Lidija Gajski za Dnevno.hr 16. sijenja 2013., str.

Farmaceutske kompanije korumpiraju medicinske strunjake i politiare pa ak ih i same stvaraju i dovode na te pozicije
S dr. Lidijom Gajski razgovarala Marijana Katalini. Objavljeno 16. sijenja 2013. u 18.21 na portalu Dnevno.hr http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/75953-kolicina-farmaka-koji-se-danas-koristesu-nepotrebna-a-manipulacija-nastaje-na-podrucju-prevencije.html

Prema najnovijim istraivanjima i iskazima onih koji su zaposleni u zdravstvenom sustavu, mnogi lijekovi su bespotrebni isto kao i cijepljenje protiv raznih bolesti i pandemijskih gripa. Postavlja se pitanje: koliko smo voeni profitom, a koliko zdravljem ovjeka? Treba li vjerovati lijenicima kraj izmiljenih bolesti kao to su dijabetes i kolesterol? Je li samo cijepljenje uistinu potrebno ili se radi o jo jednoj vrsti profita nad onima koji se boje bolesti i smrti? Ve nekoliko godina u naoj zemlji, a i ire potresaju afere o korumpiranosti lijenikoga sustava koji je usko povezan sa najmonijim farmaceutskim kompanijama. Prema najnovijim istraivanjima i iskazima onih koji su zaposleni u zdravstvenom sustavu, mnogi lijekovi su bespotrebni isto kao i cijepljenje protiv raznih bolesti i pandemijskih gripa. Postavlja se pitanje: koliko smo voeni profitom, a koliko zdravljem ovjeka? Treba li vjerovati lijenicima kraj izmiljenih bolesti kao to su dijabetes i kolesterol? Je li samo cijepljenje uistinu potrebno ili se radi o jo jednoj vrsti profita nad onima koji se boje bolesti i smrti? Na koji nain se oduprijeti zakonskoj

Lidija Gajski za Dnevno.hr 16. sijenja 2013., str. 2

obvezi cijepljenja? Odgovore na ta i slina pitanja dala nam je dr. Lidija Gajski u intervjuu za Dnevno. hr. Za poetak, moete li itateljima Dnevno.hr rei tko je dr. Lidija Gajski? Ja sam lijenik specijalist za unutarnje bolesti i radim u Domu zdravlja Centar u Zagrebu. Osim uega profesionalnog podruja zanimaju me i druge, poglavito drutvene teme i fenomeni, i dosta se druim sa znanstvenicima iz humanistike sfere. Kako sam po prirodi kritina, odnosno skeptina prema autoritetima i opeprihvaenim istinama i istodobno netrpeljiva prema korupciji, a u klinikoj praksi se svakodnevno susreem s anomalijama, zastranjenima, pa i apsurdima suvremene medicine, istraivanje se nametnulo samo po sebi. A nalazi do kojih sam dola bili su toliko okantni da se nisu mogli preutjeti. Tako je nastala moja knjiga Lijekovi ili pria o obmani. Vaa je knjiga potaknula brojne rasprave o kvaliteti medicinskog sustava u Republici Hrvatskoj, a i ire. U njoj govorite o umreenosti farmaceutskih kompanija, medicinskih strunjaka i politike koja je u najmanju ruku neetina. Moete li nam ukratko objasniti o emu je rije? U knjizi sam, oslanjajui se na objektivna i nepristrana znanstvena istraivanja, dala prikaz djelotvornosti nekih od najpropisivanijih klasa lijekova. Pokazalo se da se radi o skromnoj, nejasnoj ili ak nepostojeoj uinkovitosti itavih skupina farmaka, pa i o umjetnom stvaranju zdravstvenih problema, sve do izmiljanja samih bolesti. Prijevara kree od proizvoaa lijekova i drugih medicinskih proizvoda i aparata, no bila bi nemogua bez sudjelovanja vodeih medicinskih strunjaka i politiara. U knjizi je opisana uloga svih aktera u tom procesu, kao i nain na koji se to radi od krivotvorenja nalaza znanstvenih istraivanja, preko pretvaranja profesionalne edukacije u marketing, dezinformiranja javnosti, do korupcije u zdravstvenoj politici. Na kraju su ponuena rjeenja i putokazi za eliminaciju negativnih pojava i trendova, s ciljem smanjenja zdravstvenih trokova i vraanja integriteta i povjerenja znanosti i lijenikoj struci. Javnosti ste poznata kao osoba koja je se prva usudila progovoriti o tetnosti cjepiva i pretjeranom uzimanju lijekova. Koja su cjepiva po Vama najtetnija ili ak nepotrebna, a isto tako i koji lijekovi? Ono to se danas naelno moe rei jest da farmaceutski pripravci prigodom ulaska u primjenu u pitanju sigurnosti nisu primjereno ispitani. Uzrok tome je pritisak njihovih proizvoaa, odnosno nespremnost dravnih institucija da u tom smislu zatite pacijente. Pravo testiranje nekodljivosti farmaka poinje zapravo njihovim ulaskom na trite. I onda se nakon desetak godina povlae s njega radi toksinosti. Postoji dugaak popis takvih pripravaka; spomenimo samo nedavno povlaenje iroko propisivanog antidijabetika rosiglitazona (Avandia) i preparata za mravljenje sibutramina (Reductil). Sigurnost cjepiva teko je istraivati i procjenjivati jer zahtijeva dugogodinje praenje, no to ne moe biti opravdanje za injenicu da se tom postupku desetljeima podvrgavaju cjelokupne generacije zdrave djece, bez odgovarajuega nadzora i registriranja nuspojava. I da se roditeljske sumnje, pa i otvorene optube za oteenja njihove djece ignoriraju i obezvrjeuju. Kad je rije o djelotvornosti suvremenih lijekova, moje se spoznaje poklapaju s nalazima drugih kritinih lijenika i znanstvenika, primjerice Francuza Evena i Debrea, te Britanca Goldacrea koji takoer tvrde da je znaajna koliina farmaka koji se danas koriste u stvari nepotrebna. Manipulacija nastaje na podruju prevencije na kojem je zdrav razum i kliniko iskustvo u prosudbi uinkovitosti lijekova neprimjenjivo tu su nam podmetnuta krivotvorena znanstvena istraivanja kojima je toboe dokazano da e

Lidija Gajski za Dnevno.hr 16. sijenja 2013., str. 3

zdravim ljudima, tj. onima bez ikakvih tegoba odreeni pripravci (za sniavanje kolesterola, tlaka, eera i sl.) sprijeiti bolesti u budunosti, to veinom ne odgovara istini. Nakon propaloga pokuaja farmaceutskih kompanija da uvjere cijeli svijet u opasnost od pandemijske gripe mnogima je postalo jasno da su takve bolesti lansirane zbog zarade. Upravo ste Vi, kao i gospodin Sreko Sladoljev izali u javnost sa upozorenjem o potencijalnoj tetnosti i nedovoljnoj provjerenosti uinkovitosti cjepiva to se i pokazalo tonim. Kako je mogue da za to nitko nije odgovarao, a Vlade irom svijeta su potroile enormne svote novca za kupnju tih cjepiva? To je mogue u svijetu kojem vlada interes kapitala, odnosno velikih korporacija. Farmaceutske kompanije korumpiraju medicinske strunjake i politiare na vodeim funkcijama ili ih same stvaraju i dovode na te pozicije. Upravo takva trojica eksperata Svjetske zdravstvene organizacije identificirani su kao oni koji su neutemeljeno proglasili pandemiju svinjske gripe 2009. godine i pokrenuli histeriju koja je rezultirala interventnom nabavom velikih koliina cjepiva i antivirusnih lijekova. Jasno je da su takvi likovi zatieni od odgovornosti jer se farmaceutski lobi pobrinuo da su zakonodavstvu i pravosuu nedohvatljivi. Nema ni naina da ih se sprijei da dou na mjesta odluivanja jer su aktualne smjernice za rjeavanje sukoba interesa formulirane tako da suradnici farmaceutskih tvrtki mogu nesmetano raditi u dravnim tijelima koja se bave lijekovima; dovoljno je samo da obznane (deklariraju) svoje veze s proizvoaima. U Republici Hrvatskoj cijepljenje je jo uvijek zakonska obveza. Postoji li mogunost da graani sami odluuju o cijepljenju? Kakav je trend oko toga u zapadnim zemljama, te na koji e nain ulazak nae zemlje u EU utjecati na obvezno cijepljenje? U Hrvatskoj postoji pravno kontradiktorna situacija. Na cijepljenje obavezuje Zakon o zatiti puanstva od zaraznih bolesti, no istodobno Zakon o zatiti prava pacijenata osigurava pravo svakog pacijenta da odbije bilo koji medicinski postupak. Zdravstvo je u domeni nacionalnih drava i tu postoje razliite prakse. U zemljama poput Austrije, vicarske i skandinavskih drava cijepljenje nije obavezno. U situaciji smo u kojoj postoje velike nejasnoe i dileme u vezi s korisnou i sigurnou vakcinacije openito, kao i pojedinih cjepiva. Dok ih znanost i struka ne razjasne, roditeljima bi trebalo omoguiti slobodni izbor. Obveza cijepljenja inae odstupa od temeljnih naela moderne medicine individualiziranog pristupa i informiranog pristanka, ali i od temeljnih naela demokracije graanske slobode i osobnoga izbora. Koliko je uistinu cijepljenje uinkovito? Postoje estoki zagovornici za i protiv cijepljenja. Tko je u pravu? Ne postoje vjerodostojna znanstvena uporita za korist od pojedinih cjepiva, kao ni za koncept vakcinacije openito. Cijepljenje je uvedeno na vrlo problematian nain, njegova je dobrobit uzeta zdravo za gotovo i kasnije su dodavana nova i nova cjepiva bez ikakvoga dokaza o klinikoj djelotvornosti. Istraivanja koja bi pokazala ima li cijepljena populacija manju ansu za bolest od one necijepljene, nikad nisu provedena na odgovarajui nain. Kad sam od Hrvatske agencije za lijekove zatraila popis istraivanja na temelju kojih je odobreno cjepivo za ospice, zaunjake i rubeolu (MoPaRu), te ono za tetanus i sezonsku gripu, nadleni u odgovoru nisu naveli ni jedno jedino istraivanje. Openito, cijepljenje danas ima status dogme i onoga tko ga se usudi preispitivati tretira se gotovo kao heretika. Proglaava ga se nekompetentnim i kvaziznanstvenikom i odrie mu se pravo na raspravu. Paradoksalno, upravo zagovornici

Lidija Gajski za Dnevno.hr 16. sijenja 2013., str. 4

cijepljenja koji se predstavljaju kao pravi znanstvenici, na ovom podruju prakticiraju paualnost, nekritinost i dogmatinost kategorije upravo suprotne znanstvenicima i znanosti. U Vaoj knjizi spominjete izmiljene bolesti. Zato te bolesti nazivate izmiljenima i koje bi to bile? Rije je o stanjima koja tradicionalna medicina nije smatrala patolokima, i koja to doista nisu to potvruje i izostanak koristi od terapije. To su u prvom redu bolesti koje nemaju svoju kliniku sliku, odnosno ne stvaraju nikakve tegobe ljudima koji su pogoeni povieni kolesterol, blae povieni tlak i eer u krvi, osteoporoza. Potom, to su fizioloka stanja kao menopauza i premenstrualni sindrom, te blai ili prolazni poremeaji poput seksualnih potekoa ili razliitih psihoemocionalnih smetnji koje nastaju kao posljedica kriznih ivotnih situacija. Blage forme bolesti poput astme i depresije koje se ranije nisu smatrale patolokima, danas su podvedene pod definiciju bolesti. Depresija je dobar primjer medikalizacije pojave da se kao medicinski tretiraju problemi koji to u stvari nisu, ve su posljedica drugih, najee socijalnih okolnosti (siromatvo, drutvena nepravda). U izmiljanje bolesti krenulo se kad je prije tridesetak godina trite stvarno bolesnih ljudi potroeno, postalo prezasieno. Trite zdravih puno je vee, a njihovo lijeenje u pravilu je dugotrajno, nerijetko doivotno, jer cilj nije izljeenje, ve regulacija, odnosno kontrola (dijabetesa, povienog tlaka, osteoporoze). U dananjem konzumerikom drutvu, mnogi u ali zbog velike potronje lijekova kau kako se lijekovi jedu, a ne piju. Svjedoci smo neprestanoga reklamiranja raznih lijekova na medijima. Je li takva potronja pretjerana? Jasno da je pretjerana. No i u loim ekonomskim vremenima na tritu medicine i zdravstva nema krize. Objanjenje je jednostavno kad je u pitanju ivot i zdravlje nema tednje ni racionalizacije, stoga to na tom podruju ni ne vlada razum, nego emocije, poglavito strah (od bolesti i smrti). Tome pridonosi moderna kultura koja glorificira tijelo, zdravlje i mladost, te gaji iluziju o svemonoj medicini koja e nas spasiti od smrti. I to onda zlorabe razliiti proizvoai i prodavai magle meu kojima su najvei farmaceutske kompanije, no sasvim dobro ide i proizvoaima ostalih ljekovitih priprava i dodataka prehrani. I prodaju nam beskorisne, preskupe i nerijetko kodljive proizvode kakve u drugim podrujima ivota nikad nitko ne bi kupio. Svjesni smo da je potrebno reformirati zdravstveni sustav Republike Hrvatske. Ima li mjesta u tom novom sustavu za alternativne metode lijeenja i koje bi to bile? Ne samo hrvatski zdravstveni sustav; reformu zahtijeva zapadnjaki model zdravstvenoga sustava openito. tovie, potrebno je redefinirati i rekonceptualizirati i samu medicinu, odnosno pojmove zdravlja i lijeenja. Zdravstveni su sustavi postali silno veliki i rastroni, a bez oekivanog efekta na zdravlje ljudi. Primjerice, najskuplji, ameriki sustav troi 6.000 USD za zdravstvo po stanovniku, a po indikatorima zdravlja populacije nalazi se pri dnu ljestvice razvijenih zemalja. Sline pokazatelje zdravlja ima Kuba s potronjom od samo 300 USD po glavi stanovnika. Problem je u masovnom nekritinom uvoenju nove medicinske tehnologije, odnosno postupaka od kojih su mnogi suvini, to se dogaa zbog pritiska medicinske industrije. Drugi vaan razlog velikim izdatcima i neuinkovitosti jest lo ustroj i organizacija zdravstvenih sustava. Privatizacija i komercijalizacija, odnosno uvoenje slobodnoga trita, u podruju zdravstva je kontraproduktivno. Naalost, u zemlji Andrije tampara koji nam je jo u prvoj polovici XX. stoljea pokazao kako na pravi nain organizirati zdravstvo, mi uvodimo tue, dokazano promaene modele.

Lidija Gajski za Dnevno.hr 16. sijenja 2013., str. 5

Kad je rije o tzv. alternativnim metodama lijeenja, zalaem se za to da se one za koje postoje iskustva o uinkovitosti na primjeren nain istrae i testiraju od strane znanstvenih, odnosno zdravstvenih ustanova. Pri tom treba primijeniti donekle drukije, prilagoene metode istraivanja i tumaenja nalaza od onih koje se primjenjuju u klinikim pokusima, i svakako treba vrjednovati korisni uinak placeba. Takva istraivanja ne bi bila skupa jer se djelotvornost stvarno efikasnih postupaka dade dokazati i na malom uzorku. Na taj nain moglo bi se odijeliti ono to je beskorisno od onog korisnoga, koje bi se onda moglo uvesti u zdravstveni sustav. Ovako, zatrpani smo gomilom informacija o mnotvu ljekovitih tvari i postupaka, u emu se vie nitko ne moe orijentirati. U tome su posebno izgubljeni ozbiljno bolesni i oajni ljudi koji su onda lak plijen za prevarante. Naalost, interesa za istraivanje prirodnih ljekovitih tvari i jeftinih metoda terapije u dananjoj medicini nema; institucije, znanstvenici i lijenici istrauju veinom samo ono to naruuju farmaceutske i druge kompanije jer je to dobro plaeno. injenica da je takva znanstvena aktivnost krajnje nekreativna i za bolesnike beskorisna, dakle besmislena, oito nikoga ne zanima. Tajnica ste Hrvatskoga bioetikog drutva. Na koje naine Drutvo djeluje na osvjeivanju graana? Hrvatsko bioetiko drutvo okuplja znanstvenike i strunjake, ali i laike koje zanimaju etiki aspekti znanosti i prakse vezane uz ivot. Pri tom nije rije samo o ljudskom, vei i o ivotu drugih ne-ljudskih bia. Svjedoci smo posvemanjeg unitavanja ivota na zemlji smanjuju se biljne i ivotinjske populacije, kao i broj njihovih vrsta, nestaju narodi, kulture i raa se sve manje djece (u razvijenome svijetu). Opstanak i bioraznolikost opasno je ugroena uvoenjem genski modificiranih organizama. U pozadini svega je beskrupulozna pohlepa za profitom, iji su glavni eksponenti velike multinacionalne biotehnoloke, farmaceutske i kemijske kompanije. Bioetika nastoji u interdisciplinarnom okruenju razmotriti razliite vidove sloenih problema koje je donio razvoj moderne tehnologije, i uzimajui ih u obzir, ponuditi rjeenja. Hrvatski bioetiari djeluju na mnogim podrujima; iznjedrili su i originalni koncept integrativne bioetike koji je prihvaen i iri se i daleko izvan naih granica. Svake godine u mjesecu svibnju organiziramo simpozij Loinjski dani bioetike; svi zainteresirani mogu nam se prikljuiti. Javnim objavljivanjem informacija o neuinkovitosti zdravstvenog sustava pomogli ste brojnim graanima. Jeste li naili na potporu kolega lijenika i kakvo miljenje vlada u medicinskim krugovima o onome o emu govorite? Iako je moja knjiga napisana poglavito za lijenike, meu njima nema naroitog interesa za ono o emu piem i govorim. Za to ima vie razloga nevjerica, strah od moguih posljedica simpatije ili prihvaanja neega to je protiv struje, gubitak sitnih (i krupnih) koristi od sadanje prakse, inercija, pa i intelektualna lijenost. No vjerojatno je glavni razlog zaokupljenost i zaposlenost drugim profesionalnim i privatnim obavezama i interesima, koji ne ostavljaju vremena i energije za ono to bi lijenicima trebalo biti osnovna briga i cilj bolesnik i njegovo kvalitetno lijeenje. Ipak, u zadnje vrijeme od pacijenata i pojedinih kolega imam sve vie informacija o tome da su lijenici poeli razmiljati, dolaze do zakljuaka slinih mojima i polako mijenjaju svoju kliniku praksu. to se tie medicinskog establimenta, oekivale bi se negativne reakcije, no niti toga nije bilo. Premda u strunim lancima iznosim tvrdnje koje se uvelike razlikuju od onih u aktualnim klinikim smjernicama, nitko se od vodeih medicinskih strunjaka nije javno oglasio, osporio ih, niti se sa mnom upustio u strunu raspravu. To je najbolji dokaz da su moji argumenti na mjestu. Jedina tema koja je izazvala diskusiju bilo je

Lidija Gajski za Dnevno.hr 16. sijenja 2013., str. 6

cijepljenje, no moji su se oponenti, odnosno zagovornici cijepljenja, u njoj vrlo loe snali. Jedino ime su baratali bili su argumenti ad hominem; one stvarne, kojima bi opravdali cijepljenje, nisu podastrli. Kolega iz Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo zatraio je disciplinski postupak protiv mene pred Sudom asti Hrvatske lijenike komore zbog iznoenja neistina o cijepljenju i naruavanja ugleda lijenike struke, no nadleno povjerenstvo Komore na temelju moga oitovanja njegov je zahtjev odbacilo kao neopravdan. to biste na kraju, s uvidima koje imate, savjetovali graanima, odnosno pacijentima? Medicinska znanost danas nam se predstavlja kao neupitno i iskljuivo izvorite medicinskoga znanja, zdravstveni sustav jedino je mjesto gdje se nalazi pomo u bolesti, a lijenici su sveznajui, autoritarni, pa i arogantni. Bolesnike se slabo slua, jo manje uvaava, optuuje da su sami krivi za svoju bolest (jer pue, previe jedu i piju, ne bave se tjelovjebom) i grdi za nepridravanje preporuka. Ljudi se ni znanou, niti medicinom ukljuujui sofisticiranu tehnologiju, a ni lijenicima ne bi trebali dati impresionirati moderna je medicinska znanost nevjerodostojna i pristrana, medicina je nerijetko beskorisna, pa i tetna, dok lijenici imaju tek djelomino, nekad i pogrjeno znanje o bolestima i lijeenju, a neki su i korumpirani. Tzv. nezdrav nain ivota ima tek mali znaaj u nastanku bolesti, a kad bi i bilo drugaije, strogi je reim ivota dugorono teko provediv, tim vie to su tzv. loe navike uvelike zadane drutvenom situacijom, odnosno slue za ublaavanje stresa uzrokovanoga tekim uvjetima ivota. Uz to, ljudi ne bi trebali doputati da ih se bolestima plai, te dosauje, pa i zlostavlja neprestanom medijskom agresijom oni koji su u medicinu uli da bi zaraivali, hrane se upravo naim strahom i tjeskobom. Trebali bismo gajiti realan i zdravorazumski odnos prema zdravlju i bolesti i u susretu s dananjom medicinom slobodno se oslanjati na vlastito laiko iskustvo i intuiciju. Ono nam uglavnom ispravno govori kad je vrijeme da potraimo profesionalnu pomo, a opire se rastuoj i nenormalnoj tendenciji da nas se proglasi bolesnima i onda kad se takvima ne osjeamo. Ivan Illich, briljantni kritiar modernoga drutva, ui nas da moramo zadrati svoju autonomiju, pravo na odluivanje o vlastitu tijelu i ivotu, jer u protivnom e nas sve pretvoriti u bolesnike i ovisnike o zdravstvenom sustavu, a cijelo drutvo postat e jedna velika klinika.