SVJETLOST SUNNETA I TAMA BIDATA

Dr. Seid El Kahtani _________________________________

Prevod: Emir Demir

erijatska recenzija prevoda: Hafiz mr. Muhammed Fadil Pora

______________________________________

Izdava: Mektebetu El Guraba

e-mail: ehlisu@yahoo.co.uk

______________________________________

Sarajevo, Juni 2005 godine. 

SADRAJ: - Predgovor - Muhammed Fadil Pora - Uvod - Seid El Kahtani

- SVJETLOST SUNNETA I TAMA BIDATA - Pojam i definicija Sunneta - Prvo: Akida u jezikoj i erijatskoj terminologiji - Drugo: Pojam Ehlis-Sunneta - Tree: Pojam Demata, odnosno zajednice - Nazivi sljedbenika Sunneta i njihove osobine - Sunnet je apsolutna blagodat - Pozicija sljedbenika Sunneta - Pozicija sljedbenika novotarija

- TAMA NOVOTARIJA (BIDATA) - Pojam novotarije - Uslovi primljenosti djela - Pokuenost novotarije u Vjeri - Prvo: iz Kurana - Drugo: iz vjerovjesnikog Sunneta - Tree: izreke ashaba, o pokuenosti novotarija - etvrto: izreke tabiina i onih koji ih slijede po dobru - Razlozi nastanka novotarija

- Podjela novotarija - Prva podjela: stvarna i dodatna novotarija - Druga podjela: novotarija djelovanja i ostavljanja - Trea podjela: novotarija u uvjerenju i praktina novotarija - Propis o novotariji u Vjeri - Vrste novotarija kod kaburova - Savremene rasprostranjene novotarije - Novotarija proslavljanja poslanikovog, s.a.v.s., roenja (mevluda) - Novotarija proslavljanja prve noi uoi petka mjeseca redeba - Novotarija proslavljanja Israa i Mirada - Proslava petnaeste noi mjeseca abana (lejletul-beraet) - Teberruk traenje blagoslova - Loe novotarije su razliite i mnogobrojne - Glasno izgovaranje nijjeta - Zajedniki zikr poslije namaza - Traenje da se ui El-Fatiha za due umrlih, ili da se ui umrlima - Sazivanje sijela prilikom smrti i unajmljivanje uaa Kurana - Sufijski zikrovi koji su suprotni Muhammedovoj, s.a.v.s., Uputi - Izgradnja na kaburovima i njihovo uzimanje za damiju - Pokajanje novotara - Posljedice i tete novotarija - Novotarije su glasnik nevjerstva - Govor o Allahu bez znanja - Mrnja novotara prema Sunnetu i njegovim sljedbenicima

- Odbacivanje novotarovog djela - Loe posljedice i ishodi za novotara - Iskrivljeno shvatanje novotara - Neprimanje svjedoenja i predaje od novotara - Novotari najvie zapadaju u smutnje - Novotar pravi dopunu erijatu - Novotaru se mijea Istina i neistina - Novotar nosi grijehe i grijeh onoga ko ga slijedi - Novotarija njenog poinitelja vodi u prokletstvo - Novotar se udaljava od Allahovog spomena - Djelo novotara udaljava od Islama - Novotar razjedinjuje Ummet - Dozvoljeno je ogovarati novotara koji javno iznosi svoju novotariju kako bi se Ummet na njegovu novotariju upozorio - Novotar slijedi svoju strast i inati i suprotstavlja se erijatu - Novotar je sebe stavio na poziciju oponaanja Zakonodavca

Predgovor U ime Allaha Milostivog Samilosnog Elhamdu lillah vessalatu vesselamu ala resulillah Uzvieni Allah, Subhanehu ve Teala, poslao je Svoga asnog Poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, u nizu poslanika i vjerovjesnika sa jasnom Uputom i Pravim putem da ljude izvede iz tmina neznanja i neznabotva na svjetlo Upute i spasa. Najbolje generacije ovog Ummeta, ashabi i oni koji ih slijedie u dobroinstvu prihvatili su istu i izvornu Uputu i ljubomorno je uvali, te sa Allahovom, Subhanehu ve Teala, pomoi ouvali je i nenatrunjenu prenijeli kasnijim generacijama. Uspjeh ovoga Ummeta vezan je za pridravanje izvornih principa Islama kao i njegovih savrenih propisa, zasnovanih na Kuranu i Sunnetu, to se pokazalo u praksi muslimana koji postae u kratkom vremenu predvodnicima i uzorom cijelom ovjeanstvu. Nije se tome uditi kada znamo da je Mudri i Sveznaji Allah, Subhanehu ve Teala, objavio ovu Vjeru i garantovao njeno ouvanje, te obeao pomo onima koji je se pridravaju. Ovaj Ummet bio je neprestano jak i vrst pred mnogobrojnim iskuenjima i neprijateljima sve dok nije napadnut iznutra raznim podjeljenostima i neslogama kroz mnogobrojne sekte koje su uvele svakojake novotarije u Islam i promjenile ono na emu su bile prve generacije muslimana. Nakon toga muslimani su postali lahkim plijenom drugima, tako da su i mnogobrojna mjesta i zemlje pali u ruke din dumana. Tako je i do dananjeg dana. Naalost, mnogi od Islama imaju samo ime, mnogi ga znaju preko drugih, a ne iz svojih izvora, Kuran se ui mrtvima, a ivi se zapostavljaju, Sunnet je sveden na nekoliko neobaveznih propisa i veinom se ne poznaje, a generacijama dokazana ispravna islamska ulema zamjenjena je drugim autoritetima meu orjentalistima, filozofima, zapadnim i istonim misliocima i slinima. Oni koji jo uvijek pozivaju u izvorno vjerovanje i striktno i dosljedno primjenjivanje islamskih propisa nailaze na mnogobrojne potekoe i prepreke i bivaju sprjeavani u radu i djelovanju, proganjani, nazivani svakojakim imenima, nebi li se promjenili i popustili.


Put je jasan i Islam je ouvan. Treba ljude nauiti njihovoj vjeri, kako vjerovanju tako i radu i djelovanju u pokornosti Uzvienom Stvoritelju, Subhanehu ve Teala. Ovo je jedno nastojanje na tom putu. Sunnet je jedan od dva izvora Islama. On tumai i pojanjava Kuran. To je njegova praktina strana koja sprjeava zlonamjerne i neznalice da se poigravaju sa ovom Vjerom. Slijeenje Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i prihvatanje njegovog pravca i sistema ivota je ugraeno u drugi dio ehadeta Muhammedun resulullah. Na Sudnjem danu e ljudima biti po tome sueno, jer je to uz Kuran Zakon ove Vjere koju je Uzvieni objavio cijelom ovjeanstvu do kraja ovog svijeta. Suprotno Sunnetu jeste bidat, novotarija u vjeri koja predstavlja falsifikat njenih propisa i koju Uzvieni Allah, Subhanehu ve Teala, prezire i ne prima. Vanost i vrijednost Sunneta, svojstva po kojima se poznaju njegovi sljedbenici, tetnost i negativne posljedice novotarija u Vjeri, uzroci njihovog nastanka, vrste i savremeni oblici, kakav su odnos prema novotarijama i novotarima imali poznati uenjaci Ummeta i drugo vezano za ovu vanu tematiku, nalazi se meu koricama ove vrijedne knjige. Oni koji je proitaju sa iskrenim nijjetom osjete jainu i snagu koju u sebi nosi Islam i daje poticaj onima koji se natjeu u svakom dobru. Neka nam Uzvieni pomogne i uini nas istrajnim na putu Istine. Hafiz mr. Muhammed Fadil Pora

UVOD Zahvala pripada samo Allahu. Njemu zahvaljujemo, od Njega pomo i oprost traimo. Utjeemo se Allahu od zla naih dua i naih loih djela. Koga Allah uputi, niko ga nee u zabludu odvesti, a koga On u zabludu odvede, niko ga nee uputiti. Svjedoim da nema drugog Boga osim Allaha Jedinoga, Koji sudruga nema i svjedoim da je Muhammed Njegov rob i Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. Neka je salavat i selam na njega, njegove ashabe i sve one koji ih slijede do Sudnjeg dana. U ovoj skraenoj brouri: Svjetlost Sunneta i tama bidata, pojasnio sam pojam Sunneta, nazive sljedbenika Sunneta, te da je Sunnet apsolutna blagodat. Pojasnio sam poziciju Sunneta, kao i poziciju i znakove njegovih sljedbenika. Spomenuo sam poziciju bidata (novotarije) i njenih sljedbenika, te njen pojam, uslove primanja djela, pokuenost novotarija u vjeri, razloge nastanka novotarija, njene podjele, propise, vrste novotarija kod kaburova i dr., kao i savremene rasprostranjene novotarije, propis o pokajanju novotara, posljedice i tete novotarija. Nema sumnje da je Sunnet ivot i svjetlo koji predstavljaju sreu i uputu roba. Sunnet je vezan za njegove sljedbenike, pa makar rezultat njihovih djela doao kasnije. Na dan kada e neka lica pobijeljeti, a neka pocrnjeti. (Ali
Imran, 106)

Ibn Abbas, radijAllahu anhu, kae: Pobijeljet e lica sljedbenika Sunneta i Demata, a pocrnjet e lica sljedbenika novotarija i razjedinjenja. Sljedbenik Sunneta ima ivo i osvijetljeno srce i potinjava se Allahovoj naredbi slijedei Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, vanjtinom i nutrinom. Sljedbenik novotarije je mrtva i zatamnjena srca. Tama je ovladala sljedbenicima novotarija. Srca su im zamraena a i sva stanja su im zamraena. Kome Allah eli sreu, izvede ga iz ovih tmina na svjetlo Sunneta.


Ovaj moj rad sam podijelio na dva dijela. Prvi dio: Svjetlo Sunneta, a drugi: Tama bidata. Svaki dio sadri nekoliko manjih poglavlja. Molim Allaha, Azze ve Delle, da ovo djelo uini blagoslovlje-nim, iskrenim u ime Njegovog asnog Lica, korisnim za mene u mome ivotu poslije moje smrti. Molim Ga da okoristi svakoga ko do njega doe. On je Najbolji Koji moe biti upitan i najasniji od Koga se moe nadati. On nam je dovoljan i divan je On zatitnik. Nema stanja i nema snage osim sa Allahom Uzvienim i Velikim. Neka Allah donese blagoslov, mir i bereket na Svoga roba i Poslanika, Odabranika meu svim stvorenjima, naeg vjerovjesnika Muhammeda, njegovu porodicu, ashabe i sve one koji ih slijede po dobru do Sudnjeg dana. Autor: Dr. Seid El Kahtani
17. 10. 1419. g. h.

 Pojam i definicija Sunneta

SVJETLOST SUNNETA

Sunnet ima svoje sljedbenike, a oni imaju svoje uvjerenje i okupljaju se oko Istine. Bilo bi umjesno da se spomenu definicije ove tri rijei: Akida Ehlis-Sunneta vel-Demata. Prvo: Akida u arapskom jeziku i erijatskoj terminologiji Akida vodi porijeklo od rijei akd, to oznaava vezivanje, uvrivanje ili stezanje. (Ibn Munziri, 296/3; Ibn Faris, 679) U erijatskoj terminologiji pod akdom se misli na nedvojbeno vjerovanje i kategoriku presudu kojoj ne prilazi nikakva sumnja. Akida je ono u to ovjek vjeruje i za to je ovjek vezan svojim srcem i nutrinom, te ono to uzima kao pravac svoga vjerovanja kojeg ispoljava. Ako su ovo nedvojbeno vjerovanje i ova kategorika presuda ispravni i akida je ispravna, kao to je akida Ehlis-Sunneta vel-Demata. Ako su neispravni, neispravna je i akida, kao to su akide zalutalih sekti.
(Mebahisu fi aqideti Ehli sunnet vel demat, ejh Nasir Abdulkerim Uqla, 9)

Drugo: Pojam Ehlis-Sunneta Sunnet u arapskom jeziku oznaava pravac ili put, bio on dobar ili lo, a u terminologiji uenjaka islamskog vjerovanja oznaava uputu na kojoj je bio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i njegovi ashabi, znanjem, uvjerenjem, govorom i djelom. To je Sunnet koji je obavezno slijediti, a sljedbenici tog Sunneta su pohvaljeni. Prekoreni se oni koji mu se suprostavljaju. Zbog toga je reeno: Taj i taj ovjek je od Ehlus-Sunneta, tj., on slijedi ispravan i pohvalan pravac.
(Mebahisu fi aqideti Ehli sunnet vel demat,ejh Nasir Abdulkerim Uqla, 13)

Hafiz Ibn Redeb kae: Sunnet je pravac kojim se hodi. Taj pojam obuhvata pridravanje onoga na emu je bio Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, i njegovi ispravni nasljednici u vidu uvjerenja, djela i izreka. Ovo je potpuni Sunnet. (Damiul ulum vel hikem, 1/120) ejhul-islam Ibn Tejmijje kae: Sunnet je ono o emu postoji erijatski dokaz. To je pokornost Allahu i Njegovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, svejedno inio ga Allahov Poslanik, sallallahu


alejhi ve sellem,

ili su to drugi inili u njegom vremenu, ili ga nije inio i drugi ga nisu inili u njegovom vremenu. Zato to nije postojalo ono to bi iziskivalo rad po njemu, ili je postojala zapreka za to.
(Medmuu fetava, ejhul-islam Ibn Tejmijje, 317/21)

U ovom znaenju Sunnet bi se mogao definisati kao: Slijeenje predaja Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, nutrinom i vanjtinom. Slijeenje prvih generacija prethodnika iz reda muhadira i ensarija. (Medmuu fetava, ejhul-islam Ibn Tejmijje, 157/3) Tree: Pojam Demata, odnosno zajednice Demat u arapskom jeziku oznaava okupljanje i sastajanje. U suprotnom je znaenju od razilaenja. Ibn Faris kae: Temeljni harfovi ove rijei ukazuju na sjedinjenje odreene stvari. Demat u terminologiji uenjaka islamskog vjerovanja predstavlja prethodnike ovog Ummeta, bili oni ashabi, tabiini ili oni koji ih slijede sve do Sudnjega dana. Oni koji su se ujedinili oko jasne Istine iz Kurana i Sunneta.
(erh El Aqidetu Tahavijje, Ibn Ebi Izz, 68; erh Aqidetu Vasitijje Ibn Tejmijje, Muhammed Halil Harasi, 61)

Abdullah ibn Mesud, radijAllahu anhu, kae: Demat je ono to je u saglasnosti sa Istinom, pa makar ovjek bio sam.
(El-Lalikai, erhu usuli iatikad; Ibn Asakir, Tarihu Dimek, 13/322/2; El-Alb bani, Mikatul-mesabih, 1/61; Ebu ameh, El-Bais ala inkaril-bida vel havadis, 22; Ibn Kajjim, Igasetul-lehfan, 1/69)

Nuajm ibn Hammad kae: To znai: Ako se Demat iskvari, pridravaj se onoga na emu je Demat bio prije nego to se iskvario, pa makar bio i sam. Tada si ti sam Demaat.
(Imam Ibnul Qajjim, Igaseti el lehfani, 70/1; Azahu, El Bejheqi)

NAZIVI SLJEDBENIKA SUNNETA I NJIHOVE OSOBINE su bili Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, i njegovi ashabi. Oni se pridravaju Vjerovjesnikovog, sallallahu alejhi ve sellem, Sunneta..
1. Ehlu Sunnet vel-Demat su oni, koji su na onome na emu

10

Oni su ashabi, tabiini i voe Upute koji ih slijede. To su oni koji su bili istrajni u slijeenju i udaljavali se od uvoenja novotarija, u bilo kojem prostoru ili vremenu. Oni ostaju i potpomognuti su sve do Sudnjeg dana.
(Mebahisu fi aqideti Ehli sunnet vel demat, ejh Nasir Abdulkerim Uqla,13)

Nazvani su tim imenom zato to se pripisuju Poslanikovom, sallallahu alejhi ve sellem, Sunnetu i to se ujedinjuju oko njegovog prihvatanja, javno i tajno, govorom i djelom, te uvjerenjem (akidom).
(Fethu Rabbi el berijeti ..., El Usejmin, 10; erh aqidetu Vasitijje, Fevzan, 10)

Od Avfa ibn Malika, radijAllahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: idovi su se razili na 71 skupinu. Jedna je u Dennetu, a 70 u Vatri. Krani su se razili na 72 skupine. 71 je u Vatri, a jedna je u Dennetu.(x) Tako mi Onoga u ijoj je ruci Muhammedova dua, moj Ummet e se razii na 73 skupine. Jedna je u Dennetu, a 72 u Vatri. Reeno je: Allahov Poslanie, a ko su oni? Odgovorio je: Demat.
(Ibn Made, Kitabu el fiten, 321/2,3992; Ebi Davud, Kitabu Sunne, 197/4,4596; Ibn ebi Asim, Kitabu sunne, 32/1,63; Sahih El Albani fi Sahihu Ibn Made, 364/2.)

(prim. rec. idovi i krani koji e u Dennet, su oni koji su ispravno i izvorno slijedili poslane im poslanike i Objave, ne inei irk, sve dok se nije pojavio sljedei poslanik koji im je doao. Ukoliko bi ga odbacili, makar radili po ispravnom iz vjerozakona prije poslanog poslanika, postali bi nevjernici i od stanovnika Vatre. Isti je sluaj sa dananjim, koji ne priznaju Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, niti ga slijede, pored toga to je u mnogome iskrivljeno ono to danas rade.)
X

U Et-Tirmizijevoj predaji od Abdullaha ibn Amra prenosi se da su rekli: A ko je ta skupina, Allahov Poslanie? Odgovorio je: Ona koja se pridrava onoga na emu sam ja i moji ashabi.
(Sunnen Tirmizi, Kitabu iman, Ma dae fi iftiraq hazihi umme, 26/5,2641)

2. Spaena grupa, tj., spaena od Vatre.

Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, ju je izdvojio kada je spominjao skupinu, rekavi: Sve su u Vatri osim jedne., tj., ona nije u Vatri. (Min usuli ehlis sunnet vel demat, El ejh Salih el Fevzan, 11)
3. Potpomognuta skupina.

11

Od Muavije, radijAllahu anhu, prenosi se da je uo Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako govori: Neprestano e jedna grupa iz moga Ummeta izvravati Allahovu naredbu. Nee im natetiti onaj ko ih napusti ili im se suprostavi, sve dok ne doe Allahova odredba, a oni su prepoznatljivi meu ljudima.
(Buhari, Kitabu menaqibi, 225/4, 3641; Muslim Kitabu imare, 1524/2, 1037)

Od El-Mugire ibn ube se prenosi slina predaja.

(Buhari, Kitabu menaqibi, 225/4, 3641; Muslim Kitabu imare, 1524/2, 1037)

Od Sevbana, radijAllahu anhu, se prenosi da je Allahov Poslanik, rekao: Neprestano e jedna grupa iz moga Ummeta pomagati Istinu. Nee im natetiti onaj ko ih napusti sve dok ne doe Allahova odredba, a oni e biti takvi.
sallallahu alejhi ve sellem, (Sahih Muslim, Kitabu imare, 1523/2, 1920)

Od Dabira ibn Abdullaha prenosi se slina predaja.

(Sahih Muslim, Kitabu imare, 1523/2, 1923)

4. Oni koji se pridravaju Allahove Knjige i Sunneta Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, te onoga na emu su bile prve prethodne generacije iz reda muhadira i ensarija. Zato je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, o njima rekao: Ona na emu sam ja i moji ashabi., tj., oni su na istome na emu sam ja i moji ashabi.
(Sunnen Tirmizi, Kitabu iman, Ma dae fi iftiraq hazihi umme, 26/5, 2641)

postupaju.

5. Oni su lijep uzor koji upuuje na Istinu i po njoj

Ejjub Es-Sihtijani kae. U sreu mladia i nearapa spada da ih Allah uputi na uenjaka od sljedbenika Sunneta.
(erh usulu ittiqad ehlis sunneti vel demat, Imam Lalikai, 66/1, 30)

El-Fudajl ibn Ijad kae: Allah ima Svoje robove kojima e oivjeti pokrajine, a oni su sljedbenici Sunneta. Ko shvata ta mu ulazi u njegov stomak od onoga to mu je dozvoljeno, spada u Allahovu stranu. (erh usulu ittiqad ehlis sunneti vel demat, Imam Lalikai, 72/1, 51)

12

zabranjuju novotarije i sprjeavaju sljedbenike novotarija da ih ine.

6. Sljedbenici Sunneta su odabranici meu ljudima, koji

Ebu Bekr ibn Ajja upitan je: Ko je Sunnija? Odgovorio je: Onaj, kada se spomenu strasti on se ni za jednu od njih fanatino ne vee. (erh usulu ittiqad ehlis sunneti vel demat, Imam Lalikai, 72/1, 53) ejhul-islam Ibn Tejmijjje spominje: Sljedbenici Sunneta su najbolji ljudi meu Ummetom i oni su umjereni na ispravnom putu, putu Istine i sredine.
(Medmuu fetava, ejhul-islam Ibn Tejmijje, 368-369/3)

7. Sljedbenici Sunneta su usamljenici (pojedinci) kada se ljudi iskvare.

Od Ebu Hurejre, radijAllahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Islam je poeo sa usamljenicima (sa pojedincima) i ponovno e biti usamljen kao to je poeo, pa blago li usamljenicima !
(Sahih Muslim, Kitabu iman, 130/1, 145)

U predaji od Imama Ahmeda od Abdullaha ibn Mesuda , radijAllahu anhu, prenosi se da je reeno: Ko su usamljenici? Rekao je. Ljudi tuinci u svojim plemenima. (Imam Ahmed ibn Hanbel, El Musned, 398/1) U predaji od Imama Ahmeda od Abdullaha ibn Amra ibn ElAsa, radijAllahu anhu, prenosi se da je reeno: Ko su usamljenici, Allahov Poslanie? Odgovorio je: Dobri ljudi meu loim ljudima. Vie im se ljudi protivi nego to im se pokorava. (Imam Ahmed ibn Hanbel, El Musned, 177/2, 222) U predaji, koja dolazi drugim putem (prenosiocima), kae se: Oni koji su ispravni kada se ljudi pokvare.
(Imam Ahmed ibn Hanbel, El Musned, 173/4)

Sljedbenici Sunneta su usamljenici sljedbenika novotarija, strasti i sekti.

meu

mnotvom

Sljedbenici Sunneta nose znanje i ljudi su tuni zbog rastanka s njima.

13

Sljedbenici Sunneta nose znanje i tite ga od iskrivljavanja ekstremista, svojatanja besposliara i tumaenja neznalica. Zbog toga je Ibn Sirin rekao: Ashabi nisu pitali za lance prenosilaca, ali kada se desila smutnja, rekli su: Naslovite vae prenosioce! Gledalo bi se u sljedbenike Sunneta i njihov hadis bi se uzimao. Gledalo bi se u sljedebnika novotarija, pa se njihov hadis ne bi uzimao. (Sahih Muslim, El muqadimeh, 15/1) Sljedbenici Sunneta su oni za kojima ljudi ale ako ih napuste. Zato je Ebu Ejjub Es-Sihtijani rekao: Kada budem obavijeten o smrti nekog ovjeka od sljedbenika Sunneta, kao da sam izgubio jedan od svojih tjelesnih organa. Rekao je takoer: Oni koji prieljkuju smrt sljedbenika Sunneta ele da ugase Allahovo svjetlo svojim ustima. Allah e upotpuniti Svoje svjetlo, pa makar nevjernicima bilo krivo.
(erh usulu ittiqad ehlis sunneti vel demat, Imam Lalikai, 66/1,29; 68/1,35)

SUNNET JE APSOLUTNA BLAGODAT Dvije su vrste blagodati: apsolutna i ograniena.

1. Apsolutna blagodat vezana je za vjenu sreu, a to je blagodat Islama i Sunneta.

Srea na dunjaluku i Ahiretu sazdana je na tri temelja: Islamu, Sunnetu i spasu na dunjaluku i Ahiretu. Blagodat Islama i Sunneta je blagodat za koju nam je Allah , Azze ve Delle, naredio da Ga molimo u naim namazima kako bi nas uputio na put onih koji ih slijede, onih koje je njima odlikovao i uinio ih pripadnicima Najviega drutva. Uzvieni kae, u prijevodu znaenja ajeta: -Oni koji su pokorni Allahu i Poslaniku, bit e u drutvu onih koje je Allah blagodario, vjerovjesnika, pravednika, ehida i dobrih ljudi, a divno li je to drutvo. (En-Nisa, 69) Ove etiri kategorije pripadnici su ove apsolutne blagodati. Ovi pripadnici su oznaeni rijeima Uzvienog, u prijevodu znaenja ajeta El Maide, 3:
14

-Danas sam vam vjeru vau usavrio i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam Islam bude vjera. Usavravanje se odnosi na vjeru, a upotpunjenje na blagodati. Omer ibn Abdul-Aziz kae: Vjerovanje ima svoje granice, obaveze, Sunnete i propise. Ko ih upotpuni, upotpunio je iman. (Buhari, 1/9) Allahova vjera je Njegov zakon, koji podrazumijeva Njegovu naredbu, zabranu i ono to On voli. eli se rei da je apsolutna blagodat iskljuivo data vjernicima, a ona je blagodat Islama i Sunneta. Ovoj blagodati uistinu moe se radovati. Radovanje ovoj blagodati oznaava radovanje onome to Allah voli i ime je zadovoljan. Uzvieni kae, u prijevodu znaenja ajeta: -Reci: Neka se zato Allahovoj blagodati i milosti raduju, to je bolje od onoga to gomilaju. (Junus, 58) U opticaju su razliite izreke ispravnih prethodnika (selefu salih) o Allahovim blagodatima i Njegovoj milosti: Islamu i Sunnetu. Shodno ivotnosti srca ovjek se raduje ovim dvjema stvarima. to god je vri u njima, njegovo je srce radosnije. ak, srce poigrava od radosti kada izvrava Sunnet i kada su ljudi najtuniji. Takav je ispunjen sigurnou kada se ljudi plae.
(Ibn Kajjim, Idtimau el dujui islamijjeti ala gazvi el muattileti ..., 33-36/2)

pozicije, mnotva djece, lijepih ena i slino. Ova blagodat je zajednika i za dobroinitelja i za grjenika, i za vjernika i za nevjernika. Kada se kae: Allah nevjerniku daje blagodat, prema ovom tumaenju je to istina. Ograniena blagodat je postepeno navoenje nevjernika i grjenika. Konano ishodite ove blagodati je patnja za onoga kome nije darovana apsolutna blagodat.
(Ibn Kajjim, Idtimau el dujui islamijjeti ala gazvi el muattileti .., 33-36/2)

2. Ograniena blagodat, kao to je blagodat zdravlja, bogatstva,

POZICIJA SUNNETA Sunnet je Allahova vrsta tvrava i ko u nju ue bit e siguran. Ko ue na Njegova najvea vrata stii e na odredite.

15

Sunnet e podii svoje sljedbenike Sunneta, pa makar sjedila njihova djela. Svjetlost Sunneta e sjati ispred njih kada se sljedbenicima novotarija i licemjerja pogase njihova svjetla.
(Ibn Kajjim, Idtimau el dujui islamijjeti ala gazvi el muattileti ..., 36/2)

Sunnet je ivot i svjetlost u kojima je srea, Uputa i spas roba. Allah, Azze ve Delle, kae, u prijevodu znaenja ajeta, Ali Imran, 106: -Na dan kada e neka lica pobijeljeti, a neka pocrnjeti. Ibn Abbas, radijAllahu anhu, kae: Pobijeljet e lica sljedbenika Sunneta i Demata, a pocrnjet e lica sljedbenika novotarija i razjedinjenja. Allah daje Uputu.
(Ibn Kesir, Tefsir, 369/1; Ibn Derir, Damiul bejan,93/7; Idtimau el dujui)

POZICIJA SLJEDBENIKA SUNNETA Sljedbenik Sunneta je iva i osvijetljena srca. Allah, Azze ve Delle, spominje ivot i svjetlost u Svojoj Knjizi na vie mjesta. Uinio ih je osobinom onih koji posjeduju iman. ivo i svijetlo srce je ono koje shvata od Allaha, koje se pokorava Njegovoj Jednoi i slijedi ono s ime je poslan Allahov Poslanik, alejhi sellam. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, molio je Allaha, Azze ve Delle, da mu dadne svjetlo u njegovom srcu, sluhu, vidu, jeziku, iznad njega, ispod njega, zdesna, slijeva, otpozada, sprijeda. Takoer, da mu dadne svjetlo, da ga uini svjetlom, u njegovoj koi, mesu, kostima i krvi. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, traio je svjetlo za sebe i za svoje organe, za svoja vanjska i unutranja ula, te za est strana. Ulaz vjernika je svjetlo, a izlaz je svjetlo, njegov govor je svjetlo i njegovo djelo je svjetlo. Ovo svjetlo je shodno veliini njegove snage ili slabosti, a to e se pokazati vlasniku svjetla na Sudnjem danu. Ii e pred njim, s njegove desne strane, neki e ljudi imati svjetlosti poput sunca, drugi poput zvijezde, trei poput duge palme, neki poput noge, a neki i manje od toga. ak e biti onih koji e dobiti svjetla na vrhu svoga nonog palca koje e se ponekad paliti, a ponekad gasiti, kao to je bilo njegovo svjetlo i slijeenje na dunjaluku. Tamo e se to svjetlo pokazati jasnim i vidjet e se.
(Ibn Kajjim, Idtimau el dujui islamijjeti ala gazvi el muattileti .., 38-41/2)

16

Znakovi po kojima se raspoznaju sljedbenici Sunneta su brojni. Shvataju ih pametni ljudi, a najvaniji od tih znakova su:
1. Pridravanje Kurana i Sunneta i vrsta ustrajnost u tome. 2. Traenje presude u Kuranu i Sunnetu u primarnim i sekundarnim propisima. 3. Ljubav prema Ehlis-Sunnetu i onima koji se za njega

pridravaju, te mrnja prema sljedbenicima novotarija.

4. Ne treba biti udan, mali broj onih koji slijede Sunnet, jer je Istina izgubljena stvar vjernika koju on prihvata, pa makar mu se ljudi suprostavili. 5. Iskrenost u rijeima i djelima uz ispravno prakticiranje Kurana i Sunneta. Uzimanje Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, za uzor, a njegov moral bio je Kuran.
(Aqidetu selef ashabul hadis, Imam Ebi Usman es-Sabuni, 147; Tenbihu uli ebsari ila kemal el din ve ma fi el bida min ahtar, ejh Salih Seid es-Suhejmi, 264)

POZICIJA SLJEDBENIKA NOVOTARIJA Srce sljedbenika novotarije je mrtvo i zamraeno. Allah je smrt i tamu uinio opisom za onoga koji izlazi iz imana. Mrtvo i tamno srce ne shvata od Allaha niti se pokorava onome s ime je poslan Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. Zato je Allah Uzvieni ovu vrstu ljudi opisao kao da su mrtvi, a nisu ivi. Oni su u tminama i iz njih ne izlaze. Zato je tama njima ovladala tokom cijeloga ivota. Njihova srca su zatamnjena i vide istinu u slici neistine, a neisitnu u slici istine. Njihova djela su zamraena, a i govor im je zamraen. Sva njihova stanja su mrana i kaburovi su im ispunjeni tamom. Kada se budu dijelila svjetla na Sudnjem danu prije Sirat-uprije, kako bi se preko nje prelo, ostat e u tami. Njihov ulaz u Vatru je mraan. Ovo je tama u kojoj su stvorenja prvo stvorena. Kome Allah, Subhanehu ve Teala, eli Uputu, izvest ga na svjetlo. Kome eli nesreu, ostavit e ga u tami. (Ibn Kajjim, Idtimau el dujui islamijjeti ala gazvi ..., 39/2)
17

TAMA NOVOTARIJA (BIDATA) Pojam novotarije Novotarija u jeziku oznaava inoviranje vjere poslije upotpunjenja, ili ono to je izumljeno poslije Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, u vidu razliitih strasti i djela.
(Medmuul fetava, ejhul-islam Ibn Tejmijje, 414/35)

Kae se: Izumio sam neto, bilo ono govor ili djelo, kada se dotina stvar otpone bez postojanja prethodnoga primjera.
(Mudemu el maqajisu fi el lugati Ibn Faris, 119)

U osnovi novotarstvo oznaava injenje neeg novog bez prethodnoga primjera. Ima vie definicija novotarija u erijatskoj terminologiji uenjaka koje jedne druge upotpunjuju. Od njih su:
1. ejhul-islam Ibn Tejmijje kae: Novotarija u vjeri je ono to nije propisao Allah i Njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ili ono to nije nareeno kao obaveza ili pohvalno djelo.

I kae, ejhul-islam Ibn Tejmijje: Dvije su vrste novotarija: prva vrsta se odnosi na izreke i uvjerenja, a druga na djela i ibadete. Druga vrsta podrazumijeva prvu, kao to prva poziva u drugu. (Medmuul fetava, 107/4; 306/22) Imam Ahmed i drugi su svoj pravac sazdali na injenici: - Djela su ibadeti i obiaji. - Temeljno pravilo za ibadete je da se u njima ne moe nita propisati, osim to je Allah propisao, - a temeljno pravilo za obiaje da se od njih ne moe nita zabraniti, osim to je Allah zabranio. (Medmuul fetava, 196/4) Takoer, rekao je: Novotarija je ono to je suprotno Knjizi i Sunnetu ili koncenzusu uenjaka Ummeta, vezanom za uvjerenje i ibadete, kao to su izreke haridija, rafidija ija 1, kaderija i dehmija, kao i onih koji ibadet ine putem plesa i pjesme u damijama Ili, onih koji to ine brijanjem brada, jedenjem trave i drugim novotarijama koje predstavljaju obredoslovlja grupacija koje se suprostavljaju Knjizi i Sunnetu. Allah najbolje zna. (Medmuu fetava, 346/18;414/35)
____________________________________________________________________

18

Kae Imam Buharija o rafidijama ijama: Svejedno mi je da li klanjao za dehmijom i rafidijom - ijom, ili klanjao za idovom i kraninom. Njima se ne naziva selam, niti ih je dozvoljeno posjeivati. Nije dozvoljeno eniti njihove ene. Njihovo svjedoenje se ne prihvata, niti je dozvoljeno jesti njihovo meso (koje oni zakolju). (Halku ef`alil-ibad, Imam Buharija, 125)
1

Kae Ibn Hazm El-Endelusi u svom poznatom djelu, ElFisal,: A to se tie tvrdnje krana koji se brane tvrdnjom da rafidije - ije tvrde da je Kur`an promijenjen, treba znati da rafidije nisu muslimani. Rafidije su sekta koja se pojavila 25 godina nakon smrti Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i to je grupacija koja ide putem idova i krana u lai i kufru (nevjerstvu).
(Ibn Hazm, El-Fisal, 2/213)

Imam afija kae: Od sljedbenika zablude nisam vidio ljude koji vie svjedoe laju od rafidija - ija.
(erh usulu ittiqad Ehlis Sunnet, Imam El-Lalikai, 2811.)

Utbe ibn Abdullah el-Hemedani el-Kadi kae: Da je u njegovom prisustvu bio neki ovjek koji je spomenuo Aiu, radijAllahu anha, runim spomenom razvrata. Rekao je: O dijete, udri ga po vratu. Tada mu Alevije rekoe: Ovo je ovjek iz nae skupine. Odgovorio je: Allahu se utjeem! Ovo je ovjek koji vrijea Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem. Allah , Azze ve Delle, je rekao, u prijevodu znaenja ajeta: Nevaljale ene su za nevaljale mukarce, a nevaljali mukarci su za nevaljale ene, estite ene su za estite mukarce, a estiti mukarci za estite ene. (En-Nur, 26) Ako je Aia razvratna, onda je i Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, razvratan. Taj ovjek je nevjernik. Izvrite nad njim smrtnu kaznu. Nad njim je izvrena smrtna kazna.
(erh ittiqad Ehlis Sunnet vel demat, Imam El-Lalikai, 2402)

Uzvieni kae, u prijevodu znaenja ajeta: Allah je oprostio Vjerovjesniku, i muhadirima i ensarijama, koji su ga u tekom asu slijediti, u vrijeme kada se srca nekih od njih zamalo nisu pokolebala: On je poslije i njima oprostio, jer je On prema njima Blag i Milostiv. (Et-Tevbe, 117) I siromanim muhadirima koji su iz rodnog kraja svoga protjerani i imovine svoje lieni, koji ele Allahovu dobrotu i zadovoljstvo stei, i Allahu i Poslaniku Njegovu pomau, to su, zaista pravi vjernici. (El-Har, 10)
19

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: Nemojte grditi moje ashabe! Nemojte grditi moje ashabe! Tako mi Onoga u ijoj je Ruci moja dua, kada bi jedan od vas podijelio zlata koliko je brdo Uhud ne bi dostigao vrijednost pregrta jednog od njih, a ni njegovu polovinu. (El-Buhari, 3673. Muslim, 2541) Kada si to spoznao, onda ti je jasno kolika je zabluda i zastranjivanje rafidija - ija, koji su podcijenili Vjerovjesnikove, sallallahu alejhi ve sellem, ashabe, vrijeajui ih i proklinjui ih. Njihova srca su se ispunila zlobom i prezirom prema ashabima. Oni hilafet i namjesnitvo pripisuju samo Alijinoj porodici. Prenosi se od abija da je rekao: O Malik, izuio sam sve zablude i nisam vidio ljudi da su glupi poput daske, da su ivotinje bili bi magarci, a da su ptice bili bi leinari. Upozoravam te na zablude, a najgora od njih su rafidije - ije, zato to od njih ima idova koji zatiru Islam kako bi ivjela njihova zabluda. U Islam nisu uli iz elje i straha od Allaha, nego iz mrnje prema sljedbenicima Islama i elje da ih vrijeaju. Alija ih je spalio vatrom i protjerao ih u daleke krajeve. Iskuenje sa rafidijima, je kao iskuenje sa idovima. idovi su rekli: Kralj moe biti samo iz Davudove porodice, a rafidije su rekle: Namjesnici mogu biti samo iz Alijine porodice. idovi su rekli: Nema dihada na Allahovom putu sve dok se ne pojavi Mesihi deddal ili ne sie Isa sa neba. Rafidije su rekle: Nema dihada sve dok se ne pojavi El-Mehdi i dok ne pozove poziva sa neba. idovi sputaju svoju odjeu ispod lanaka, a isto i rafidije. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je proao pored ovjeka koji je spustio svoju odjeu ispod lanaka, pa mu ju je prekrojio. idovi ne smatraju da ima priek nakon razvoda, a isto i ije.
20

idovi preziru Dibrila, govorei on je na neprijatelj iz reda meleka, a takoer dio rafidija govori: Pogrijeio je donosei Objavu Muhammedu. idovi su iskrivili Tevrat, a i rafidije ije Kuran. idovi i krani su odlikovani nad rafidijima s dvije odlike. idovi su upitani ko su najbolji ljudi iz vae vjere, pa su odgovorili Musaovi sljedbenici. Rafidije su upitane: ko su najgori ljudi iz vae vjere, pa su odgovorili: Muhammedovi sljedbenici. Krani su upitani ko su najbolji ljudi iz vae vjere, pa su odgovorili: Isaovi pomagai. Rafidije su upitane: ko su najgori ljudi iz vae vjere, pa su odgovorili Muhammedovi pomagai. Nareeno im je da trae oprosta za njih, a oni ih grde. Sablja je protiv rafidija ija, isukana sve do Sudnjeg dana. Ne trebaju vrsto na zemlji stajati niti podignute zastave imati, a niti zajednike rijei iznijeti. Njihov poziv je obesnaen, njihova skupina razjedinjena.
(erh usulu itiqad Ehlis Sunnet vel dema, Imam El-Lalikai, 4/146. EnNihaje, Ibn-Esir, 2/212)

Neka se boje Allaha oni ljudi koji pozivaju na pribliavanje Sunija i ija - rafidija. Njihov primjer je kao primjer onih o kojima Allah, Azze ve Delle, kae u prijevodu znaenja ajeta: Oni koji u Allaha i poslanike Njegove ne vjeruju i ele izmeu Allaha i poslanika Njegovih u vjerovanju napraviti razlike te govore: U neke vjerujemo, a u neke ne vjerujemo, i ele izmeu toga dvoga iznai put neki, oni su zbilja pravi nevjernici... (En-Nisa, 150) Stoga, postoji samo jedan Pravi put. Samo je jedna Skupina spaena, pomognuta i pobjedonosna sve do Sudnjega dana. Oko ega e se onda pribliavati takvi ljudi. -Kolebaju se izmeu toga, niti su sa ovima niti sa onima. A onoga koga Allah u zabludu odvede nee mu nai puta ka Uputi. (En-Nisa, 143)

21

Njihov primjer se navodi u rijeima Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: Primjer licemjera je kao primjer ovce koja se nalazi izmeu dva stada. Jedanput pree u jedno, a drugi put u drugo stado. Ne zna koje bi slijedila. ( Muslim, 2784) Ko eli dodatni govor o ovom pitanju, i saznanje kako dati odgovor na njihove sumnje, neka pogleda knjigu, Pitanje pribliavanja izmeu Ehli Sunneta i ija, od dr. Nasira El-Kaffarija.
_____________________________________________________________________

kojim se oponaa ono to je propisano u Vjeri. Tim putem se namjerno ide i eli se pretjerati u ibadetu Allahu Uzvienom.

2. Imam E-atibi kae: Novotarija je izumljeni put u Vjeri

Ovo je miljenje onih koji ne svrstavaju obiaje u znaenje novotarije, nego novotariju samo specifino odreuju za ibadete. Prema miljenju onih koji djela obiaja uvode u znaenje novotarije, novotarija bi znaila izumljeni pravac u Vjeri kojim se oponaa ono to je propisano u Vjeri. Uzimanjem toga puta eli se postii novi erijatski put. (El Itisam, Imam Ebi Ishaq Ibrahim ibn Musa E-atibi, 53/1) Zatim je Imam E-atibi prema drugoj definiciji zakljuio da u obiajima nema novotarija, a oni obiaji putem kojih se ini ibadet ili se stavljaju u poziciju ibadeta tek tada postaju novotarija. Time su objedinjene obje definicije. Primjer za obine stvari koje su nuno vezane za ibadet su kupovina, prodaja, brak, putanje iz braka, iznajmljivanje, prijestupi itd.. Sve ovo je ogranieno uslovima i erijatskim mjerilima u kojima, onaj koji je zaduen propisima Islama, nema izbora. (El Itisam, Imam Ebi Ishaq E-atibi, 50-56/1) je nanovo uvedeno, a nema utemeljenja u erijatu koje bi se uzelo kao dokaz. Ono to ima utemeljenje u erijatu s dokazom, ne smatra se novotarijom, pa makar to bila novotarija samo u jezikom izrazu. Svaki onaj koji neto nanovo uvede i pripie ga vjeri, a to nema utemeljenja u vjeri, to mu se odbacuje i to je zabluda. Vjera se njega odrie, svejedno radilo se o pitanjima uvjerenja, djela, govora, u vanjtini i nutrini. Navodi koji se prenose od ispravnih prethodnika o uzimanju nekih novotarija lijepim, odnose se na novotarije u jezikom, a ne u erijatskom znaenju. Od tih navoda je i izreka Omera, kada je okupio ljude na teravih-namazu u damiji oko jednog imama. Izaao je i vidio ih kako tako zajedno klanjaju, rekavi: Lijepa li je ova novotarija.
22 3. Hafiz Ibn Redeb kae: Pod novotarijom se misli na ono to

Omer, radijAllahu anhu, ovim je elio rei da ovaj postupak nije bio na ovakav nain prije dotinog vremena. Meutim, isti postupak ima utemeljenje u erijatu na koje se moe povratiti. Od njih su: Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, je podsticao na teravih-namaz i afirmirao ga. Ljudi su u njegovo doba klanjali u damijama kao razbijene grupice i pojedinano. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je jedne ramazanske noi predvodio ashabe u tom namazu. Zatim je prestao sa ovim namazom bojei se da im ne bude propisan kao obaveza, pa ga nee moi izvravati. Meutim, poslije Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, bili su sigurni da se to nee desiti. (jer je prestala Objava)
(Sahih El Buhari, Kitabu salatu teravih, 309/2,2012)

Od njih je: Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio je slijeenje Sunneta ispravnih halifa, a ovaj namaz je postao Sunnet njegovih ispravnih halifa. (Damiul ulum vel hikem, Ibn Redeb, 128/2) Novotarija je dvojaka: novotarija koja izvodi iz Islama i novotarija koja ovjeka ini grjenikom i ne izvodi ga iz Islama.
(El Itisam, Imam Ebi Ishaq Ibrahim ibn Musa E-atibi, 516/2)

USLOVI PRIMLJENOSTI DJELA Nijedno djelo kojim se pribliava Allahu, Azze ve Delle, nee biti primljeno osim sa dva uslova. Prvi uslov je: iskrenost djela u ime Allaha Jedinoga Koji nema sudruga. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: Djela se cijene prema namjerama. Svakom ovjeku pripada ono to je namjeravao.
(El Buhari, Kitabu bedi el vahj, 9/1,1; Muslim, Kitabu imare, 1515/2,1907)

Drugi uslov je: slijeenje Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, jer on kae: Ko uradi neko djelo koje nije u skladu sa onim na emu smo mi (Islamom), ono se odbacuje.
(Muslim, Kitabu iqdijeh, 1344/3,1718; Buhari, 2697)

Onaj ko iskreno bude radio djela radi Allaha i u tome slijedi Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, njegovo djelo e biti primljeno.
23

Ko ne bude imao iskrenosti i ne bude slijedio Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, ili ne bude imao jedno od to dvoje, djelo mu se odbacuje i svrstan je u rijei Uzvienog, u prijevodu znaenja ajeta: - Mi emo pristupiti djelima njihovim koja su uinili, u prah i pepeo ih pretvoriti. (El-Furkan, 23) Ko objedini obje stvari, potpada pod govor Uzvienog: -Ko je bolje vjere od onoga ko je predao svoje lice Allahu, a dobroinitelj je i slijedi vjeru Ibrahimovu, koji je bio vjere iste? A Allah je uzeo Ibrahima za prijatelja. (En-Nisa, 125) -A nije tako! Onome ko se bude Allahu predao i usto dobra djela inio, pripada nagrada kod Gospodara njegova, takvi se nee niega bojati, niti e za bilo ime tugovati. (El-Bekare, 112) Hadis kojeg prenosi Omer, radijAllahu anhu: Djela se cijene prema namjerama., vaga je za djela koja se obavljaju srcem. Takoer i hadis Aie, radijAllahu anha: Ko uradi neko djelo koje nije u skladu s onim na emu smo (Islamom), ono se odbacuje., vaga je za djela koja se ine vanjtinom. Ovo su dva velika hadisa u koje ulazi cijela Vjera, njeni temelji, sekundarni propisi, javno i tajno, govorom i djelima.
(Behdetu qulub ibrari ve quretu ujun ihjar, ejh Es-Sadi, 10)

Imam En-Nevevi rekao je o hadisu Aie, radijAllahu anha, veoma vrijedan govor. Kae En-Nevevi: Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, rijei: Ko u nau vjeru uvede ono to nije od nje, to mu se odbacuje., - ili u drugoj predaji: Ko uradi neko djelo koje nije u skladu s onim na emu smo mi (Islamom), ono mu se odbacuje. Uenjaci arapskog jezika pod ovom rijeju odbacuje, smatraju da znai da je neispravno i da se ne uzima u obzir. Ovaj hadis je jedno od velikih pravila Islama i ulazi u kategoriju onih hadisa u kojima Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, govori saetim govorom, malo rijei a puno znaenja. On je sasvim jasan u odbacivanju svih novotarija i izuma u Vjeri.
24

U drugoj predaji postoji i dodatak u kome se kae da nekada oni koji rade novotarije mogu biti inadije. Kada neko argumentira prvom predajom onda moe rei: Ja nisam nita novo uveo!. Onda se protiv njega treba argumentirati drugom predajom u kojoj se jasno kae da se odbacuju sve izmiljene stvari, svejedno uveo je onaj koji je ini ili je uveo neko prije njega.
(erh Nevevi Sahihu Muslim, 257/14; El Mufhemu lima ekeli min telhisi kitabu Muslim, Kurtubi, 171/6)

POKUENOST NOVOTARIJE U VJERI O pokuenosti novotarije postoje mnogi tekstovi iz Kurana i Sunneta. Na nju su upozorili ashabi i njihovi nasljednici po dobru. Ukratko emo spomenuti neke navode.
Prvo: iz Kurana. Uzvieni kae, u prijevodu znaenja ajeta:

-On tebi objavljuje Knjigu, u njoj su ajeti jasni, oni su glavnina Knjige, a drugi su manje jasni. Oni ija su srca pokvarena - eljni smutnje i svoga tumaenja slijede one to su manje jasni. A tumaenje njihovo zna samo Allah. Oni koji su dobro u nauku upueni govore: Mi vjerujemo u njih, sve je od Gospodara naeg!- A samo razumom obdareni shvaaju. (Ali Imran, 7) Imam E-atibi, spominje predaje koje ukazuju da se ovaj ajet odnosi na one koji se raspravljaju o Kuranu, na haridije i one koji su sa njima u saglasnosti. (El Itisam, Imam atibi, 70-76/1) -... i doista, ovo je Pravi put Moj, pa se njega drite i druge puteve ne slijedite, pa da vas odvoje od puta Njegova, eto, to vam On nareuje, da biste se grijeha klonili. (El-Enam, 153) Pravi put je Allahov put na koji On poziva, a to je Sunnet, a stranputice su putevi kojima idu oni koji se razilaze i koji su zastranili sa Pravoga puta, tj., sljedbenici novotarija. Ovaj ajet obuhvata zabranu svih puteva sljedbenika novotarija. (El Itisam, atibi, 76/1) -Allahovo je usmjeravanje na Pravi put, a ima ih i krivih, a da On hoe, sve bi vas uputio. (En-Nahl, 9)
25 3. Uzvieni kae, u prijevodu znaenja ajeta: 2. Uzvieni kae, u prijevodu znaenja ajeta:

Put sredine ovdje je put Istine, a sve to je mimo njega, zastranilo je od Istine. To su putevi novotarija i zabluda. -Tebe se nita ne tiu oni koji su vjeru svoju raskomadali i u stranke se podijelili, Allah e se za njih pobrinuti. On e ih o onome to su radili obavijestiti. (El-Enam, 159) Ovo su sljedbenici strasti, zabluda, i novotarija iz ovoga Ummeta. (El Itisam, Imam atibi, 179/1) -Predano Mu se obraajte! Bojte se Njega i obavljajte namaz, i ne budite od onih koji mu druge ravnim smatraju, od onih koji su vjeru svoju razbili i u stranke se podijelili, svaka stranka radosna onim to ima. -Neka se pripaze oni koji postupaju suprotno nareenju njegovu, da ih iskuenje kakvo ne stigne ili da ih bolna patnja ne snae. (En-Nur, 63) -Reci:On je kadar poslati protiv vas kaznu iznad vaih glava ili ispod vaih nogu ili vas u stranke podijeliti i uiniti da silu jedni drugih iskusite. Pogledajte samo kako Mi potanko iznosimo dokaze da bi se oni urazumili. -A da je Gospodar tvoj htio, sve bi ljude sljedbenicima jedne vjere uinio. Meutim, oni e se uvijek u vjerovanju razilaziti, osim onih kojima se Gospodar tvoj smiluje. A zato ih je i stvorio. I ispunit e se rije Gospodara tvoga: Napunit u, zaista, Dehennem dinima i ljudima zajedno.
8. Uzvieni kae, u prijevodu znaenja ajeta Hud, 118-119: 7. Uzvieni kae, u prijevodu znaenja ajeta El-Enam, 65: 6. Uzvieni kae, u prijevodu znaenja ajeta: 5. Uzvieni kae, u prijevodu znaenja ajeta Er-Rum, 31-32: 4. Allah, Azze ve Delle, kae, u prijevodu znaenja ajeta:

Drugo: iz Vjerovjesnikog Sunneta Prenose se mnogobrojni hadisi od Allahovog Poslanika, sallao pokuenosti novotarija i upozorenju na njih. Od njih su sljedei:
llahu alejhi ve sellem, sellem,

u kome kae: Ko u ovu nau vjeru uvede ono to nije od nje, to mu se odbacuje. (El Buhari, 2697; Muslim, 1718)
26

1. Hadis Aie, radijAllahu anha, od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve

U predaji od Muslima stoji: Ko uradi neko djelo koje nije u skladu sa onim na emu smo mi (Islamom), ono mu se odbacuje.
(Muslim, Kitabu iqdijeh, 1344/3, 1718)

sallallahu alejhi ve sellem,

u svojoj hutbi govorio: -Najbolji govor je Allahova Knjiga, najbolja uputa je Muhammedova Uputa. Najgore stvari su novotarije. Svaka novotarija je zabluda. (Muslim, Kitabu dumua, 592/1, 867)
ve sellem,

2. Od Dabira, radijAllahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik,

u svojoj hutbi najprije govorio zahvaljujui Allahu i iznosei Njegove pohvalne osobine, ega je On i dostojan. Zatim bi rekao: -Koga Allah uputi, niko ga nee odvesti u zabludu. A koga u zabludu odvede niko ga nee uputiti. Najistinitiji govor je Allahova Knjiga, najbolja uputa je Muhammedova, sallallahu alejhi ve sellem, Uputa. Najgore su uvedene stvari, a svaka uvedena stvar je novotarija, svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda vodi u Vatru. (Sahih Muslim, En-Nesaija, Kitabu salatu idejn, 188/3,1578)

3. U predaji od En-Nesaija stoji da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: -Ko poziva na Uputu, imat e nagradu poput nagrada onih koji ga slijede, ali im se time nee umanjivati njihove nagrade. Ko poziva u zabludu imat e grijeh poput grijeha onih koji ga slijede, ali to nee nita umanjivati njihove grijehe.
(Muslim, Kitabu ilm, 2060/4, 2674)

4. Od Ebu Hurejre, radijAllahu anhu, prenosi se da je Allahov

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: -Ko u Islamu uvede jedan lijep obiaj imat e nagradu za njega kao i nagradu onoga koji bude poslije njega po njemu postupao, ali se od njihovih nagrada nee nita oduzimati. Ko u Islam uvede ruan obiaj, snosit e teret za njega kao i teret onih koji po njemu postupaju poslije njega, ali se od njihovih tereta nita nee oduzimati. (Muslim, Kitabu zekat, 705/2, 1017)
6. Od Irbada ibn Sarije, radijAllahu anhu, prenosi se da je rekao:

5. Od Dabira ibn Abdullaha, radijAllahu anhu, prenosi se da je

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nas je posavjetovao tako da su se naa srca pobojala, a oi zasuzile. Rekli smo: Allahov Poslanie, kao da je ovo savjetovanje onoga koji odlazi, pa nam daj preporuke. =
27

Rekao je, sallallahu alejhi ve sellem: Oporuujem vam bogobojaznost, poslunost i pokornost, pa makar vam za nadreenog bio postavljen rob. Ko od vas poslije mene poivi vidjet e mnoga razilaenja. Pridravajte se moga Sunneta i sunneta ispravnih i upuenih halifa. Svojim se onjacima za njih prihvatite! uvajte se uvedenih stvari, jer je svaka novotarija zabluda.
(Ebi Davud, Kitabu Sunneh, 201/4,4707; Tirmizi, Kitabu ilm, 44/5,2676; Ibn Made, Muqadime, 15-16/1,42-44; Imam Ahmed, Musned, 46-47/4)

7. Biljee Buharija i Muslim, od Huzejfe ibn Jemana, radijAllahu prenosi se da je rekao: -Ljudi su pitali Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, o dobru, a ja sam ga pitao o zlu, iz bojazni da me ono ne snae. Rekao sam: Allahov Poslanie, mi smo bili u paganstvu i zlu. Allah nam je donio ovo dobru, pa da li e poslije ovog dobra biti zla? Odgovorio je: Da. Upitao sam: A da li e poslije toga zla biti dobra? Odgovorio je: Da. Ali e biti primjesa zla. Pitao sam: A ta je primjesa zla? Odgovorio je: Ljudi koji se povode za drugim obiajima mimo moga Sunneta, koji uzimaju drugu uputu mimo moje. Kod njih je neto od poznatog a negirati e neto. Upitao sam: Da li e poslije toga dobra biti ponovo zla? Odgovorio je: Da. Pozivai na vratima Dehennema. Ko im se odazove, bace ga u njega. Pitao sam: Allahov Poslanie, opii nam ih. Rekao je: Da. To su ljudi nae koe i govore naim jezicima. Upitao sam: Allahov Poslanie, ta treba uiniti ako me to doba sustigne? Odgovorio je: Pridravaj se Demata muslimana
anhu,

(prim. rec.: koji su okupljeni oko Sunneta, a nikako novotara okupljenih oko ogavnih novotarija) i njihovog imama (halife). Rekao sam: Ako ne budu imali Demat ili imama (halife)?

Odgovorio je: Izdvoji se iz svih tih sekti, pa makar se zubima uhvatio za korijen drveta sve dok ti ne doe smrt, a ti bude na tome. (Buhari, Kitabu el fiten, 119/8, 7084; Muslim, Kitabu imare, 1475/3, 1847)

Imam En-Nevevi kae: Koji e uzimati uputu mimo moje Upute. Uputa oznaava pravac i ivotopis. Za rijei .. pozivai na vratima Dehennema. Ko im se odazove na njih, ubace ga u njega., uenjaci kau da su ovo oni namjesnici koji pozivaju u zabluujue novotarije, kao haridije, karamiti i uesnici iskuenja (prim.rec.: na kojeg su stavili imama Ahmeda koji se suprostavio novotariji ilmul kelama). (erh Nevevi Sahihu Muslim, 479/12)
28

sallallahu alejhi ve sellem,

rekao: -O ljudi, ja sam samo ovjek, a samo to mi ne doe izaslanik moga Gospodara, pa mu se ja odazovem. Ostavljam vam dvije stvari. Prva je Allahova Knjiga, u njoj je uputa i svjetlost. To je Allahovo vrsto ue. Ko je bude slijedio bit e na uputi, a ko je ostavi bit e u zabludi. Prihvatite se Allahove Knjige i vrsto je se pridravajte. Podstakao je i afirmirao slijeenje Allahove Knjige.
(Muslim, Kitabu fadailu el sahabeh, 12/1, 2408)

8. U hadisu od Ubejda ibn Erkama prenosi se da je Vjerovjesnik,

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: -Na isteku ovoga svijeta bit e varalica, laaca. Donosit e vam hadise koje niste uli ni vi, ni vai oevi. uvajte se vi njih, uvajte ih se da vas ne odvedu u zabludu ili vas uvedu u smutnju.
(Muslim, El muqadimeh, 12/1,6-7; Ibn Vedah, El bida ve nahia anha, 65-67)

9. Od Ebu Hurejre, radijAllahu anhu, prenosi se da je Allahov

Tree: izreke ashaba o pokuenosti novotarija ljudi, ja samo slijedim a ne uvodim novotarije. Ako budem dobro postupao, pomozite me, a ako zastranim, ispravite me.
(El tabaqatu el kubri, 136/3)

1. Ibn Sad prenosi, da je Ebu Bekr, radijAllahu anhu, rekao: O

2. Omer ibn Hattab, radijAllahu anhu, je rekao: uvajte se racionalista (prim.rec.: koji daju prednost razumu nad Objavom) jer su oni neprijatelji Sunneta. Zamorilo ih je pamenje hadisa, pa su govorili po miljenju, a onda su zalutali i druge odveli u zabludu.
(erh usulu ittiqad ehlis sunneti vel demat, Lalikai, 139/1, 201; Ed-Darimi, Sunnen, 47/1, 121; Ibn Abdulberr, Damiu bejan el ilm ve fedaleh, 1041/2, 2001)

a nemojte unositi novotarije. To e vam biti dovoljno. Svaka novotarija je zabluda.

154/9, 8770; erh usulu ittiqad ehlis sunneti vel demat, Imam Lalikai, 96/1, 102)

3. Abdullah ibn Mesud, radijAllahu anhu, kae: Slijedite,

(Ibn Vedah, El bida ve nahia anha, 43,12-14; Taberani, El medimu el kebir,

etvrto: izreke tabiina i onih koji ih slijede po dobru

1. Omer ibn Abdul-Aziz, napisao je nekom ovjeku rekavi: 29

Oporuujem ti bogobojaznost, umjereno slijeenje Allahove naredbe, slijeenje Sunneta Njegovog Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, te ostavljanje onoga to su uveli novotari nakon to je njegov Sunnet rairen. (Ebi Davud, Kitabu Es-Sunneh, 203/4, 4612; Albani, 873/3)
2. El-Hasan el-Basri kae: Govor nije ispravan bez djela, a ni govor ni djelo nisu ispravni bez nijjeta. Ni govor ni djelo ni nijjet nisu ispravni bez Sunneta. (erh usulu itikad ehli sunne, Imam Lalikai, 63/1,18) 3. Imam afija kae: Moja presuda za apologetiarex je da

se izbiuju i postave na deve, te se sa njima obiu sva plemena uz govor: Ovo je kazna za onoga ko ostavi Kuran i Sunnet i prihvati se apologetike. x(prim.rec.: koji raspravljaju o akidetskim pitanjima po svom
razumu oponaajui filozofe zabludjele) (Ebi Neim , El Hilajeh, 116/9) 4. Imam Malik kae: Ko u Islam uvede novotariju smatrajui da je ona dobra, tvrdi da je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, iznevjerio poslanstvo, jer Allah kae: Danas sam vam vjeru vau usavrio i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera. Ono to tada nije bilo vjera ne moe biti vjera ni danas. (El Itisam, Imam E-atibi, 65/1) 5. Imam Ahmed kae: Temelji Sunneta kod nas su pridr-

avanje onoga na emu su bili ashabi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Slijeenje njihovog primjera i ostavljanje novotarija. Svaka novotarija je zabluda. Ostavljanje razmirica, druenja sa sljedbenicima strasti, ostavljanje rasprave, polemike i razmirica u Vjeri. (erh usulu itiqad Ehlis sunnet, Imam Lalikai, 176/1) Peto: novotarije su pokuene sa nekoliko aspekata sami sebi istinsku korist bez Objave. Unoenje novotarija suprotno je ovoj injenici. manje.
1. Praksom je potvreno da umovi nisu samostalni odrediti

2. erijat je doao upotpunjen, ne podnosi dodavanje ili oduzi3. Novotar se opire i protivi erijatu. 4. Novotar slijedi svoju strast, jer kada razum ne slijedi erijat,

onda mu preostaje da slijedi iskljuivo strast.

30

vca, jer je Zakonodavac postavio pravila i obavezao one koji su zadueni erijatom da postupaju prema njihovim sunnetima.
(El Itisam, Imam E-atibi, 61-70/1)

5. Novotar je sebe stavio na poziciju oponaanja Zakonoda-

UZROCI NASTANKA NOVOTARIJA Novotarije imaju svoje uzroke, a od njih su sljedei: Prvo: neznanje, a neznanje je opasan nedostatak. Allah, Azze ve kae, u prijevodu znaenja ajeta: -Ne govori ono to ne zna! I sluh, i vid, i razum, za sve to e se, zaista, odgovarati. (El-Isra, 36)
Delle,

Od Abdullaha ibn Amra ibn El-Asa, radijAllahu anhu, prenosi se da je uo Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, kako govori: -Allah nee najedanput od ljudi oduzeti znanje, nego e usmrtiti uenjake i sa njima podii znanje. Meu ljudima e ostaviti poglavare neznalice koji e davati fetve bez znanja, pa e tako zalutati i druge odvoditi u zabludu.
(Buhari, Kitabu el itisam bil kitabi ves sunneh, 187/8, 7307; Muslim, Kitabu ilm, 2058/4, 2673)

Drugo: slijeenje strasti je jedan od opasnih uzroka koji ljude odvode u novotarije i zablude. -.. i ne povodi se za strau da te ne odvede sa Allahovog puta, one koji skreu s Allahova puta eka teka patnja na onom svijetu zato to su zaboravljali na Dan u kome e se raun polagati. -Budi strpljiv uz one koji se Gospodaru svome mole ujutro i naveer u elji za licem Njegovim, i ne skidaj oiju svojih s njih iz elje za sjajem u ivotu na ovome svijetu, i ne sluaj onoga ije smo srce da Nas spominje nehajnim uinili, koji strast svoju slijedi i iji su postupci daleko od razboritosti. (El-Kehf, 28) -ta misli o onome koji je svoju strast za boga svoga uzeo, onoga koga je Allah, a on svjestan bio, u zabludu skrenuo, i sluh njegov, i srce njegovo zapeatio, a pred oi njegove koprenu stavio? Ko e ga, ako nee Allah, na Pravi put uputiti? Zato se ne opametite? (El-Dasije, 23)

31

-Pa ako ti se ne odazovu, onda znaj da se oni povode jedino za strastima svojim, a ne Allahovom uputom! Allah, doista, nee uputiti na Pravi put narod koji sam sebi nepravdu ini. (El-Kasas, 50) -...oni se povode samo za pretpostavkama i onim za im due ude, a ve im doe od Gospodara njihova Uputa. (En-Nedm, 23) Tree: vezivanje za sumnje. Novotari se veu za sumnje i zapadaju u novotarije. -On tebi objavljuje Knjigu, u njoj su ajeti jasni, oni su glavnina Knjige, a drugi su manje jasni. Oni ija su srca pokvarena - eljni smutnje i svoga tumaenja slijede one to su manje jasni. A tumaenje njihovo zna samo Allah. Oni koji su dobro u nauku upueni govore:Mi vjerujemo u njih, sve je od Gospodara naeg!- A samo razumom obdareni shvaaju
(Ali Imran, 7)

etvrto: iskljuivo oslanjanje na razum. Onaj ko se osloni na svoj razum, a ostavi tekst iz Kurana i Sunneta ili jednog od njih, zalutao je. -Ni vjernik ni vjernica nemaju izbora da, kada Allah i Poslanik Njegov neto odrede, po svome nahoenju postupe. A ko Allaha i Njegova Poslanika ne poslua, taj je oito skrenuo s Pravog puta. (El-Ahzab, 36) Peto: slijepo slijeenje i fanatizam. Veina sljedbenika novotarija slijepo slijedi svoje oeve i ejhove. Fanatino se pridravaju svojih pravaca. - A kada im se kae:Slijedite ono to je Allah objavio! oni odgovaraju:Ne, nego emo slijediti ono na emu smo nae pretke zatekli. Zar i onda kada im preci nisu nita shvaali, niti su na Pravom putu bili.
(El-Bekare, 170) -Oni ak govore:Mi smo zatekli pretke nae kako ispovije- daju vjeru

i pratei njihove tragove mi smo na Pravom putu. (Ez-Zuhruf, 22)

Sljedbenicima novotarija su uljepana njihova djela, pa zato Uzvieni kae u prijevodu znaenja ajeta : -Zar pomoi moe onome kome su njegova runa djela prikazana lijepim, a i on ih smatra lijepim? Allah doista u zabludu skree onoga koga
32

hoe, a na Pravi put upuuje koga hoe, pa ne izgaraj od alosti za njima, Allah, doista, dobro zna sve to oni rade. (Fatir, 8) Allah , Azze ve Delle, pojanjavajui stanje sljedbenika novotarija i zabluda kae u prijevodu znaenja ajeta: -Na Dan kad se njihova lica u Vatri budu prevrtala, govorit e:Kamo sree da smo se Allahu pokoravali i da smo Poslanika sluali! I govorit e:Gospodaru na, mi smo prvake nae i starjeine nae sluali, pa su nas oni sa Pravog puta odveli, Gospodaru na, podaj im dvostruku patnju i prokuni ih prokletstvom velikim. (El-Ahzab, 66-68) esto: mijeanje i druenje sa sljedbenicima zla je jedan od uzroka koji vode u zapadanje u novotarije i njihovo irenje meu ljudima. Allah, Azze ve Delle, pojanjava da e se kajati onaj koji se drui sa zlim ljudima. -Na Dan kada zalim prste svoje bude grizao govorei:Kamo sree da sam se uz Poslanika Pravog puta drao! Kamo sree, teko meni, da toga i toga za prijatelja nisam uzeo! On me je od opomene (Kurana) odvratio nakon to mi je priopen bio! a ejtan ovjeka uvijek ostavlja na cjedilu.
(El-Furkan, 27-29)

-Kada vidi one koji se rijeima Naim rugaju, neka si daleko od njih sve dok na drugi razgovor ne preu. A ako te ejtan navede da zaboravi, onda ne sjedi sa zalimima kad se sjeti. (El-Enam, 68) -On vam je ve u Knjizi objavio: Kada ujete da se Allahove rijei poriu i da im se izruguje, ne sjedite s njima dok ne stupe u drugi razgovor, inae, bit ete kao oni. Allah e sigurno sastaviti u Dehennemu sve licemjere i nevjernike. (En-Nisa, 140) Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: Primjer lijepoga sagovornika (druga) i loega sagovornika je kao primjer onoga koji nosi miris mousa i koji pue u kovaki mijeh. Onaj koji nosi miris mousa ili e te namirisati, ili e od njega kupiti, ili e od njega osjetiti lijep miris. Onaj koji pue kovaki mijeh ili e ti zapaliti odjeu, ili e osjetiti ruan miris.
(Buhari, 287/6, 5534; Muslim, 2026/4, 2628)

33

Sedmo: utnja uenjaka i skrivanje znanja jedan je od razloga irenja novotarija i nereda meu ljudima. -One koji budu tajili jasne dokaze koje smo Mi objavili, i Uputu (Pravi put) nakon to smo ga pojasnili ljudima u Knjizi, njih e Allah prokleti, a proklet e ih i oni koji imaju pravo da proklinju. Oprostiu samo onima koji se pokaju i poprave, i to javno ispolje, a Ja primam pokajanje i Ja sam milostiv. (El-Bekare, 159) -Doista oni koji taje ono to je Allah u Knjizi objavio i to prodaju za bagatelnu cijenu ti u trbuhe svoje samo vatru trpaju, na Sudnjem danu Allah ih nee ni osloviti, niti ih oistiti, njima pripada kazna bolna.
(El-Bekare, 174)

-A kada Allah uze obavezu od onih kojima je data Knjiga da e to sigurno ljudima objanjavati i nita iz nje nee kriti, pa su je oni za lea svoja bacili, prodajui je za bagatelnu cijenu! A runo li je to to za to kupuju. (Ali Imran, 187) Allah, Azze ve Delle, obavezao je grupaciju iz Ummeta da se bavi pozivom ka Allahu, i da nareuje dobro a sprjeava zlo. -I neka meu vama bude onih koji e na dobro pozivati i traiti da se ini dobro, a od zla odvraati, oni e ta ele postii. (Ali Imran, 104) Od Ebu Seida, radijAllahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, rekao: -Ko od vas vidi kakvo loe djelo neka ga promijeni svojom rukom, ako ne moe, onda svojim jezikom. Ako ni to ne moe, onda svojim srcem, a to je najslabiji iman. (Muslim, Kitabi iman, 69/1, 49)
sallallahu alejhi ve sellem,

Ovaj hadis pojanjava da je nareivanje dobra i odvraanje od zla obaveza svakoj osobi prema ovim nabrojanim stepenima. Od Abdullaha ibn Mesuda prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: -Svaki vjerovjesnik kojeg je Allah slao odreenom ummetu prije mene imao je iz svoga ummeta pomagae i drugove koji su se pridravali njegovog sunneta i slijedili njegovu naredbu. Zatim bi poslije njih dole generacije koje bi govorile ono to nisu radile. Radile bi ono to im nije bilo nareeno. Ko se protiv njih bude borio svojom rukom, on je vjernik. Ko se protiv njih bude borio svojim
34

jezikom, on je vjernik. Ko se protiv njih bude borio svojim srcem, on je vjernik. Poslije toga nema imana ni koliko je zrno goruice.
(Muslim, Kitabi iman, 70/1, 50)

Od Ebu Hurejre, radijAllahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Ko bude upitan o nekom znanju koje poznaje, a onda ga prikrije, bit e na Sudnjem danu zauzdan uzdama od vatre.
(Tirmizi, Kitabu ilm, 29/5, 2649; Ebi Davud, Ilm, 321/3, 3658; Ibn Made, Muqadimeh, 98/1, 266; Ahmed, Musned, 263/2, 305; Albani, Sahihu Sunnen)

Osmo: Oponaanje i slijepo slijeenje nevjernika jedan je od najveih uzroka nastanka novotarija meu muslimanima. Na to ukazuju hadis Ebu Vakida El-Lejsija, radijAllahu anhu, koji kae: Izali smo sa Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, na Hunejn. Tek smo nedavno preli na Islam. Preli su na Islam na dan osloboenja Mekke. Proli smo pored nekog drveta i rekli Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem,: Napravi nam Zatu Envat kao to oni imaju Zatu Envat! Nevjernici su imali drvo oko kojeg su boravili i svoje oruje za njega okaivali. Nazivali su ga Zatu Envat. Kada smo to rekli Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: Allahu ekber! Rekli ste, tako mi Onoga u ijoj je ruci moja dua, ono to su rekli i sinovi Israilovi Musau: Napravi i ti nama boga kao to i oni imaju bogove! Vi ste, uistinu, narod koji nema znanja,- ree on (El-Earaf, 138) Vi ete sigurno postupati po obiajima onih prije vas.
(Ebi Asim, Kitabus sunneh, 37/1,76; Hasen, Albani, Kitabus sunneh, 37/1; Tirmizi, Kitabu el fiten, 475/4,2180, hasen sahih)

U ovom hadisu je jasan dokaz da je oponaanje nevjernika podstaklo sinove Israilove da upute ovaj ruan zahtjev. Isto to je navelo ashabe Vjerovjesnika Muhammeda , sallallahu alejhi ve sellem, da ga pitaju da im odredi jedno drvo u kojem e traiti bereket mimo Allaha, Azze ve Delle. Tako je veina ljudi iz reda muslimana oponaala nevjernike u djelima novotarija i irka, mnogobotva, kao to su praznici i roendani, novotarije na denazama i zidanje turbeta. Nema sumnje da je slijeenje obiaja drugih jedno od poglavlja strasti i novotarija.
(Tenbihu uli ebsari ila kemal el din ve ma fi el bida min ahtar, El ejh Salih Seid es-Suhejmi, 147; Kitabu tevhid, El ejh Salih el Fevzan, 87; Ehvae vel iftiraq vel bida ve mevqafus selefu minha, El ejh Nasir Abdulkerim Uqla, 170/2)

35

To je jo jasnije iz hadisa Ebu Seida El-Hudrija u kojem kae da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: -Sigurno ete slijediti obiaje onih prije vas, pedalj po pedalj, lakat po lakat. ak i kada bi uli u guterovu rupu, vi biste ih slijedili. Rekli smo: Allahov Poslanie, jesu li to idovi i krani? Odgovorio je: Ko bi drugi bio?
(Buhari, El itisam bil kitabi ves sunneh,7320; Muslim, Kitabu ilm, 2669)

Imam En-Nevevi kae: Obiaji su pravci ili putevi, a pedljem, podlakticom i guterovom rupom eli se doarati ogromna suglasnost u nepokornostima i prekrajima, ali ne i suglasnost u nevjerstvu. Ovo je oito nadnaravno djelo Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, jer se desilo ono o emu je i obavijestio.
(erh Sahihu Muslim, 460/16)

Oituje se da su pedalj, podlaktica, put i ulazak u rupu, vid doaravanja slijeenja nevjernika u svemu onome to erijat zabranjuje ili smatra pokuenim. (Fethul bari, Ibn Hader, 301/13) Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, upozorio je na oponaanje sljedbenika drugih vjera, rekavi: -Poslan sam pred sami Sudnji dan sa sabljom, sve dok ne bude oboavan Allah Jedini Koji nema sudruga. Uinio je moju opskrbu pod sjenom moga koplja, a ponienje je dao onome ko se suprostavlja mojoj naredbi. Ko se poistovijeti sa nekim narodom, on je od njih.
(Imam Ahmed ibn Hanbel, Musned, 50/2, 92. Hadis prenosi od Ibn Omera)

Deveto: Oslanjanje na slabe i apokrifne hadise jedan je od uzroka koji vodi u novotarije i njihovo irenje. Mnogi sljedbenici novotarija oslonili su se na isprazne, slabe hadise koji su izmiljeni kao la na Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Takve hadise, hadiski strunjaci ne prihvataju za izgradnju erijatskih pravila. Odbacili su ispravne hadise koji se suprostavljaju novotarijama kojih se oni pridravaju. Time su zapali u propast i tekou. Nema stanja, i nema snage osim uz pomo Allaha.
(Medmuu fetava Ibn Tejmijje,361-363/22; El Itisam, Imam E-atibi, 287/1)

Deseto: Ekstremizam i pretjerivanje jedan je od najveih uzroka irenja novotarija i njihove pojave. To je uzrok i pojave mnogobotva (irka) meu ljudima. Ljudi su poslije Adema, alejhissellam, bili u istom
36

tevhidu (ispovijedali jednou Allahu) deset stoljea. Poslije toga su se vezali za dobre ljude i pretjerali u tome, sve dok ih nisu poeli oboavati mimo Allaha, Azze ve Delle. Allah Uzvieni poslao je Nuha da poziva u tevhid. Zatim su se jedan za drugim smjenjivali poslanici, a.s.
(El bidaje ven nihaje, Ibn Kesir, 106/1)

Pretjerivanje i ekstremizam moe biti vezano za linosti, kao to je smatranje voa i evlija svetima, njihovo uzdizanje iznad stepena koji zasluuju. To, na kraju, vodi u oboavanje. Pretjerivanje u vjeri moe biti i dodavanjem na ono to je Allah, Azze ve Delle, propisao, ili pretjeranom estinom i nepravednim izvoenjem drugih iz Islama. Pretjerivanje u sutini oznaava prelazak granice u vjerovanjima i djelima, tako da se neto previe pohvali ili pokudi izvan injeninog stanja. (Iktidau es-siratil musteqim, ejhul-islam Ibn Tejmijje, 289/1) Allah Uzvieni upozorio je na pretjerivanje rekavi sljedbenicima Knjige: O sljedbenici Knjige, ne zastranjujte u svom vjerovanju, i o Allahu govorite samo istinu. Mesih, Isa sin Merjemin, samo je Allahov poslanik,... (En-Nisa, 171) Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, upozorio je na pretjerivanje u vjeri. Od Ibn Abbasa, radijAllahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: -uvajte se pretjerivanja u vjeri, jer je pretjerivanje u vjeri one prije vas u propast odvelo.
(Ibn Made, Kitabu el menasik, 1008/2; Imam Ahmed, Musned, 347/1; EnNesaji, 268/5 ; Iktidau es-siratil musteqim, Ibn Tejmijje, 289/1, sahih)

Oituje se da je pretjerivanje u vjeri jedan od najveih uzroka irka, novotarija i strasti.

(Iktidau es-siratil musteqim, Ibn Tejmijje, 289/1; El Itisam, Imam E-atibi, 329-331/1; Ehvae vel iftiraq vel bida ..., ejh Nasir Abdulkerim Uqla, 171/1, 183)

Zbog opasnosti pretjerivanja u vjeri Vjerovjesnik, sallallahu alejhi zabranio je pretjerano hvaljenje, rekavi: -Nemojte me uzdizati kao to su krani uzdigli Isaa sina Merjemina. Ja sam samo Njegov rob. Recite: Allahov rob i Njegov poslanik. (El Buhari, Kitabu enbija, 171/4, 3445)
ve sellem,

37

PODJELA NOVOTARIJA
Novotarije imaju razliite podjele s obzirom na razliita tumaenja. Evo ti saetog ali podrobnog pojanjenja: Prva podjela: osnovna novotarija i novotarija dodavanja
1. Osnovna novotarija (tj. novotarija iz osnove) je ona za koju nema erijatskog dokaza ni iz Kurana ni iz Sunneta, ni konsenzusa uenjaka, niti argumentacije koja se moe uzeti u obzir kod islamskih uenjaka, ni openito ni podrobno. Zbog toga je nazvana novotarijom, jer je izum u vjeri koji nije imao slinog prethodnika.
(El Itisam, Imam atibi, 367/1)

Od primjera za to su pribliavanje Allahu, Azze ve Delle, putem monatva, tj., izdvajanjem od ljudi u brdima, odbacivanjem ovog svijeta i njegovih naslada, radi ibadeta Allahu, Azze ve Delle. Oni koji su to uinili sami od sebe su unijeli novotariju takvog ibadeta i sami sebe njome obavezali.
(El Itisam, Imam atibi, 370/1; Tefsir Ibn Kesir, 316/4; Tejsiru, Es-Sadi, 782)

Jedan od primjera jeste i zabranjivanje lijepih stvari koje je Allah dozvolio radi ibadeta Allahu i drugi primjeri.
2. Novotarija dodavanja (tj., ona koja nije bila novotarijom ali je promjenom propisanog to postala).

Primjer za to je zikr poslije namaza, ili u bilo kojem vremenu uz okupljanje i izgovaranje u jedan glas. Ili da imam i ljudi aminaju iza namaza. Zikr je utemeljen u erijatu. Meutim, njegovo obavljanje na ovakav nain nije utemeljeno i to je novotarija oprena Sunnetu.
(Imam atibi, El Itisam, 367/1)

Od primjera jeste i odabir petnaeste noi abana za poseban post i klanjanje. Isto se odnosi i na namaz er-regaib u prvoj noi dana petka u mjesecu redebu. Ovo su negativne novotarije, tj., dodatne novotarije. Ibadeti namaza i posta su utemeljeni. Meutim, novotarstvo se sada ogleda u odabiru vremena ili mjesta ili naina. To se ne navodi ni u Kuranu ni u Sunnetu. Ona je utemeljena s obzirom na osnovu, ali je novotarija s obzirom na ono to joj je dodato.
(El Itisam, Imam E-atibi, 452/1; Tenbihu uli ebsari ila kemal el din ve ma fi el bida min ahtar, El ejh Salih Seid es-Suhejmi, 96)

38

Druga podjela: novotarija djelovanja i ostavljanja izmiljeni pravac u vjeri koji je slian erijatskom pravcu s ciljem njegovog izvravanja, a njenim izvravanjem se misli na pretjerivanje i ibadet Allahu, Subhanehu ve Teala.
(Usulu fil bida ves-sunnen, El ejh El Adevi, 30; Tenbihu uli ebsari ila kemal el din ve ma fi el bida min ahtar, El ejh Salih Seid es-Suhejmi, 96)

1. Novotarija djelovanja ulazi u definiciju novotarije. To je

Primjer za to je dodavanje Allahovom Zakonu onoga to nije od njega, kao npr., da neko doda namazima po jedan rekat, ili da uvede u vjeru ono to nije od nje, ili da ini ibadet na nain koji je suprotan Vjerovjesnikovoj, sallallahu alejhi ve sellem, Uputi. Ili da odredi posebno vrijeme za propisani ibadet, a to vrijeme erijat nije odredio, kao to je odreivanje petnaestog dana i noi mjeseca abana za post i klanjanje.
(El Itisam, Imam E-atibi, 50-56/1, 367-445/1; Tenbihu uli ebsari, El ejh Salih Seid es-Suhejmi, 99; Haqiqatu el bida ve ahkamuha, Es-Seid el Gamidi, 37/2).

zato to je, izumljeni pravac u Vjeri.

2. Novotarija ostavljanja openito ulazi u definiciju novotarije

(Kitabu tevhid, El ejh Salih el Fevzan, 82).

Od dokaza da je ostavljanje ovakvih i slinih stvari novota rija jeste kazivanje o trojici koji su doli u kue Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, ena pitajui o njegovom ibadetu. Kada su obavijeteni o Poslanikovim, sallallahu alejhi ve sellem, ibadetima, kao da su smatrali malim, pa su rekli: ta smo mi u odnosu na Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem? Njemu je Allah oprostio i prethodne i budue grijehe. Jedan od njih je rekao: Ja u nou stalno klanjati. Drugi je rekao: Ja u stalno postiti i neu prekidati post. Sljedei je rekao: Ja neu prilaziti enama i nikada se neu eniti. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je doao i rekao: Jeste li vi oni to su rekli tako i tako? Tako mi Allaha, ja se najvie bojim Allaha i najbogobojazniji sam od vas, ali postim i prekidam post. Klanjam, ali i spavam. enim se enama. Ko se udalji od moga Sunneta, nije od mene.
(Buhari, Kitabu en-nikah, 5063; Muslim, Kitabu en-nikah, 1401)

Pod Sunnetom se misli na pravac, a ne na Sunnet u poreenju sa farzom. eli se rei: Ko ostavi moj pravac i uzme pravac nekoga drugoga mimo mene, nije od mene. (Fethul bari, Ibn Hader, 105/9)
39

Iz prethodnog se jasno oituje da se novotarija dijeli na dva dijela: novotarija djelovanja i novotarija ostavljanja. Kao to je pojanjeno i da se Sunnet dijeli na dva dijela: Sunnet djelovanja i Sunnet ostavljanja. Vjerovjesnikov, sallallahu alejhi ve sellem, Sunnet kao to biva djelom biva i ostavljanjem djela, kao to nas je Allah zaduio slijeenjem Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, u njegovim djelima kojima se pribliavamo Allahu, pod uslovom da to nije samo njegova posebnost. Isto tako od nas trai da ga slijedimo u ostavljanju odreenih dijela. Tako je ostavljanje djela Sunnet, kao to je i odreeno djelo Sunnet. Kao to se Allahu , Azze ve Delle, ne moemo pribliiti ostavljanjem onoga to je on uinio, isto tako ne moemo Mu se pribliiti injenjem onoga to je ostavio. Onaj ko ini ono to je on ostavio je kao onaj koji ostavlja ono to je inio. Nema razlike meu njima.
(El Itisam, Imam E-atibi, 57-60/1; Haqiqatu el bida ve ahkamuha, Es-Seid el Gamidi, 37/2; Usulu fil bida, El ejh El Adevi, 70)

Trea podjela: govorna novotarija u uvjerenju (akidi) i praktina novotarija

1. Govorna novotarija u uvjerenju je kao novotarija izreka dehmija, mutezila, rafidija-ija, i ostalih zalutalih sekti i njihovih uvjerenja. U to ulaze i sekte koje su se pojavile kao kadijanije, behaije i sve ezoterijske sekte poput ismailija, nusajrija, druza, rafidija-ija, i drugih sekti. 2. Praktinih novotarija ima vie vrsta.

Prva vrsta: novotarija u temelju ibadeta, kao da se uvede novi ibadet koji nema osnove u erijatu. Npr., da uvede novi neutemeljeni namaz, post, ili praznik, kao to su roendani i slino. Druga vrsta: dodatak utemeljenom ibadetu, kao npr., da se doda peti rekat na podnevski ili ikindijski namaz. Trea vrsta: da propisani ibadet ima odreeni opis, ali se izvri neutemeljenim opisom, kao to je izvravanje propisanih zikrova zajednikim glasovima i u ritmu, kao to je, takoer, posveivanje ibadetu oteavanjem nefsu u ibadetima do granice kada to izlazi iz okvira Sunneta Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.

40

etvrta vrsta: Odreivanje vremena za propisani ibadet, a erijat ga nije odredio, kao da se petnaesti dan mjeseca abana odredi za post, a no za namaz. U osnovi su namaz i post utemeljeni. Meutim, odreivanje posebnog vremena u potrebi je za argumentom.
(Medmuu fetava Ibn Tejmijje, 346/18,414/35; Kitabu tevhid, El ejh Salih el Fevzan, 81; Tenbihu uli ebsari, El ejh Salih Seid es-Suhejmi, 100).

PROPIS O NOVOTARIJI U VJERI Nema sumnje da je svaka novotarija u vjeri zabluda i da je zabranjena, jer Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: -uvajte se uvedenih stvari, jer je svaka uvedena stvar novotarija, a svaka novotarija je zabluda.
(Ebi Davud, 201/4,4607; Tirmizi, 44/5,2676)

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, takoer kae: Ko u ovu nau vjeru uvede ono to nije od nje to mu se odbacuje. A u predaji od Muslima stoji: Ko uradi neko djelo koje nije u skladu sa onim na emu smo mi,ono mu se odbacuje.
(Muttefekun alejhi, El Buhari, 222/3,2697; Muslim, 1343/3,1718)

Oba hadisa ukazuju da je svaka uvedena stvar u vjeri novotarija i da je svaka novotarija zabluda i da se odbacuje. Novotarije u ibadetima su zabranjene. Meutim, zabrana se razlikuje shodno vrsti novotarije. Od njih su neke nevjerstvo (kufr), kao to je kruenje oko kaburova iz pribliavanja onima koji u njima lee, te prinoenje rtava i zavjetovanje kaburovima, dozivanje onih koji su u kaburovima, traenje pomoi od njih. Ovdje spadaju i izreke ekstremnih dehmija, mutezila i rafidija - ija. Neke od njih su sredstva i put do irka, kao to je izgradnja turbeta na kaburovima, te namaz i dova kod kaburova. Neke od tih novotarija su od ostalih grijeha, kao to je novotarija celibata, posta uz stajanje na suncu, kastriranje s ciljem prekidanja strasti i slino.
(Kitabu tevhid, El ejh Salih el Fevzan, 82)

41

Imam E-atibi spominje da grijeh novotara nije na jednom stepenu, nego na razliitim stepenima, a ta razliitost dolazi iz nekoliko aspekata, prema sljedeem poretku: 1. s obzirom da li se novotar predstavlja da ini idtihad ili se povodi za nekim. 2. povezanost novotarije sa jednom od nunih stvari, a to su vjera, ivot, ast, razum i imetak, ili neto drugo. 3. da li novotar prikriva novotariju ili je javno propagira. 4. da li poziva u nju ili ne poziva. 5. da li se bori protiv sljedbenika Sunneta ili ne bori. 6. s obzirom da li je novotarija iz osnove ili je postala promjenom propisanog. 7. da li je novotarija jasna ili komplicirana. 8. da li je novotarija nevjerstvo (kufr) ili nije. 9. da li ustrajava u novotariji ili ne ustrajava. Pisac, Imam E-atibi, pojanjava da se ovi stepeni razlikuju i u grijehu shodno stepenu novotarije. Pojanjava da su neki stepeni ovih novotarija zabranjeni a neki pokueni. Svojstvo zablude stalno je vezano za novotariju i obuhvata sve njene vrste.
(El Itisam, Imam E-atibi, 216-224/1, 530/2)

Nema sumnje da se novotarije dijele shodno njihovim stepenima u grijehu i to na tri dijela: 1. Oito nevjerstvo. 2. Jedan od velikih grijeha. 3. Jedan od manjih grijeha. A mala novotarija ima svoje uslove: 1. da se stalno ne ini, jer ustrajnost u njenom injenju ini je velikom novotarijom u pogledu njenog poinioca. 2. da ne poziva u nju, zato to se time uveava grijeh jer se mnogo postupa po njoj. 3. Da se ne ini na mjestima okupljanja ljudi niti na mjestima gdje se uspostavljaju Sunneti. 4. Da malu novotariju ne smatra malom ili prezrenom, jer se na takav nain potcjenjuje. Potcjenjivanje grijeha je vee od samog grijeha. Ime zablude obuhvata ove sve tri podjele, jer je Vjerovjesnik, svaku novotariju nazvao zabludom. To obuhvata novotariju koja izvodi iz Islama i novotariju koja ovjeka ini grjenikom, svejedno bila ona velika ili mala.
sallallahu alejhi ve sellem, (El Itisam, Imam atibi, 551,559/2,517/2,539/2,516/2)

42

Ima i onih koji su podijelili novotarije prema podjeli pet islamskih propisa, pa su rekli: Jedan dio novotarija je vadib, drugi je zabranjen, trei je mendub, etvrti mekruh i peti proizvoljan. Meutim, ova podjela je suprotna rijeima Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem,: Svaka izmiljena stvar je novotarija, a svaka novotarija je zabluda. (Ebi Davud, 201/4,4607; Tirmizi, 44/5, 2676) Imam E-atibi odbacio je ovu podjelu nakon to ju je spomenuo, a i onoga koji je zastupa. Odgovor je, da je ova podjela izmiljena i nema erijatskog argumenta. ak je i sama kontradiktorna, jer u sutini novotarija nema erijatskog dokaza, niti iz erijatskih tekstova niti iz pravila erijata. Da postoji dokaz za nju iz erijata za obaveznost, pohvalnost, dozvoljenost onda ne bi ni postojala novotarija. Tako bi djelo novotarije ulazilo pod propis openitih djela koja su nareena, ili u kojima je dat izbor. Spajanje pojmova da su te stvari novotarije i da postoje dokazi za njihovu obaveznost, pohvalnosti ili dozvoljenost je spajnje dvije kontradiktorne stvari. to se tie pokuenih (mekruh) i zabranjenih (haram) novotarija, to se moe prihvatiti iz aspekta to su novotarije, a ne iz nekog drugog aspekta. (El Itisam, E atibi, 246/1)

VRSTE NOVOTARIJA KOD KABUROVA Prva vrsta: Onaj ko moli mrtvoga za svoju potrebu. Oni ulaze u kategoriju oboavatelja kipova. Uzvieni kae: Reci:Molite se onima koje, pored Allaha, smatrate bogovima, pa, oni vas nee moi nevolje osloboditi niti je preusmjeritiOni kojima se oni mole sami trae naina kako e se to vie Gospodaru svome pribliiti, i nadaju se milosti Njegovoj i plae se kazne njegove. A kazne Gospodara tvoga svako treba da se uva. (El-Isra, 56-57) Svakog onog koji doziva Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, evliju, ili dobrog ovjeka pridajui mu neto od boanstvenosti, ovaj ajet obuhvata. Ovaj ajet je openit za svakoga onoga koji doziva druge mimo Allaha ili se putem dozivanog eli pribliiti Allahu, nada se Njegovoj milosti, boji se Njegove kazne. Svako ko doziva mrtvoga ili odsutnoga iz reda vjerovjesnika i dobrih, svjedeno bilo to rijeima traenja pomoi ili slino, poinio je veliki irk kojeg Allah nee oprostiti osim sa pokajanjem. Svako ko pretjera u pogledu velianja vjerovjesnika ili dobrog ovjeka i prida
43

mu odreenu vrstu ibadeta, govorei: O sejjide, pomozi me! Spasi me! Opskrbi me! Ja sam u tvojoj moi!. I druge sline izjave, sve je ovo irk i zabluda. Od njega se trai pokajanje, a ako se ne pokaje bit e ubijen. Allah Uzvieni je poslao poslanike i objavio knjige da bi bio jedini oboavani i da Mu se ne bi pripisivao drugi bog. Druga vrsta: Da moli Allaha Uzvienog mrtvim, a to je jedna od uvedenih novotarija u Islam. Ova vrsta nije poput prethodne i ne dolazi na stepen velikoga irka. Veina u svojim dovama uzima sredstvo do Allaha putem vjerovjesnika i dobrih ljudi, kao da kau: Tebi se pribliavamo tvojim vjerovjesnikom ili tvojim vjerovjesnicima, ili Tvojim melecima, ili dobrim ljudima meu Tvojim robovima, ili s pravom tog i tog ejha, ili njegovom svetou, ili da kae: pribliavam Ti se Levhi mahfuzom, kalemom i druge sline izjave u njihovim dovama. Sve ove stvari su izmiljene novotarije, a u Sunnetu se navodi pribliavanje i okretanje Allahu Allahovim imenima i Njegovim uzvienim osobinama, te dobrim djelima kao to je potvreno u oba Sahiha u kazivanju o trojici koji su bili zatoeni u peini. Ili putem ivog i prisutnog muslimana koji moli za svoga brata muslimana. Trea vrsta: Da osoba misli da je dova kod kaburova usliana, ili da je bolja od dove u damiji. Zato ide na kaburove. To je jedno od loih djela, prema konsenzusu i nije nam poznato razilaenje meu voama ove vjere u pogledu toga. Allah , Azze ve Delle, ovo nije propisao, a ni Njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, niti je to inio iko od ashaba, tabiina, a ni voa muslimana. Ashabi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, su nekoliko puta doivjeli suu i snalazile su ih potekoe, ali nisu ili na Vjerovjesnikov kabur, nego je Omer, radijAllahu anhu, doveo El-Abbasa ibn Abdulmuttaliba, i traio kiu njegovom dovom. Ispravni prethodnici (selefu salih) su zabranjivali dove kod kaburova. Alijj ibn El-Husejn vidio je nekog ovjeka kako dolazi do otvora na kaburu Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, pa u njega ue i tamo moli. Tada je rekao: Hoete li da vam ispriam hadis kojeg sam uo od moga oca, a on od moga djeda, a on od Allahovog Poslanika: -Nemojte moj kabur uzimati za svetost (praznovanje). Nemojte vae kue initi kaburovima. Donosite salavat i selam na mene, gdje god bili, jer e do mene doi vai selami i vai salavati.
(Tearifu el bidate ve istilahan, 27. Fadlu es-salah, 34, sahih Albani).

44

Argument u ovom hadisu jeste da je Vjerovjesnikov, sallallahu alejhi ve sellem, kabur najbolji kabur na zemlji, a on je zabranio da se uzima za svetinju i praznovanje. Stoga je pree da se ostali kaburovi obuhvate tom zabranom, bez obzira na koga se odnose.
(Ed-durerus sunnijeti fi advebeti en-neddijje, Abdurrahman Qasim, 165/6)

Od Ebu Hurejre, radijAllahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: -Nemojte vae kue nainiti kaburovima, a nemojte ni moj kabur uzeti za svetost (praznovanje) (prim.rec.: koja se obilazi u odreeno vrijeme i koja se velia ili se kod nje rade Islamom neutemeljene stvari). Donosite salavat na mene, jer va salavat mi dolazi gdje god vi bili.
(Ebi Davud, Kitab el menasik, 218/2,2042; Imam Ahmed, Musned 367/2)

SAVREMENE RASPROSTRANJENE NOVOTARIJE Savremene rasprostranjene novotarije su veoma mnogobrojne. Navest emo neke radi primjera, a ne da bi ih sve pobrojali. Novotarija proslavljanja Vjerovjesnikovog, sallallahu alejhi ve sellem, roenja - mevlud Proslavljanje mevluda (roendana) je runa novotarija. Prvi su je uveli Abidijjuni (Fatimije-jedna od itskih grupa) u etvrtom hidretskom stoljeu. Uenjaci u starijem i novijem dobu pojasnili su neispravnost ove novotarije i replicirali onima koji su je izmislili i po njoj postupali. Zato nije dozvoljeno proslavljati mevlud zbog nekoliko sljedeih dokaza: o kojima Allah nije objavio nikakvoga dokaza. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, ga nije propisao ni govorom ni djelom, ni potvrdom, a on je na uzor i na voa. Ono to vam dadne Poslanik to uzmite, a to vam zabrani ostavite! (El-Har, 7) Vi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor za onoga koji se nada Allahovoj milosti i nagradi na onom svijetu, i koji esto Allaha spominje.
(El-Ahzab,21)

1. Proslavljanje mevluda spada u izmiljene novotarije u vjeri

45

Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: Ko u ovu nau vjeru uvede neto to nije od nje, to mu se odbacuje.
sallallahu alejhi ve sellem,

nisu proslavljali mevlud niti pozivali na njegovu proslavu. Oni su najbolji pripadnici Ummeta poslije njihovog Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, govorei o ispravnim halifama kae: -Pridravajte se moga Sunneta i sunneta ispravnih i upuenih halifa poslije mene. Svojim se onjacima za njih prihvatite. uvajte se izmiljenih stvari, jer je svaka izmiljena stvar novotarija, a svaka novotarija vodi u zabludu.
(Ebi Davud, 4607; Tirmizi, 2676)

2. Ispravne i upuene halife, a sa njima i ashabi Poslanika,

zalutali. Fatimije - ije su prve uvele proslavljanje mevluda i Abidijjuni u etvrtom hidretskom stoljeu. Pripisivali su se Fatimi, radijAllahu anha, nepravedno i lano, i iz potvore, a u sutini su idovi. Reeno je da su bili medusije, a takoer je reeno da su bili ateisti.
(Tenbihu uli ebsari, El ejh Salih Seid es-Suhejmi, 232; El ibdai fi medar el ibtidai, El ejh Ali Muhfaz, 251).

3. Proslavljanje mevluda je obiaj onih koji su zastranili i

Da li pametan musliman moe slijediti rafidije-ije, i njihove obiaje koji su u suprotnosti sa Uputom Vjerovjesnika, Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem.
nja ajeta:Danas sam vam vjeru vau usa-vrio i blagodat Svoju prema vama

4. Allah, Azze ve Delle, je upotpunio vjeru i kae u prijevodu znae-

upotpunio i zadovoljan sam da vam Islam bude vjera. (El-Maide, 3)

Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, je dostavio vjeru na jasan nain. Iza sebe nije ostavio ni jedan put koji vodi u Dennet, a udaljava od Vatre, a da ga nije pojasnio Ummetu. Poznato je da je na Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, najbolji vjerovjesnik, peat svih vjerovjesnika i poslanika i najpotpunijeg dostavljanja poslanice i savjetovanja Allahovih robova. Da je proslavljanje mevluda dio vjere s kojom je zadovoljan Allah, Azze ve Delle, Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, bi ga inio tokom svoga ivota i preporuio bi ga za svoj Ummet. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae:

46

-Allah nije poslao nijednog vjerovjesnika, a da njegova dunost nije bila da uputi na ono najbolje to on za njih zna i da ih upozori na zlo koje za njih zna. (Muslim, Kitabu imare, 1473/2,1844) Allah Uzvieni nije upotpunio vjeru ovom Ummetu, pa je stoga, navodno, potrebno uspostaviti ono ime bi se vjera upotpunila. Takoer, shvata se da Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, navodno nije dostavio ono to je bilo potrebno da dostavi Ummetu, sve dok nisu doli novotari iz zadnjih generacija uvodei u Allahov erijat ono to On nije dozvolio i tvrdei da ih to pribliava Allahu. Nema sumnje da u ovome lei velika opasnost i suprostavljanje Allahu, Azze ve Delle, i Njegovom Poslaniku, alejhi sellam. Allah, Azze ve Delle, upotpunio je vjeru i usavrio Svoju blagodat nad Svojim robovima.
6. Uenjaci Islama, valorizatori (koji provjeravaju vjerodostojnost neega), jasno su osudili mevlude i upozorili na njih, radei po 5. Iz uvoenja ovih novotarskih mevluda shvata se kao da

dokazima iz Kurana i Sunneta koji upozoravaju na novotarije u vjeri i nareuju slijeenje Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, i upozoravaju na suprostavljanje Poslaniku rijeju, djelom ili postupkom.
sallallahu alejhi ve sellem, nego se ljubav oituje putem njegovog slijeenja,

7. Proslavljanje mevluda ne ostvaruje ljubav prema Poslaniku,

prakticiranja njegovog Sunneta, i pokornou njemu.

- Reci: Ako vi Allaha volite, onda mene slijedite, i vas e Allah voljeti i grijehe vam oprostiti! A Allah prata i milostiv je. (Ali Imran, 31) Ovaj ajet se naziva ajet iskuenja , jer su ljudi tvrdili da vole Uzvienog Allaha, pa je On, Azze ve Delle, objavio ovaj ajet. Onaj ko se poziva na ljubav prema Allahu, moramo pogledati u njegovo djelo. Ako bude slijedio Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, onda je iskren, a u suprotnom lae.. praznikom je vid oponaanja idova i krana u njihovim praznicima. Zabranjeno nam je da se s njima poistovjeujemo i da ih slijedimo.
(Iktidau essiratil musteqim, Ibn Tejmijje, 614/2; Zadul mead, Ibn Kajjim, 95/1)

8. Proslavljanje Vjerovjesnikog mevluda i njegovo injenje

9. Pametan ovjek nee biti obmanjen mnotvom ljudi koji proslavljaju mevlud u raznim islamskim krajevima.

47

Istina se ne prepoznaje po brojnosti onih koji je prakticiraju, nego se prepoznaje po erijatskim dokazima. Ako bi se ti pokoravao veini onih koji ive na Zemlji, oni bi te od Allahova puta odvratili, oni se samo za pretpostavkama povode, i oni samo neistinu govore. (El-Enam, 116) A veina ljudi, ma koliko ti elio, nee biti vjernici. (Jusuf,103) A malo je zahvalnih meu robovima Mojim. (Sebe,13)
10. Postoji erijatsko pravilo koje kae: vraanje onoga u emu se ljudi razilaze na Allahovu Knjigu i Sunnet Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.

O vjernici, pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Poslaniku i nadlenim izmeu vas! A ako se u neemu ne slaete, obratite se Allahu i Poslaniku, ako vjerujete u Allaha i drugi svijet! To je bolje i posljedice su ljepe. (En-Nisa, 59) A u emu god se vi razili, presuda za to u Allaha je. (ura, 10) Nema sumnje da onaj koji se vrati u pogledu proslavljanja mevluda, Allahu i Njegovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, nai e da Allah nareuje slijeenje Vjerovjesnika, alejhi sellam. Ono to vam dadne Poslanik to uzmite, a to vam zabrani ostavite! (El-Har, 7) Uzvieni pojanjava da je upotpunio vjeru i usavrio blagodat nad vjernicima. Takoer nai e da Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, nije naredio proslavljanje mevluda, da ga nije inio i da ga nisu inili ni njegovi ashabi. Time se zna da proslavljanje mevluda nije od vjere, nego da je uvedena novotarija.
11. Utemeljeno je da musliman posti ponedjeljak, ako to eli, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upitan o postu ponedjeljkom, pa je rekao: To je dan u kome sam roen, dan u kome sam poslan kao Poslanik., ili je rekao Dan u kome mi je dola Objava.
(Muslim, Kitabu sijam, 819/2,1162)

alejhi ve sellem, postom ponedjeljka a ne proslavljanje njegovog roenja,

Znai, propisano je uzimanje uzora u Vjerovjesniku, sallallahu

mevluda.

48

neispravnosti. To se moe vidjeti iz posmatranja mevluda, a neki od ovih grijeha emo navesti za primjer, a ne da bi ih sve nabrojali: slave mevlud nije liena tj., u sebi ima izraza irka, te pretjerivanja i pretjeranog uzdizanja kojeg je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio rekavi: Nemojte me prekomjerno uzdizati kao to su krani neogranieno uzdizali sina Merjeminog. Ja sam samo Njegov rob. Nego recite: Allahov rob i Njegov Poslanik.
(El Buhari, Kitabu el-enbija, 171/4, 3445)

12. Praznik mevluda veinom nije lien razliitih zala i

1. Veina ilahija, kasida i hvalospjeva, koje pjevaju oni koji

to je mijeanje mukaraca i ena, pjesma i upotreba instrumenata, te konzumiranje opojnih sredstava.

2. Na veini proslava mevluda deavaju se i druge zabrane, kao

Nekada se desi i veliki irk, tako to se trai pomo od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, ili drugih vjerovjesnika. Potcjenjuje se Allahova, Azze ve Delle, Knjiga, pui duhan na mjestima uenja Kurana. Uspostavljaju se halke iskrivljenog zikra u damijama za vrijeme mevluda, uz podizanje glasova pjevaa i uz jak pljesak voe zikra. Sve je to neutemeljeno i bidat je, prema konsenzusu uenjaka, sljedbenika Istine. (El ibdai fi medar el ibtidai, El ejh Ali Muhfaz, 251-257) roendana, tako to neki ustaju prilikom spomena njegovog roenja iz poasti i respekta prema njemu i uvjerenja da Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prisustvuje mevludu, tj., na njegovom mjestu okupljanja. Zato pozdravljajui ga izraavajui mu dobrodolicu. (dobro nam doo hej mili gostu). Ovo je najvea neistina i najrunije neznanje. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, nee izai iz svoga kabura prije Sudnjega dana, niti ima kontakta ni sa jednim ovjekom, ne prisustvuje njihovim okupljanjima, nego e boraviti u svom kaburu sve do Sudnjega dana. Njegova dua je u najviim Ilijjinima kod njegovog Gospodara u Kui poasti.
(Et-tahzir minel bida, El ejh Adulazziz Abdullah ibn Baz, 13)

3. Deavaju se runa djela na proslavama Vjerovjesnikovog

Uzvieni kae, u prijevodu znaenja ajeta: -Vi ete, poslije toga, pomrijeti, a zatim ete, na onom svijetu, oivljeni biti. (El-Muminun, 15-16)
49

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: Ja sam prvak Ademovog potomstva na Sudnjem danu, prvi nad kojim e se rascijepiti kabur, prvi zalaga (efadija) i prvi kome e se zalaganje primiti.
(Muslim, Kitabu el fedail, 1782/4, 2278)

Ovo je ajet i asni hadis. Sve to je u ovom znaenju od ajeta i hadisa ukazuje da Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, a i drugi mrtvi nee izai iz svojih kaburova sve do Sudnjeg dana. Uenjak Abdul-Aziz ibn Abdullah ibn Baz, Allah mu se smilovao, kae. Ovo je injenica oko koje su svi muslimanski uenjaci izrazili saglasnost i nema meu njima razilaenja.
(Et-tahzir minel bida, Adulazziz Abdullah ibn Baz, 14; El ibdai fi medar el ibtidai, El ejh Ali Muhfaz, 250-258).

Novotarija proslavljanja prve noi uoi petka mjeseca redeba Proslavljanje prve noi petka u mjesecu redebu je runa novotarija. Imam Ebu Bekr Et-Tartui, Allah mu se smilovao, kae da ga je obavijestio Ebu Muhammed El-Makdisi: Namaz u redebu kod nas nije uveden u Bejtul-Makdisu sve do 480-e god.h.. Nismo ga ni vidjeli ni za njega uli prije ovoga.
(El havadis vel bida, Ebi Bekr et-Tartui, 267)

Hafiz Ibn Redeb kae: Poseban namaz u mjesecu redebu nije potvren. Hadisi koji se prenose o namazu regaiba u noi prvoga petka u mjesecu redebu su la, neistina i nisu vjerodostojni. Ovaj namaz je novotarija kod velike veine uenjaka.
(Taifu el-mearifi fima lemvasim el ami minel ve taif, 228)

Hafiz Ibn Hader kae: O vrijednostima mjeseca redeba nije nita navedeno, kao ni o njegovom postu, niti postu jednog odreenog dana, kao ni o klanjanju u posebnoj noi. Nema ispravnog hadisa kojim bi se moglo argumentovati.
(Tebjinu el adeb bima verede fi ehri redeb, Ibn Hader, 23)

Potom je pojasnio da hadisi koji se prenose o vrijednosti redeba, ili vrijednostima njegovog posta, ili posta nekih dana u njemu dijele se na dvije vrste: slabe i lane.
(Tebjinu el adeb bima verede fi ehri redeb, Ibn Hader, 23)

50

Imam Ibn Es-Salah , Allah mu se smilovao, o namazu u noi regaiba kae: Hadis o ovome je apokrifan i izmiljen na Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. To je novotarija koja je uvedena poslije etvrtog hidretskog stoljea.
(Kitab el baas ala inkar el bida vel havadis, Imam Ebi ame, 145)

Imam El-Izz ibn Abdus-Selam izdao je Fetvu 637.g.h., Da je namaz regaib runa novotarija i da je hadis koji se o njemu prenosi la na Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
(Kitab el baas ala inkar el bida vel havadis, Imam Ebi ame, 149)

Zavrit emo govor uenjaka, saetkom govora imama Ebu ameh o neispravnosti i tetama namaza regaiba. Imam Ebu ameh, Allah mu se smilovao, je to pojasnio na sljedei nain: Prvo: uvoenje ovoga namaza kao novotarije. Uenjaci su kao tumai ove vjere i voe muslimana, ashabi, tabiini i sljedebnici tabiina i drugi napisali knjige u erijatu svojski nastojei da podue ljude farzovima i sunnetima. Nijedan od njih nije spomenuo ovaj namaz, niti njemu neto slino u svojim knjigama. Ovaj namaz nije spomenut na mjestima gdje se stie znanje. Nemogue bi bilo da ovo bude Sunnet, a da ga ovakve voe vjere ne poznaju. Drugo: ovaj namaz je suprotan erijatu sa tri aspekta:
1. Suprotan je hadisu Ebu Hurejre , radijAllahu anhu, u kome Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: -Nemojte posebno odrediti no uoi petka za klanjanje izmeu ostalih noi. Nemojte posebno odrediti petak za post izmeu ostalih dana, osim da on bude jedan od dana koji vi postite (zaredom).
(Buhari, Kitabu es-savm, 303/2,1985; Muslim, Kitabu es-sijam, 801/2,1144)

Zato nije dozvoljeno no uoi petka posebno odrediti za dodatni namaz u odnosu na ostale noi zbog ovoga hadisa. Ovo svakako obuhvata prvu no petka mjeseca redeba i druge noi.
(Kitab el baas ala inkar el bida vel havadis, Imam Ebi ame, 156)

2. Posebni namazi redeba i abana su novotarija i la su na Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, tako to je izmiljeno ono to nije od njegovog hadisa. Takoer, to je la na Allaha zbog odreenja nagrade za djela o kojima nije objavljen nikakav dokaz.

51

Onaj ko ljubomorno uva svoj odnos prema Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, treba ostaviti (negirati) ono to je izneeno kao la na Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, te ga izbjegavati i smatrati runim, kao i ljude odvraati od toga. Saglasnost sa ovim stvarima ima vie negativnih posljedica, a od njih su: Prva: obini ljudi e se osloniti na vrijednosti ovih noi i mnogi od njih e biti podstaknuti na dvije stvari:
a) Zapostavljanje strogih islamskih obaveza. b) Zapadanje u grijehe uz oekivanje dolaska ove noi i klanjanje spomenutog namaza, tako e smatrati da su ovim ibadetima nadomjestili ono to su ostavili i da im je dozvoljeno ono to su inili. Onaj koji je izmislio ovaj hadis o namazu u noi regaiba, elei da podstakne na to vie pokornosti, ustvari podstakao je na injenje nepokornosti i loih dijela.

Druga: injenje novotarija odvodi novotare u zabluivanje ljudi, kada vide da se proirilo ono to su izmislili i da su ljudi u to zapali. Tako e ih voditi iz novotarije u novotariju. Ostavljanjem novotarija odvraaju se novotari i laci od izmiljanja novotarija. Trea: kada ovjek znalac (uenjak) poini novotariju onda on pogreno obinim ljudima pokazuje da je ta novotarija Sunnet i tako lae na Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, svojim postupkom. Postupak je nekada dovoljan u odnosu na govor. Veina ovih novotarija je prihvaena od ljudi zbog ovog razloga. etvrta: kada uenjak klanja ovaj izmiljeni namaz bit e razlogom da ljudi slau na Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i da kau: Ovo je jedan od Sunneta.
3. Ovaj novotarski namaz obuhvata suprostavljanje erijatskim sunnetima u namazu iz nekoliko razloga: a) Suprostavljanje Sunnetu Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sell-

em, u namazu zbog broja seddi, tesbiha, i broja uenja sure El-Kader,

El-Ihlas na svakom rekaatu.

prisustva srca u namazu, te potpunoj predanosti Allahu i razmiljanje o znaenjima Kurana.

52

b) Suprostavljanje Sunnetu u pogledu skruenosti, poniznosti i

 c) Suprostavljanje dobrovoljnim namazima zabiljeenim u Sunnetu koji se obavljaju u kuama, jer injenje ovih namaza u kuama i pojedinano je pree nego njihovo injenje u damijama, osim teravih namaz u ramazanu.
d) Upotpunjenost ovog novotarskog namaza kod onih koji su ga izmislili je u postu etvrtka.Time se opovrgavaju dva Sunneta: iftar i Sunnet olakavanja srcu od tekoe gladi i ei. e) Dvije sedde u ovom namazu poslije zavretka su sedde koje nemaju nikakvoga povoda.
(Kitab el baas ala inkar el bida vel havadis, Imam Ebi ame, 153-196)

Svi dokazi koji su prethodno izneseni, izreke imama, vidovi neispravnosti i raznovrsne tete, pojanjavaju pametnom ovjeku da je namaz u noi regaiba negativna runa novotarija i uvedena stvar u Islam. Novotarija proslavljanja Israa i Mirada No Israa i Mirada je jedan od Allahovih velikih dokaza koji ukazuju na iskrenost Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, njegovu visoku poziciju kod Allaha i veliinu Allahove moi i Njegovu uzvienost nad svim Njegovim stvorenjima. Allah, Azze ve Delle, kae u prevodu znaenja ajeta El-Isra, 1: Uzvien neka je Onaj Koji je u jednom asu noi preveo Svoga roba iz Mesdidi-Harama u Mesdidi-Aksa, iju smo okolicu blagoslovili kako bismo mu neka znamenja Naa pokazali. On, uistinu, sve uje i sve vidi. Od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prenosi se predaja u koju zbog broja prenosilaca kategoriki nema sumnje (mutevatire) da je on podignut na nebo, da su mu se otvorila nebeska vrata i da je preao sedmo nebo. Njegov Gospodar, Azze ve Delle, sa njim je razgovarao kao to je htio, u obavezu mu je stavio pet namaza. Allah, Azze ve Delle, je najprije naredio pedeset namaza. Na Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, neprestano se vraao svome Gospodaru i molio ga za olakanje sve dok ih On nije uinio kao pet obaveznih, ali pedeset po nagradi. Za jedno djelo dobiva se deset nagrada. Neka je zahvala Allahu na svim Njegovim blagodatima koje se ne mogu prebrojati. (Et-tahzir minel bida, ejh ibn Baz, 16)
53

U ovoj noi u kojoj se desio Isra (nono putovanje) nema nikakve proslave, niti se obiljeava neim posebnim od ibadeta koji nisu propisani, iz sljedeih razloga: Prvo: za ovu no u kojoj su se desili El-Isra i Mirad nema vjerodostojne predaje koja govori o preciznom datumu, ni u redebu ni u drugim mjesecima. Reeno je da je ova no bila petnaest mjeseci poslije Muhammedovog, sallallahu alejhi ve sellem, poslanstva. Reeno je da je to dvadesetsedma no mjeseca rebiul-ahira, na godinu prije Hidre. Reeno je takoer da je bila pet godina poslije njegovog poslanstva. Reeno je da je to dvadesetsedma no mjeseca rebiulevvela. Imam Ebu ame kae: Neki prenosioci kau da je Isra bio u redebu, a to je kod onih koji se bave provjerom vjerodostojnosti erijatskih tekstova ista la.
(Kitab el baas ala inkar el bida vel havadis, Imam Ebi ame, 232; Tebjinu el adeb bima verede fi ehri redeb, Ibn Hader, 9,19)

Imam Ibnul-Kajjim spominje da se ne zna koje je noi bio ElIsra. (Zadul mead, Ibnul Kajjim, 58/1) Uenjak Abdul-Aziz ibn Baz kae: O ovoj noi u kojoj se desio El-Isra i Mirad nema vjerodostojnog hadisa koji je precizira, da li je bila u redebu ili nekom drugom mjesecu. Sve to se navodi o njenom preciziranju nije vjerodostojno preneeno od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, kod uenjaka u hadisu. Allah je dao veliku mudrost u zaboravu datuma ove noi meu ljudima. Da je potvren njen taan datum ne bi bilo dozvoljeno da se ita u njoj odredi kao poseban ibadet, bez argumenta. (Et-tahzir minel bida, ejh ibn Baz, 17) Drugo: ni kod jednog muslimana, sljedbenika znanja i imana nije poznato da je noi El-Israa, u odnosu na ostale ,dao posebnu vrijednost. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, njegovi ashabi, tabiini i njihovi sljedbenici po dobru nisu je proslavljali i nisu je specifino odredili nekim ibadetom, ak je nisu ni spomenuli. Da je proslavljanje ove noi bilo utemeljeno Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bi to pojasnio Ummetu, ili govorom ili djelom. Da je o njoj izdata kakva naredba bila bi poznata i ashabi bi to nama prenijeli.
(Zadul mead, Ibnul Kajjim, 58/1)

Tree: Allah, Azze ve Delle, je upotpunio ovom Ummetu vjeru i usavrio Svoju blagodat. On kae, u prijevodu znaenja ajeta El-Maide, 3:

54

Danas sam vam vjeru vau usavrio i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam Islam bude vjera. Zar oni da imaju ortake koji im propisuju da vjeruju ono to Allah nije naredio? Da nije rijei odluke, meu njima be ve bilo presueno. A zalime, doista, eka patnja nesnosna. (E-ura,21) etvrto: Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, je upozorio na novotarije i jasno rekao, da je svaka novotarija zabluda i da e se vratiti onome koje ini. U oba Sahiha, Buharije i Muslima, od Aie , radijAllahu anha, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Ko u ovu nau vjeru uvede neto to nije od nje, to mu se odbacuje. U predaji od Muslima stoji: Ko uradi neko djelo koje nije u skladu sa onim na emu smo mi, ono mu se odbacuje. Ispravni prethodnici (selefu salih) su upozoravali na novotarije, jer su one dodatak vjeri, i zakon kojeg Allah nije dozvolio, a ni Njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. Novotarije su vid oponaanja Allahovih neprijatelja krana i idova koji su unosili dodatke u svoju vjeru. Proslava 15. noi mjeseca abana (lejletul-beraet) te njeno odreivanje za klanjanje i odreivanje njenog dana za post Imam Muhammed ibn Veddah el-Kurtubi sa lancem prenosilaca od Abdur-Rahmana ibn Zejda ibn Eslema prenosi da je rekao: Nisam zatekao nijednog od naih uenjaka, niti islamskih pravnika da se obaziru na petnaestu no mjeseca abana. Nisam nijednog od njih zatekao da spominje Mekhulov hadis. (Ibn ebi Asim fi es-sunneh,
512; Ibn Hibban, 5665; Taberani fi el kebir, 109/20; Ebi Neim fi el hilajeh, 191/5; Bejheqi fi iman, 272/5,6628)

Nije vidio da ona ima posebne vrijednosti u odnosu na ostale noi. (Imam Ibn Veddah, El bida ve nahia anha, 119) Imam Ibn Veddah sa svojim lancem prenosilaca prenosi da je Ibn Ebu Mulejki reeno da Zijad En-Numejri govori da je nagrada u petnaestoj noi abana poput nagrade u noi Lejletul-kadr. Ibn Ebu Mulejke je rekao: Da sam ga uo i da je u mojim rukama bio tap, udario bih ga njime. A Zijad je bio kadija.
(Ibn Veddah, El bida, 125, El havadis vel bida, Ebi Bekr et-Tartui, 235)

55

Imam Ebu ameh kae: to se tie elfijje to je namaz u petnaestoj noi ramazana koji je nazvan tako zato to se u njemu hiljadu puta proui Kul huvallahu ehad. Ovaj namaz ima stotinu rekata. Na svakom rekatu se po jedanput ui Fatiha, sura El-Ihlas deset puta. To je dug i zamarajui namaz o kojem nema nikakve predaje, osim slabe ili apokrifne. Obini ljudi su uveliko zaneseni njime. Zbog njega se u mnogim damijama u pokrajinama koristilo osvjetljenje. On se klanja itavu no, a sa njim se deavaju grijesi i nepokornosti, mijeanje mukaraca i ena. Ima razliitih smutnji ije strasti ne dozvoljavaju da se opiu. Pobonjaci iz reda obinih ljudi u pogledu ovog namaza imaju vrsto uvjerenje. ejtan im je uljepao tako to im ga je nainio temeljnim obredom muslimana.
(Kitab el baas ala inkar el bida vel havadis, Imam Ebi ame, 124)

Uenjak Abdlul-Aziz ibn Baz kae: Nije dozvoljeno muslimanu da ovo uvodi u Allahovu vjeru, svejedno radio to pojedinano ili zajedniki, tajno ili javno, zbog openitog Vjerovjesnikovog, sallallahu alejhi ve sellem, hadisa u kome se kae: Ko uradi neko djelo koje nije u skladu sa onim na emu smo mi, ono mu se odbacuje. Postoje i drugi dokazi koji ukazuju na negiranje novotarija i upozorenje na njih. (Et-tahzir minel bida, El ejh ibn Baz, 26) Prema onom to je reeno u govoru Imama Ibn Veddaha, Imama Et-Tartuija, i Imama Abdurrahmana ibn Ismaila, pozantog kao Ebu ameh, te Hafiza Ibn Redeba i Imama ovog vremena Abdul-Aziza ibn Baza, jasno je da je posveivanje, petnaeste noi mjeseca abana, namazu ili nekom drugom ibadetu, neutemeljeno i novotarija je koja nema osnove ni u Knjizi ni u Sunnetu, niti je to inio ijedan od ashaba Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem.

TEBERRUK TRAENJE BLAGOSLOVA Teberruk, je traenje blagoslova, a traenje blagoslova neim oznaava traenje blagoslova uz njegovo posredovanje.
(Et-teberuk:Envaahu ve ahkamuhu, dr. Nasir el Dedia, 30)

Nema sumnje da su dobro i bereket u Allahovoj, Azze ve Delle, Ruci. Allah, Azze ve Delle, je Svojim stvorenjima kojima je htio dao posebnu vrijednost i bereket. Rije istog korjena tebareke, specifina je samo za Allaha, Azze ve Delle.
56

Ovo znaenje je veliko i njime se naziva samo Allah, Azze ve Delle. U znaenjima terminologije Kurani-Kerima moe se vidjeti da se bereket odnosi na nekoliko stvari: 1. Potvrda dobra i njegova stalnost. 2. Mnotvo dobra i njegovo poveanje, te njegova trajnost jednog iza drugog. 3. Rijeju Tebareke Uzvien je , opisuje se samo Allah, samo se Njemu pripisuje Tebareke . Imam Ibnul-Kajjim, kae: Tebarekehu Subhanehu ve Teala - tj., Njegovo konstantno dobro, mnogo dobro, Njegov ponos i uzvienost, veliina, svetost. Sva dobra dolaze od Njega. On daje blagoslov (bereket) kome hoe od Svojih stvorenja. Ovo je uzeto iz kuranskih termina koji ukazuju na vie znaenja.
(Tejsir el kerimir-rahman fi tefsir kelamu el mennan, El ejh Es- Sadi, 39/3)

Blagoslovljenih (mubarek) stvari ima vie vrsta:

1. Kurani-Kerim je blagoslovljen, tj., ima mnogo blagoslova i dobara. U njemu je dobro dunjaluka i Ahireta. Traenje bereketa iz Kurana biva njegovim uenjem u pravom smislu rijei i postupanjem po njemu na nain kako to voli Allah, Azze ve Delle. 2. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je mubarek, tj., blagoslovljen.

Allah je u njemu uinio blagoslov, a on je dvojak:

a) Znaenjski blagoslov, a to su blagoslovi njegovog poslanstva na dunjaluku i Ahiretu. Allah, Azze ve Delle, ga je poslao kao milost svim svjetovima, izveo je ljude iz tmina na svjetlo, dozvolio im je lijepe, a zabranio rune stvari, njime je peat stavio svim poslanicima. Njegova vjera sa sobom nosi olakanje i toleranciju. b) ulni blagoslov, a on je dvojak: blagoslov u postupcima Poslanika,sallallahu alejhi ve sellem, a to je ono ime ga je Allah poastio od nadnaravnih djela koja ukazuju na njegovu iskrenost, te blagoslov u samome njemu i njegovim pojavnim tragovima. To je ono to mu je Allah dao blagoslova u samom njemu. Zato su ashabi u njemu traili blagoslov za njegovog ivota, i u tragovima njegovog tijela koji su ostajali poslije njegove smrti.
(Et-teberuk:Envaahu ve ahkamuhu, dr. Nasir el Dedia, 21-69)

57

Traenje blagoslova u Vjerovjesniku tokom njegovog ivota neusporedivo je sa bilo kojim Allahovim, Azze ve Delle, stvorenjem. Allah je u njemu dao blagoslov. Nema sumnje da je Allah u vjerovjesnicima, alejhimus-salatu ves-salam, dao blagoslov, kao i u melecima i dobrim ljudima. Meutim, putem njih se ne trai blagoslov zbog nepostojanja dokaza. Takoer, neka mjesta su blagoslovljena kao to su tri damije: El-Mesdidul-Haram, Poslanikov mesdid, i El-Mesdidul-Aksa, a zatim ostali mesdidi. Allah, Azze ve Delle, je u nekim vremenima uinio bereket, kao to je ramazan, lejletul-kadr, deset dana zul-hideta, sveti mjeseci (redeb, zul-kade, zul-hide, muharem), ponedjeljak, etvrtak, petak, doba Allahovog sputanja u zadnjoj treini noi i druga balgoslovljena vremena u kojima musliman ne trai bereket od samih njih, nego u njima trai bereket od Allaha, Azze ve Delle, izvravanjem dobrih, utemeljenih djela. (Et-teberuk:Envaahu ve ahkamuhu, dr. Nasir el Dedia, 70) Utemeljeno traenje blagoslova biva sljedeim stvarima: 1. Traenje blagoslova spominjanjem Allaha (zikr) i uenjem Kurana. To biva na utemeljen nain. Podrazumijeva traenje blagoslova od Allaha, Azze ve Delle, spomenom srca i jezika i postupanjem po Kuranu i Sunnetu na utemeljen nain. Blagoslov toga se ogleda u smiraju srca, jaini srca u pokornosti, lijeenju od mahana, srei na dunjaluku i Ahiretu, oprostu grijeha, sputanju smiraja. Kuran e biti zalaga za one koji su ga uili na Sudnjem danu. Ne trai se blagoslov putem Mushafa tako to se stavi u kuu ili u auto, nego traenje blagoslova biva putem uenja i postupanja po njemu. (Et-teberuk:Envaahu ve ahkamuhu, dr. Nasir el Dedia, 201-241) 2. Utemeljeno traenje blagoslova samim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, tokom njegovog ivota, jer je Poslanik, alejhi sellam, blagoslovljen, kao to je blagoslovljeno sve ono to je za njega vezano. Zato su ashabi traili blagoslov samim Poslanikom, alejhi sellam. Ashabi su traili blagoslov u Poslanikovoj, sallallahu alejhi ve odjei i tragovima njegovih prstiju, vodi njegovog abdesta, ostatku vode nakon pijenja i toga je mnogo. Traili su blagoslov u stvarima koje su od njega bile odvojene, kao to su kosa, i stvari koje je upotrebljavao, a poslije njega su ostajale, kao to je odjea, posue, obua, i sve drugo to je imalo kontakta sa njegovim, sallallahu alejhi ve sellem, tijelom.
sellem,

58

Sa njim se ne moe niko drugi porediti i od njega se ne prenosi da je naredio traenje balgoslova putem nekog drugog od ashaba i slino. Nije preneeno da su ashabi to radili sa drugima, niti u toku njegovog ivota niti poslije njegove smrti. To nisu inili ni sa prvim prethodnicima iz reda muhadira i ensarija, niti sa ispravnim i upuenim halifama, niti sa destericom kojima je obean Dennet.
(Teberuk:Envaahu ve ahkamuhu, dr. Nasir el Dedia, 248)

Imam E-atibi kae:Ni od jednog ashaba poslije smrti Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, nije se desilo da je, neko traei bereket to radio, u pogledu nekoga nakon njega. Jer Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, poslije sebe ovom Ummetu nije ostavio boljeg od Ebu Bekra es-Siddika. On je bio njegov nasljednik, ali to nije injeno sa njim (nije traen bereket), a ni s Omerom, a on je bio najbolji pripadnik Ummeta poslije Ebu Bekra, a isto tako ni sa Osmanom ni sa Alijjem, a ni sa ostalim ashabima od kojih nema boljih u ovom Ummetu. Zatim, ni za jednog od njih ispravnim putem nije potvreno da je neko putem njih traio blagoslov ni na jedan od tih naina. (El Itisam, Imam atibi, 8/2) Nema sumnje da u prihvatanju znanja od uenjaka, sluanju njihovih predavanja, dove i zadobijanja vrijednosti sa njima na mjestima okupljanja gdje se Allah, Subhanehu ve Teala, spominje, ima dobra i bereketa i velike koristi. Meutim, ne trai se bereket putem samih njih, nego se postupa po njihovom ispravnom znanju i povodi za sljedbenicima Sunneta od njih. (Et-teberruk:Envaahu ve ahkamuhu, 269-278) voda na zemlji. Ona zasiuje onoga ko se napije i nadomjetava mu hranu. Ona moe biti i lijek od bolesti kada se pije sa ispravnim nijjetom, jer je ova voda za ono za to se i pije. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, o vodi Zemzema kae: Ona je blagoslovljena, ona je hrana za gladnoga i lijek za bolesnoga.
(Muslim, Fadail es-sahabah, 1922/4,2473)

3. Traenje bereketa pijenjem vode Zemzema, jer je to nabolja

Od Dabira, radijAllahu anhu, se prenosi da je rekao: Voda Zemzema je za ono za to se pije.

(Ibn Made, Kitabu el menasek,1018/2,3062; Albani Sahih fi Sunnen, 183/2)

Prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, nosio vodu u posudama i mjeinama, posipao bi njome bolesne i napajao ih.
(Tirmizi, el hadd, 286/3,963; Bejheqi, 202/5; Albani sahih Sunnen)

59

Zabranjeno traenje bereketa je prema sljedeem: Zabranjeno je osim u dva sluaja.

1. Traenje bereketa Vjerovjesnikom poslije njegove smrti.

Prvi: vjerovanjem, pokornou i njegovim slijeenjem. Ko to bude inio zadobio je veliko dobro i veliku nagradu, te sreu i na dunjaluku i na Ahiretu. Drugi: traenje bereketa u onome to je ostalo iza Vjerovjesnika, kao to je njegova odjea, kosa, posue. To je ve prethodno pojanjeno.
sallallahu alejhi ve sellem,

Sve to je mimo toga traenje bereketa nije utemeljeno. Zato nema traenja bereketa putem njegovog kabura, niti se poduzimaju putovanja radi posjete njegovog kabura, nego se poduzimaju radi posjete jednog od tri mesdida: El-Mesdidul-Harama, El-Mesdidul-Aksaa, i Vjerovjesnikovog mesdida. Posjeta njegovog kabura, onome ko je u Medini je samo pohvalna, ili ako se posjeti damija da se posjeti i kabur. Opis posjete je sljedei: kada se ue u Poslanikovu damiju klanjat e se tehijjetul-mesdid. Potom e se otii do kabura i utivo stati, okrenuvi se prema odaji i utivo tiho rei Neka je selam na tebe Allahov Poslanie. Ibn Omer, radijAllahu anhu, na to ne bi nita dodavao. Ako bi se dodalo Neka je selam na tebe, Allahov Poslanie, Allahov odabranie od stvorenja, svjedoim da si ti uistinu Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, da si dostavio poslanicu, izvrio pojvereno, borio se radi Allaha istinskom borbom i savjetovao Ummet, nema smetnje jer su to njegove osobine.
(Medmuu fetava El ejh Ibn Baz, El Had vel umra, 289/5)

Nee upuivati dovu kod kabura, mislei da je dova kod kabura usliana. Nee od njega traiti zalaganje (efaat), niti e potirati po kaburu, ljubiti ga ili ljubiti jedan od njegovih zidova. Nee traiti bereket u mjestima na kojima je sjedio ili klanjao, putevima kojima je hodio, mjestima na kojima mu je objavljena Objava, mjestu na kojem je roen, niti u noi u kojoj je roen, niti u noi u kojoj je poveden na El-Isra, niti sjeanjem na hidru, kao i ostalim djelima koje Allah a i njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nisu propisali.
(Et-teberuk:Envaahu ve ahkamuhu, dr. Nasir el Dedia, 315-380)

60

putem dobrih ljudi. Bereket se nee traiti samim njima niti njihovim tragovima, niti mjestima njihovog ibadeta, niti na mjestima njihovog boravka, niti njihovim kaburovima, niti e se poduzimati putovanja da bi se oni posjetili. Kod njih se nee klanjati, niti traiti potrebe kod njihovih kaburova, radi bereketa. Nee se po njima potirati, niti kod njih boraviti. Nee se traiti bereket u njihovim roendanima i sl.. Ko od toga neto uini, pribliavajui im se, poinio je veliki irk Allahu, ako je uvjeren da oni donose tetu ili korist, da daju ili uskrauju. Onaj ko to uini, traei bereket od Allaha, u njima, poinio je ogavnu novotariju i uradio runo djelo.
(Et-teberuk:Envaahu ve ahkamuhu, dr. Nasir el Dedia, 381-418)

2. U zabranjeno traenje bereketa ulazi i traenje bereketa

brda i odreenih mjesta, jer je to u suprotnosti sa onim na emu je bio Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem. Traenje bereketa putem toga je uzrok za velianja ovih brda i mjesta. Nije dozvoljeno to initi upotrebljavajui analogiju sa Haderul-Esvedom ili tavafom oko Kabe. To je ibadet Allahu, Azze ve Delle, koji je precizno odreen, i o njemu nema rasprave. Nee se potirati nita drugo osim HaderulEsveda i jemenske strane Kabe, jer je Vjerovjesnik, alejhi sellam, doticao samo dvije jemenske, prema konsenzusu uenjaka.
(Iktidau es-siratil musteqim, Ibn Tejmijje, 799/2)

3. Zabranjeno traenje bereketa jeste traenje bereketa putem

Ibnul-Kajjim kae: Nema na zemlji mjesta za koje je utemeljeno ljubljenje ili dodirivanje, kod kojeg se skidaju tereti, osim kod El-Haderul-Esveda i jemenskog rukna. Govorei o osobenostima Mekke kae: Nema na zemlji nijednoga mjesta u koje je obavezno otii svakom ko je u mogunosti i kruiti oko Kue koja se nalazi u tom mjestu. (Zadul mead, Ibnul Kajjim, 48/1) ejhul-islam Ibn Tejmijje, o propisu kruenja oko drugih mjesta mimo Kabe, kae: Tavaf oko drugih mjesta mimo Kabe, je jedna od najveih zabranjenih novotarija. Ko to uzme kao vjerski obred zatrait e se od njega pokajanje. Ako se ne pokaje bit e ubijen. (Medmuu fetava ejhul-islam Ibn Tejmijje, 121/26) Nije dozvoljeno potiranje, niti ljubljenje Mekami Ibrahima, a ni Hidru Ismaila, kao ni jednog zida damije. Nee se traiti bereket na brdu Hira, a naziva se i brdo En-Nura. Nije propisno posjeivati ga, penjati se ka njemu, niti s namjerom na njemu klanjati.
61

Nee se traiti bereket u brdu Sevr, niti je propisano posjeivati ga, niti na brdu Arefat, niti na brdu Ebu Kubejs, niti na brdu Subejr, niti e se traiti bereket u kuama, kao to je Erkamova kua i sl.. Nije propisano posjeivati brdo Et-Tur, niti se poduzimaju putovanja ka njemu. Nee se traiti bereket u drveu, kamenju i sl..
(Teberuk: Envaahu ve ahkamuhu, Nasir el Dedia, 419)

Povodi zabranjenog traenja bereketa su nepoznavanje vjere, pretjerivanje u pogledu dobrih ljudi, oponaanje nevjernika i velianje tragova na odreenim mjestima. Posljedice zabranjenog traenja bereketa su mnogobrojne, a od njih su veliki irk, On je najvea i najopasnija posljedica, jer je traenje bereketa od nekog drugog mimo Allaha, Subhanehu ve Teala, samo po sebi irk. Ako traenje bereketa vodi irku, onda je ono jedno od sredstava do velikog irka. U negativne posljedice zabranjenog traenja bereketa jeste i novotarstvo u vjeri, injenje nepokornosti, zapadanje u raznolike lai, iskrivljavanje tekstova i davanje znaenja koja se ne mogu uzeti kao validna, zapostavljanje Sunneta, obmanjivanje neznalica, zapostavljanje buduih generacija. Sve ove stvari su negativne posljedice zabranjenog i pokuenog traenja blagoslova. Sredstva za borbu protiv zabranjenog traenja blagoslova su irenje znanja, pozivanje na Put istine, odstranjivanje sredstava pretjerivanja i manifesta traenja bereketa, unitenje svakog puta od ovih spomenutih.
(Iktidau es-siratil musteqim, Ibn Tejmijje, 795-802.; Kitabu tevhid, ejh Fevzan) .

ejh Abdur-Rahman Nasir Es-Sadi komentariui,KitabutTevhid, poglavlje: Ko trai bereket preko drveta, kamena i tome slino, kae: To je irk, jedno od djela murika. Uenjaci su se usaglasili da nije utemeljeno traiti bereket putem drvea, kamenja, mjesta, meheda i sl.. Ovo traenje bereketa je pretjerivanje, to postepeno vodi u upuivanje dove i ibadeta ovim stvarima, a to je veliki irk. Kao to je prehodno spomenuto. Ovo je openito za svaku stvar, pa ak i za Mekami Ibrahim, Vjerovjesnikovu odaju, Kubbetus-Sahra u Bejtul-Makdisu i ostala vrijedna mjesta. Dodirivanje i ljubljenje Haderul-Esveda i dodirivanje jemenskog rukna Kabe je vid ibadeta i velianja Allaha, te pokornosti Njegovoj veliini. To je duh oboavanja.
62

Velianje Stvoritelja i ibadet Njemu, a ostalo je velianje stvorenja i pripisivanje boanskih osobina njemu. Razlika izmeu ove dvije stvari je kao razlika izmeu dove Allahu, koja predstavlja iskrenost i tevhid, i dove upuene stvorenju u kojoj se od tog stvorenja neto moli, koja je irk i prizivanje takmaca Allahu, Azze ve Delle.
(El qavlu es-sedid fi meqasid et-tevhid, 51.Sejh Abdurrahman Nasir Es-Sadi)

LOE NOVOTARIJE SU RAZLIITE I MNOGOBROJNE Navest emo neke novotarije kao primjer, a ne kako bismo ih sve pobrojali.
1. Glasno izgovaranje nijjeta, kao da musliman kae: Odluih da klanjam Allahu to i to. Ili da kae: Odluih da postim ovaj dan kao farz ili dobrovoljno djelo Allahu Uzvienom. Ili da kae: Odluih da uzmem abdest, ili odluih da se okupam i sl.. Ovo izgovaranje nijjeta je novotarija, jer to nije Vjerovjesnikova, sallallahu alejhi ve sellem, Uputa. Mjesto nijjeta je srce. Nijjet je srano djelo, a ne djelo jezika. Ibn Redeb, Allah mu se smilovao, kae: Nijjet je namjera srca i nije obavezno izgovarati ono to je u srcu ni u jednom od ibadeta.
(Damiul ulum vel hikem, Ibn Redeb el Hanbeli, 92/1)

Utemeljeno je da svako izgovori spomenuti zikr ponaosob (pojedinano), kao to je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, spominjao Allaha, Azze ve Delle, iza propisanih farz namaza, i kao to su radili ashabi. Oni su prakticirali njegov Sunnet. Stoga nema sumnje da je zajedniki zikr novotarija suprotna Vjerovjesnikovoj, sallallahu alejhi ve sellem, Uputi.
3. Traenje da se ui El-Fatiha za due umrlih, ili da se ui umrlima, ili njeno uenje poslije dove za mrtve, ili prilikom hutbe vjenanja. Sve su to rune novotarije koje se ne navode od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i koje nisu inili ashabi. Oni su ljudi koji su najbolje poznavali Vjerovjesnikovo stanje, pa se time zna da je ovakav postupak uvedena runa novotarija. 4. Sazivanje sakupljanja prilikom smrti nekoga i spravljanje

2. Zajedniki zikr poslije namaza.

hrane, unajmljivanje uaa Kurana mislei da je to vrsta sauea i da koristi mrtvome. Sve su to novotarije i tereti o kojima Allah, Azze ve Delle, nije objavio dokaza.
63

dovoj, sallallahu alejhi ve sellem, Uputi, svjedeno bili suprotni u izrazu, obliku, vremenu, jer Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: Ko uradi neko djelo koje nije u skladu sa onim na emu smo mi, ono mu se odbacuje. (Muslim)
_____________________________________________________________

5. Sufijski2 raznoliki zikrovi koji su suprotni Muhamme-

ejh Muhammed Salih el Munedid kae:Ako sufije govore istinu, neka se pokore Allahu i Njegovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i neka se dre onoga to je On propisao...Daleko je, daleko ono emu se nadaju. (Fetava fil aqide - ejh Muhammed Salih el Munedid)
2

Kae Imam afija:Ako ovjek ue u sufizam poetkom dana, nee doi podne a postae ludak. Nee se niko druiti sa sufijama etrdeset dana, a da e mu se pamet vratiti. (Telbis, 371) Kae Imam Ukajli: Allah, Allah, uvajte se sluanja njihova govora. Oni su heretici - otpadnici od vjere, koji sastavie dronjke, vunu, bezumna i nevjernika djela. Jelo, pie, ples, pjesma i zapostavljanje erijatskih propisa. Heretici se nisu usudili odbaciti erijat dok ne dooe sufije. (Ibid, 374) Kae bivi ejhul-Azhar, Abdul-Hamid Mahmud: Sve sufije i filozofi, jo od Pitagore i Platona do dana dananjeg proklamiraju jedan te isti pravac, zajedno ga potvruju i potpuno su u njega uvjereni. (El Kef, 75) Kae Hafiz Ibn Hader: Njihovo eljeno treba suprotno uzimati, i itati loe umjesto najboljeg. (El Feth, 2/513) Kae Imam El Bikai: Onaj ko vjeruje da neko ima put ka Allahu, Azze ve Delle, bez slijeenja Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, on je nevjernik i prijatelj ejtanov, prema miljenju sve uleme (idmau). (El Damiu li ahkami El Kuran, 11/16)
_____________________________________________________________

Izgradnja damija na kaburovima, ukopavanje mrtvih u njima, i namaz na kaburovima. Posjeta kaburova radi traenja bereketa, uzimanje mrtvih kao sredstva pribliavanja Allahu, traenje bereketa putem namaza na njihovih kaburovima, injenje dove kod njih, posjeta ena kaburovima, osvjetljavanje kabura. Sve su ovo rune novotarije. (Kitabu tevhid, El ejh Salih el Fevzan, 94)
64

6. Izgradnja na kaburovima i njihovo uzimanje za damiju.

Uenjak Abdur-Rahman Nasir Es-Sadi, Kitabut-Tevhid, poglavlje: Ko trai bereket kamena i tome slino, kae: To je irk, jedno od Uenjaci su se usaglasili da nije utemeljeno traiti drvea, kamenja, mjesta, meheda i sl....

komentariui: preko drveta, djela murika. bereket putem

(El qavlu es-sedid fi meqasid et-tevhid, 51, Sejh Abdurrahman Nasir Es-Sadi)

POKAJANJE NOVOTARA Nema sumnje da je novotarija opasnija od grijeha. Kada se grijesi sastave kod jednog ovjeka i on bude ustrajan u njima, unite ga. Novotarija vie unitava od grijeha, kao to je rekao Sufjan EsSevri:Novotarija je draa Iblisu od grijeha. Od grijeha se moe pokajati, od novotarije se ne moe pokajati. (erh es-sunneh, El Begavi,
216/1)

(prim. rec.: zato to je grijeh ruan i zdrave ga due odbacuju makar nakon izvjesnog vremena, dok novotariju onaj koji je ini smatra lijepom, pa kako da se od nje pokaje.)

ejhul-islam Ibn Tejmijje kae: Znaenje njihovih rijei Od novotarije se ne moe pokajati., jeste da novotar uzima vjeru koju Allah i Njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nisu propisali. Njemu je uljepano njegovo djelo i on ga smatra dobrim, sve dok ga vidi dobrim nee se od njega pokajati, jer uslov pokajanja jeste da se zna da je poinio loe djelo kako bi se pokajao od njega i da je ostavio dobro koje mu je nareeno kao obavezno ili pohvalno. Sve dok svoje djelo vidi dobrim i on je lo u isto vrijeme i nee se pokajati. Zatim kae: Meutim, pokajanje je mogue tako to e ga Allah uputiti i voditi sve dok mu se ne oituje Istina, kao to je Uzvieni uputio nevjernike i munafike, te grupacije sljedbenika novotarija i zablude. Takoer, on kae: Ko kae da se pokajanje novotara apsolutno ne prima, poinio je runu pogreku.
(Medmuu fetava ejhul-islam Ibn Tejmijje, 9-10/10., 685/11)

ejhul-islam Ibn Tejmijje je protumaio hadis o uskraivanju pokajanja onome ko ini novotariju na sasvim jasan nain, a Allahu pripada zahvala. Od Enesa, radijAllahu anhu, se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Allah je uskratio pokajanje svakom novotaru. (Et-Taberani, 62/8,4713; Albani sahih Silsile, 154/4,1620)
65

Znaenje ovog hadisa je pojanjeno prethodnim govorom Ibn Tejmijje. Nema sumnje da erijatski tekstovi tumae jedni druge. Allah, Azze ve Delle, je pojasnio Svojim robovima da prima pokajanje pokajnika kada se ustegnu od svojih zlodjela, pokaju i odlue da se vie na njeg ne vrate, i vrate prava onima kojima i pripadaju, ako postoje. Allah Uzvieni, nakon spomena mnogoboaca, ubica i bludnika i prijetnje ponienjem kae, u znaenju prijevoda ajeta: .. osim onih koji se pokaju i uzvjeruju i dobra djela ine, Allah e njihova hrava djela u dobra promijeniti, a Allah prata i milostiv je. (El-Furkan, 70) Ja u sigurno oprostiti onome ko se pokaje i uzvjeruje i dobra djela ini, i koji zatim na Pravom putu istraje.(Ta-ha, 82) Reci:O robovi Moji, koji ste protiv sebe u grijesima pretjerivali, ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah e, sigurno, sve grijehe oprostiti. On, doista, mnogo prata i On je milostiv.
(Ez-Zumer, 53)

A ko uini kakvo zlo, ili prema sebi nasilje uini, a zatim Allaha moli da mu oprosti, nai e da Allah prata i da je milostiv!
(En-Nisa, 110)

Ovo pokajanje je blagodat za onoga ko se pokaje iz reda ateista, nevjernika, mnogoboaca, novotara i slinih poinilaca grijeha pod uslovom da se upotpune uslovi pokajanja, a Allahu pripada zahvala.

POSLJEDICE I TETE NOVOTARIJA Novotarije imaju opasne posljedice i loe zavretke i kobne tete, od kojih su sljedee:
anhu,

prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Nee nastupiti Sudnji dan sve dok se moj Ummet ne prihvati djela prijanjih generacija (naroda) pedalj po pedalj, lakat po lakat. Reeno je: Allahov Poslanie, kao Perzijanci i Bizantinci? Odgovorio je: A ko su ljudi osim njih.
(Buhari, El itisam bil kitabi ves sunneh, 191/8,7319)

1. Novotarije su glasnik nevjerstva. Od Ebu Hurejre, radijAllahu

66

Od Ebu Seida El-Hudrija se prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Sigurno ete slijediti obiaje onih prije vas, pedalj po pedalj, lakat po lakat, ak i kada bi uli u guterovu rupu vi biste ih slijedili. Rekli smo: Allahov Poslanie, idovi i krani? Odgovorio je: Pa ko drugi.
(El Buhari, Kitabu el itisam, 191/8,7320; Muslim, Kitabu el ilm, 2054/4,2669)

2. Govor o Allahu bez znanja. Onaj ko pogleda u ivotopis novotara vidjet e da su to ljudi koji najvie lau na Allaha i Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Allah Uzvieni upozorio je na iznoenje neistine o Njemu rekavi u prijevodu znaenja ajeta: A da je on o Nama kojekakve rijei iznosio, Mi bismo ga desnicom kaznili, a onda mu ilu kucavicu presjekli,.. (El-Hakka,44)

Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, je upozorio na la na njega i izrekao otru prijetnju, otrom kaznom za onoga ko to ini. On kae: Ko bude namjerno na mene iznosio la neka sebi pripremi mjesto u vatri. (El Buhari, Kitabu el ilm, 41/1,108; Muslim, El muqadimeh, 7/1,2)
3. Mrnja novotara prema Sunnetu i njegovim sljedbenicima. To je dokaz opasnosti novotarija. Imam Ismail ibn Abdur-Rahman Es-Sabuni, Allah mu se smilovao, kae: Znakovi sljedbenika novotarija su oiti i na njima prepoznatljivi. Jedan od najuoljivijih dokaza i znakova kod njih, jeste estoko neprijateljstvo prema onima koji nose predaje (hadise) od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, i njihovo potcjenjivanje.
(Aqidetu selef ve ashabul hadis, Imam es-Sabuni, 299)

alejhi ve sellem,

kae: Ko u ovu nau vjeru uvede ono to nije od nje to mu se odbacuje. Hadis kod Buharije. A u Muslimovoj predaji stoji: Ko uradi neko djelo koje nije u skladu sa onim na emu smo mi, ono mu se odbacuje. pobijedi ovjeka na jednoj od vie prepreka. Prva prepreka jeste irk Allahu Uzvienom. Ako se spasi od ove prepreke ejtan od njega zahtijeva da poini novotariju. To potvruje da su novotarije opasnije od grijeha. (Medaridu salikin, Ibnul Kajjim, 222/1) Zbog toga je Sufjan es-Sevri, Allah mu se smilovao, rekao: Novotarija je draa Iblisu od nepokornosti. Za grijeh se moe pokajati, a od novotarije se ne moe pokajati.
67 5. Loe posljedice i ishodi za novotara, jer ejtan eli da

4. Odbacivanje novotarovog djela, jer Vjerovjesnik, sallallahu

Ovo je u veini sluajeva, a Allah, Azze ve Delle, upuuje koga hoe na Pravi put.
6. Iskrivljeno shvatanje novotara. On vidi dobro loim, a loe dobrim. Sunnet kao novotariju, a novotariju kao Sunnet. Od Huzejfe ibn El-Jemana prenosi se da je rekao: Tako mi Allaha, proirit e se novotarije, pa kada jedna od njih bude ostavljena rei e: Ostavljen je Sunnet. (Imam Ibn Vedah, El Bida, 162) 7. Neprimanje svjedoenja i predaje od novotara. Uenjaci hadisa, islamski pravnici i islamski metodologiari su se usaglasili da se od novotara koji postane nevjernik svojom novotarijom predaja ne moe primiti. Onaj koji ne postaje nevjernik svojom novotarijom, postoji razilaenje u primanju njegove predaje. Imam En-Nevevi je dao prednost miljenju da se predaja od takvog prima ukoliko ne poziva u svoju novotariju, a ne prima se ukoliko je propagira.
(Serh Nevevi Sahihu Muslim, 176/1)

upozorio na smutnje.

8. Novotari najvie zapadaju u smutnje. Allah , Azze ve Delle, je

I uvajte se iskuenja koja nee pogoditi samo one meu vama koji su zulum inili, i znajte da Allah estoko kanjava. (El.Enfal, 25) Neka se pripaze oni koji postupaju suprotno nareenju njegovu (Poslanikovu), da ih iskuenje kakvo ne stigne ili da ih bolna patnja ne snae. (En-Nur,63) Ima li opasnije smutnje od suprostavljanja Sunnetu Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i ne pokornosti njegovoj naredbi. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, je podstakao na dobra djela, prije nego to se desi smutnja, rekavi: Pourite sa djelima prije nego to dou smutnje poput dijelova tamne noi. ovjek e osvanuti kao vjernik, a omrknuti kao nevjernik, ili omrknuti kao vjernik, a osvanuti kao nevjernik. Prodat e svoju vjeru za ovodunjaluku korist.
(Muslim, Kitabu iman, 110/1, 118)

sebe postavio kao zakonodavca i upotpunitelja vjere. Allah, Azze ve Delle, je upotpunio vjeru i usavrio blagodat. On kae u prijevodu znaenja ajeta:
68

9. Novotar pravi dopunu erijatu, jer je svojom novotarijom

Danas sam vam vjeru vau usavrio i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam Islam bude vjera.(Maide,3) Uzvieni je pojasnio da je u Kurani Kerimu razjasnio sve, rekavi, u prijevodu znaenja ajeta: I sjeti se onog Dana kada protiv svakog naroda dovedemo po jednog svjedoka od njega samog i tebe dovedemo kao svjedoka protiv njih. (En-Nahl,89) kojim Allah upuuje koga eli od Svojih robova. Novotar je lien bogobojaznosti kojom biva pomognut njen posjednik da doe do istine. Uzvieni kae u prijevodu znaenja ajeta: O vjernici, ako se budete Allaha bojali, On e vam sposobnost darovati pa ete istinu od neistine moi rastaviti, i preko runih postupaka vaih e prei i oprostiti vam. A Allahova dobrota je neizmjerna. (El-Enfal, 29) Od Ebu Hurejre, radijAllahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Ko poziva na uputu imat e nagradu poput nagrade onoga ko ga slijedi, a nita se od njihovih nagrada nee umanjivati. Ko poziva u zabludu imat e grijeh poput grijeha onih koji ga slijede, a od njihovih grijeha se nita nee oduzimati. (Muslim, 2060/4, 2674) kojeg biljee Buharija i Muslim, a kojeg prenosi Enes, radijAllahu anhu, se kae da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao o onima koji uvedu nove stvari u Medini, sljedee:
12. Novotarija njenog poinitelja vodi u prokletstvo. U hadisu 11. Novotar nosi svoje grijehe i grijeh onoga ko ga slijedi. 10. Novotaru se mijea Istina i neistina. Znanje je svjetlost,

...ko u njoj uvede neto novo (novotariju) ili da utoite novotaru, neka je na njega Allahovo prokletstvo, prokletstvo meleka i svih ljudi. Allah od njega nee primiti ni obavezno ni dobrovoljno djelo.
(El Buhari, Kitabu itisam, 187/8,7306, Muslim, Kitabu hadz, 994/2, 1366)

Imam E-atibi kae: Ovaj hadis u openitom kontekstu obuhvata svaku uvedenu stvar suprotnu erijatu, a novotarije su najrunije uvedene stvari. (El Itisam, Imam E-atibi, 96/1)
69

alejhi ve sellem, Izvora e biti postavljena pregrada na Sudnjem danu.

13. Izmeu novotara i pijenja sa Vjerovjesnikovog, sallallahu

Od Sehla ibn Sada, radijAllahu anhu, se prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Ja sam va predvodnik na Izvoru (Havdu), Ko mu prie napit e se, a ko se napije nikada nee vie oednjeti. Prii e mi ljudi koje poznajem i koji mene poznaju, a zatim e se izmeu mene i njih staviti pregrada. (El Buhari, Kitabu reqaiq, 264/7, Muslim, Kitabu fedail, 1793/4,229) U drugoj verziji kae: Oni su od mene., pa e se rei: Ti ne zna ta su oni poslije tebe uveli novo. Rei e: Neka je daleko onaj koji je poslije mene mijenjao. (El Buhari, Kitabu reqaiq, 264/7,6583) Od ekika a on od Abdullaha prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu rekao: Moj Gospodaru, moji ashabi, moji ashabi. Pa e se rei: Ti ne zna ta su oni poslije tebe uveli novo.
alejhi ve sellem, (El Buhari, Kitabu reqaiq, 262/7,6575. Muslim, Kitabu fedail, 1796/4,2297)

Od Esme bint Ebu Bekr, radijAllahu anhuma, se prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Bit u na Izvoru i gledati ko mi od vas prilazi. Ljudi e ispred mene biti odvoeni, pa u rei: Gospodaru, od mene iz moga Ummeta: Pa e se rei: Jesi li znao ta su radili poslije tebe? Tako mi Allaha, neprestano su se vraali svojim starim stopama. Ibn Ebu Mulejke bi govorio: Allahu, mi Ti se utjeemo da se vratimo svojim stopama ili da budemo dovedeni u smutnju u naoj vjeri.
(El Buhari, Kitabu reqaiq, 266/7,6593. Muslim, Kitabu fedail, 1794/4,2293)

se udaljava od Allahovog spomena, jer nam je Allah, Azze ve Delle, propisao zikrove i dove u Svojoj Knjizi, jezikom Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Neki od njih su ogranieni, kao to su zikrovi poslije namaza, jutarnji i veernji zikr, zikr prije spavanja i poslije buenja. Neki od njih su neogranieni, tj. nisu precizirani vremenom i prostorom. Allah, Azze ve Delle, kae, u prevodu znaenja ajeta: O vjernici, esto Allaha spominjite i hvalite, i ujutro i navee Ga veliajte,.. (El-Ahzab, 41-42)
14. Novotar

Novotari se udaljavaju od ovih zikrova, ili su zaokupirani i opinjeni svojim novotarijama ili zamjenjuju propisane zikrove novotarskim zikrovima. Tim zikrovima su neovisni o onome to je propisao Allah i Njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, putem njih su se udaljili od Allahovog zikra (spomena).
(Tenbihu uli ebsari ila kemal el din ve ma fi el bida, ejh es-Suhejmi, 189)

70

sljedbenicima. Allah je zaprijetio ovakvima i njima slinima prokletstvom. On kae u prijevodu znaenja ajeta: One koji budu tajili jasne dokaze koje smo Mi objavili, i Pravi put, koji smo u Knjizi ljudima oznaili, njih e Allah prokleti, a proklet e ih i oni koji imaju pravo da proklinju. (El-Bekare,159) novotarijama koje su neutemeljene to je razlog da se neprijatelji Islama ismijavaju sa vjerom Islamom, a ustvari Islam je ist od ovih novotarija. (Tenbihu uli ebsari, El ejh Salih Seid es-Suhejmi, 195)
16. Djelo novotara udaljava od Islama. Kada postupa po

15. Novotari skrivaju istinu i utajuju je pred svojim

17. Novotar razjedinjuje Ummet. Svojom novotarijom, on i njegovi sljedbenici, razjedinjuju muslimane. Zbog toga se pojavljuju razliite stranke i grupacije. Allah, Azze ve Delle, kae, u prijevodu znaenja ajeta: Tebe se nita ne tiu oni koji su vjeru svoju raskomadali i u stranke se podijelili, Allah e se za njih pobrinuti. On e ih o onome to su radili obavijestiti. (El-Enam, 159) 18. Dozvoljeno je ogovarati novotara koji javno iznosi svoju novotariju kako bi se Ummet na njegovu novotariju upozorio.

Nema sumnje da je onaj koji javno obznani svoju novotariju daleko opasniji od onoga ko javno obznani svoj grijeh. Ogovaranje je zabranjeno po Kuranu i Sunnetu, ali je dozvoljeno sa erijatskim ciljem iz est razloga: - Zboga naneene nepravde, traenje pomoi za izmjenu zla, traenje fetve, upozorenja muslimana na zlo, javnog injenja grijeha i novotarije, te radi prepoznavanja odreene osobe. Neki su ovih est stvari sastavili u istoznane stihove. erijatu
19. Novotar slijedi svoju strast i inati i suprotstavlja se

20. Novotar je sebe stavio na poziciju oponaanja Zakonodavca, jer je Allah postavio zakone i obavezao obveznike erijatskim tekstovima da se pridravaju njihovih Sunneta.

71

Molim Allaha da meni i svim muslimanima oprosti i podari spas i na dunjaluku i na Ahiretu. Neka je salavat i selam na naeg Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem. _________________________________________________

Knjige u izdanju Mektebetu El Guraba :

- KOMENTAR OTKLANJANJE SUMNJI

ejh Muhammed Salih El Usejmin

- SVJETLOST SUNNETA I TAMA BIDATA

Dr. Seid El Kahtani

- SVJETLOST IMANA I TAME NIFAKA

Dr. Seid El Kahtani

- Jusuf Kardavi NA VAGI ERIJATA

ejh Sulejman Salih El Harrai

- LJUBAV PREMA POSLANIKU s.a.v.s.

Abdurreuf Muhammed Usman

- DA LI JE MUSLIMAN OBAVEZAN
DA SLIJEDI JEDAN OD ETIRI MEZHEBA
Muhammed Sultan El Masumi

- UVANJE EDNOSTI
ejh Bekr Ebu Zejd

- PUT ISTINE I PUTEVI ZABLUDA

Grupa autora e-mail: ehlisu@yahoo.co.uk
72

73