora biti dostupan u bilo kojem vremenskom periodu eventualni prijevremeni prestanak funkcioniranja sidra mora se pravovremeno otkriti tako da ostane dovoljno vremena za evakuaciju ugroenog osoblja i zamjenu neispravnog sidra. Dugorona sigurna i trajna sidra izraena iz visokokvalitetnog elika su samo ona koja su u potpunosti i trajno zatiena od prodiranja vode i kod kojih tu zatitu i nosivost moemo provjeriti u svakom trenutku. Visokokvalitetni elici su, u pogledu svojih mehanikih osobina, najzahvalniji materijal za sidrenje konstrukcije. Razlika izmeu visokokvalitetnih elika koji se upotrebljavaju za sidra i elika koji se upotrebljavaju za armaturu, ima za posljedicu da antikorozivna zatita, izvedena pomou cinanja ili katodne zatite, kod geotehnikih sidara vrlo brzo otkazuje i u eksploataciji konstrukcije ne titi sidra od propadanja. Pojavu i djelovanje elektrolitskih procesa moe se sprijeiti samo sa trajnom izolacijom koja titi kompletno sidro od prodiranja vode. Nedostatak elika vidi se u tome to ima tendenciju da se vrati na najnii oblik energije elinih oksida. Taj nedostatak prouzrokuje i omoguava poetak procesa korozije. Raspadanje elika nastaje kao posljedica razliitih vrsta korozije. Obini elici koji se upotrebljavaju za armaturu te visokokvalitetni elici koji se upotrebljavaju za sidra izloeni su razliitim vrstama korozije. Povrinska korozija se razvija na nezatienoj povrini elika sa dovoljnim postotkom vlanosti zraka. Iz svega navedenog slijedi da se za osiguranje sigurnosti sidra i elika za prednaprezanje, moraju izvesti postupci koji garantiraju trajnu zatitu protiv utjecaja korozije i spreavaju pojavu najmanjeg oteenja koji moe prouzrokovati stvaranje korozije. Radi toga zatiti od utjecaja korozije treba posvetiti posebnu panju kod transporta, ugraivanja i u toku eksploatacije objekta.
29

Kristina Srnec
Osnovna naela antikorozivne zatite sidara i prednapetih kablova su: sprijeiti dostup agresivnih medija (vode), sprijeiti elektrini kontakt sa objektom osigurati mogunost kontrole.
Dosta su esta oteenja polietilenskih zatitnih cijevi koja su nastajala od nesavjesnog rukovanja na gradilitu odnosno prevelikih deformacija vezne duine sidra kod probnog prednaprezanja. Pri radu sa sidrima mora se uzeti u obzir injenica da samo jedno oteenje plastine zatitne cijevi moe dovesti do toga da sidro postane makroelement sa odgovarajuim elektrinim tokom. Intenzitet elektrinog toka zavisi od razlike potencijala koji nastoje izmeu glave sidra koja je elektrino povezana sa objektom i temeljnim tlom u podruju oteenog mjesta. Zatita korozije mora biti i u slobodnoj i u sidrinoj dionici sidra, ali i svim ostalim dijelovima sidra kao to su prijelazi izmeu tih dionica, glava sidra, spojevi i sl. Slobodna dionica titi se cijevi koja je na kraju zabrtvljena , a omoguava slobodno deformiranje elinog lanka. Prostor unutar cijevi ispuni se masom koja u zajednici sa oblogom titi slobodnu dionicu. To mogu biti cementni mort, masnoa, katranske emulzije, razni premazi i sl. Sidrinu dionicu titi injekcijsko sidrino tijelo koje je od cementnog morta s dodacima. Kako je to tijelo napregnuto na vlak preporuuju se sidra sa zatitnom kouljicom. Kouljica je valovita i sila trenja se prenosi iz unutarnje na vanjski dio tijela. Sidra moraju imati vanjski zatitni omota iz tvrdoga polietilena koji se mora nalaziti na itavoj duini prednapregnutog oteenja koja mogu nastati pri transportu, ugraivanju i injektiranju. U cilju sigurnog odvajanja glave za sidrenje od armature objekta ugrauje se izolacijska ploa izmeu ploe za sidrenje sidra i objekta koji se sidra. Veza izmeu sidrine dionice sa zatitnim ovojem cijevi mora biti vodonepropusna. Prazan prostor, koji se nalazi izmeu objekta koji se sidri i zatitne cijevi za sidrenje, mora se injektirati. Nezabetonirane glave sidara koje slue za kontrolu i mjerenje treba zatititi sa zatitnim kapama. Ove kape ne smiju biti pocinane nego zatiene na koroziju sa premazima koji su elektrino neutralni prema eliku.
30

Kristina Srnec
4. IZRADA GEOTEHNIKIH SIDARA PODZEMNE GARAE NA KAPUCINSKOM TRGU U VARADINU

4.1. KONCEPCIJA RJEENJA ZATITE GRAEVINSKE JAME PODZEMNE GARAE NA KAPUCINSKOM TRGU U VARADINU
Slika 23. Graevinska jama podzemne garae na Kapucinskom trgu Zatitna konstrukcija izvodi se za potrebe izvoenja podzemnih etaa predmetne graevine i ima funkciju osiguranja suhe graevinske jame, te zatite bokova graevinske jame od pritiska tla, susjednih graevina i prometa, te pritiska podzemne vode. U drugom poglavlju detaljno je navedeno da se zatita graevinske jame podzemne garae sastoji od: Armiranobetonska dijafragma je debljine 60 cm i povezana je s naglavnom gredom visine 80 cm i irine 65 cm. Dubina dijafragme je 14,30 m, odnosno, dno dijafragme se nalazi na koti 154,60 m.n.m. Geotehnika sidra ukupne duljine 14,5 m, sa duljinom sidrine dionice 8,0 m i
slobodne dionice 6,5 m.
31

Kristina Srnec
Mlaznoinjektirani stupnjaci promjera 160 cm izvode se u dnu graevinske
jame duljine 3,0 m, tako da se preklapaju i ine nepropusni ep materijala.
Radovi na izvedbi zatite iskopa sastoje se od slijedeih aktivnosti:
pripremnih radova, izrade radnog platoa, izvedbe uvodnog kanala, iskopa za dijafragmu, izrade i ugradnju armature pripreme i ugradnje betona odbijanja vrha dijafragme izrade naglavne grede iskopa za izvedbu sidara i probnog crpljenja probnog crpljenja, izvedbu sidara, izvedbu mlaznog injektiranja, kontrole kvalitete i uspjenosti mjera, nadzora i izvjea o izvedenim radovima.
Redoslijed izvedbe radova: Radovi na izvedbi zatitne konstrukcije i brtvljenja dna graevinske jame izvest e se slijedeim redoslijedom:
1. 2. 3. 4.
formiranje radnog platoa za izvedbu dijafragme na koti 170,00 m.n.m. izvedba elemenata armiranobetonske dijafragme debljine 60 cm, iskop do kote 168,00 m.n.m. i formiranje platoa za izvedbu sidara izvedba mlaznoinjektiranih stupnjaka za brtvljenje dna graevinske jame, te izvedba probnog crpljenja izvedba geotehnikih i tapnih sidara izvedba iskopa sa sukcesivnim crpljenjem podzemne vode
32
5. 6.

Kristina Srnec
4.2.
GEOTEHNIKA SIDRA
Izvedbenim projektom predviena je ugradnja geotehnikih sidara BBR CONA SOL tip 706 (50,6"). Radovi na izvedbi sidara tei e slijedeim redoslijedom: pripremni radovi (radionika izrada sidara) i transport istih, buenje, ugradnja sidara, injektiranje sidrine i slobodne dionice, prednaprezanje sidara, dopinjanje sidara
Projektom je odreeno da e se sidra izvoditi na visini od 3.5 m od kote terena 0.00.. Geotehnika sidra su ukupne duljine 14,5 m, sa duljinom sidrine dionice 8,0 m i slobodne dionice 6,5 m. Na sjevernoj strani izvode se geotehnika sidra velike nosivosti jednakih karakteristika, kao i na preostale tri strane graevinske jame. To su sidra ST 1650/1860, 4 sajle, promjera 0.6 mm jednaka za pokusno i sva ostala radna sidra. Koristi se 6 vijaka tipa FAZ 20/30 A4 (slika).
Slika 24. Vijak tipa FAZ 20/30 A4
Projektna nosivost vijka FISCHER FAZ 20/30 A4 na djelovanje posmine sile VRd = 61.6 kN Projektna vrijednost posmine sile po jednom vijku Vd = 1.25285/6 = 59.4 kN < VRd = 61.6 kN
33

Kristina Srnec
4.2.1. SVOJSTVA MATERIJALA KORITENIH KOD GEOTEHNIKIH SIDARA Navedena sidra sastoje se od pojedinanih strukova, koji se postupkom hidraulikog zaklinjavanja usidruju u elinu glavu. Osnovna svojstva materijala strukova trebaju zadovoljavati standard ASTM A416, BS 5896, (Euronorm 138). Za materijal ugraen u sidra izvoa sidara mora imati propisane certifikate kojima se dokazuje kvaliteta elika.
Nominalni promjer struka je: 1. promjer ueta 2. vlana vrstoa 3. granica poputanja 4. povrina 5. granina vlana sila 6. modul elastinosti d = 0,60" fy= 1860 N/mm2 fy= 1500 N/mm2 A = 150 mm2 Fu = 279,00 kN E = 185 210 kN/mm2.
Cement - Za pripremu injekcione smjese treba koristiti cement klase 45. Cijelu potrebnu koliinu cementa treba pribaviti od istog proizvoaa. Aditivi - U injekcijskoj smjesi se preporua dodati sredstvo za poveanje volumena smjese tokom vezivanja. Poveanje volumena treba biti 5-10%. Aditivi trebaju imati atest proizvoaa, a provjerava ih se i u kontrolnoj smjesi. Ako proizvoa daje recepturu za koritenje aditiva, treba je se pridravati. Radionika izrada sidara - Standardni postupak izrade geotehnikih sidara po sistemu BBR CONA SOL sastoji se od slijedeih radni operacija:
rezanje strukova na potrebnu duljinu, izrada kabela montaa elemenata sidara na tono odreen broj strukova u snopu
34

Kristina Srnec
premazivanje strukova u slobodnoj dionici mau i navlaenje cijevi PEHD na svaki struk izrada kabela.
4.2.2. RADOVI POTREBNI PRIJE SAME UGRADNJE SIDARA Geodetski radovi nakon to je izvedena dijafragma i potreban iskop, potrebno je poloajno i visinski odrediti mjesto ugradnje sidara u skladu s odgovarajuim poloajima kuita sidara. Priprema gradilita - pripremiti lokaciju za izvedbu sidara veui se na prethodno izvrene radove. Pogodnom organizacijom rada treba omoguiti nesmetan pristup predviene mehanizacije kao i dopremu odgovarajueg materijala i opreme. Plan rada - Izvoa treba izraditi plan rada, kako bi se radovi na izvedbi geotehnikih sidara izvodili potrebnom dinamikom u skladu s projektom i tehnikim uvjetima izvoenja.
Priprema injekcijske smjese - Injekcijska smjesa se spravlja od cementa, vode i dodataka. Konzistencija gotove smjese treba odgovarati tehnologiji injektiranja. Kod odreivanja potrebne koliine vode i konzistencije svjee smjese treba voditi rauna o nainu ugraivanja. Smjesa za injektiranje treba imati slijedea svojstva: dobra sposobnost teenja, dobru obradivost, malo otputanje vode, sposobnost bubrenja od 5% do 10%, vrstou uzorka na pritisak koja odgovara C 25/30, razliku vrstoe uzorka na mijealici i izlazu injektora do 10%.
Obradivost, sposobnost teenja, zadravanje vode i bubrenje injekcijske smjese postie se izradom sastava i upotrebom dodataka.
35

Kristina Srnec
Svojstva injekcijske smjese Injektiranje se izvodilo smjesom iji je orijentacioni sastav sljedei: cement aktivnosti PC45 dodatak za bubrenje (IKATON - 0,3% od mase cementa uz vodocementni faktor 0,42 ili FLOWCABALE, 3-5% od mase cementa). dodatak za ugradljivost dodatak za ubrzano vezivanje (MELEMENT ili slino) odnos cement:voda = 1 : 0,40,6
Unutar armaturnih koeva prilikom izgradnje dijafragme ostavljeni su utori kroz koje e se ugraivati sidra, prikazano na slici 25.
Slika 25. Ostavljena tzv. kuita u armaturnim koevima za geotehnika sidra
36

Kristina Srnec
4.2.3. BUENJE Vlani element sidra ulae se u prethodno izvedene buotine. Dubina buotina treba biti takva da po ulaganju sidra ostane od kraja sidra do dna buotine min. 0,50 m. S prethodno pripremljenog platoa izvode se kose buotine zavrnog promjera 160 mm. Prije i tijekom buenja treba punu panju obratiti pripremama u cilju da se odri zadani smjer, nagib i promjer buotine. Buenju se moe pristupiti tek kad je izvrena provjera da je buai stroj pravilno centriran i usmjeren kroz uvodnu cijev. Buenje se izvodi rotacionom ili rotaciono udarnom builicom sa zranim iznoenjem nabuenog materijala u ljunku. Za provoenje uspjenog injektiranja potrebno je dobro proistiti buotinu, odabrati adekvatnu smjesu za injektiranje, te odrediti kvantitativni reim injektiranja.
Slika 26. Izrada buotina za ugradnju sidara
37

Kristina Srnec
Za injektiranje je koritena oprema sa slijedeim karakteristikama: buaa garnitura treba biti tako opremljena da omogui buenje do max. duljine od 25 m uz mogunost istodobnog zacjevljivanja s napredovanjem buenja, injektor s mogunou neprekidnog rada kapaciteta od min. 10 l/min pritiska 20 bara, samoregulirajui manometar koji treba automatski biljeiti itav proces injektiranja bez prekida (mora imati podjelu od 100 kN/m2 s mogunou itanja na skali do max. 20 bara). Injektiranju se pristupa nakon to je ugraeno sidro.
4.2.4. UGRADNJA I INJEKTIRANJE SIDARA
Odmah po zavrenom buenju obavljaju se svi potrebni radovi kako bi se u kontinuitetu pristupilo ugradnji vlanog elementa i injektiranju. Po zavrenoj izradi buotine ulae se nosivi vlani element od visokovrijednog elika koji treba biti postavljen centrino, te je potrebno taj poloaj zadrati do kraja injektiranja. Nakon ugradnje vlanog elementa sidra pristupa se izradi brtve tako da se brzovezujuim mortom napravi ep debljine 10 20 cm, kroz koji prolaze cjevica za injektiranje i kratka cjevica za odzraivanje. Izvodi se u vie radnih postupaka: 1. ispunjavanje cijevi injekcijskom smjesom, s ua buotine, 2. izvlaenje zatitne cijevi od poetka sidrine dionice, 3. primarno injektiranje kroz zatitnu cijev od postizanja pritiska od cca 5 bara, 4. voenje zatitne cijevi, 5. postavljenje brtvenog sklopa na uvodno kuite, 6. sekundarno injektiranje sidrine dionice kroz cijev za injektiranje, 7. ispiranje injekcijske smjese unutar uvodnog kuita.
38

Kristina Srnec
Injektiranje sidra provodi se nakon to je ono poloeno u buotinu i paralelno, pomou posebne mijealice injektora, koji omoguuje izradu tiksotropne cementne suspenzije injekcijske smjese, te kontrolu pritiska injektiranja. Pritisak injektiranja treba mjeriti kontinuirano, manometrima s podjelom na 0,1 bara, postavljenim na injekcijsku pumpu i injekcijski vod kod ua buotine. Nakon to se izvri zapunjavanje sidrine dionice propisanom injekcijskom smjesom, pojava injekcione smjese na uu buotine, pritisak injektiranja treba postepeno podizati do zavrnog pritiska injektiranja koji iznosi 5 bara za prvi red sidara, odnosno 6 bara za ostala sidra. Navedeni zavrni pritisak potrebno je odravati min. 10 minuta. Utroak ugraene smjese treba biti kontrolira, vei od 10% i manji od 100% poveanog idealnog volumena sidrine buotine.
Slika 27. Izrada brtve pomou epa od brzovezujueg morta debljine 10 20 cm
39

Kristina Srnec
4.2.5. PREDNAPREZANJE SIDARA
Prednaprezanju sidara moe se pristupiti najmanje 7 dana nakon provedenog injektiranja sidrine dionice, odnosno nakon to je smjesa za injektiranje sidrine dionice dosegla vrstou od min. 30 MN/m2. Toan trenutak prednaprezanja odredi se na osnovu rezultata prethodnih ispitivanja injekcijskih smjesa. Spomenuto prednaprezanje predstavlja i primopredajno ispitivanje sidra, ime se kontrolira i uspjenost izvedenih sidara. Prednaprezanje se izvodi u dvije faze. U prvoj fazi sidro se zatee do predviene vrijednosti kojom se dokazuje da sidro moe preuzeti projektiranu radnu silu. Nakon toga, sila u sidru se otputa, te konano zatee na silu prednaprezanja.
Upotrebljena su sidara 0,6" sa A=150 mm2. a) probna sidra odabrano 5 sidara 0,6"
Slika 28. Prednaprezanje probnog sidra PS1
40

Kristina Srnec
Koriste se geotehnika sidra 0.6" s A = 150 mm2.

4.2.5.1. PROBNA SIDRA
odabrano 40.6" Slomna sila odabranih geotehnikih sidara: NS = 4 279 = 1116 kN Dozvoljena maksimalna sila u sidru s obzirom na povrinu kabela: Na = 0,75 1116 = 837 kN Granica razvlaenja definirana je naprezanjem od fy = 1500 N/mm2, pa se dobivaju slijedee sile razvlaenja: Ny = 600 1,5 = 900 kN Intezitet sile koja ne smije biti prekoraena tijekom ispitivanja:
maksNp =
0,95 900 = 855 kN > 580 * 1,5 = 870 kN
Slika 29. Odabrano probno sidro PS-1
41

Kristina Srnec
Tablica 1. Program ispitivana pokusnog sidra (Np sila prednaprezanja 450 kN)
Program ispitivanja pokusnog sidra Sila naprezanja (kN) 1 2 3 5 6 7 8 9 10 11 150 20 150 300 450 575 675 350 20 Np Vrijeme postizanja sile u sidru (min) 2 2 3 3 3 3 3 3 3 3 113 min Odravanje sile uz oitanje pomaka (min) 5 5 10 10 10 10 15 5 5 10
FAZA
UKUPNO TRAJANJE
4.2.5.2.
RADNA SIDRA
odabrano 4 sidara 0,6" Slomna sila odabranih geotehnikih sidara: NS = 4 279 = 1116 kN Dozvoljena maksimalna sila u sidru s obzirom na povrinu kabela: Na = 0,75 1116 = 837 kN Granica razvlaenja definirana je naprezanjem od fy = 1500 N/mm2, pa se dobivaju slijedee sile razvlaenja: Ny = 600 1,5 = 900 kN Intezitet sile koja ne smije biti prekoraena tijekom ispitivanja:
maksNp =
0,95 900,0 = 855 kN

42

Kristina Srnec
Tablica 2. Program ispitivanja radnih sidara(Np sila prednaprezanja 450 kN)
Program primopredajnog ispitivanja radnih sidara Sila naprezanja FAZA Vrijeme postizanja sile u sidru (kN) 1 2 3 4 5 6 7 8 150 20 150 300 450 575 20 Np (min) do1 do 1 do 1 do 1 do 1 do 1 do 1 do 1 41 min Odravanje sile (uz oitanje pomaka) (min) 3 3 3 3 3 10 3 5
UKUPNO TRAJANJA
4.2.5.3.
KORITENA OPREMA ZA PREDNAPREZANJE SIDARA
Za ostvarenje sile optereenja koristile su se specijalne hidraulike pree kapaciteta min. 1000 kN i hidraulike pumpe (Proceq SP 20). U sklopu pree i pumpe trebaju biti ispravni i badareni mjerni instrumenti (manometar, dinamometar i milimetarsko mjerilo na klipu). Pored navedenog, u sustavu mjernih sklopova trebaju nalaze se i dvije mikroure uvrene na nepominoj podlozi, pomou kojih e se oitavati pomaci dijafragme u smjeru sidra, na mjestu sidrine ploe. Oslonci nosaa mikroure moraju biti min 2,0 m udaljeni od sidra.
Oprema za primopredajno ispitivanje i prednapinjanje sastoji se od: 1. specijalnih hidraulikih prea kapaciteta min. 1000 kN 2. hidraulike pumpe, Proceq SP -20, 3. mjerni instrumenti (manometri i dinamometri), 4. mikroura uvrena na nepominoj podlozi pomou koje se oitavaju pomaci snopa elinog struka u smjeru sidra.
43

Kristina Srnec
Slika 30. Mjerenje pomou dinamometra
Slika 31. Instrumenti za ispitivanje geotehnikih sidara
44

Kristina Srnec
Slika 32. Ispitivanje geotehnikih sidara
45

Kristina Srnec
Slika 33. Ispitivanje geotehnikih sidara
Slika 34. Zaklinjavanje geotehnikih sidara
Slika 35. Red izvedenih i prednapregnutih geotehnikih sidara
46

Kristina Srnec
Slika 36. Izvedena i prednapregnuta geotehnika sidra

4.2.5.4. EVIDENCIJA POMAKA TIJEKOM ISPITIVANJA SIDARA
Na poetku ispitivanja potrebno je registrirati slijedee podatke: 1. oznaka i poloaj sidra (s odgovarajuom skicom), 2. vrijeme poetka prednaprezanja, 3. slobodni hod pree.
Nakon toga potrebno je kontinuirano pratiti: 1. vrijeme 2. optereenje (dinamometar, manometar) 3. pomak klipa pree 4. pomak snopa elinog struka Pomaci se oitavaju u slijedeim vremenskim razmacima od nanoenja sile: 0, 1, 2, 3, 5 i 10 minuta, dakle do kraja maksimalnog trajanja odranja sile.
47

Kristina Srnec
5. ZAKLJUAK
Ovim radom nastojalo se dokazati da su geotehnika sidra vaan element pri rjeavanju problema u geotehnikom inenjerstvu. Ona su vrlo esto neophodan uvjet za ouvanje stabilnosti graevinske jame. Osiguravaju neeljene vertikalne i horizontalne deformacije te spreavaju da ne doe do geotehnikog sloma. Danas je iroka upotreba geotehnikih sidara, ne samo u graevinskim jama ve i za stabilizaciju pokosa, stabilizaciju pojedinih dijelova stijena, slojeva koji su potencijalno nestabilni, lica kosina koja su sklona troenju, ali i usjeka dubokih graevinskih jama uz postojee graevine odnosno njihove temelje. U radu je dana klasifikacija sidara, opisani su sami dijelovi sidara od kojih su najvaniji sidrina i slobodna dionica. Opisana je upotreba sidara, njihova primjena ali i njihova zatita, prvenstveno zatita od korozije. Na konkretnom primjeru podzemne garae na Kapucinskom trgu u Varadinu prikazana je primjena svega prethodno opisanog u razradnom dijelu diplomskog rada. Zatitna konstrukcija graevinske jame ima funkciju osiguranja rada u suhom (bez vode). titi bokove graevinske jame od horizontalnih pritisaka nastalih djelovanjem vlastite teine tla te optereenja susjednih objekata, prometa i djelovanja podzemne vode. Projektom predviena zatitna konstrukcija graevinske jame budue podzemne garae na Kapucinskom trgu u Varadinu sastoji se od armiranobetonske dijafragme po obodu jame, od mlaznoinjektiranih stupnjaka u dnu jame radi brtvljenja njenog dna, te geotehnikih sidara. U ovom radu glavni naglasak pri zatiti graevinske jame dan je geotehnikim sidrima. Tijekom izrade ovog rada dolo je do dotinih promjena u odnosu na poetni glavni projekt. Brtvljenje dna nije bilo potrebno zbog odreenih okolnosti, to je posebna i opirnija tema i u ovom radu se ne spominje. Projektom je predviena ugradnja geotehnikih privremenih i probnih sidara. Potrebno je naglasiti da veliku vanost imaju i ispitivanja probnih sidara prije same ugradnje geotehnikih sidara kako bi se na vrijeme uoile mogue anomalije. Probna sidra su tijekom ispitivanja izdrala sile propisane protokolom napinjanja. Uspjenim napinjanjem probnih sidra dokazano je da projektom predviena tehnologija izvedbe sidara zadovoljava. Ostala geotehnika sidra bila su podvrgnuta primopredajnom ispitivanju.
48

Kristina Srnec
Danas je sve vea potreba i zanimanje za izgradnju to zanimljivijih i neobinijih objekata koji postaju sve vei izazov za svakog projektanta. U dananjim prenapuenim gradovima vie nema mnogo mjesta za izgradnju standardnih nadzemnih objekata, ve se izgradnja objekata premjeta u podzemlje. Samim time i t ehnologija s vremenom postaje sve modernija i preciznija ali najvanija uloga svakog projektanta ostaje ista; a to je osigurati sigurnost same graevine, okolnih objekata i ljudi. Geotehnika sidra su neophodna da bi se to postiglo, stoga e njihova uloga i primjena i u budunosti biti velika na onim mjestima gdje je njihova izvedba mogua.
49

Kristina Srnec
LITERATURA:
1) Conex d.o.o; Glavni projekt zatite graevinske jame javne podzemne garae na Kapucinskom trgu u Varadinu, Zagreb, rujan 2010. 2) Geokod d.o.o; Izvedbeni projekt javne podzemne garae na Kapucinskom trgu u Varadinu, Zagreb, lipanj 2011. 3) Drutvo graevinskih inenjera i tehniara Zagreb, Drutvo za mehaniku stijena i podzemne radove Hrvatske, Drutvo za tunele i podzemne konstrukcije Hrvatske, Geotehnika sidra i sidrene konstrukcije, Sveuilina naklada Liber, Zagreb, svibanj 1987. 4) Nonveiller E; Mehanika tla i temeljenje graevina, kolska knjiga, Zagreb, 1979. 5) Arbanas. , Kovaevi M.S., Szavits - Nossan V; Kontrola kvalitete tapnih sidara, Graevinar 57, 2005. 6) Arbanas, ; Utjecaj tapnih sidara na ponaanje stijenske mase pri izvedbi visokih zasjeka, magistarski rad, Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 2002. 7) Roje Bonacci.T; Potporne graevine i graevne jame, Graevinsko arhitektonski fakultet Sveuilita u Splitu, Split, 2005. 8) Zelenika M; Tehnologija izrade buotina, Sveuilite u Zagrebu Geotehniki fakultet,Varadin, prosinac 1995.
9) Soldo.B; Skripta iz Temeljenja 2; Sveuilite u Zagrebu Geotehniki fakultet, Varadin, 2010.
50

Geotehnička Sidra

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Originaltitel

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Geotehnička Sidra

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

SVEUILITE U ZAGREBU GEOTEHNIKI FAKULTET

PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIKIH SIDARA KOD ZATITE GRAEVINSKE JAME

Varadin, rujan 2011.

SVEUILITE U ZAGREBU GEOTEHNIKI FAKULTET

PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIKIH SIDARA KOD ZATITE GRAEVINSKE JAME

Mentor: Prof. dr.sc. Boo Soldo

Kandidat: Kristina Srnec

Varadin, rujan 2011

OPENITO O GEOTEHNIKIM SIDRIMA .................................................................. 8

3.7.1. 3.7.2. 3.7.3. 3.7.4. 3.8.

INJEKCIJSKA SMJESA ............................................................................................................... 22 KONTROLA KVALITETE INJEKCIJSKE SMJESE ........................................................................ 24

ISPITIVANJE GEOTEHNIKIH SIDARA ....................................................................................... 25 OPREMA ZA ISPITIVANJE GEOTEHNIKIH SIDARA ............................................................... 26

3.9.1. 3.10. 3.11.

UPOTREBA GEOTEHNIKIH SIDARA ......................................................................................... 28 ZATITA GEOTEHNIKIH SIDARA ............................................................................................. 29

4. IZVEDBA GEOTEHNIKIH SIDARA PODZEMNE GARAE NA KAPUCINSKOM TRGU U VARADINU ........................................................................................................... 31

4.2.1. 4.2.2. 4.2.3. 4.2.4. 4.2.5.

LITERATURA ........................................................................................................... 50 PRILOZI .................................................................................................................. 51

PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIKIH SIDARA KOD ZATITE GRAEVINSKE JAME

PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIKIH SIDARA KOD ZATITE GRAEVINSKE JAME

2. OPENITO O ZATITI GRAEVINSKE JAME PODZEMNE GARAE NA KAPUCINSKOM TRGU U VARADINU

Robna kua Vama Varadin

Zagrebaka banka u Varadinu

Podzemna garaa u izgradnji na Kapucinskom trgu u Varadinu

Slika 1. Lokacija podzemne garae smjetana na Kapucinskom trgu u Varadinu

PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIKIH SIDARA KOD ZATITE GRAEVINSKE JAME

Slika 3. Sastav temeljnog tla dobiven prema uzorcima iz buotine B1

PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIKIH SIDARA KOD ZATITE GRAEVINSKE JAME

PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIKIH SIDARA KOD ZATITE GRAEVINSKE JAME

PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIKIH SIDARA KOD ZATITE GRAEVINSKE JAME

Slika 5. Graevinska jama na Kapucinskom trgu u Varadinu

Slika 6. Graevinska jama na Kapucinskom trgu u Varadinu tijekom zime

PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIKIH SIDARA KOD ZATITE GRAEVINSKE JAME

Slika 7. Slikoviti prikaz budueg objekta popreni i uzduni presjek

PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIKIH SIDARA KOD ZATITE GRAEVINSKE JAME

3. OPENITO O GEOTEHNIKIM SIDRIMA

Slika 9. Prednapregnuto sidro s elementima i oznakama

PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIKIH SIDARA KOD ZATITE GRAEVINSKE JAME

Slika 10. Prednapregnuto geotehniko sidro sa tipinim elementima i oznakama

Slika 11. Primjeri glave sidara

Slika 12. Elementi glave sidra

PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIKIH SIDARA KOD ZATITE GRAEVINSKE JAME

3.2. SIDRINA I SLOBODNA DIONICA

PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIKIH SIDARA KOD ZATITE GRAEVINSKE JAME

S obzirom na vrstu prijenos sile sa sidara na tlo ili stijenu, i to sa:

Po postojanosti dijelimo sidra na:

Prema vrsti usidrenja sidra se dijele na:

S obzirom na vrstu izvedbe dijele se na:

PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIKIH SIDARA KOD ZATITE GRAEVINSKE JAME

PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIKIH SIDARA KOD ZATITE GRAEVINSKE JAME

izazovu povoljni efekti ukljetenja meu stijenskim blokovima i

PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIKIH SIDARA KOD ZATITE GRAEVINSKE JAME

Se produenje sidra Np sila prednaprezanja sidra Lf duljina slobodne dionice

PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIKIH SIDARA KOD ZATITE GRAEVINSKE JAME

Ako se intenzitet sile P povea do vrijednosti

(slika 13d) tada se minimalnim

PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIKIH SIDARA KOD ZATITE GRAEVINSKE JAME

PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIKIH SIDARA KOD ZATITE GRAEVINSKE JAME

STANJE SLOMA GEOTEHNIKOG SIDRA

PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIKIH SIDARA KOD ZATITE GRAEVINSKE JAME

FAZE IZVEDBE SIDARA NA TERENU

PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIKIH SIDARA KOD ZATITE GRAEVINSKE JAME

PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIKIH SIDARA KOD ZATITE GRAEVINSKE JAME

PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIKIH SIDARA KOD ZATITE GRAEVINSKE JAME