1

Raspravljaki kolski esej Predloene teme u ovome tipu zadatka odnose se na nau drutvenu stvarnost. Dakle, na ispitu se moete susresti s tekstom ili pitanjem koji propituju neki problem iz svijeta rada, slobodnoga vremena, umjetnosti, sporta, medija, potroakoga drutva, tehnolokoga napretka, ravnopravnosti spolova, nasilja u drutvu itd. Predloene teme nisu nikada strogo knjievne, no mogu se, meutim, ticati i itanja i Vaega odnosa prema knjievnosti i umjetnosti uope. Raspravljaki kolski esej, pa i onda kada je rije o knjievnosti, nikako ne predvia niti oekuje jedinstveni odgovor. Dapae, od uenika se oekuje da predoi svoje osobno kulturno iskustvo potkrijepljeno sjeanjima na proitanu lektiru i pokae sposobnost analiziranja i sintetiziranja teme koju propituje. Pred Vama je ulomak iz eseja Treba njegovati ljudsku raznolikost Jeana Dausserta. Pozorno ga proitajte, odaberite temu eseja, a zatim i smjernice za pisanje kolskoga eseja ispod teksta. Redoslijed ponuenih smjernica ne obvezuje Vas u Vaem oblikovanju kolskoga eseja. Svoj kolski esej oblikujte kao zaokruenu cjelinu (uvod, razradba, zakljuak). Najprije piite koncept, a na kraju uredno prepiite na list papira (istopis). kolski esej moete ispravljati na konceptu, ali ne i na istopisu. Pazite da Va kolski esej bude pravopisno i gramatiki toan. kolski esej treba imati od 400 do 600 rijei. Na kraju izbrojite rijei i napiite njihov broj na list za istopis.

Ponajprije, svako je ivo bie razliito; ono je ak jedinstveno - beskrajno je mnogo moguih varijacija u kemijskom sastavu. Ono je produkt mijeanja oevih i majinih osobina, koje, pak, dolaze od mjeavine osobina etvoro predaka. Uz to, te osobine (ili geni) predstavljaju u narodima mnogobrojne varijante. Kod mukarca, broj moguih kombinacija vei je, tvrdi se, od broja atoma koji postoje u poznatom univerzumu. U svakoj se generaciji, dakle, kao plod genetske lutrije, pojavljuju nova, jedinstva bia jer su nastala iz potpuno nove kombinacije genetskih karakteristika. Priroda se pobrinula da osigura da se mijeanje ponavlja u redovitim intervalima: seks i smrt ponavljaju ga u svakoj generaciji. I prirodni okoli oblikuje raznolikosti unutar jedne vrste: sjevernoafrika lastavica nije identina lastavici koja ivi u Norvekoj, talijanska topola razlikuje se od sjevernoeuropske topole, ljudska vrsta na Mediteranu razlikuje se od nordijskoga tipa... itd. Na suvremenog ovjeka okoli utjee, moda manje nego nekada, ali je njegova uloga odluujua za ovjekovu psihu. Dva prava blizanca koja se genetski ni u emu ne razlikuju, u razliitim vanjskim utjecajima, pogotovo ako su fiziki odvojeni, postaju dva razliita bia. Jedino ovjek prelazi put od jedinke do originalne osobe jer jedino on, polazei od svoje drutvene sredine upija u sebe kulturno naslijee. Zatim, po Darwinovoj teoriji o prirodnoj selekciji, jedinke, primivi, sluajno, kombinaciju osobina koje ih ine najsposobnijima za ivot u nekoj sredini, preivljavaju i imaju vie potomstva, od onih manje sposobnih. Zahvaljujui upravo toj raznolikosti, jedna e se vrsta prilagoditi eventualnim promjenama okolia, klime ili pojavi novih parazita ili patogenih elemenata. Razlinost izmeu jedinki, dakle, bezuvjetna je nunost za nastavak neke vrste, temelj itavog ivotinjskog ili biljnog svijeta. Najbitnija zadaa suvremenog svijeta jest ostvariti skladan suivot razliitih kultura, bez diskriminacije, bez primisli i bez predrasuda.

ASJ

2 Proizlazi, dakle, zakljuak da je upravo jedinstveni karakter svakog ovjeka dodatni razlog da ga potujemo. Takav jedinstven ovjek pripada velikoj ljudskoj obitelji koja je i sama jedinstvena. Prema tome pojam rasne istoe apsolutna je besmislica, jer svaka uniformiranost vodi ka smrti. Tako, jedan narod ne gubei svoj identitet, moe poticati uvoenje novih gena koji su doli iz drugih krajeva. Konano, za ovjeka, udio steevine u razvoju duha je najvaniji ... Svaka kultura ima svoje obiaje, vjerovanja, svoje rituale, svoje navike u odijevanju, i svaka pridonosi udesnoj raznolikosti kiparstva, slikarstva, arhitekture, glazbe, ritmova, plesa i svega onoga u emu se iskazuje ovjekova kreativna mata. Svaka kultura dala je svoj doprinos znanstvenim otkriima ili novim tehnologijama koje su olakale ovjekov rad ili patnje. Kulturna raznovrsnost neprocjenjivo je bogatstvo koje treba ljubomorno uvati. A da bi raznolikost opstala, kulture trebaju opstati, tj. razvijati se u doticaju s drugim kulturama. Jedino kulturne razlike omoguavaju usporedbe, sueljavanje ideja, ideologija i tenji. Samo u ozraju razliitosti proiruju se, obogauju ili stvaraju nove ideje koje su pokreta razvoja i napretka svijeta. Jednom rijeju, kulturne razlike omoguavaju evoluciju putem odabira najviih vrijednosti. Na takav nain, stepenicu po stepenicu ve tisuama godina napreduje kulturni razvoj, to je jedinstvena injenica u povijesti razvoja ivota. Nijedna ivotinja nije poput ovjeka profitirala od iskustava drugih skupina. Kulturna raznovrsnost neprocjenjivo je bogatstvo koje treba ljubomorno uvati. A da bi raznolikost opstala, kulture trebaju opstati, tj. razvijati se u doticaju s drugim kulturama. Najbitnija zadaa suvremenog svijeta jest ostvariti skladan suivot razliitih kultura, bez diskriminacije, bez primisli i bez predrasuda. Jean Daussert: Treba njegovati ljudsku raznolikost, (Unescov glasnik, rujan 1986.)

Poticajna pitanja i zadaci:

1. Svaki autorov argument samite u jednu kratku reenicu i u zagradama i zabiljeite primjere koji mu slue da potkrijepi osnovanost svoje tvrdnje. 2. Zapitajte se u emu se ve bioloki razlozi/argumenti rjeito zauzimaju protiv nekih nanovo oivljenih zala naeg doba, poput ksenofobije i rasizma. 3. Iz drugoga dijela teksta izdvojite podrijetlo i karakter kulturnih razlika meu ljudima. 4. Potraite u svojoj svakodnevnici sve ono to nam je mogao donijeti utjecaj stranih kultura, europskih ili nekih drugih. Razmotrite to je to to je hrvatska kultura mogla ili moe dati drugim narodima.

ASJ