Sie sind auf Seite 1von 11

EKONOMSKE FUNKCIJE TRITA

-S e m i n a r s k i r a d

Predmet: Menadment i marketing istraivanja

Mentor: Dr. sc. Veljko N. uki

SADRAJ

UVOD....................................................................................................................................3 1. POJAM TRITA..............................................................................................................4 2. FUNKCIJE TRITA........................................................................................................5 2.1. Informativna funkcija trita......................................................................................5 2.2. Motivaciona funkcija trita.......................................................................................6 2.3. Distributivna funkcija trita.....................................................................................7 2.4. Selektivna funkcija trita..........................................................................................7 2.5. Alokativna funkcija trita.........................................................................................8 3. ZNAAJ I REZULTATI DJELOVANJA TRINIH FUNKCIJA ..............................9 ZAKLJUAK..........................................................................................................................10 LITERATURA........................................................................................................................11

UVOD

Savremena razmjena dobara i usluga odvija se putem trinog mehanizma, odnosno trita. Ljudi uglavnom ne razmiljaju o tome na koji nain robe putuju od proizvoaa do njih, kao potroaa. Jednostavno, kada nam zatreba neki proizvod ili usluga odemo do najblie prodavnice ili uslune radnje i kupimo to to nam treba. Meutim, ako pokuamo analizirati nai na koji su ti proizvodi doli do nas, vidjeti emo da je to komplikovan proces koji podrazumijeva vie razliitih radnji. U prvom redu, proizvoa je morao znati da nekom trebaju ba ti proizvodi ili usluge, zatim je morao nai nain da nam te proizvode putem kanala distribucije uini dostupnim, da nas informie gdje ih moemo kupiti itd. Sve ove aktivnosti se odvijaju preko terita, odnosno putem razliitih trinih funkcija. U ovom seminarskom radu u najprije ukratko definisati i objasniti sam pojam trita, a zatim dati prikaz osnovnih ekonomskih funkcija trita, te izloiti nain funkcionisanja onih najvanijih, a sve to aplicirati na primjeru trita vrijednosnih papira u Bosni i Hercegovini.

1. POJAM TRITA

Postoje razliiti naini i kriteriji na osnovu kojih se pristupa definisanju trita. Jedna od nejjednostavnijih definicija trita je ona koju daje poznati ameriki ekonomista Paul Samuelson koji za trite kae: Trite je mehanizam putem kojeg kupci i prodavai meudjeluju da bi nekoj robi odredili cijenu i koliinu.1 U savremenom poimanju pojma trita njegovi bitni elementi su institucije i jasna pravila, od ulaska na trite, preko sankcija za krenje pravila, do pravila izlaska sa trita. U okviru toga kljunu ulogu imaju princip vladavine zakona i institucije koje osiguravaju njegovo provoenje. Trite se moe definisati na razne naine ali u svakoj definiciji se naglaava odnos izmeu ponude i tranje. - Politekonomisti trite defmiu kao sveukupnost odnosa ponude i tranje koji na odreenom mjestu i u odreeno vrijeme utiu na prodaju pojedinih roba i skup svih ustanova, podruja i ureaja koji omoguavaju organizovan ili stalni kontakt izmeu kupaca i prodavaa, - Marketeri trite definiu kao institucionalno i tehniki oblikovan kontakt suverenih kupaca i suverenih prodavaa, koji na posebno opremljenom prostoru, odreeno vrijeme, nude ili trae odreenu vrstu robe od neodreenog partnera, u svrhu razmjene za novac po cjeni koja ima tendenciju da se izjednai.2 Ekonomski procesi razmjene i primarne raspodjele odigravaju se na tritu kao sveukupnost odnosa izmeu ponude i tranje posredstvom novca i pod djelovanjem ekonomskih zakona, zakonitosti, trinih mehanizama i trinih kriterijuma. Trite na taj nain, pod ekonomskom prisilom i usljed ekonomske nude, djeluje na proizvoae da prilagode svoju proizvodnju, asortiman i ponudu potrebama, eljama. problemima, zahtjevima, oekivanjima, kupovnoj moi potroaa, kupca ili korisnika, koji podmiruju svoje potrebe u okviru kupovne moi.

1 2

ebi, Fahrudin, Uvod u ekonomiju, Ekonomski fakultet Sarajevo, Sarajevo 1997., str.31 uki N., Veljko, Menadment i marketing istraivanja, skripta, Banja Luka, 2006., str.17.

2. FUNKCIJE TRITA Trite, formalno ili neformalno, ima centralnu ulogu u odreivanju ta proizvoditi, kako i za koga proizvoditi. Rjeavanje ovih problema posredstvom trita zasniva se njegovim osnovnim funkcijama: (1) prenosu informacija (informativna) (2) razvijanju inicijative (motivacija); (3) distribuciji roba i dohotka. Pored ovih funkcija neki autori navode i slijedee:3 (4) selektivna i (5) alokativna.

2. 1. Informativna funkcija trita Ova funkcija osigurava da doe do usklaivanja mogunosti (ponude) i potreba (tranje). Cilj informativne funkcije je da o odreenom tritu u odreenom vremenu i za odreen prostor obezbjedi relevantne informacije, ukazujui da izmeu potreba, elja, preferencija, pretpostavki i problema potroaa u odnosu na iskazanu ponudu proizvoaa postoji nepodudarnost. Izmeu ponude i tranje na tritu, proizvodnje i potronje, postoji povratna sprega-interakcija; trine cijene igraju ulogu povratne sprege a trite kao nevidljiva ruka koja regulie ekonomska kretanja, posebno u uslovima slobodne konkurencije. Informacije o nainu proizvodnje, mogunostima pribavljanja robe i njihovim cijenama su najvrijednije informacije u svakoj ekonomiji. Prosperitet je u direktnoj vezi sa optimalnim koritenjem faktora proizvodnje, to podrazumjeva da fizike i/ili pravne osobe moraju imati informacije o optimalnom nainu koritenju faktora proizvodnje. Informacije o optimalnom koritenju faktora proizvodnje mogu se stei u direktnom odnosu proizvoaa i potroaa, ali je ovaj kanal transmisije suvie spor i komplikovan. Mnogo jednostavniji i jeftiniji transmisioni mehanizam predstavlja sistem cijena, koji ne ukljuuju pregovore svakog proizvoaa (prodavca) i svakog potroaa prilikom svake transakcije. U skladu s tim, sistem cijena je javno objavljeni poziv bilo kom kupcu da, ravnopravno sa svim drugim kupcima, obavlja transakcije na tritu. "U osnovi, u sistemu u kome se znanje o relevantnim injenicama disperzira na veliki broj pojedinaca, sistem cijena koordinira odvojene aktivnosti pojedinaca... Sve djeluje kao jedno trite, ne zato to bilo koji pojedinac ima uvid u cjelinu, ve zato to se njihova ograniena saznanja, posredstvom razliitih mehanizama, preklapaju u mjeri dovoljnoj da te informacije stiu do svih...Vie je od metafore opisati sistem cijena kao aparat za registraciju promjena ili sistem telekomunikacija koji individualnim proizvoaima omoguava posmatranje kretanje nekoliko taaka na osnovu kojih oni

Isto, str. 22

prilagoavaju svoje djelovanje promjenama, o kojim oni mogu da ne znaju nita vie od onoga to odraava kretanje cijena.4 Na primjeru trita vrijednosnih papira se najbolje vidi znaaj informativne funkcije. To se naroito odnosi na firme ili samostalne ulagae (dilere) koji kupuju i prodaju vrijednosne papire sa ciljem zarade na razlici kupovne i prodajne cijene. Pouzdane i blagovremene informacije o konkretnim preduzeima daju mogunost da se realnije predvidi eventualni porast ili pad vrijednosti njihovih dionica i u skladu sa tim preduzmu odgovrajue radnje (kupovina dionica perspektivnih preduzea i prodaja onih koje ne obeavaju porast vrijednosti u budunosti). Sa druge strane, sama trina cijena konkretnog preduzea, odnosno njegovih dionica, daje signal institucionalnim investitorima koji kupuju preduzea sa namjerom da njima trajno upravljaju (investicioni fondovi, meunarodne kompanije i sl.). Tu se promjena cijena pojavljuje kao orijentir investitorima u pogledu budue vrijednosti preduzea. 2.2. Motivaciona funkcija trita Meutim, informacija o optimalnom koritenju faktora proizvodnje predstavlja neophodan ali ne i dovoljan uslov za efikasnu koordinaciju ekonomske aktivnosti. Vlasnici faktora proizvodnje moraju biti motivisani da ove faktore koriste ili stave na koritenje u skladu sa raspoloivim informacijama. Trite na razliite naine motivie razliite pojedince ili grupe. Dobro informisani potroai su u stanju da sa istim linim ili porodinim budetom zadovolje vie potreba od slabije informisanih potroaa. Naprimjer posrednici u prometu nekretninama zarauju koristei informacije o tritu nekretnina, radnici nastoje da se zaposle u industrijama/privrednim drutvima sa najveim platama itd. U trinoj ekonomiji u svim sluajevima u kojima stiu informacije, ljudi nastoje da djeluju u skladu s njima. U okviru toga, dobit se esto pominje kao osnovni motiv. Iako profit ini manji dio dohodaka pojedinaca njegova vanost proistie iz motivacije koju on predstavlja za menadere privrednih drutava, koji kombinacijom faktora proizvodnje i koordinacijom rada i kapitala nastoje ostvariti to vei profit u poslovanju privrednih drutava. Da bi profit bio pokretaka snaga ekonomske aktivnosti vlasnici faktora proizvodnje moraju imati pravo da raspolau ostvarenim profitima, to podrazumijeva jasno definisanje i punu zatitu vlasnikih prava, koja se pojavljuju kao preduslov trinih transakcija. Vlasnika prava moemo definisati i kao privilegiju ekskluzivnog koritenja ogranienih resursa, koja predstavlja osnovni motiv i za kupca i za prodavca. Naime, sricanje vlasnikih prava motivie potroaa na kupovinu, a motiv za proizvodnju je pretpostavka da prodava ima pravo da razmjenjuje robu/usluge za novac. Ako prodava nije u mogunosti da vlasnika prava (roba/usluga) razmjenjuje, onda nema ni motiva za proizvodnju. U skladu navedenim, trite postoji samo za robu/usluge za koje se mogu uspostaviti, odravati i razmjenjivati vlasnika prava. Ukoliko, zbog nemogunosti uspostavljanja i odravanja vlasnikih prava, trite ne postoji, nije mogue uspostaviti ni sistem cijena a alokacija ogranienih resursa mogua je samo posredstvom politike moi ili po osnovu prisile ili nasilja. Meutim, postavlja se pitanje ko uspostavlja i osigurava ova prava. To je ekskluzivno pravo i obaveza drave, koja se, u tom smislu, javlja kao "skriveni" partner u svim ekonomskim transakcijama.
4

Vilogorac, Esad, Uvod u ekonomiju, Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo 2001. str. 15

Kroz proces motivacije posredstvom trita se ostvaruje i proces raspodjele oskudnijim resursima, pribavljaju, koristei ove resurse na najbolji nain, vee dohotke. Pojedinci sa manje razvijenim vjetinama ili koji raspolau manje oskudnim resursima dobijaju manje dohotke. Poslovni ljudi koji imaju dobre procjene prilikom preuzimanja rizika ostvaruju velike profite, a poslovni ljudi sa loom procjenom, uz preuzimanje istog rizika, gubitke. Trite raspodjeljuje dohodak proporcionalno vrijednostima resursa koje ulau u proizvodnju, ali ne i proporcionalno pojedinanim naporima i ogranienosti resursa koja su uloena. Ako prethodno navedeno primijenimo na na primjer trita vrijednosnoh papira vidjet emo da je upravo posjedovanje razvijenih vjetina predvianja i procjene situacije od kljune vanosti za investiranje u vrijednosne papire (dionice). Mada je i posjedovanje odgovarajuih resursa (u ovom sluaju finansijskih) vrlo vano, ipak se moe rei da dugorono profit mogu ostvariti samo oni koji ispravno procjenjuju kretanja vrijednosti pojedinih dionica i u skladu sa tim kretanjma se ponaaju. Naravno, osnovni motivator za nezavisne kupce i prodavce je i ovdje profit. 2.3. Distributivna funkcija trita Distributivna funkcija trita ogleda se u tome to se raspodjela roba i dohotka po principu nagraivanja uspjenih proizvoaa i kanjavanja neuspjenih odigrava kontinuirano, to prisiljava preduzetnika drutva da ekonomski efikasno primjenjuje metode pokrivenosti trita tj. da se rade rade prave stvari u smislu obavljanja postavljenih marketing zadataka. Raspodjela dohotka povezana je sa prenosom informacija i motivacijom. Raspodjela ili preraspodjela dohotka utie na dvije druge funkcije trita. Redistribucija posredstvom poreza i socijalnih primanja umanjuje motivaciju i davalaca (npr. zaposleni) i primalaca (npr. nezaposleni). Maksimiziranje cijena redistribuira dohodak od proizvoaa prema potroaima, ali upuuje i pogrenu informaciju kupcima o relativnoj oskudnosti robe i/ili usluge. Iz ove meusobne povezanosti distribucije dohotka, motivacije i sistema cijena proizilaze mnoga pitanja kojima se ekonomija bavi, kao to su: regulacija privatnog biznisa, antimonopolska politika i kontrola monopola, oporezivanje i, u vezi s tim, motivacija za rad i/ili tednju i sl.5 U sluaju trgovine vrijednosnim papirima nagraivanje uspjenih i kanjavanje neuspjenih uesnika na tritu je vidljivije nego na veini drugih trita. Preraspodjela dohotka se odvija kontinuirano, sa svakom novom transakcijom. Pravovremena reakcija na trina kretanja omoguava uspjenim kupcima i prodavcima da u relativno kratkom roku ostvare znaajnu zaradu. Naravno, to esto ide na raun onih manje uspjenih. 2.4. Selektivna funkcija trita Ova funkcija djeluje u uslovima kada doe do naruavanja odnosa na tritu, tako to ukazuje koji su to proizvodi i usluge koji se trae i koji se ne trae. Drugim rijeima, ako cijena neke robe na tritu biljei rast znai da su potrebe i tranja za tom robom vee i obrnuto. Dakle, sistem cijena je sistem javnih informacija o relativnoj oskudnosti razliite robe i usluga. Poveanje cijena jedne robe (usluge) u odnosu na cijene druge robe (usluge) je pokazatelj poveanja relativne oskudnosti te robe. Nasuprot tome, smanjenje cijena jedne robe (usluge) u odnosu na cijene druge robe (usluge) je pokazatelj smanjenja relativne oskudnosti te robe. Informiuu ponuae i kupce o relativnoj oskudnosti robe/usluga,
5

Isto str. 22-23.

trite, djelujui na principima demokratije zasnovane na glasanju novcem, alocira raspoloive resurse prema proizvodnji razliite robe/usluga. Kada su u pitanju cijene dionica kao robe kojom se kod nas trguje na tritu vrijednosnih papira, promjena cijene ne ukazuje toliko na oskudnost, odnosno nedostatak konkretnih dionica na tritu, koliko na oekivani trend kretanja vrijednosti preduzea emitenta tih dionica. Posradno se to odraava i na ponudu roba i usluga koje to preduzee proizvodi, odnosno nudi na tritu. 2.5. Alokativna funkcija trita Alokativna funkcija trita vri efikasan i pouzdan izbor tehnolokih postupaka, prema kriteriju ulaganja u one privredne grane i investiciona podruja iji se proizvodi i usluge na tritu trae, odnosno povlaenjem investicija iz onih podruja iji se proizvodi i usluge ne trae. Ve davno je naputen koncept prodaj sve ono to moe proizvesti koji nije toliko u obzir uzimao potranju za prozvodima, koliko vlastite tehnoloke mogunosti za proizvodnju.6 Normalno, pad ili porast potranje za dobrima i uslugama se direktno odraava na vrijednost samog preduzea koje ih proizvodi. U sluaju znaajnog pada potranje dolazi do povlaenja kapitala iz neperspaktivne grane i ulaganja u druga podruja poslovanja, za ijim proizvodima postoji stabilna ili rastua tranja. Sve to se odraava na pad vrijednosti dionica jednih preduzea i porast vrijednosti onih drugih. Promjena cijene dionica e izazvati reakciju na tritu vrijednosnih papira, koje e putem pomenutih funkcija (informativne, motivacione, selektivne, distributivne i aplikativne) dovesti do uspostave novih odnosa i novog stanja na tritu.

Kurtovi, Emir, Trina orijentacija preduzea u Bosni i Hercegovini : Teoretski i praktini aspekti, Ekonomski fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 2005. str. 32

3. ZNAAJ I REZULTATI DJELOVANJA TRINIH FUNKCIJA Ekonomske funkcije trita nam ukazuju da se na tritu uvijek susreemo sa konkurencijom u sluaju kada na odabranom podruju poslovanja nastupa veliki broj proizvoaa, odnosno, monopolska pozicija na tritu u sluaju kreiranja nove vrijednosti za potroaa, ime stiemo kvalitetne prednosti u odnosu na konkurenciju. Izjednaavajui kupce i prodavae (ponudu i potranju) na svakom tritu, trina privreda istovremeno rjeava tri problema to, kako i za koga proizvoditi. 1. to e se proizvoditi odreuje se novanim glasovima potroaa - ne svake 2 ili 4 godine na izborima, ve prema njihovim dnevnim odlukama to e kupiti. Novac koji pristie u blagajne poduzea omoguava plae, rente i dividende koje potroai, kao zaposleni, primaju kao dohodak. Poduzea su voena eljom da maksimiziraju profite - profite koji su zapravo neto prihodi odnosno razlika izmeu ukupnih prihoda od prodaje i ukupnih trokova. Poduzea su privuena visokim profitima u proizvodnju dobara s najveom potranjom; po istom principu, poduzea naputaju podruja u kojima gube novac. Relativni trokovi takoer utiu na proizvodnju i trgovinu medu narodima. Tako npr. Japan proizvodi i izvozi potronu elektroniku, a uvozi hranu, dok Amerika uvozi potronu elektroniku i izvozi hranu. 2. Kako e se stvari proizvoditi odreuje se konkurencijom medu razliitim proizvoaima. Najbolji nain za proizvoae da izdre cijenovnu konkurenciju i maksimiziraju profite je da odre minimalne trokove uvodei najefikasnije metode proizvodnje. Zbog toga to su proizvoai poticani eljom za profitom, jeftinije metode proizvodnje e zamijeniti skuplje. Historija je prepuna primjera kako su efikasne tehnologije zamijenile skuplje. Parne maine su zamijenili konje zato to je para bila jeftinija po jedinici korisnog rada. Diesel i elektrine lokomotive su zamijenile one na ugalj zbog vee efikasnosti novih tehnologija. U 1990-ima, optika vlakna i svjetlosne komunikacije poinju zamijenjivati tradicionalne bakrene telefonske linije.. 3. Za koga se proizvode stvari odluuje se pomou ponude i potranje na tritima proizvodnih faktora. Trita faktora odreuju nadnice, zemljine rente, kamatne stope i profite - cijene proizvodnih faktora. Sabirajui sve prihode od faktora moemo izraunati nacionalni dohodak. Raspodjela dohodaka medu stanovnitvom je tako odreena koliinama faktora (sati rada, jutara zemlje, itd.) koje posjeduje i cijenama svakog faktora (nadnice, zemljine rente, itd. ) . Meutim ...na raspodjelu dohodaka takoer utjeu mnogi utjecaji izvan trita. Dohodak puanstva znaajno ovisi o njihovom posjedu odnosno vlasnitvu (poput zemlje ili dionica), o steenim odnosno naslijeenim sposobnostima, srei i o stupnju rasne i spolne diskriminacije7

ebi, Fahrudin, Uvod u ekonomiju, Ekonomski fakultet Sarajevo, Sarajevo 1997., str.32

ZAKLJUAK

Osnovni preduslov za normalno funkcionisanje savremene razmjene u drutvu je postojanje razvijenog trinog mehanizma. Preko trita se razmjenjuju proizvodi, usluge, informacije, kapital itd. Sve ovo se odvija putem ekonomskih funkcija trita, preko kojih proizvoai i potroai dolaze do potrebnih informacija o ponudi i tranji, cijenama, tehnologiji, konkurenciji i sl. Pored informacione i motivacione uloge, koja utie na izbor aktivnosti kojima e se preduzea baviti, zanajna je i distributivna, putem koje se proizvedene robe stavljaju kupcima, odnosno potroaima na raspolaganje. Selektivna i alokativna funkcija utiu na izbor, odnosno alokaciju sredstava iz jedne oblasti biznisa u drugu. Neometano djelovanje ovih funkcija donosi koristi kako proizvoaima, odnosno preduzeima, tako i potroaima. Proizvoai racionalnije ulau i troe vlastita sredstva na proizvodnju onih proizvoda za kojim stvarno postoji potreba, dok sa druge strane potroai dobijaju upravo te potrebne proizvode, distribuirane pravovremeno i u dovoljnoj koliini.

10

LITERATURA:

1. uki N., Veljko, Menadment i marketing istraivanja, skripta, Banja Luka, 2006. 2. Kurtovi, Emir, Trina orijentacija preduzea u Bosni i Hercegovini : Teoretski i praktini aspekti, Ekonomski fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 2005. 3. ebi, Fahrudin, Uvod u ekonomiju, Ekonomski fakultet Sarajevo, Sarajevo 1997. 4. Vilogorac, Esad, Uvod u ekonomiju, Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo 2001.

11

Das könnte Ihnen auch gefallen