KATOLIKA CRKVA U BOSNI I HERCEGOVINI

Banja Luka

Sarajevo Mostar Izdaje: Katolika tiskovna agencija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine Sarajevo, 2002.

Trebinje

Na podruju BiH kranstvo se pojavljuje, najvjerojatnije, svega nekoliko desetljea nakon njegova osnutka. Naime, apostol Pavao u svojoj Drugoj poslanici Timoteju, koju je napisao u zatvoru u Rimu 67. godine, veli da je njegov uenik Tit otiao u Dalmaciju a tim imenom se tada nazivala pokrajina koja je obuhvaala i vei dio dananje BiH. Iz dokumenata pokrajinskih sabora u ondanjoj Saloni (6. st.) saznaje se da su na podruju dananje BiH tada postojale barem etiri biskupije koje su sve bile sufragani Salone. Pred naletom barbarskih plemena nestat e dobrim dijelom ove stare kranske kulture ali e kristijanizacijom ovih plemena kranstvo i crkvena organizacija opet za ivjeti. U poetku ovim dijelom Crkve upravljaju biskupi ija su sjedita bila na okolnim podrujima a tek kasnije rimski pape osnivaju biskupiju Trebinje (prije 1022.), biskupiju Bosna (Vrhbosna, vjerojatno 1067.) dok je Duvno o ivljeno oko 1300. god. Odmah poslije osnutka Reda na ovo podruje doli su dominikanci a 1291. i franjevci s nakanom da pomognu domaim sveenicima glagoljaima u borbi protiv bosanskih heretika. Kasnije franjevci preuzimaju vodstvo ove Crkve jer je u 14. st. bosanski biskup protjeran u akovo, trebinjski u Dubrovnik a posljednji biskup Duvna imenovan je 1653. Dominikanci se povlae u 14. st. a glagoljai e se ugasiti polovicom 19. st. Nakon to su Turci zauzeli Bosnu (1463.) i Hercegovinu (1482.), stanje Crkve se jo vie pogoralo. Stoga, ne bi li nekako doskoila neodr ivu stanju da neka pokrajinska Crkva nema biskupa, Sveta Stolica imenuje, poevi od 1735., jednoga apostolskog vikara s biskupskim redom za cijelu BiH osim Trebinja a od 1846. jednoga za Bosnu a drugoga za Hercegovinu. Franjevaka provincija je dijeljena u vie navrata a 1757. svedena na tursku pokrajinu BiH. Unutar granica apostolskoga vikarijata Hercegovine osnovana je 1852. nova kustodija koja je 1892. proglaena provincijom. Tijekom otomanske vlasti katolici su esto bili proganjani. Brojni su preli na islam a ta vlast je s istoka planski dovodila pravoslavno stanovnitvo pa se broj katolika stalno smanjivao a konfesionalna karta mijenjala. Ponovna uspostava redovite crkvene uprave u BiH bila je mogua istom nakon odlaska turske vlasti i dolaska austro-ugarske na ovo podruje (1878.) pa je 1881. papa Leon XIII. osnovao Vrhbosansku metropoliju koju od poetka sainjavaju: Vrhbosanska nadbiskupija sa sjeditem u Sarajevu te biskupije Mostarsko-duvanjska sa sjeditem u Mostaru i Banjaluka sa sjeditem u Banja

Luci. U sastav ove metropolije ukljuena je 1890. i Trebinjska biskupija kojom otada upravlja mostarski biskup kao njezin apostolski upravitelj. Ustrojstvo Katolike crkve u BiH i danas je takvo s tim da od 1994. u BiH djeluje posebna biskupska konferencija. Na podruju BiH do posljednjega rata djelovalo je deset grkokatolikih upa (Ukrajinci) s oko 5.000 vjernika koji pripadaju Kri evakoj eparhiji. U BiH djeluju i dvije franjevake provincije (OFM) sa sjeditima u Sarajevu i Mostaru te etiri provincije asnih sestara: kolskih sestara franjevaka (Mostar, Sarajevo), Milosrdnih sestara sv. Vinka Paulskoga (Sarajevo) i Sestara slu avaka Malog Isusa (Sarajevo). Uz to, vie drugih enskih redovnikih zajednica ima na ovom podruju svoje samostane i kue. Propovijeda se na hrvatskom jeziku. U pastoralu djeluju biskupijski sveenici i franjevci dok trapisti, isusovci i dominikanci vode po jednu upu. Uz njih u upnom pastoralu, katehezi, prosvjeti i bolnicama rade lanice razliitih enskih redovnikih zajednica. Tijekom povijesti broj i postotak katolika u BiH se mijenjao a u posljednjih 600 godina postotak se stalno smanjivao dok su se tijekom posljednjega rata i broj i postotak gotovo prepolovili. Svi katolici, osim malih grupa, su Hrvati a danas ih je oko 450-500.000. U svim biskupijama vrlo je aktivan Caritas u ubla avanju ratnih i poratnih problema.

Godina 1400.-1450. 1879. 1885. 1895. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001.

Broj katolika u BiH oko 750.000 209.391 265.788 334.142 434.061 440.431 557.836 614.123 654.227 711.665 772.491 758.140 760.852 oko 450-500.000

Postotak katolika u BiH oko 87,21% 18,08% 19,88% 21,31% 22,87% 23,48% 24,01% 23,9% 23,0% 21,7% 20,6% 18,4% 17,4% oko 10-12%

Sarajevska nadbiskupija osnovana je 1881. Prije rata imala je oko 528.000 vjernika a danas ih je oko 215.000. Pastoral, osim dviju upa, vode biskupijski sveenici i franjevci. Na njezinu podruju djeluju dva mala sjemenita (franjevako u Visokom i biskupijsko u Travniku), dvije bogoslovije u Sarajevu (franjevaka i biskupijska) i pet katolikih kolskih centara (Sarajevo, Travnik, Zenica, Tuzla, epe). Tijekom posljednjega rata protjerano je oko 50% vjernika a dio ih je ubijen. U Sarajevu sjedite imaju provincija OFM i provincije triju enskih redovnikih zajednica. Obje bogoslovije izdaju strune asopise a franjevci mjesenik

Katedrala u Sarajevu

Katedrala u Banja Luci

"Svjetlo rijei". Nadbiskup je kardinal Vinko Pulji a pomoni biskup Pero Sudar. Banjaluka biskupija osnovana je 1881. U pastoralu djeluju biskupijski sveenici, franjevci i trapisti. Na podruju Biskupije nema sjemenita ni sjedita provincija ali djeluje Teoloki institut. Prisutne su i redovnice. Oko 2/3 vjernika je tijekom rata moralo napustiti svoje upe i jo se ne mogu vratiti. Sada ih je oko 50.000. Povremeno izlazi "Glasnik". Biskup je Franjo Komarica, sada predsjednik Biskupske konferencije.

Ratne tete u Sarajevskoj nadbiskupiji

POTPUNO UNITENO od srpskih snaga TEKO OTEENO od srpskih snaga OTEENO od srpskih snaga UKUPNO STRADALO od srpskih snaga

Ratne tete u Banjalukoj biskupiji

POTPUNO UNITENO od srpskih snaga TEKO OTEENO od srpskih snaga OTEENO od srpskih snaga UKUPNO STRADALO od srpskih snaga 35 48 41 40 7 32 203 1 1

Ukupno

Ukupno

Ukupno

Ukupno

Ukupno

Ukupno

Ukupno

upne crkve Ostale crkve Kapele upne kue i ostali upni objekti Samostani Groblja UKUPNO:__

1 7 19 9

43 28 35 44 5

44 35 54 53 5 8 199

14 13 23 19 3 26 98

20 22 21 33 6 14 116

34 35 44 52 9 40 214

22 17 52 21 2 34 148

21 11 27 27 2 41 129

43 28 79 48 4 75 277

37 37 94 49 5 68 290

84 61 83 104 13 55 400

121 98 177 153 18 123 690

8 44

155

upne crkve Ostale crkve Kapele upne kue i ostali upni objekti Samostani Groblja UKUPNO:

16 23 9 6 2 0 56

16 23 9 6 2 0 56

8 14 10 19 1 13 65

8 14 10 19 1 13 65

11 11 22 15 4 19 82

11 11 22 15 4 20 83

1 1

7 32 204

Ukupno 35 48 41 40

Mostarska biskupija osnovana je 1881. U pastoralu djeluju biskupijski sveenici i franjevci. Na podruju Biskupije nema sjemenita ali djeluje Teoloki institut u Mostaru i katoliki kolski centar u Konjicu. U Mostaru sjedite imaju provincija OFM i provincija jedne enske redovnike zajednice. Biskupija broji oko 200.000 vjernika. Tiskaju

se dva mjesenika: "Naa ognjita" i "Crkva na kamenu". Biskup je Ratko Peri.

Trebinjska biskupija je najstarija ali i najmanja u BiH. Osnovana je prije 1022. Broji oko 15-

Katedrala i Biskupski ordinarijat u Mostaru

Katedrala u Trebinju

20.000 vjernika. Od poetka 19. st. nema vlastitoga biskupa. Od 1890. njome upravlja biskup iz Mostara kao njezin stalni apostolski upravitelj. Na njezinu podruju nema sjemenita ni sjedita redovnikih provincija a u pastoralu djeluju samo biskupijski sveenici. Apostolski administrator biskupije je Ratko Peri.

Ratne tete u biskupijama Mostar i Trebinje

Obnova poruenih i oteenih crkvenih objekata u svim biskupijama

upne kue i ostali upni objekti

upne crkve

Ostale crkve

Kapele

Samostani

Sarajevo Mostar-Trebinje Banja Luka Sarajevo Mostar-Trebinje Banja Luka

13 11 12 54 12 6

obnovljeno 8 6 5 12 8 obnova u tijeku 9 15 8 6 -

17 13 18 59 11 4

5 2 5 8 4 2