Dinamika

- osnovni zakoni gibanja (Newtonovi aksiomi) - gibanja du ravne podloge i kosine - sila trenja - vrste sila

Osnovni zakoni gibanja: Newtonovi aksiomi

Sir Isaac Newton (1642. 1727.) by Sir Godfrey Kneller, painted in 1689.

Prvi Newtonov aksiom:

Svako tijelo ostaje u stanju mirovanja ili jednolikog gibanja du pravca sve dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni.
v = 0, tijelo miruje v = konstanta

- Svojstvo tijela po kojem ono ustraje biti u stanju u kojem je zateeno (stanje mirovanja ili gibanja) je tromost, ustrajnost ili inercija. Ovaj zakon stoga nazivamo i zakonom inercije ili tromosti.
- napomena: ovaj zakon ne definira mjeru tromosti.

Inercija tijela u svakodnevnom ivotu...

Primjer 1: moe li pas sa stola povui tortu, a da torta ostane na stolu?

Primjer 2: to se dogaa s putnicima koji nisu vezani pojasom kad auto naglo zakoi?

...tko (ili to) u ovim sluajevima eli ostati u stanju mirovanja ili jednolikog gibanja du pravca?

U sluaju na slici tijelo je u stanju mirovanja, budui da je suma sila na tijelo jednaka nuli; naglasimo da u ovom zakonu jo nije definirana sila.

Iz iskustva znamo da tijelo miruje na nepominoj podlozi (stolu), budui da na njega istodobno djeluju teina, G, i otpor podloge, FN, koje su jednake i suprotnog su smjera te se meusobno se ponitavaju.

F
i

r
i

=0

FN

r r r Fuk = G + F N = 0

Drugi Newtonov zakon

U drugom Newtonovom aksiomu definiraju se uvjeti u kojima se mijenja stanje mirovanja ili jednolikog gibanja du pravca. Promjena brzine tijela tijekom vremena, v/ t (akceleracija), uzrokovana je djelovanjem sile, F, na tijelo. Ako je promjena brzine konstantna, tada je i sila djelovanja konstantna. Moe se pokazati, da su sila i akceleracija proporcionalne veliine:

v t

ili

F a

faktor proporcionalnosti je masa, te se gornji izraz moe prikazati jednadbom:

F = mtr a

Masa u ovom izrazu je troma masa; ona predstavlja svojstvo tijela po kojem se ono (tijelo) odupire gibanju. Troma masa, mtr, moe se mjeriti pomou sile djelovanja i pripadne akceleracije.

mjerenje mase i teine:

masa: - mjerenjem tromosti
Poznatom silom djelujemo na tijelo i mjerimo akceleraciju. Tada emo masu izmjeriti kao mjeru tromosti tijela iz II Newtonovog aksioma:
mtroma=F/a

- vagom Na vagi se usporeuju teine tijela uz uvjet istih gravitacija jednog i drugog tijela, to je uvjetovano krakovima male udaljenosti, te je: G1 = G2 m1 g = m2 g m1 = m2 teina: - dinamometrom Sjetimo se zakona o djelovanju sile na oprugu: F = kx, ili G = kx

TROMA I TEKA MASA, mtr i mgr Drugi Newtonov zakon dakle, definira tromu masu kao mjeru tromosti tijela, prikazujui je u opem obliku jednadbe sile, F = m a Naglasimo: masa je jedno od osnovnih svojstava tvari i jedan od glavnih pojmova u klasinoj fizici i mehanici. U poglavlju o osnovnim vrstama sila definirana je i teka masa u objanjenju gravitacijske sile. U izrazu za gravitacijsku silu teka masa predstavlja ono svojstvo koje je uzrokom gravitacijskog privlaenja ili gravitacijskog polja. Zato se teka masa naziva i gravitacijskom masom, odnosno gravitacijskim nabojem. Eksperimenti pokazuju, da je omjer teke i trome mase uvijek isti, te se te dvije mase po veliini ne mogu razlikovati. Radi toga emo i jednu i drugu masu obiljeavati s istim znakom, m.

r r F = mtr a
mtr

FN

Fv

mtr

Fv

r m, gr ,1 m gr , 2 Fg = G r r2
mgr,1 r mgr,2

Primjere ovog zakona susreemo u svakodnevnom ivotu: sudari, reaktivno gibanje (raketa, mlazni avion), djelovanje tijela na podlogu; u sudara moemo prikazati sile akcije i reakcije:

m1, v1

m2, v2

F21

m1, v1

m2, v2

-F12
tijela prije sudara

tijela nakon sudara

sudar

Trei Newtonov zakon

Trei Newtonov zakon definira meudjelovanje dvaju tijela. Ako tijelo mase m1 djeluje na tijelo mase m2 silom F12, tada i tijelo mase m2 djeluje na tijelo mase m1 jednakom silom po iznosu, ali suprotnog smjera F21:

r r F12 = F21

Trei zakon mehanike Newton je izrazio na nain: svakom djelovanju (akciji) uvijek je suprotno protudjelovanje (reakcija). Djelovanja dvaju tijela jednoga na drugo uvijek su jednaka i suprotnog smjera.

1 kilogram
slika a slika b Mjerna jedinica mase je 1 kilogram (kg), koja je ujedno jedna od osnovnih mjernih jedinica. Meunarodno prihvaen uzorak tijela mase 1 kg zove se etalon (prauteg), koji se uva u Muzeju utega i mjera u Sevresu pokraj Pariza , slika a. Osnovni etalon je valjak sainjen od smjese platine i iridija slika b; kopije etalona nalaze se u Uredima za mjere i utege (standarde) du itavog svijeta.

Gibanje du ravne podloge FR

Na tijelo djeluju sile: teina, G, i vanjska sila ovjeka, Fv, pod nekim kutom, , prema gore. Rezultantna sila jednaka je: FR = Fv, x - FTR. U ovom primjeru vano je naglasiti da je sila trenja uzrokovana dvjema silama koje su okomite na podlogu; teina tijela, G, i komponenta vanjske sile na tom istom pravcu, Fv, y suprotnog smjera (slika). Radi toga je sila, FTR, trenja jednaka:

FTR

Fv, y

Fv, x

F
i =1

r
, i

r r = G Fv y

n r r r FTR = F , i = G Fv y i =1

Gibanje du ravne podloge

Na tijelo djeluju sile: teina, G, i vanjska sila ovjeka, Fv, pod nekim kutom, , prema dolje. Rezultantna sila jednaka je: FR = Fv, x - FTR.

n r r r FTR = F , i = G + Fv y i =1

U ovom primjeru vano je naglasiti da je sila trenja uzrokovana dvjema silama koje su okomite na podlogu; teina tijela, G, i komponenta vanjske sile na tom istom pravcu, Fv, y i istog smjera (slika) kao i vektor teine, G. Radi toga je sila, FTR, trenja jednaka:

Kosina1
Na tijelo djeluje samo teina tijela, G. U smjeru kosine djeluje komponenta teine G|| koja uvjetuje gibanje, te okomito na kosinu druga komponenta sile G koja je uravnoteena otporom podloge (kosine), FN. Rezultantna sila koja uvjetuje gibanje tijela jednaka je: FR= G|| gdje je G|| = Gsin i FR=m a, te uvrtavanjem sila u gornju jednadbu i kraenjem sa masom tijela, m, dobivamo akceleraciju tijela: aR=g sin . Na taj nain saznajemo da je gibanje tijela jednoliko ubrzano, to smo i pretpostavili budui da je sila na tijelo konstantna; II Newtonov aksiom. FN

suk
G|| G G

vuk =?

Kosina2
Na tijelo djeluje teina tijela, G i sila trenja, FTR. U smjeru kosine i opet djeluje komponenta teine G|| a suprotno toj sili djeluje sila trenja, FTR. Sila trenja je proporcionalna okomitoj sili na podlogu (ili silama, ako ih ima vie) na nain: FTR= G=, Gcos ,
gdje je konstanta proporcionalnosti, , jednaka koeficijentu trenja. Rezultantna sila koja uvjetuje gibanje tijela je u ovom sluaju je:

suk

FR G|| G G

vuk =?

Uvrtavanjem vrijednosti sila u gornju jednadbu dobivamo izraz: FR= Gsin - Gcos , iz kojeg opet kraenjem sa masom tijela, m, dobivamo akceleraciju tijela: aR= gsin - gcos =g(sin - cos ).

FR= G|| - FTR.

Kosina..nastavak

U oba sluaja, kosina1 i kosina2 tijelo vri jednoliko ubrzano gibanje du pravca kosine. Kada e se tijelo u sluaju kosina..2 gibati a) jednoliko du kosine b) mirovati ? Tijelo mora biti u ravnotei (stanju mirovanja ili jednolikog gibanja du pravca kosine; II Newtonov aksiom) to znai da zbroj sila mora biti jednak nuli. Ravnotea je mogua samo u sluaju kosina2.
Zadaci iz kosine; provjera znanja o kosini.

osnovne vrste sila (fundamental forces)

1. gravitacijska sila 2. elektromagnetska sila - ove dvije sile djeluju na velikim udaljenostima i njihove zakonitosti su utemeljene ve tokom 17-tog i 18-tog stoljea. - do poetka 20-tog stoljea jedine poznate osnovne sile. 3. sila jakih interakcija 4. sila slabih interakcija - sile koje se najee javljaju u jezgri atoma i opisuju meudjelovanje nukleona (protona i neutrona i njihove raspade), te se nazivaju i nuklearnim silama.

1. gravitacijska sila

Fg = G

m1 m2 r2

Sila koja je uzrokovana masom (tekom, gravitacijskom); djeluje izmeu dva tijela mase m1 i m2 koja se nalaze na udaljenosti r; obrnuto je proporcionalna s kvadratom meusobne udaljenosti. Ova sila djeluje du pravca koji spaja centre masa obiju masa. Gravitacijska sila je najslabija od etiri osnovne sile i uvijek je privlana. Iako je ova sila najslabija, ona je dominantna sila u svemiru.
Konstanta G u izrazu za gravitacijsku silu je opa gravitacijska konstanta koja iznosi: G = 6,6710-11N m2 kg-2

10

Isaac Newton (1643. 1727.)

Prvu kvantitativnu teoriju gravitacijske sile I. Newton je prikazao na temelju opaanja i ispitivanja u svojoj knjizi Principia, 1687. godine.

gravitacija
ubrzanje uzrokovano gravitacijskim djelovanjem Zemlje iznosi 9,81 m/s2.. u kojim uvjetima?

Ubrzanja (gravitacije) raznih tijela u svemiru izmeu sebe se jako razlikuju.

11

2. elektromagnetska sila

Fg = k

Q1 Q2 r2

Sila koja djeluje izmeu tijela nabijenih elektrinim nabojima, Q1 i Q2 , koja se nalaze na udaljenosti r. Ovisnost o meusobnoj udaljenosti je ista kao i kod gravitacijske sile; sila je obrnuto proporcionalna s kvadratom udaljenosti. Ova sila moe biti privlana i odbojna, ovisno o vrsti naboja (pozitivnih ili negativnih). k je kulonska konstanta koja iznosi: k = 910 9 N m2 C -2

Charles-Augustin de Coulomb
(1736-1806)
Kvantitativna ispitivanja sila izmeu elektriki nabijenih tijela vrena su izmeu 1777-1785. godine na torzionoj vagi, te je 1785. godine prikazan konaan oblik zakona.

James Clerk Maxwell

(1831-1879)
ujedinio je koncept elektriciteta i magnetizma u teoriji elektromagnetizma, 1865. godine, po kojoj je medij prijenosa elektrine i magnetske sile elektromagnetsko polje.

12

3. Nuklearna sila jakih interakcija (strong nuclear force)

najjaa osnovna sila sila izmeu nukleona, (protona i neutrona); p-p, n-n, p-n djelovanje na kratkim udaljenostima, r 10-15 - 10-14 m, to je veliina jezgre atoma

4. Nuklearna sila slabih interakcija (weak nuclear force)

p
+1 1

n + e +
0 1 +1 0

sila koja uzrokuje raspad protona ili neutrona u jezgri atoma 10-13 puta je slabija od elektromagnetske sile djeluje na udaljenostima 10-18 - 10-16 m tokom raspada iz jezgre izlaze pozitroni (e-)ili elektroni (e+) raspadom protona oslobaa se energija u obliku neutrina , , dok se raspadom neutrona oslobaa antineutrino, .

1 n10 p1+1 + e0 +

13

http://hyperphysics.phy-astr.gsu.edu/hbase/forces/funfor.html#c1

14