Sie sind auf Seite 1von 19

Dr.med.

Helmuth Krieg
Dr.med. Roland Keilhauer

Chelat-plus terapija (prijevod)


Srčani infarkt, moždana kap, smetnje s krvotokom, artroza, mogu se
izbjeći. Učinite nešto i to odmah.

Općenito
1.1 Uvod
" Tko je bolestan mora imati bolove. Tko nema bolove zdrav je!"

To su uvriježena mišljenja, ali je to daleko od istine. Gotovo sve vrste raka ne


uzrokuju u početku nikakve bolove. Kada se bolovi pojave, često je već kasno.

Kod zakrečenih krvnih žila, previsokog krvnog tlaka, smetnji s krvotokom,


kod početaka arterioskleroze, ukratko kod početka bolesti srca i krvnih žila
(uzrok smrti broj 1), duže vrijeme ne osjećamo nikakve tegobe, dakle ne
znamo da smo već vrlo teško bolesni, a bolest i dalje napreduje. Prve promjene
na stijenkama arterija primijećene su već kod neke djece. Arterioskleroza
započinje kod muškaraca već od dvadesete godine, a kod žena većinom nakon
menopauze, ali ima mnogo iznimaka, pa su to tek prosječni pokazatelji.
Meñutim ne treba čekati da se bolest razvije. Zašto ne biste na vrijeme učinili
nešto za sebe? Muškarci već u tridesetim, a žene u pedesetim godinama. Ako
ste zakasnili ipak možete spriječiti operaciju ako pažljivo pročitate ovaj tekst i
poduzmete terapiju koju Vam preporučamo.

1.2 Krvotok
Krv u tijelu čovjeka, pet do šest litara kod odraslih, ima višestruku zadaću.
Kroz mrežu arterija ona dovodi potreban kisik u sve organe i stanice. Takoñer
ona pronosi tijelom hranjive sastojke kao bjelančevine, ugljikohidrate, masti,
vitamine, minerale i hormone. Na povratku kroz vene teče krv opterećena
ugljičnom kiselinom i drugim produktima izmjene tvari, u desnu srčanu
komoru. Tada stiže u pluća, gdje se obogačuje s kisikom i ulazi u lijevu srčanu
komoru. Odatle se tlači u veliki krvotok.
Goethe je imao pravo kad je rekao: " Krv je jedan posve poseban sok ".

1.3 Arterioskleroza ili zakrečenje krvnih žila


Meñutim, krv može takoñer oboljeti i kada je njezin sastav poremećen,
uzrokovati teške bolesti. Naime, doñe li u krvnim žilama do stvaranja ugrušaka
(tromboza), nastaju infarkt srca, moždana kap i periferno začepljenje arterija
(na primer u nogama), zavisno od toga gdje se stvorio ugrušak i koja je žila
time začepljena.
Naravno to se ne dogaña odjednom. Arterioskleroza se stvara tijekom dugog
niza godina.

1
1.4 Kako nastaje arterioskleroza?
U kućanstvu svima nam je poznato zakrečenje dovodnih, posebno odvodnih
cijevi, kao posljedica taloženja kalcija. S vremenom biva poprečni presjek
cijevi sve uži, a time i protok vode sve manji. Kod arterioskleroze su stvari
slične, ali složenije. Ima više teorija kako to nastaje. Znanstvenici nisu u tome
potpuno jedinstveni. Vjerojatno ima svaki pomalo pravo.
Ukupna količina krvi proñe u jednoj minuti kroz cijelo tijelo, što znači 1440
puta u 24 sata. Ili izraženo u litrama: 7200 I u 24 sata. Koji ogroman učinak!
Crvena krvna zrnca i mnogi drugi čvrsti sastavni dijelovi krvi taru se pri tom o
nutarnje stijenke žila. Srećom su ove stijenke obično čvrste i elastične, tako da
trenje ne može uzrokovati veće štete. Meñutim, uz pomoć tzv faktora rizika,
kao pušenje, visoka koncentracija masti, visok krvni tlak i nasljedne sklonosti,
mogu se stijenke arterija oštetiti.
Meñu ostalim dolazi do veće ljepljivosti i povećane propusnosti stijenki žila.
Ljudi nažalost osjete simptome bolesti prekasno, tada kada su žile već 30 do
70% sužene. Tek tada se osjete posljedice nedovoljne opskrbljenosti krvlju i
kisikom, te pacijent osjeća bolove u prsima ili nogama, te omaglice ili
vrtoglavicu. Danas se točno ne zna koji su uzroci prvim oštećenjima nutarnje
stijenke žila. Zasigurno važnu ulogu imaju, inaće vrlo korisne imunstanice i
makrofagi. One su zapravo zadužene za obranu od nametnika i stranih tvari.

1.4.1 Bakterije, faktor rizika


Ne tako davno, u Njemačkoj je otkriveno da talog na žilama sadrži bakterije,
koje s godinama mogu ubrzati proces ovapnjenja. Tako postoji nada da se
pravovremenim liječenjem antibioticima može bakterije uništiti, prije nego one
završe svoj destruktivan posao na arterijama.
Najnovija istraživanja pokazala su takoñer da i virusi mogu, kod nekih ljudi,
pripomoći nastajanju arterioskleroze.
Naš savjet: dajte si napraviti krvne testove koji će pokazati da li kod Vas
postoje ove bakterije.

1.4.2 Nikotin, faktor rizika


Arterije se mogu skupiti ili raširiti. To je važno, jer se tako može regulirati
krvni tlak. Kad naše žile ne bi imale to svojstvo, tada bi prilikom ustajanja krv
ostala zarobljena u našim nogama i ne bi se mogla više natrag crpsti do srca.
Ova regulacija je moguća samo zato jer su unutarnje stijenke arterija
opremljene prstenastim mišićjem, koje ih, prema potrebi, skuplja i širi.
Nikotin je jedan od glavnih sastojaka dima cigarete. Nikotin na svom putu
podražuje ovo prstenasto mišićje, te dolazi do skupljanja arterija. Posljedice su
fatalne: Unutarnji presjek arterija se smanjuje, a krvni tlak raste, nastaje
oštećenje unutarnje stijenke žila, odlaganje masti i drugih tvari, te formiranje
ugrušaka.
Većina pušaća ne shvaća zašto bi bilo dobro prestati s pušenje. To se čak može
razumjeti kad se sjetimo da proces razaranja u žilama u početku ne boli, a
njegovo djelovanje se očituje tek nakon mnogo godina.

2
Povrh svega, pušenjem se uštedi velik novac mirovinskom osiguranju. Evo
čiste računice: pušenje skračuje život u prosjeku za 8 godina. Kako troškovi
Iñečenja rastu sa starenjem, troškovi bivaju sve veći što čovjek duže živi. Cisto
konkretno: jedna populacija nepušaća povećala bi troškove mirovinskog
osiguranja za oko 7%.
Evo jednog savjeta: ako niste u stanju vlastitim zalaganjem odvići se pušenja
iskoristite prednosti akupunkture. Jedan tretman odvikavanja od pušenja traje
točno 30 minuta s oko 80 postotnim uspjehom.

1.4.3 Kada se krvne pločice zgrušavaju


Pet do šest litara krvi odraslog čovjeka sastoji se od oko 55% krvne plazme i
45% čvrste tvari. To su crvena i bijela krvna zrnca i krvne pločice, takoñer
nazvane trombociti.
Crvena krvna zrnca nošena strujanjem krvi donose kisik u tkivo. Kod bijelih
krvnih zrnaca je drugačije. Ona imaju vlastitu pokretljivost i mogu se kretati i
protiv smjera strujanja krvi. Samo tako ona mogu ispuniti svoju važnu zadaću
čuvara imuniteta.
Krvna zrnca stupaju u akciju kada naprimjer porežete prst i treba pospješiti
zgrušavanje krvi. Zgrušavanje krvi je vrlo kompliciran proces koji se sastoji iz
više koraka. Cim trombociti doñu u dodir s ranom, oni postaju ljepljivi i više
se ne kreću s krvi, nego ostaju na mjestu rane i nastoje ju zatvoriti.
Nadalje, na mjestu rane nastaje jedna fina mrežasta struktura, koja konačno
ranu zatvori.
Ono što se kod porezanog prsta pokazalo vrlo korisnim, može na drugom
mjestu biti fatalno. Naime, ako se zgrušavanjem nastale aterosklerotične
naslage na krvnim žilama oslobode, može doći do stvaranja ugruška. Kao što
smo prije vidjeli mogu naslage krenuti i, kao kod porezanog prsta, privući
trombocite, učiniti ih Ijepljivima i zajedno slijepiti.
Neki od ovih ugrušaka (tromba) stvaraju se izravno na naslagama, a drugi
nastaju negdje drugdje u tijelu, te nošeni krvlju stižu do nekog suženja, gdje
potpuno začepe krvnu žilu.

1.4.4 Šećerna bolest, faktor rizika


Pacijenti čije vrijednosti šećera u krvi prelaze 128 mg% su dijabetičari, prema
definiciji Svjetske zdravstvene organizacije. Kod dijabetesa, šećerne bolesti,
žlijezda s unutarnjim lučenjem gušterača ne proizvodi dovoljno hormona
inzulina, pa opada koncentracija šećera u krvi. Ako bolest nastupi već u mlañoj
dobi tada govorimo o dijabetesu s manjkom inzulina ili dijabetesu tipa I. Kod
dijabetesa u odraslih ili tipa II, gdje je gušteraća još puna inzulina, toga nema.
Svejedno, da li tip I ili Tip II, dijabetičari imaju visok stupanj rizika prema
oboljenjima od smetnji s cirkulacijom. Posebno je strašna gangrena, koja
nerijetko dovodi do amputacije noge. Povišen šećer, kroz dulje vrijeme, razara
ili sužava uglavnom sasvim tanke žile. To je posebno neugodno kod mrežnice
oka ili srca. Meñutim mogu i šire žile biti pogoñene, te biti izložene
arteriosklerozi. Dijabetes je jedan od glavnih faktora rizika za nastajanje
arterioskleroze. Pažljivo podešena koncentracija šećera u krvi, putem kontrole
težine, kretanja, prilagoñene prehrane ili uz pomoć tableta ili injekcija inzulina,
važna je za sprečavanje daljnje štete u organizmu.

3
Naš savjet: kontrolirajte jednom godišnje vrijednost šećera u krvi, kako bi se
na vrijeme otkrio početak eventualne šećerne bolesti

1.4.5 Povišene masti u krvi, faktor rizika


Kod povišenog kolesterina kroz duže vrijeme, raste rizik od ovapnjenja
arterija. Kako smo prije vidjeli, na stijenkama arterija dolazi do stvaranja
naslaga kolesterina. To uvijek dovodi do suženja krvnih žila, a s time do
znatno smanjenog protoka krvi.
Posebno često nastaju ove naslage na žilama koje opskrbljuju s krvi srce, na
vjenačnim (koronarnim) arterijama.
Kako dolazi do povišenog kolesterina? Uzroci su razni. Cesto je to pogrešna
prehrana. Previše masti i kolesterin u hrani dovode do povišenog kol esterina u
krvi. Cesto je povišeni kolesterin nasijedan, a rjeñe posljedica bolesti štitne
žlijezde, bubrega ili jetre.
Kolesterin je prisutan u hrani životinjskog podrijetla. On nema samo štetno
djelovanje: kolesterin je važan sastojak za izgradnju hormona. Takoñer
zapunjava oštećenja na žilama.
Ljudski organizam može i sam proizvesti kolesterin. Dakle ne mora biti
isključivo unesen putem hrane. Pretežno nastaje u jetri.
Postoje dvije vrste kolesterina: Kada se govori o "previše" kolesterina riječ je o
suvišku "lošeg" LDL - kolesterina (Low Density Lipoprotein). Ako ga je
previše u krvi, mogu se lako na stijenkama žila stvoriti naslage. Stoga vrijedi:
što manje LDL, to bolje.

Dugo vremena su znanstvenici razbijali glavu oko toga zašto kod Eskima nema
srčanih bolesti. Rješenje je bilo u otkriću "dobrog" HDL - kolesterina. On
može, na stijenki nataloženi LDL - kolesterin preuzeti i otpremiti natrag u
jetru. Tamo se razgrañuje i izlučuje kroz crijeva. Dakle HDL štiti od naslaga,
pa vrijedi: što više HDL to bolje.

Masno tkivo našeg tijela sastoji se uglavnom od triglicerida. Oni su najvažnija


rezerva energije čovjeka. Kod masne prehrane, konzumiranja alkohola,
prekomjerne težine, dijabetesa ili nasljedne sklonosti, raste koncentracija
triglicerida u krvi.
Naš savjet: Nastojte da su Vam trigliceridi unutar normalnih vrijednosti tako
da izbjegavate veće količine alkohola. Redovno kontrolirajte vrijednosti kol
esterina. Hranite se balastnim tvarima, kao povrće, krumpir, žitarice i
koštunjavo voće, uz redovito kretanje.
Vjerojatno ćete se zapitati: kakva korist od svega toga?
Velike studije su pokazale da čovjek u prosjeku s normalnim vrijednostima
masti u krvi duže i kvalitetnije živi.

1.4.6 Visoki krvni tlak, faktor rizika


140 sa 80 kaže vam liječnik nakon što vam je izmjerio krvni tlak. Šta zapravo
predstavljaju ove brojke?
U svim, velikim i malim žilama, krv je pod odreñenim pritiskom, kako bi
mogla stalno i ravnomjerno teći. Ovaj tlak postiže se stalnim radom srca. Pri
tome mora srce savladavati otpor u žilama. Gornja vrijednost krvnog tlaka (u

4
primjeru 140) odgovara radu srca, a donja vrijednost (u primjeru 80) nastaje od
elastičnosti velikih arterija.
Krvni tlak se tijekom dana mijenja u skladu s aktivnostima i opet normalizira.
Najniže vrijednosti su za vrijeme spavanja i u jutarnjim satima. Kod tjelesnih
napora ili uzbuñenja krvni tlak raste.
Kada stalno i neovisno od tjelesnih ili duševnih opterećenja dolazi do
prekoračenja gornje vrijednosti od 140 govorimo o hipertoniji ili visokom
krvnom tlaku.
Svjetska zdravstvena organizacija označila je vrijednost krvnog tlaka 120 sa 80
kao idealnu.
Kod većine ljudi je uzrok visokom krvnom tlaku nepoznat. Često iza toga stoji
hereditarno opterećenje. Nasljedna sklonost ne mora neminovno voditi u
bolest. Sklonost može u čovjeku biti pritajena, da bi izbila kao posljedica
pogrešne prehrane, prekomjerne težine, nedovoljnog kretanja, previše soli i
čestog stresa.
Visoki krvni tlak može u pojedinim slučajevima biti i posljedica oboljenja
bubrega ili hormonainih smetnji.
Što je krvni tlak viši, to srce mora više raditi. S time tijekom godina može doći
do srčane iscrpljenosti što dovodi do oslabljenja srca. Povišeni pritisak
uzrokuje brže otvrdnjenje i suženje svih arterija, te može doći do oštećenja žila
u mozgu, srcu, bubrezima i očima.
Posljedica je slaba prokrvljenost svih organa. Kako bi se ipak prokrvljenost
osigurala krvni tlak još više raste i tako se nañosmo u pravom vražjem krugu.
Naš savjet: kontrolirajte redovito vaš krvni tlak, kod normalnih vrijednosti
dvaput godišnje. Pomoću jednog 24-satnog mjerenja krvnog tlaka može
liječnik donijeti važne zaključke o stanju vašeg krvotoka. Ograničite unos
kuhinjske soli u tijelo. Mirodije su dobar nadomjestak. Uz redovito kretanje
provodite vježbe opuštanja. Ako vam je vaš liječnik propisao tablete za
sniženje tlaka uzimajte ih točno po receptu. Visoki krvni tlak ne pričinja bol,
ali nemojte podcijeniti opasnost, to je bolest koju treba ozbiljno shvatiti.

1.4.7 Prekomjerna težina, faktor rizika


Tko ne bi želio riješiti se prekomjernih kilograma, radi boljeg izgleda i kako bi
se bolje osjećao? Tko nije upoznao uobičajene probleme: tek je skinuo kile, a
one su opet tu. Razumna normalna težina je svakako važan preduvjet za vaše
zdravlje. Cesto se previsoki krvni tlak sam povlaći nakon smanjenja tjelesne
težine. Takoñer i faktori rizika, kao kolesterin, masti, šećer u krvi i mokraćne
kiseline, dijelom zavisni od načina prehrane, mogu se, reguliranjem tjelesne
težine znatno smanjiti.
A kako je s općom tjelesnom kondicijom? Tjelesna kondicija ne može se
uspostaviti promjenom tjelesne težine, nego odnosom mišićne mase i masti u
tijelu. To se ne može postići samo normalnom težinom. Moderni elektronski
mjerači omogučuju nam točno odreñivanje potrebnog sadržaja masti u tijelu

Koji su uzroci nezdravim mastima u tijelu?


Glavni razlog je, prema znanstvenim saznanjima, u prehrani siromašnoj
balastnim tvarima. U zapadnim industrijskim zemljama je već oko 80 godina

5
masna hrana u porastu na račun balastnih ugljikohidrata. Ovakva prehrana
bogata mastima i šećerom podstiće pojačano stvaranje masnog tkiva.
Kada bi ljudi danas s hranom uzimali istu količinu balastnih tvari kao prije 80
godina, kod iste kalorične vrijednosti izgubili bi oko 3 kg masti godišnje.
Dugoročno to znači povećanu tjelesnu kondiciju, te zdravije i bolje oblikovano
tijelo. Najnovija istraživanja pokazuju nedvojbeni utjecaj balastnih tvari na
mnoge bolesti naše civilizacije.

II Posebne bolesti
I I.1 Angina pectoris
U prethodnim poglavljima ove knjige saznali ste nešto o nastajanju
arteriosklerotičnih naslaga. Ako su time izazvane smetnje u srčanom krvotol<u
nastaje srčana koronarna bolest (srčane vjenačne žile u medicinskom rječniku
zovu se koronarke). Posljedica je manjak kisika u srcu, što zna biti jako bolno.
Tada se govori o napadaju angine pectoris (stezanju u prsima).

Napadaj angine pectoris nastupa najčešće za vrijeme tjelesnih ili duševnih


opterećenja, jer tada srce treba više kisika. Ako sužene vjenačne (koronarne)
žile to ne mogu osigurati, nastaje bolni napadaj.
Manjak opskrbe srca kisikom može nastati i bez bolova, što nije rijedak slučaj.
To može biti još opasnije, jer nema upozorenja i obićno se ne shvaća dovoljno
ozbiljnim.
Upamtite: napadaj angine pectoris nije srčani infarkt. To je prolazna smetnja u
srčanom krvotoku. O infarktu govorimo tada ako je krvotok u dijelu srca trajno
blokiran potpunim začepljenjem.

Napadaj angine pectoris nasuprot srčanom infarktu ne uzrokuje oštećenja


srćanog mišića, ali rizik za nastajanje infarkta je znatno povišen.
Napadaji angine pectoris nastaju najčešće u ranim jutarnjim satima vjerojatno
zato što je u to vrijeme krvni tlak najniži. Svaki pacijent doživljava napadaj na
drugi način. Tegobe traju često samo nekoliko minuta. Najčešće je to osječaj
težine, stiskanja, pečenja, pritiska u prsnom košu. Može doći do osjećaja
mučnine, teškog disanja ili gušenja. Katkad se bol širi u ramena, ruke, čeljust,
vrat ili zube. Kod istog pacijenta simptomi su uvijek isti.

II 2 Srčani infarkt
Kad doñe do znatnog suženja srčane arterije, može se dogoditi da uslijed
grčenja krvne žile doñe do naglog odvajanja naslage i ugrušak na ovom mjestu
potpuno zatvori srčanu žilu. Srčani mišić kojeg je ova žila hranila ostaje bez
krvi i propadne. To zovemo infarkt srca.
Infarkt može zavisno od veličine i mjesta pogoñene arterije biti veći ili manji.
Kod većeg infarkta može srce i potpuno zakazati. Svaki treći pacijent umire od
infarkta srca. Oštećeno područje srca je mrtvo i ne može se više obnoviti. Zato
zdravi dio srca mora više raditi, ali šteta je već učinjena. Stoga je važno na
vrijeme se pobrinuti da do toga ne doñe.

6
II.3 Moždana kap
Pretpostavimo da pacijent ima zakrečenje arterija koje vode u mozak. Tada se
može tamo jedan veći komad naslage odvojiti, doći do mozga i tamo zatvoriti
krvnu žilu, što dovodi do nedovoljne opskrbljenosti krvlju tog dijela mozga.
Na taj način je moždana kap, kao srčani infarkt, često posljedica
arterioskleroze.
U Njemačkoj se dogodi godišnje oko 250 000 moždanih udara. Petina ovih
pacijenata umire, a trečina ostaje uzeta. Nakon težeg udara je obično oduzeta
polovica tijela pacijenta, koji ne može više govoriti. Rehabilitacija je dugo-
trajna.
Pazite, stoga, na simptome koji upozoravaju, kao kratkotrajne smetnje s
vidom, vrtoglavice, glavobolje, slabost jednog dijela tijela, smetnje s opipom i
prolazna klonulost ruku ili nogu. Ovi simptomi mogu biti nagovještaj
moždanog udara. Moždani udar najčešće se dogaña na mjestima gdje se
arterije granaju. Jedno takvo mjesto nalazi se u vratu u visini donje čeljusti.
Ovdje se vratna žila dijeli u jedan ogranak koji opskrbljuje krvlju lice i drugi
koji dovodi krv u mozak.
Takoñer i u mozgu ima jedno takvo opasno mjesto i to tamo gdje se žile dijele
u dva ogranka za obje polovice mozga.
Moždana kap nastaje češće kod starijih ljudi. Meñutim, u zadnje vrijeme sIJe
je češća i kod mladih ljudi koji puše, te uzimaju alkohol ili droge.
Najvažniji faktor rizika je povišeni krvni tlak. On opterećuje stijenke krvnih
žila, na kojima nastaju oštećenja gdje se talože ovapnjenja. S napredovanjem
arterioskleroze stijenke žila bivaju sve kruće. Na najviše suženim mjestima
ugrušak može potpuno začepiti krvnu žilu.
Uslijed visokog tlaka može i u mozgu doći do oštećenja krvne žile, što
uzrokuje izljev krvi u mozak. U oba slučaja posljedice su iste.
Tko je doživio moždani udar taj ima najčešće suženja i na koronarnim žilama u
srcu i arterijama u nogama. To znači da je trečina pacijenata s moždanim
udarom dodatno doživjela i srčani infarkt i obratno.

II.4 Smetnje s cirkulacijom


Godišnje se u Njemačkoj dogodi 35 000 amputacija noge radi smetnji s
cirkulacijom. Od ovog zastašujuće visokog broja 25 000 se moglo spriječiti, da
su se pacijenti pravodobno za to pobrinuli. Ovdje je riječ o bolesti začepljenja
perifernih arterija najčešće kod pušača ili dijabetičara.
Koji god uzrok odabrali, radi se o smetnjama u cirkulaciji u nogama. Pušenje
je jedan od glavnih faktora rizika. Takoñer povišene masnoće i šećer u krvi, te
visoki krvni tlak pospješuju periferno začepljenje arterija.
Medicina poznaje četiri stupnja ove bolesti. U prvom stadiju pacijent još ništa
ne osjeća, no mjerenja ipak pokazuju smetnje u cirkulaciji. Tu se već radi o
teškom oboljenju. Drugi stadij je već povremeno hramanje, pri čemu se bolovi
kod kretanja pojavljuju u potkoljenici ili na ristu noge (gornjem dijelu stopala).
U trećem stadiju pacijent ima bolove u stanju mirovanja, posebno noću. Kako
se bolovi kod sjedenja smanjuju, to pacijent često noću ustaje i sjedi u stolici.
U četvrtom stadiju dolazi do otvaranje rane na nozi. Kao i kod bolesti srčanih
koronarnih arterija smetnje s cirkulacijom se takoñer češće pojavljuju kod
starijih osoba.

7
Znakovi upozorenja su u mlañoj dobi pored opisanih bolova takoñer i smetnje
s potencijom (problemi s erekcijom).
Često se primječuje da nokti na prstima nogu ne rastu više pravilno, što se
takoñer pripisuje lošoj cirkulaciji u prstima, koji ne dobivaju dovoljno hrane.
Tjelovježba je za pacijente od životne važnosti. No ako je bolest već u 2 ili 3
stadiju kretanje je pračeno bolovima, pa je ova terapija često ograničena.
Najvažnija preventiva, koju pacijent može sam poduzeti, je prestanak pušenja,
smanjenje tjelesne težine i što više kretanja.

Smetnje s cirkulacijom u mozgu očituju se najčešće kao smanjenje koncen-


tracije i zaboravnost.
Takoñer vas upozoravamo na probleme s cirkulacijom u očima. Ako je došlo
do oštećenja krvnih žila u mrežnici oka govorimo o macula-degeneraciji. Tu se
misli na povećano razaranje dijela oka koje je zaduženo za oštrinu vida, kao
posljedica loše cirkulacije i nakupljenih štetih naslaga u žilama. Naravno da
ovdje naočale ne pomažu.

Jedna tipična bolest naše civilizacije te tinitus. Ovde se radi o šumu u ušima
što zna biti vrlo neugodno. Takoñer i ovdje se radi o lošoj cirkulaciji, premda
nastajanje bolesti nije do kraja objašnjeno.
Naš savjet: konzultirajte liječnika, koji će utvrditi je li kod vas prokrvljenost
mozga u redu.

II.5 Oštećenje zglobova


Naši su zglobovi svakodnevno izloženi vrlo velikim opterećenjima.
Naročito kukovi i koljena moraju nositi veći dio tijela. Kako bi se kretanje što
bolje odvijalo završeci kostiju, zglobovi, presvučeni su hrskavicom, koja ima
ulogu podrnazivanja. Novija istraživanja su pokazala da s početkom oštećenja
ove hrskavice trpi krvotok. Male i najmanje krvne žile u blizini hrskavice se
sužuju i s time propuštaju manje krvi. Posljedica je sve lošije prihranjivanje
hrskavice, koja gubi na čvrstoći i puca. To su počeci oštećenja zglobova,
artroze. Artroza može u principu nastati na svim zglobovima. Pored na kukovi
ma i koljenima artroza može biti posebno neugodna na zglobovima prstiju
ruke.
Želite li spriječiti artrozu, treba svakako obratiti pozornost na dobru cikulaciju.
Ubrzo ćete uvidjeti kako to može biti djelotvorno.

II.6 Prerano starenje


Moramo biti svjesni prolaznosti našeg života. Ali sigurno su vam poznati
primjeri ljudi koji se do duboke starosti dobro drže i izgledaju mlañe od vas.
Naravno ovdje značajnu ulogu ima i genetski faktor.

Starenjem popušta vitalnost pojedinih organa. Nastupa manjak pojedinih


hormona, a s time popušta i izmjena tvari.

Istraživanja su pokazala da to ne mora biti tako. Ako smo dosljedni u brizi za


dobru cirkulaciju svih organa, oni dobro funkcioniraju i čovjek može, kako
pokazuju statistike, živjeti gotovo dvostruko duže od onoga koji o tome ne

8
vodi računa. Kroz dobro prokrvljene i čiste žile mnogo se lakše prenose kisik i
hranjive tvari do stanica, koje tako mogu obavljati svoju zadaću bez greške.
Onaj tko se brine o stanju svojih žila, taj će spriječiti prerano starenje.
Jer: čovjek je star onoliko koliko su mu stare žile.

III Dijagnostika smetnji u cirkulaciji


Ultrazvuk pruža mogućnosti za brzu, bezopasnu i bezbolnu dijagnostiku
smetnji u cirkulaciji. Pomoću doplera u boji liječnik može, na primjer, vrlo
lijepo pregledati žile u vratu i izmjeriti krvotok. Vrlo lako se mogu na taj način
utvrditi eventualne nataložene naslage. Takoñer se i velike žile na nogama
mogu uspješno pregledati. Nedostatak ovoga postupka jest da se unutarnje
arterije, na primjer u srcu, u bubrezima ili u mozgu ne mogu pregledati. No za
to postoje pouzdana roentgenska snimanja. Kod ovih angiografija (pre-
gledavanje krvnih žila) ubrizgava se u krvotok pogoñenog organa kon-trastna
tekućina koja omogučuje rontgensko snimanje. Na srcu je to kate-terizacija
srca, koja pokazuje stanje srčanih konarnih arterija.

Pomoću radioaktivne tekućine koja se ubrizgava u vene, može liječnik otkriti


kolika je prokrvljenost srćanog mišića. Ova pretraga se zove sintigrafija
miokarda.

IV Chelat-plus terapija
IV.1 Šta je i kako djeluje
Sada ste mnogo naučili o uzrocima, djelovanju i liječenju arterioskleroze, pa je
normalno da se pitate: " Šta mogu još učiniti u sprečavanju ili liječenju? "
u ovoj knjizi ne će biti riječi o liječenju metodama službene medicine, operacija
i ugradnja premosnica (bypass-a), uzimanje sintetičkih lijekova i slično. Riječ
je o jednom postupku koji je došao iz SAD-a, a u Njemačkoj je dodatno
razvijen i individualiziran: chelat-plus terapija.
Ime daje s jedne strane nagovijestiti pozitivno djelovanje chelat terapije, a s
druge strane da je ovdje nešto pridodano i znatno poboljšano. U stvari radi se o
jednom vrlo uspješnom načinu lijećenja, ili bolje reći o čitavoj koncepcoji
lijećenja.
Bitan sastojak je jedna tvar nazvana chelat. Chelati su molekule koje na sebe
mogu vezati metale.

Kod chelat terapije pacijent prima infuzije aminokiseline ethylen-diamin-


tetraacetata (EDTA). Pripravak EDTA veže na sebe ione metala, koji se zatim
izlučuju putem urina. Takoñer suvišne nataložene naslage metala i otrovnih
teških metala kao olovo, živa, bakar, arsen i aluminium lako se izlučuju iz
tijela uz pomoć EDTA.
Dugo se vjerovalo da se ljekoviti učinak EDT A sastoji samo u reguliranju
količine kalcija u organizmu pri čemu se kalcij iz arteriosklerotičnih naslaga
uklanja i tako čiste žile. Puno je važnije da EDTA veže otrovne i agresivne
teške metale i tako ih čini neškodljivima.

9
Po našem mišljenju chelat-terapija, kakva se danas primjenjuje ima jedan
odlučujući nedostatak. Ne uzima u obzir individualne karakteristike čovjeka i
njegov profil rizika. Što više, sastav infuzija je za svakog pacijenta isti.

U stvarnosti je tako da pacijenti, koji boluju od istih bolesti imaju često


potpuno različite nalaze, te s time svaki pacijent "piše" svoju vlastitu povijest
bolesti.
Stoga naš zaključak glasi: ima smisla samo ona terapija, koja je prilagoñena
karakteristikama bolesnika.
Tako smo razvili najprije jedan sustav dijagnosticiranja, koji nam omogučuje
izmjeriti aktualno zdravstveno stanje pacijenta i točno kontrolirati promjene za
vrijeme liječenja.
U drugom koraku odredimo parametre za liječenje arterioskleroze sprečavanje
njezinih posljedica kao infarkt srca, moždana kap, smetnje s sirkulacijom i
artroza.
Stoga smo razvili chelat-plus terapiju.

U jednom od ranijih poglavlja ove knjige doznali ste da se proces ovapnjenja


stijenki arterija zbiva uz pomoć visoko agresivnih tvari, slobodnih radikala. I
upravo ove podivljale škodljive molekule čini chelat-plus terapija neškod-
ljivima.

Chelat-plus terapija je jedna od najdjelotvornijih mogućnosti razgradnje


slobodnih radikala. Slobodni radikali, koje upijamo iz zagañenog okoliša, dima
cigarete, raznih štetnih zračenja, UV-zračenja, pogrešno zagrijanih namirnica
(napr. u mikrovainoj pećnici), od stresa i alkohola ili oni koji nastaju izmjenom
tvari, konačno su uzrok našem starenju. Sa chelat-plus može tijelo opet
uspostaviti ravnotežu i usporiti biološko starenje. Rezultat je veća vitalnost.

Simptomi kao depresije, umor, malaksalost, smetnje s potencijom, tinitus (šum


u ušima), smetnje s vidom, posljedice moždanog udara, smetnje s cirkulacijom
u svim organima, na primjer u očima (macula degeneracija), mogu nestati već
nakon nekoliko infuzija ili se barem znatno ublažiti. Takoñer i istrošenost
zglobova (artroza) je posljedica loše cirkulacije. Chelat-plus se i ovdje
pokazala kao vrlo djelotvorna.
Kod dijabetičara se često nakon ove terapije propisane doze injekcija inzulina
ili tableta mogu reducirati ili potpuno ukinuti.
Takoñer i masnoće u krvi se znatno smanjuju. Napadaji angine pectoris se
smanjuju, bolovi u prsima nestaju.

Pacijenti sa smetnjama u cirkulaciji kod nogu, mogu se opet bezbolno kretati.


Chelat-plus čisti sve krvne žile, kako one najdeblje, tako i najtanje. Upravo ove
zadnje su često najviše oštećene, na primjer kod dijabetičara. Ovdje ne pomaže
nikakva kirurgija. Pozitivni učinci postižu se u svim dijelovima tijela i
organima, od tjemena, do tabana.

Možda se pitate zašto niste već ranije ništa čuli o ovom načinu liječenja.
Vjerojatno se radi o nezainteresiranosti vrlo utjecajnih krugova kojima nije u

10
interesu širenje saznanja o ovoj novoj metodi, njezinim uspjesima,
bezopasnosti i djelotvornosti, te njezinoj relativno niskoj cijeni. Očito se radi o
interesima kojima je profit na prvom mjestu. Uspješnost chelat-plus terapije
čini skupe lijekove i operativne zahvate nepotrebnima. Stoga takoñer i u
stručnim krugovima postoji o tomu prilična neobaviještenost.
Službena medicina i biološki prilagoñena medicina još uvijek su na odvojenim
kolosjecima. Većina liječnika klasične medicine gledaju s omalovažavanjem
na liječenje biološkim i prirodnim metodama i pripravcima

IV.2 Postupak liječenja


Prije početka chelat-plus terapije pažljivo se prouči povijest bolesti i provedu
detaljne pretrage. Pri tome trebate donijeti sve svoje nalaze, roentgenske slike,
elektrokardiograme itd. Ne zaboravite takoñer navesti lijekove koji su vam
propisani i koje svakodnevno uzimate.
Takoñer trebate učiniti pretrage krvi i urina po uputama chelat-plus liječnika.
EKG je važan za utvrñivanje rada srca.
Ultrazvuk-dopler vratnih karotida daje dodatne informacije o stanju krvotoka.
Takoñer je zanimljiv i sadržaj kisika u krvi.

Nakon što je liječnik sve ove parametre proanalizirao, moći će vam reći hoće li
vam chelat-plus terapija pomoći, koliko infuzija će trebati, te će takoñer
odrediti točan sastav otopine za vas.
Chelat-plus status takoñer će se provesti u sredini i na kraju terapije. Tako se
može precizno utvrditi što se postiglo.

Sada ćemo vas informirati o mogućim popratnim pojavama:


Sastav otopine za chelat-plus infuzije je praktično bez rizika i popratne pojave
dogode se jedanput na 100 000 pacijenata. U pojedinim slučajevima može se
dogoditi lagano peckanje na mjestu uboda iglom. Koji put može doći do
prolazne lagane mučnine, vrtoglavice ili glavobolje neposredno nakon jednog
tretmana. U većini slučajeva ovi simptomi brzo prolaze. Kod stručne provedbe
chelat-plus terapija je sigurnija od jedne tablete aspirina. Takoñer ne utjeće ni
na sposobnost za vožnju. Dosad opisane popratne pojave bile su isključivo
posljedica neprimjerenog postupka (prebrza infuzija, predoziranje, pogrešan
izbor pacijenta). Izlučivanje vezanih štetnih tvari ide uglavnom kroz bubrege.
Stoga je potrebno besprijekorno funkcioniranje bubrega, kad se započinje s
terapijom.
Njemačko društvo za chelat terapiju razradilo je protokol za provedbu chelat
terapije. Svi liječnici se moraju strogo pridržavati ovih pravila.
Time je osigurana dobra obaviještenost i sigurnost pacijenata.

Chelat-plus terapija provodi se u liječničkoj ambulanti putem infuzije. Boca


sadrži 500 ml tekućine. Pacijent sjedi ugodno u ležaljci i može za vrijeme
infuzije čitati, gledati TV, telefonirati ili jednostavno razgovarati s drugim
pacijentima. Odlazak na WC ne pretstavlja problem.
Trajanje infuzije ne bi trebalo biti manje od četiri sata, a tri sata je minimum.
Treba dakle osigurati dovoljno vremena.
Zavisno od težine oboljenja potrebno je 10 do 50 infuzija.

11
U početku se infuzije rade 1 do 2 puta tjedno, a kasnije može i 2 do 3 puta,
ako
to dozvoljava opći status bolesti pacijenta. Obično su infuzije podijeljene u
serije od 10 tretmana. To znači da nakon 10 infuzija pacijent može učiniti
jednu stanku. Točan plan dogovorite sa svojim liječnikom.
Kako bi se vezanje slobodnih radikala nastavilo i u dane bez tretmana trebate u
te dane uzimati preparat koji vam liječnik propiše.

IV.3 Što smijemo jesti i piti za vrijeme chelat terapije


Ne samo za vrijeme chelat terapije nego i općenito uobičajena mediteranska
kuhinja se pokazala primjerenom za obranu od smetnji s cirkulacijom, infarkta
srca i moždanog udara.
Jela su ukusna i zdrava, a smanjuju rizik od suženja koronarnih arterija,
dijabetesa i povišenog krvnog tlaka, a nerijetko i od kancerogenih oboljenja.
Tradicionalna prehrana mediteranskih naroda se sastoji od namirnica biljnog
podrijetla, kao kruh, tijesto, variva, salate, mahunarke, voće i orašasti plodovi.
Kuha se pretežito na maslinovom ulju, umjereno se jede riba, perad, mliječni
proizvodi i jaja, samo malo meso, te umjereno uživa u vinu najčešće za
vrijeme obroka.
Ova prehrana sadrži malo zasićenih masnih kiselina, mnogo ugljikohidrata i
balastnih tvari, te ima visok sadržaj jednostruko nezasićenih masnih kiselina,
koje su sadržane uglavnom u maslinovom ulju.
Opsežna američka istraživanja dokazuju, da prehrana s visokim sadržajem
jednostruko nezasićenih masnih kiselina (maslinovo ulje) smanjuje rizik od
arterioskleroze jer snižava koncentraciju opasnog LDL-kolesterina.

Izbor namirnica koje će očuvati vaše žile je jednostavan:


Treba se hraniti samo onim namirnicama kod kojih već prostim okom možemo
zamijetiti njihovo prirodno podrijetlo s drveta, grma, livade, polja ili oranice.
Tu spadaju svakako: dnevno 5 porcija voća, 1 do 2 porcije salate i 1 porcija
povrća.
Za razgradnju masti nudimo vam slijedeću formulu: 1/3 zasićen ih masnih
kiselina, 1/3 jednostruko- do višestruko - nezasićenih masnih kiselina i 1/3
visoko nezasićenih masnih kiselina. Prirodno uskladišteni i ne industrijski
tretirani proizvodi imaju slijedeće prednosti:
- visoki postotak hranjivosti
- visoku biološku vrijednost
- optimalnu opskrbljenost vitaminom 86, 812 i folnom kiselinom
- visok sadržaj vlakana
- bogatstvo sekundarnim biljnim tvarima, antioksidantima
kao karotinoidi i flavonoidi, koji imaju jako antioksidacijsko djelo-
vanje.

Umjereno uživanje alkohola smanjuje opasnost od moždanog udara i infarkta


srca! Sigurno su mnogi od vas sa zadovoljstvom pročitali ove retke, dok se
neki odnose s podozrivošću. U prilog djelotvornosti jedne dobre kapljice stoje
čvrste činjenice: U jednoj studiji provedenoj na 50 000 muškaraca opada rizik
od koronarnih oboljenja s porastom količine potrošnje alkohola. Većina

12
istraživanja meñutim nedvojbeno je pokazala, da samo umjereno uživanje
alkohola (oko dvije do tri čaše vina na dan) ima pozitivan utjecaj na zdravlje.
Kod uzimanja većih količina rizik raste, posebno u pogledu poremećaja
srčanog ritma, ciroze jetre, raka jednjaka i usta te raka dojke kod žena.

Još nije potpuno razjašnjeno da li sve vrste alkoholnih pića jednako koriste ili
je to samo vino.
Prema novim saznanjima umjereno uživanje alkohola smanjuje takoñer
opasnost od moždanog udara.
Što se krije iza toga? Alkohol omogućuje porast dobrog HDL-kolesterina, dok
istovremeno koncentracija štetnog LDL-kolesterina opada. Nadalje alkohol
sprećava sljepljivanje krvnih pločica, te čuva od zgrušavanja krvi, pri čemu se
poboljšava protok krvi. Ovi se učinci naročito očituju kod crnih vina iz
hrastovih bačava. Čini se vjerojatnim da je zato Francuska na samom dnu
ljestvice po srčanim oboljenjima (u vrhu po potrošnji vina).

Ukupni dotok krvi ne bi smio biti ispod 2,5 I na dan, kako bi bubrezi za
vrijeme chelat terapije dobro obavljali svoju zadaću
Naš savjet: Ne mučite se više s kojekakvim dijetama, koje često imaju
ozloglašeni jo-jo efekt. Ugledajte se radije na Talijane, Španjolce, Grke,
Portugalce i hranite se na zdrav mediteranski način. Dnevno jedna čaša crnog
vina je za tijelo, dušu i krvne žile dobra.
Zdravo se hraniti ne znači ostaviti dobro, nego ga zamijeniti boljim.

IV.4 Tjelesna aktivnost za vrijeme i nakon chelat terapije


Sjetite se samo poznate latinske poslovice: mens sana in corpore sano, zdrav
duh u zdravom tijelu. Ali pitati ćete kako da zadržim svoje tijelo u dobrom
stanju? Naravno da potreban stupanj vaše redovne tjelesne aktivnosti zavisi od
vaše opće kondicije. Ako se niste do sada bavili nikakvim športom za vas će
biti dovoljno tri brze šetnje tjedno svaka po 45 minuta. Športska medicina je
ustanovila da je to dovoljno za netrenirano tijelo.
Redovito kretanje povisuje kolesterin koji čuva naše žile i snizuje
koncentraciju LDL-kolesterina. Srce i krvotok na taj način bolje rade, a
koncentracija kisika u krvi se smanjuje. Ljudi s dobrom kondicijom ne bi
smjeli na duže vrijeme prekoračiti vrijednost pulsa (broj otkucaja srca u
minuti) koja se dobije ako od 200 oduzmemo godine starosti. Ali dobro je
dostići tu vrijednost i zadržati je 5 do 15 minuta. Od sportskih aktivnosti dobro
je voziti bicikl, plivati, planinariti, trčati, igrati golf. Sve u svemu ravnomjerno
kretanje bez ekstremnih opterećenja.
Naravno da smijete i trebate se za vrijeme chelat terapije baviti svojim
omiljenim sportom.

Naš savjet: zamolite svog liječnika da vam izmjeri vaše optimalno opterećenje.
Pridržavajte se ovih uputa i uživajte u svakodnevnom kretanju k zdravlju.

IV.5 Sprečavanje kancerogenih bolesti pomoću chelat terapije


Do gotovo nevjerojatnog zaključka o djelotvornosti chelat otopine, EDTA,
došli su liječnici dr. Walter Blumer, Netstal/Švicarska i dr. Elmer Cranton,

13
Mount Rogers klinika, Trout Dale, Virginia, SAD: Nakon završene jedne
terapije rizik od kancerogenog oboljenja smanjio se za 90% u odnosu na ostale
osobe koje nisu primile ove infuzije.
Jedno istraživanje obuhvatilo je 59 pacijenata koji su primili infuzije EDTA.
Ovi pacijenti promatrani su 18 godina. U ovoj grupi došlo je do samo nekoliko
oboljenja od raka, dok je u grupi koja nije primila infuzije 18% pacijenata
oboljelo od raka. Liječnici koji su provodili istraživanja pazili su na to da obje
grupe budu usklañene u pogledu svih ostalih faktora. Tako su na primjer bili
izloženi podjednakom utjecaju zagañenja iz okoline i prehrane. Rezultati očito
govore u prilog činjenici da EDTA infuzije mogu čak spriječiti pojavu
kancerogenih bolesti. Rezultati ovih istraživanja objavljeni su u stručnom
glasilu "Journal of Advancement in Medicine, Volume 2, Nr. 1 - 2, 1989", te
kontolirani i potvrñeni od strane Medicinskog fakulteta u Zurichu, Švicarska.

IV.6 Chelat i prirodne metode liječenja


Mnoštvo prirodnih metoda liječenja može se kombinirati sa chelat terapijom.
U principu se mogu koristiti sve vrste tretmana jer chelat terapija kod stručne
primjene ne sadrži u sebi nikakav rizik. Posebno dobri rezultati postignuti su sa
chelat terapijom i ozonom kod smetnji s cirkulacijom i artroze.
Kod očnih bolesti dobro se pokazala kombinacija akupunkture i chelata.
Kod manjka vitalnosti i smetnji s potencijom dobro se slažu chelat i
timuskoktel. Takoñer i terapija kisikom prema prof. Manfredu von Ardennu
dobro se nadopunjuje sa chelatom. Za vrijeme i nakon liječenja raka chelat
terapija se pokazala vrlo učinkovitom uklanjanjem viška slobodnih radikala i
otrova iz tijela dodatkom soka od imele.
Pacijentima koji imaju visoke koncentracije žive, kao posljedica amalgamskih
plombi na zubima, dodaje se selen u infuzije chelata.
Naš savjet: Vaš liječnik će na bazi podataka iz vaše povijesti bolesti posebno
za vas prilagoditi sastav infuzije. Stoga iskoristite prednosti koje vam pružaju
prirodni lijekovi.

U nastavku vam prilažemo sažetke nekih znanstvenih istraživanja provedenih u


svijetu s intravenoznom chelat terapijom.

Studija 1
Devedeset - postotno smanjenje smrtnosti od raka
nakon Chelat terapije
Dr. Walter Blumer prakticira opću medicinu i chelat terapiju u Netstal-u,
Švicarska.
SAŽETAK: Smrtnost od raka smanjena je za 90% tijekom 18-godišnjeg
praćenja 59 pacijenata tretiranih sa chelat terapijom. Samo jedan od 59
tretiranih pacijenata (1,7%) umro je od raka, dok je u kontroinoj netretiranoj
skupini od 172 pacijenta 30 pacijenata umrlo od raka (P = 0,002). Smrtnost od
ateroskleroze bila je takoñer smanjena. Na tretiranim pacijentima nije
dijagnosticiran rak u vrijeme kada su obuhvaćeni studijom. Promatranja su se
odnosila samo na prevenciju na dugi rok od smrti uzrokovanih malignim
bolestima, ako je chelat terapija započela prije nego što je rak dijagnosticiran.

14
Kontrolni i tretirani pacijenti živjeli su u istom području, tik uz vrlo prometnu
autocestu, u jednom malom švicarskom gradu. Obje skupine bile su izložene
istoj količini olova od ispušnih plinova automobila, industrijskog zagañenja i
ostalih kancerogenih utjecaja. Izloženost kancerogenim utjecajima nije bila
nimalo veća, kod studirane populacije, nego što je to u većini ostalih metropola
širom svijeta. Statističke raščlambe su pokazale da je chelat terapija jedina
značajna razlika izmeñu kontrolnih i tretiranih pacijenata bitna za ocjenu
smanjenja smrtnosti od raka. Ovi podaci su podvrgnuti reviziji od strane
Medicinske škole Fakulteta pri Univerzitetu u Zuerichu.

Journal of Advancement in Medicine, Volume 2, Numbers 1/2, Spring/Summer


1989.

Studija 2
Chelat terapija:
Retrospektivna studija nad 2 870 pacijenata
Dr. Olszewer je kardiolog u Sao Paolu, Brazil, gdje je ova studija provedena.
Dr. Carter je profesor i voditelj Nutricionističke sekcije u Tulane
univerzitetskoj školi narodnog zdravlja i tropske medicine, New Orleans,
Luisiana.
SAŽETAK: Prezentirani su rezultati 28-mjesečne retrospektivne analize nad
2870 pacijenata s dijagnosticiranom aterosklerozom i ostalim degenerativnim
bolestima vezanim uz starenje, koji su podvrgnuti terapiji sa chelat otopinom.
Registrirana poboljšanja snažno podupiru uporabu chelat terapije za ova stanja.
Značajno poboljšanje pokazalo se u 76,9% slučajeva, a dobro poboljšanje u
17% slučajeva tretiranih pacijenata sa ishemijom srca. Kod pacijenata koji su
bolovali od perifernih vaskularnih bolesti i intermittent claudicatio, značajno
poboljšanje se pokazalo u 91 % slučajeva a dobro u 8% slučajeva. Pacijenti s
cerebrovaskularnim i ostalim degenerativnim cerebralnim bolestima, su u 24%
slučajeva imali značajno poboljšanje, a u 30% slučajeva dobro. Od četiri
pacijenta sa sklerodermijom tri su imala značajno poboljšanje, a jedan dobro.
Sedamdesetpet posto svih pacijenata imalo je značajno poboljšanje u
simptomima vaskularnog podrijetla. Neovisno o vrsti bolesti 89% svih
tretiranih pacijenata je imalo značajno ili dobro poboljšanje.

Journal of Advancement in Medicine, Volume 2, Numbers 1/2, Spring/Summer


1989

Studija 3
Okulocerebrovaskulometrična analiza poboljšanja
arterijske stenoze nakon chelat terapije
Dr. E.W. McDonagh, član vijeća direktora Američke akademije za medicinsku
prevenciju, osnovao je McDonagh Medicinski centar u Gladston-u, Mussouri,
gdje je provodio praksu s Dr. C.J. Rudolph-om. Dr. E. Cheraskin je umi-
rovljeni profesor i bivši predsjedavatelj odjela za orainu medicinu univerzi-teta
Alabama.

15
SAŽETAK: Kod pedesetsedam pacijenata je objektivno procijenjena
cerebralno vaskularna arterijska okluzija (začepljenje) prije i nakon 28
intravenoznih chelat terapija. Mjerenja arterijske okluzije provedena su uz
pomoć relativno jednostavne, neinvazivne okulocerebrovaskulometrične
analize. Cerebrovaskularna arterijska okluzija smanjila se u prosjeku nakon
terapije za 18% ( u rasponu od 28 do 10%). Osamdesetosam posto pacijenata
tretiranih sa chelat terapijom pokazalo je objektivno poboljšanje u izmjerenoj
cerebrovaskularnoj cirkulaciji krvi.
Journal of Advancement in Medicine, Volume 2, Numbers 1/2, Spring/Summer
1989.

Studija 4
Chelat terapija:
Učinkovitost kod liječenja bolesti mozga
Dr. H. Richard Casdorph, M.D., Ph.D., je asistent profesora medicine na
medicinskoj školi kalifornijskog univerziteta, Irvine, Kalifornija. On provodi
praksu interne medicine i kardiovaskularnih bolesti u Long Beach-u,
Kalifornija. Specijalizirao je kardiovaskularne bolesti na klinici Mayo i
magistrirao iz medicinskih znanosti na univerzitetu u Minnesot-i. On je
takoñer podučavao i na UCLA medicinskoj školi i bio šef medicine u državnoj
bolnici u Long Beach-u.

SAŽETAK: Petnaest pacijenata s utvrñenim poremećajem cerebralne


cirkulacije krvi studirano je korištenjem izotopa technetium 99m. Vrlo
značajno poboljšanje (P=.0005) u cerebralnom krvotoku nastalo je nakon oko
20 intravenoznih chelat infuzija. Stanje svih 15 pacijenata klinički se
popravilo, osim jednog s malo ili ništa poboljšanja u cerebralnoj cirkulaciji.
Chelat terapija odstranjuje aluminijum i kalcij. Aluminij je okrivljen za senilnu
i pred senilnu psihičku poremećenost (gerijatrija prim.prev.). Ova studija je
posebno značajna s gledišta činjenice da suvremena znanost nema drugog
djelotvornog načina liječenja za mnoga od ovih stanja. Studije radioaktivnih
nuklida provedene su na odjelu za nuklearnu medicinu u bolnici na Long
Beachu, Kalifornija.
Journal of Advancement in Medicine, Volume 2, Numbers 1/2, Spring/Summer
1989

16
Studija 5
Chelat terapija:
Tretman perifernih arterijskih okluzija,
alternativa amputaciji
Dr. H. Richard Casdorph, M.D., Ph.D., je profesor medicine na medicinskoj
školi kalifornijskog univerziteta, Irvine, Kalifornija. On provodi praksu interne
medicine i kardiovaskularnih bolesti u Long Beach-u, Kalifornija. Specija-
lizirao je kardiovaskularne bolesti na klinici Mayo i magistrirao iz medicin-
skih znanosti na univerzitetu u Minnesot-i. On je takoñer podučavao i na
UCLA medicinskoj školi i bio šef medicine u državnoj bolnici u Long Beach.-
u.
Dr. Charles H. Farr je predsjedavajući američkog vijeća za chelat terapiju i
nositelj povelje za chelat terapiju, američke akademije medicinske prevencije.
Danas provodi privatnu praksu u Oklahoma City-u, Oklahoma.

SAŽETAK:
Prikazana su četiri pacijenta, od kojih svaki predstavlja posljednji stadij
periferne arterijske okluzije s gangrenom zahvaćenog ekstremiteta. Ovi
pacijenti su iscrpli sve tradicionalne oblike terapije i bili su predviñeni za
amputaciju. Umjesto kirurškog zahvata uvedena je chelat terapija s potpunim
uspjehom u svakom od ova četiri slučaja. Ovi gangrenom zahvaćeni
ekstremiteti su svi izliječeni i spašeni od amputacije. Praćenje ovih pacijenata
kroz vrijeme duže od godine dana pokazalo je da su se napadnuti ekstremiteti
kod sva četiri pacijenta dobro oporavili i da nema više niti bolova.
Journal of Advancement in Medicine, Volume 2, Numbers 1/2, Spring/Summer
1989

Studija 6
Koristi od chelat terapije kod arterioskleroze:
retrospektivna studija nad 470 pacijenata
Claus Hancke M.D. dobio je svoje medicinsko obrazovanje na Univerzitetu u
Kopenhagenu. On je liječnik opće prakse i predsjednik danskog Udruženja za
chelat terapiju. Nositelj je ABCT povelje.
Knut Flytlie M.D. dobio je svoje medicinsko obrazovanje na Univerzitetu
Gutenberg u Njemačkoj. On je takoñer liječnik opće prakse i nositelj ABCT
povelje, a radi na klinici za preventivnu medicinu i chelat terapiju.

SAŽETAK: U retrospektivnoj studiji iznose se rezultati chelat terapije nad


470 pacijenata uz korištenje brojnih pretežito objektivnih parametara. Zavisno
od mjerenja koja su korištena poboljšanja su se pokazala u 80 do 90%
slučajeva. Od 92 pacijenata predviñena za kiruršku intervenciju samo 10 njih
je bilo potrebno operirati nakon ili za vrijeme chelat terapije. Na taj način se
osiguranju uštedjelo oko 3 milijuna dolara. Pacijente se pratilo tijekom 6
godina i nisu primiječene nikakve nuspojave ili posljedice terapije. Zaključak
jest da je chelat terapija sigurna, učinkovita i racionalna.
Journal of Advancement in Medicine Volume 6, Number 3, Fall1993

17
Studija 7
Korelacija izmeñu chelat terapije i
poboljšanja kardiovaskularnih funkcija:
meta-analiza
SAŽETAK: Meta-analiza, temeljena na suvremenoj raspoloživoj znanstvenoj
literaturi, provedena je sa svrhom da se utvrdi vrijednost tretiranja
kardiovaskularnih bolesti pomoću intravenozne chelat terapije. Pretraživanjem
literature identificirano je 40 članaka s ovom problematikom. Devetnaest
studija koje su zadovoljavale kriterije za uključenje u analizu obuhvatilo je
22.765 pacijenata. Meta analiza je pokazala statistički koeficijent korelacije od
0,88, što ukazuje na visok pozitivan odnos izmeñu chelat terapije i poboljšanja
kardiovaskularnih funkcija. Osamdesetsedam posto pacijenata uključenih u
meta-analize pokazalo je kliničko poboljšanje kod testiranja prije i nakon
terapije.
Journal of Advancement in Medicine Volume 6, Number 3, FaU 1993

Studija 8
Chelat terapija za vaskularne bolesti:
meta -analiza
korištenje neobjavljenih podataka
Dr. Chappell ima privatnu praksu u Bluffton-u, Ohio. On je predsjednik
American College fo Advancement of Medicine i Assistant Professor of
Family Practice na Wright State School of Medicine. Dr. Stahl je profesor
elektrotehnike, te bivši predsjednik odjela za elektrotehniku i direktor
područnog školovanja na Ohio Univerzitetu za inženjerstvo. Professor Evans
je profesor matematike na Univerzitetu Ohio.
SAŽETAK: Autori su prethodno izvjestili o rezultatima meta-analize
korelacije izmeñu chelat terapije i poboljšanja kardiovaskularnih funkcija, pri
čemu su za analize korišteni samo objavljeni podaci. Meñutim, mnogi
analitičari su smatrali da korištenje isključivo objavljenih podataka u meta-
analizama može dovesti do sniženja razine povjerenja u rezultate zbog moguće
pristranosti publicista. Sa željom da, koliko je moguće, povećaju razinu
povjerenja u rezultate svojih originalnih radova autori su ponovili studiju
koristeći neobjavljene podatke. Neobjavljeni podaci su prikupljeni od 32
klinička terapeuta koji provode intravenozne chelat terapije prema propisanom
pravilniku, koji je korišten i kod originalne studije. Razna objektivna mjerenja
pokazala su poboljšanje kod 1086 ili 88% od 1241 pacijenta, što predstavlja
jedan opći statistički koeficijent korelacije od 0,88. Usporedba studija koje
koriste neobjavljene podatke s onima koje koriste objavljene podatke pokazuje
da su rezultati potpuno isti. Ovi podaci osiguravaju dodatno povjerenje u
djelotvornost chelat terapije.

V. Zaključak
Infarkt srca, smetnje s cirkulacijom, moždani udar i artritis u zglobovima ne
moraju nastati. Učinite nešto protiv toga i to odmah! Spriječiti i na vrijeme
savladati bolest je bolje od operacije i potrebe za njegom.

18
Temelj chelat terapije je vezivanje na sebe slobodnih radikala uz pomoć vrlo
djelotvornih antioksidanata, čije se karakteristike posebno odreñuju za po-
jedinog pacijenta. Dakle tu su bitne prethodne dobre laboratorijske pretrage.
Chelat terapija je vjerojatno najdjelotvornija metoda produženja kvalitete
života.
Sasvim je sigurno to jedna mogućnost doživjeti starost uz održanje zdravlja i
kvalitetan život.
Pronašao:

Petrinja, 27.07. 2007.

19