I.

GIMNAZIJA AVENIJA DUBROVNIK 36 ZAGREB

OPA KULTURA
GEOGRAFIJA
Pripreme maturanata za prijemni ispit na Filozofskom fakultetu

Marina Mileti, prof. eljka Polan, prof. Zagreb, sijeanj 2008.

GEOGRAFIJA
GEOGRAFIJA = znanost koja prouava rairenost i meusobni odnos prirodnih pojava i rezultata drutvenog rada materijaliziranog na Zemljinoj povrini. - gr. Gea = Zemlja, grafein = pisati - osniva geografije- Eratosten (3. st. pr. K.) - Anaksimander -izradio prvu poznatu kartu - Krateas - izradio je prvi globus - Ptolomej -utemeljio geocentrini sustav - ITINERARI = putne karte koje su izraivali Rimljani - Al Idrisi- najvei arapski kartograf - PORTULANI pomorske karte (srednji vijek) - doba velikih geografskih otkria - Kolumbo, 1492. g. - 19. st. razvoj moderne geografije- Alexander von Humboldt i Karl Ritter - podjela geografije: 1. OPA GEOGRAFIJA A) PRIRODNA (FIZIKA) GEOGRAFIJA: - klimatologija - hidrogeografija (vode na Zemlji) - geomorfologija (reljef) - zoogeografija (ivotinjski svijet) - geobotanika (biljni svijet) - pedogeografija (tlo)... 2. REGIONALNA GEOGRAFIJA B) DRUTVENA (SOCIJALNA) GEOGRAFIJA: - demogeografija (stanovnitvo) - ruralna geografija (selo i primarni sektor) - urbana geografija (gradove) - industrijska geografija - prometna geografija - turistika geografija....

SVEMIR
- astronomija = znanost koja se bavi istraivanjem svemira = prostor koji nas okruuje do udaljenosti od 15 mlrd gs - postanak svemira Veliki prasak kataklizmika eksplozija guste, vrue, supermasivne kugle male veliine, iz koje je materija izbaena u svim smjerovima - jedinice za mjerenje udaljenosti: a) astronomska jedinica (srednja udaljenost zemlje od Sunca) 1 aj = 149,6 x 106 km b) svjetlosna godina ( udaljenost koju svjetlost u vakumu prijee u 1 godini) 1 gs = 9, 46 x 1012 km c) parsec ( udaljenost s koje kut paralakse zvijezde iznosi 1) 1 pc = 3,26 gs = 3,085 x 1013 km - osnovni objekti svemira = galaktike (galaksije) - kvazari = galaksije u nastanku - zvijezde - razlikuju se prema: a) sjaju - mjeri se zvjezdanom veliinom b) boji ovisi o povrinskoj temperaturi: najtoplije zvijezde ( > 30 000 K ) = plave boje manje tople zvijezde ( 5 000 6 000 K ) = ute boje hladnije zvijezde ( < 3 000 K ) = crvene boje c) veliini najmanje = bijeli patuljci (manje od Zemlje, a masa im je kao masa Sunca) - najvee = divovi ili super divovi -pulsari = emitiraju pulsirajue radio valove - nastaju eksplozijom velike zvijezde = supernove - eksplozijom supernove mogu nastati i crne rupe - luminozitet = energija zraenja zvijezde

SUNEV SUSTAV - galaksija = Mlijena staza (Mlijeni put) ili Kumov(sk)a slama - Mlijena staza spiralna galaksija - dva dijela: disk i korona - Sunev sustav: 1. Sunce = zvijezda- plinovito svemirsko tijelo koje zrai toplinu i svjetlost = mlada i sjajna zvijezda, nastala prije 5 mlrd godina = temperatura na povrini = 5 800 C 2. planeti (8) = svemirska tijela koja se pod utjecajem Suneve gravitacije gibaju oko Sunca po eliptinim putanjama u smjeru obrnutom od kazaljke na satu = prema udaljenosti od Sunca: MERKUR VENERA zvijezda Danica ZEMLJA satelit = Mjesec MARS crveni planet JUPITER najvei planet, ima 16 satelita: Io, Europa, Ganimed, Kalisto.... SATURN- ima prsten i 18 satelita: Titan...... URAN kotrlja se oko Sunca, ima 15 satelita NEPTUN 8 satelita 3. sateliti = tijela koja prate planete, u Sunevom sustavu = 61 4. planetoidi = mali planeti = prvi otkriven i najvei Ceres 5. kometi = mala tijela graena od smjese smrznutih plinova, stijenja i metala ( zvijezde repatice) 6. meteori = svemirska tijela koja prolaze kroz Zemljinu atmosferu i pri tome se zapale 7. meteoriti = meteori koji padnu na Zemlju

-GEOCENTRINI SUSTAV (Ptolomej, 2. st.) = shvaanje da je Zemlja u sreditu svemira i da se sve okree oko nje -HELIOCENTRINI SUSTAV (Kopernik, 16. st.) = shvaanje da je Sunce u sreditu svemira

ZEMLJA
- P = 510 milijuna km, O = 40 000 km (duljina ekvatora), V = 1 083 mlrd km GIBANJA ZEMLJE 1. ROTACIJA = okretanje Zemlje oko svoje osi u smjeru Z I = traje 24 h = posljedica rotacije je izmjena dana i noi = najveu brzinu rotacije imaju toke na ekvatoru (1 674 km/h) = polovi ne sudjeluju u rotaciji!!! 2. REVOLUCIJA = okretanje Zemlje oko Sunca po ekliptici u smjeru obrnutom od kretanja kazaljke na satu = traje 365 dana, 5 h, 48 min, 46 s = tropska godina = posljedice su izmjena godinjih doba i nejednako trajanje dana i noi = PERIHEL = toka u kojoj je Zemlja najblia Suncu (147 mil. km) = 3. sijenja AFEL = toka u kojoj je Zemlja najdalje od Sunca (152 mil. km) = 4. srpnja = 21. 3. proljetni ekvinocij (ravnodnevica) = Suneve zrake padaju okomito na ekvator 21. 6. ljetni suncostaj (solsticij) = Suneve zrake padaju okomito na sjevernu obratnicu 23. 9. jesenski ekvinocij (ravnodnevica) = zrake padaju okomito na ekvator 21. 12. zimski suncostaj (solsticij) = Suneve zrake padaju okomito na junu obratnicu 3. PRECESIJA = gibanje Zemljine osi koja pri tome opisuje stoac 4. NUTACIJA = pojava nabora na bazi stoca koji nastaje precesijom

VRIJEME a) mjesno (lokalno) vrijeme odreeno je kulminacijom Sunca na meridijanu (1 = 4 min.) b) pojasno vrijeme 24 vremenske zone = 1 zona = 15 g. d. = 1 h - kada idemo na istok, dodajemo sate; a kada idemo na zapad, oduzimamo ih!!! - zapadnoeuropska zona = 7 30' W - 7 30' E - naa zona srednjoeuropska zona vrijeme prema meridijanu 15 E - datumska granica = uglavnom prati 180. meridijan = ako je prelazimo Z I preskaemo 1 dan I Z ponavljamo isti dan ORIJENTACIJA = odrediti svoj poloaj na povrini Zemlje u odnosu na glavne strane svijeta - Sjevernjaa = cirkumpolarna zvijezda u zvijeu Malog Medvjeda - kompas (busola) Italija, 14. st. - magnetna igla pokazuje smjer magnetnih polova Zemlje - kut magnetske deklinacije = kut kojeg magnetska igla zatvara sa smjerom geografskog pola - izogone = linije koje na geografskoj karti povezuju mjesta iste magnetske deklinacije - rue vjetrova (vjetrulje): a) romanska 8 smjerova b) germanska 16 smjerova -AZIMUT = kut kojeg zatvara neki poloaj sa smjerom sjevera, a odreuje se u smjeru kazaljke na satu - KURS = kut izmeu smjera sjevera i smjera kretanja - ORTODROMA = najkraa udaljenost izmeu dvije toke na Zemljinoj povrini - LOKSODROMA = ravna crta kursa koja sijee meridijane pod stalnim kutom - GPS (globalni poloajni sustav) najsuvremenije sredstvo orijentacije

MJERENJE VISINA NA ZEMLJI 1. nadmorska (apsolutna) visina = okomita udaljenost toke od srednje razine mora (normalne nule) DEPRESIJA = toke na kopnu koje se nalaze ispod razine mora (najvea depresija = Mrtvo more (- 394 m), Dolina smrti (- 85 m), Kaspijsko jezero (- 28 m )) KRIPTODEPRESIJA = dno jezera je ispod razine mora, a povrina je iznad razine mora (Bajkalsko jezero: razina 454 m, a dno 1 287 m) 2. relativna visina = razlika dviju apsolutnih visina

RELJEF
- GEOMORFOLOGIJA = znanstvena disciplina koja prouava osobine, nastanak, razvoj te suvremenu dinamiku reljefa Zemljine povrine = sve neravnine i oblici Zemljine povrine nastali djelovanjem unutranjih (endogenih) i vanjskih (egzogenih) sila i procesa GRAA ZEMLJE 1. ZEMLJINA KORA a) kontinentska kora (SiAl) debljina 35 40 km b) oceanska kora (SiMa) debljina 4 20 km 2. ZEMLJIN PLAT (OMOTA) debljina 2 880 km 3. ZEMLJINA JEZGRA NiFe, r = 3 450 km -LITOSFERA = Zemljina kora + gornji dio plata -Moho-sloj (ploha Mohoroviieva diskontinuiteta) = granica razliitih brzina irenja potresnih valova na dubini od 54 km - Gutenbergov diskontinuitet = nalazi se na dubini od 2 900 km, znai dijeli donji dio Zemljinog plata od Zemljine jezgre - geotermijski stupanj = za svaka 33 m dubine temperatura Zemlje raste za 1 C

-Zemljina kora LITOSFERNE PLOE Euroazijska, Afrika, Sjevernoamerika, Junoamerika, Pacifika, Australsko-indijska, Antarktika, Cocos, Nasca...

- teorija globalne tektonike ploa (Wegener, 1912.) = stalno pomicanje litosfernih ploa, zbog krunog strujanja tvari u Zemljinom platu -prakopno Pangea Laurazija (na sj. hemisferi) i Gondvana (na j. hemisferi) dananji kontinenti - granice litosfernih ploa: 1. KONSTRUKTIVNE = razmicanje (spreading) litosfernih ploa = nastaju srednjooceanski hrptovi 2. DESTRUKTIVNE = podvlaenje (subdukcija) jedne litosferne ploe pod drugu = a) oceanska pod kontinentsku nastaje dubokomorski jarak i ulanani planinski lanac b) oceanska pod oceansku nastaje dubokomorski jarak c) kontinentska pod kontinentsku nastaje ulanani planinski lanac 3. KONZERVATIVNE = horizontalno pomicanje dviju ploa = nastaju rasjedi (npr. San Andreas granica Pacifike i Sjevernoamerike ploe) -minerali = nakupine atoma, iona i molekula meusobno povezanih razliitim vezama i silama = a) KRISTALI = tijela pravilne grae (kvarc, gips...) b) AMORFNI minerali = nepravilne (staklaste) grae (opal) - najzastupljeniji elementi u Zemljinoj kori = kisik i silicij - mineralogija = znanstvena diciplina koja prouava minerale - stijene = nakupine minerala u razliitim omjerima = podjela prema postanku: 1. ERUPTIVNE (VULKANSKE, MAGMATSKE) 2. TALONE (SEDIMENTNE) najrairenije na Zemljinoj povrini (75 %) 3. METAMORFNE (IZMIJENJENE) -petrologija = znanstvena disciplina koja prouava stijene

GEOLOKA PROLOST ZEMLJE - prvi ivot: prije 3,8 3,6 mlrd godina GEOLOGIJA = znanost o razvoju Zemlje, njenoj grai i sastavu PALEONTOLOGIJA = znanost koja prouava fosile (ostaci biljaka i ivotinja)

ERA
Kenozoik

PERIOD
kvartar tercijar kreda jura trijas perm karbon devon silur ordovicij kambrij algonkij arhaik

EPOHA
holocen pleistocen

OROGENEZA

TRAJANJE
65 mil. godina

alpska 160 mil. godina

Mezozoik

hercinska 350 mil. godina kaledonska

Paleozoik

Prekambrij

4,5 mlrd. godina

ENDOGENI PROCESI 1. boranje, rasjedanje, navlaenje dio su OROGENEZE = proces stvaranja planina epirogenetski pokreti TRANSGRESIJA = podizanje razine mora REGRESIJA = povlaenje mora uslijed izdizanja kopna 2. globalna tektonika ploa 3. vulkanizam sve pojave vezane za izbijanje magme iz unutranjosti prema povrini Zemlje izbacuje se: lava, tuf, lapili, vulkanske bombe.... uz vulkane se javljaju i pukotine kroz koje izbijaju: vodena para FUMAROLE sumporovodik SOLFATARE ugljik-dioksid MOFETE GEJZIRI = povremena topla vrela koja pod tlakom vodene pare u razliitim razmacima izbacuju vodu (; Old Faithfull, Steamboat....) termalni izvori mineralni izvori vulkani: Vezuv, Etna, Mauna Kea, Mauna Loa, Fudijama, Popcatepetl, Stromboli..... 4. seizmizam ili potresi = iznenadna i kratkotrajna podrhtavanja Zemljine kore HIPOCENTAR = mjesto u unutranjosti Zemlje u kojem nastaje potres EPICENTAR = toka na povrini Zemlje tono iznad hipocentra a) RICHTEROVA ljestvica = mjeri koliinu osloboene energije (0 - 10) b) MERCALLIJEVA ljestvica = mjeri posljedice (0 12) PACIFIKI VATRENI PRSTEN EGZOGENO MODELIRANJE 1. DENUDACIJA = razaranje Zemljine povrine pod utjecajem egzogenih sila i procesa a) EROZIJA = mehaniko razaranje stijena djelovanjem vode, vjetra, leda... b) DERAZIJA = mehaniko razaranje stijena djelovanjem gravitacije (spiranje, klienje soliflukcija) c) KOROZIJA = kemijsko razaranje topljivih stijena 2. RIJENI (FLUVIJALANI) RELJEF rijeno korito: a) gornji tok korito ima popreni presjek V - vodopadi i brzaci b) srednji tok MEANDAR = rijeni zavoj - MRTVAJA = odsjeeni dio meandra c) donji tok - ADA = rijeni akumulacijski otoci - DELTA = razgranato rijeno ue rijena terasa = zaravnjene povrine na dolinskim stranama , ocijeene su i imaju veliko drutveno znaenje naplavna ili aluvijalna ravan (poloj) = vezane su za iroke doline smanjenog pada i za nizine = akumulacija + bona erozija 3. OBALNI (MARINSKI I JEZERSKI) RELJEF - ABRAZIJA = razaranje obale djelovanjem valova - KLIF ili STRMAC = nastaje abrazijom strmih obala - akumulacijski oblici: - PJEANI SPRUD = izdueni nasip od nanesenog materijala - LAGUNA = nastaje zatvaranjem dijela plitkog mora pjeanim sprudovima - LIMAN = morski zaljev nastao spajanjem jednog kraja pjeanog spruda s obalom - TOMBOLO = otok spojen pjeanim sprudom s obalom - OBALNE DINE - ESTUARIJ = ljevkasto rijeno ue - RIJAS = potopljeno rijeno ue - FJORD = zaljevi nastali potapanjem ledenjakih dolina - ATOL = prstenasti koraljni greben koji zatvara relativno plitku lagunu - dalmatinski tip obale = otoci su paralelni s obalom

4. EOLSKI RELJEF - rad vjetra (eolska erozija): a) DEFLACIJA = vjetar prenosi estice pijeska i praina = nastaju DINE ili SIPINE (BARHANA pravilna dina) b) KORAZIJA = estice noene vjetrom udaraju o stijenu i razaraju je = nastaje PUSTINJSKA GLJIVA ili GUR - rairenost pustinja na Zemlji uvjetovana je: a) geografskim poloajem (pustinje Sj. Afrike, JZ Azije, J. Afrike i Australije) b) reljefnom izoliranou ( Mohave, Patagonija, Kalahari) c) kontinentalnou ( Kizil-Kum, Kara-Kum, Gobi, Takla Makan) d) tokom hladnih morskih struja uz obalu ( Atacama, Namib, Baja de California) - pjeana pustinja = ERG (Afrika), KUM (Azija) - kamena pustinja = HAMADA (Sahara) - ljunkovita pustinja = SERIR (Libijska pustinja) - glinovita pustinja = TAKIR - VADI (Sahara), CREEK (Australija) = suha rijena korita, dokaz vlanijeg razdoblja u prolosti

5. LEDENJAKI (GLACIJALNI) RELJEF - led se formira iznad snjene granice (na visini iznad koje padne vie snijega nego to se moe otopiti); pr. Grenland = 0 m, Alpe = 3 000 m, Kilimanjaro = 5 000 m - ledene mase: a) LEDENJACI (GLEERI) b) LEDENI POKROVI (Antarktika, Grenland) - EGZARACIJA = razaralaki rad ledenjaka - reljefni oblici: - CIRK (KRNICA) = amfiteatralno udubljenje u vrnim dijelovima visokih planina - LEDENJAKE DOLINE = ledom preoblikovane rijene doline = popreni presjek u obliku slova U - FJORD = zaljevi nastali potapanjem ledenjakih dolina - FJELD = ledenjaka visoravan - MORENA = nakupine materijala kojeg je nosio ledenjak - MERZLOTA (PERMAFROST) = stalno smrznuto tlo 6. KRKI RELJEF - specifian reljef na topivim stijenama (vapnenac, dolomit, sol i gips) - krki reljefni oblici: a) povrinski KAMENICE = iroka udubljenja KRAPE = otri ljebovi na stijenama PONIKVE (VRTAE) = udubine (promjera do 200 m) UVALE = izduena udubljenja do 1 000 m POLJA U KRU = najvea udubljenja u kru = vana za ivot ljudi i okupljanje naselja = Imotsko, Krbavsko polje... b) podzemni JAME = vertikalni kanali SPILJE (PEINE) = horizontalni kanali piljski nakit = STALAKTITI STALAGMAT STALAGMITI - malo povrinskih tokova, ali obilje vode u podzemlju - PONORNICA = tekuica koja nakon povrinskog toka ponire u podzemlje

KLIMA - ATMOSFERA = plinoviti omota oko Zemlje, debljine od 5 000 (6 000) km do 10 000 km
= sastav: duik (78 %), kisik (21 %), ugljini dioksid (0,03 %) + primjese - struktura atmosfere: TROPOSFERA STRATOSFERA do 40 km visine = OZONOSFERA MEZOSFERA do 80 km TERMOSFERA (IONOSFERA) do 400 km EGZOSFERA iznad 1 000 km visine - VRIJEME = trenutno stanje atmosfere nad odreenim prostorom KLIMA = prosjeno stanje atmosfere nad odreenim prostorom (prati se vrijeme 30-ak godina) KLIMATSKI ELEMENTI 1.SUNEVO ZRAENJE (RADIJACIJA) a) direktna = 30 % b) indirektna (difuzna) = 18 % (do Zemlje dolazi reflektirajui se kroz atmosferu) - INSOLACIJA = trajanje sijanja sunca IZOHELE = linije koje na kartama povezuju mjesta s istom insolacijom 2. TEMPERATURA ZRAKA = stupanj topline - IZOTERME = linije koje na kartama povezuju mjesta istih temperatura - vertikalni gradijent temperature = svakih 100 m n. v., temperatura zraka smanjuje se za 0,5 C - inverzija temperature = temperatura zraka raste s porastom n. v. - najnia izmjerena temperatura: sj. hemisfera = Ojmjakon (Sibir) = - 71 C j. hemisfera = Antarktika = - 89 C najvia izmjerena temperatura: Libija = 57,8 C 3. TLAK ZRAKA = pritisak to ga stupac zraka ini na jedininu povrinu - IZOBARE = linije koje na karti povezuju mjesta iste vrijednosti tlaka zraka - barometrijska stopa = na svakih 10 m visine stupac ive smanji se za 1 mm - normalan tlak zraka = 1 013 hPa podruje niskog tlaka zraka = CIKLONA podruje visokog tlaka zraka = ANTICIKLONA - raspored tlaka zraka na Zemlji: ekvator = N obratnice = V via temp.zraka = nii tlak zraka polarnice = N vea vlaga = nii tlak polovi = V 4. VJETAR = horizontalno strujanje zraka iz podruja visokog tlaka zraka u podruje nieg - podjela prema uestalosti puhanja: a) STALNI (PLANETARNI) pasati zapadni vjetrovi polarni b) PERIODINI monsuni (ljetni i zimski) tropski cikloni razliiti nazivi: CIKLON Indijski ocean HURRICAN I dio sj. Pacifika, Srednja Amerika i na Atlantiku WILLY-WILLIES Australija TAJFUNI Z obale Pacifika c) POVREMENI lokalni i dnevni vjetrovi

5. VLAGA ZRAKA - apsolutna i relativna vlaga - mjeri se higrometrom - MAGLA = nastaje kondenzacijom vodene pare pri tlu - OBLACI = nastaju kondenzacijom ili sublimacijom vodene pare u atmosferi = vrste: a) CIRUSI pahuljasti oblaci - nastaju na najveim visinama (7 13 km) b) STRATUSI slojeviti oblaci c) KUMULUSI gomilasti oblaci d) NIMBUSI kini oblaci 6. PADALINE - izdizanje zraka hlaenje kondenzacija padaline: a) reljefne b) konvekcijske c) frontalne - a) kondenzacija u atmosferi: kia, snijeg, tua b) kondenzacija pri tlu: rosa, inje, mraz - IZOHIJETE = linije koje na karti povezuju mjesta s jednakom koliinom padalina - ZENITNE KIE = svakodnevne padaline u tropsko-ekvatorijalnom pojasu

GLAVNI TIPOVI KLIME (W. Kppen) A. Tropske kine klime - praumska (Af) - savanska (Aw) B. Suhe klime - pustinjske (BW) - stepske (BS) C. Umjereno tople kine klime - umjereno tople vlane (Cf) - sredozemne (Cs) - sinijske (Cw) D. Snjeno-umske (borealne) klime - vlane borealne (Df) - suhe borealne (Dw) E. Snjene klime - klima tundre (ET) - klima vjenog mraza (EF)

VODA NA ZEMLJI - 71 % povrine Zemlje = voda (more) - svjetsko more = povezana vodena masa koju ine oceani i mora (rubni dijelovi oceana) - IZOBATE = linije koje na kartama povezuju mjesta iste dubine
SVOJSTVA MORSKE VODE 1. SALINITET (SLANOA) = prosjena koncentracija otopljenih soli (dominira NaCl) - prosjean salinitet svjetskog mora = 35 - najvei salinitet: Arapsko-perzijski zaljev i Crveno more = 41 najmanji salinitet: Baltiko more = 3 6 - Jadransko more = 38 - IZOHALINE = linije koje povezuju toke istog saliniteta - boata voda 2. TEMPERATURA srednja godinja temp. svjetskog mora = 3,8 C - srednja temp. povrine svjetskog mora = 14,7 C (za 3 C je via od srednje temp. zraka!) - temp. mora pada s dubinom do odreene dubine (IZOTERMIJA) 3. PROZIRNOST Jadransko more = 56 m 4. BOJA

GIBANJA MORSKE VODE 1. VALOVI uzroci: vjetar, potresi u podmorju ( TSUNAMI), erupcije podmorskih vulkana... 2. MORSKE MIJENE = plima i oseka - uzrok : privlana sila Mjeseca i Sunca - plimna amplituda = razlika izmeu najvie i najnie razine mora najvea u zaljevu Fundy (Kanada) = 21 m 3. MORSKE STRUJE = horizontalna gibanja morske vode - uzrok: stalni vjetrovi - skreu zbog utjecaja Coriolisove sile - tople i hladne

VODE NA KOPNU 3,5 % ukupne vode na Zemlji 1. PODZEMNE VODE VODA TEMELJNICA = voda iznad nepropusnih naslaga ARTEKA VODA = izbija na povrinu pod hidrostatskim tlakom - krki prostori: VRELA = mjesta na kojem podzemna voda izbija na povrinu VRULJE= vrela na morskom dnu 2. RIJENI TOKOVI POTOK = povremeni vodeni tok RIJEKA = stalne tekuice - porjeje = glavni tok s pritocima sliv = podruje s kojeg vode otjeu nekom moru razvodnica = linija koja odvaja porjeja i slivove ENDOREIKA PODRUJA = u njima vode ne otjeu u more, nego u unutranja jezera AREINA PODRUJA = podruja bez tekuica - rijeni reim: pluvijalni, nivalni i mjeoviti 3. JEZERA = nakupine vode u kopnenim udubljenjima - podjela prema postanku: tektonska, vulkanska, ledenjaka, rijena, krka i umjetna

PRIRODNO-GEOGRAFSKA PODRUJA - tropske kine ume = praume u Amazoniji = SELVASI - mangrove ume = u niskim primorjima tropa, u podruju plime i oseke - SAVANE = zajednica visokih trava u Venezueli = LLANOS U Brazilu = CAMPO CERRADO (KAMPOS) - STEPE = zajednica niskih trava Euroazija = stepe Sj. Amerika = PRERIJA J. Amerika = PAMPE - mediteranska vegatacija: uma hrasta crnike MAKIJA GARIG kamenjar - TAJGA = crnogorine ume sjevernih predjela Sjeverne Amerike i Euroazije - TUNDRA = zajednica liajeva i mahovina u polarnim predjelima
- DEZERTIFIKACIJA = proces irenja pustinja

STANOVNITVO
- DEMOGEOGRAFIJA = znanstvena disciplina unutar geografije koja prouava stanovnitvo - 6 300 000 000 stanovnika (2005.) - listopad 1999., Sarajevo = estmilijarditi stanovnik Zemlje - 1987., Zagreb = petmilijarditi stanovnik Zemlje - prvi ovjek prije 2 milijuna godina pleistocen - Homo Sapiens prije oko 50 000 g. - EKUMENA = naseljen dio Zemlje ANEKUMENA = nenaseljeni prostori SUBEKUMENA = povremeno naseljeni prostori - broj stanovnika nekog podruja moe se mijenjati na dva naina: 1. PRIRODNO KRETANJE STANOVNITVA odrednice: NATALITET = stopa rodnosti MORTALITET = stopa smrtnosti PRIRODNA PROMJENA = natalitet mortalitet (u ) FIZIOLOKI NATALITET = najvii mogui natalitet, oko 60 FERTILITET = plodnost VITALITET = ivost TEORIJA DEMOGRAFSKE TRANZICIJE = prijelaz s visokih stopa nataliteta i mortaliteta s malim i nepostojanim prirodnim prirastom na niske stope nataiteta i mortaliteta s malim, ali postojanim prirodnim prirastom (tri etape) 2. PROSTORNO KRETANJE STANOVNITVA (MIGRACIJE) uzroci: a) PUSH faktori potisni b) PULL faktori - privlani EMIGRACIJA = iseljavanje IMIGRACIJA = useljavanje ODLJEV MOZGOVA = iseljavanje mladog obrazovanog stanovnitva - popis stanovnitva (CENZUS) 1. popis u Hrvatskoj = 1857. g. - u veini zemalja provodi se, u pravilu, svakih 10 godina

POPULACIJSKE POLITIKE a) EKSPANZIVNA = nastoji se poveati stopa rasta stanovnitva ili je odrati na postojeoj razini b) RESTRIKTIVNA = cilj je sprjeiti daljnji porast broja stanovnika c) REDISTRIBUTIVNA = cilj je osigurati povoljniji razmjetaj stanovnitva d) EUGENIKA = cilj je podignuti kvalitetu ivota

BIOLOKI SASTAV STANOVNITVA a) SPOLNI SASTAV KOEFICIJENT MASKULINITETA = udio M na 100 ili 1 000 KOEFICIJENT FEMINITETA = udio na 100 ili 1 000 M - DIFERENCIJALNI NATALITET = raa se vie muke djece (oko 5 %) DIFERENCIJALNI MORTALITET = zbog poveane smrtnosti mukog stanovnitva u zreloj dobi, vie je ena u spolnom sastavu stanovnitva svijeta b) DOBNI SASTAV dobne skupine: MLADO ( < 19) ZRELO (20 59) STARO ( > 60) - mlada populacija = ako je udio mladog stan. > 35 % stara populacija = ako je udio starog stan. > 12 %

RASNI SASTAV - rase: europeidna (bijela) mongolidna (uta) negridna (crna) - mjeanci: MULAT = crna + bijela MESTIK = bijela + uta ZAMBO = crna + uta ETNIKI SASTAV - ETNOGENEZA = proces oblikovanja naroda - oko 2 000 naroda (200 naroda ima > od milijun pripadnika) JEZICI oko 10 000 jezika - najvei broj stan. Zemlje koristi se jezicima indoeuropske jezine grupe - najraireniji jezici: kineski, mandarinski hindi engleski panjolski bengali RELIGIJSKI SASTAV - najrairenije religije = kranstvo!!! (katolianstvo, protestantizam, pravoslavlje) islam suniti i iiti brahmanizam (hinduizam) sveti grad Hindusa = Varanasi (Indija) budizam - najstarija religija = judaizam (idovi prvi narod koji je vjerovao u jednog Boga - Meka (Saudijska Arabija) najvee vjersko sredite muslimana - Jeruzalem (Izrael) sveti grad triju religija kranstva, judaizma i islama - vjere: POLITEISTIKE (animizam, totemizam, fetiizam) 2 % svjetskog stanovnitva ATEISTI 7 % MONOTEISTIKE - 90 % (jednoboake) KRANSTVO (35%) rimokatolici, protestanti, pravoslavci (crkveni raskol), Anglikanci, luterani ISLAM (21%) 622. Meka Medina (Muhamed) aba, hidra, dihat, kuran BRAHMANIZAM (HINDUIZAM) (14%) 10 st. pr. Kr. Indija (Ganges) BUDIZAM (6.5%) 6 st. prije Kr. (Indija) Kina, JI Azija JUDAIZAM (IDOVSTVO) (0, 25%)

EKONOMSKA STRUKTURA STANOVNITVA: PRIMARNE DJELATNOSTI poljoprivreda (ratarstvo, stoarstvo), ribarstvo, umarstvo SEKUNDARNE DJELATNOSTI (PROIZVODNE) industrija, rudarstvo, graevinarstvo, proizvodno zanatstvo TERCIJARNE DJELATNOSTI: (USLUNE, SERVISNE) usluno zanatstvo, promet, turizam, trgovina, bankarstvo, ugostiteljstvo KVARTARNE kolstvo, znanost, kultura, obrana, sudstvo, uprava, sport (DRAVNE SLUBE)

I II III - IV II I III IV III II I IV IV III II I

AGRARNA (RURALNA) CIVILIZACIJA INDUSTRIJSKA (URBANA) CIVILIZACIJA USLUNA (TERCIJARNA) CIVILIZACIJA INFORMATIKA (KVARTARNA) CIVILIZACIJA

NASELJENOST I NASELJA
BOCAGE, SUHOZID, OPENFIELD AKROPOLSKO NASELJE, BEGOVO RAZDOLJE, KOMASACIJA, PULVERZACIJA JERIHON prvi grad (JORDAN) prije 10.000 godina DEAGRARIZACIJA odlazak stanovnitva sa poljoprivrednih podruja (smanjenje broja poljoprivrednog stanovnitva) DERURALIZACIJA odlazak stanovnitva sa sela INDUSTRIJALIZACIJA poveanje broja zaposlenih u industriji URBANIZACIJA razvoj gradova i poveanje broja gradskog stanovnitva TERCIJARIZACIJA poveanje broja zaposlenih u uslunim djelatnostima STUPANJ URBANIZACIJE = udio gradskog stanovnitva u ukupnom stanovnitvu nekog prostora npr. UK vie od 90%....Hrvatska oko 60 % GRADSKE (NODALNE) REGIJE: AGLOMERACIJA, KONURBACIJA, METROPOLITANSKO PODRUJE, MEGALOPOLIS MEGALOPOLIS BOWASH (USA), TOKYO-SHIMONOSEKI (JAPAN), RUHR (NJEMAKA) METROPOLITENIZACIJA najvea metropolitanska podruja: TOKYO, JOKOHAMA = 36 milijuna stanovnika NEW YORK CITY PHILADELPHIA = 30 milijuna stanovnika MEXICO CITY = 21 milijun stanovnika SEUL = 19,5 milijun stanovnika

URBANI SUSTAVI: - POLICENTRINI (Njemaka) - MONOCENTRINI (Francuska) - DUALNI (panjolska) DIVLJA NASELJA ili SLAMOVI = sirotinjske etvrti u gradovima slabije razvijenih zemalja: FAVELE (Brazil) BIDONVILLES (francuske kolonije u Africi) BUSTEES (Indija)

NAJVEI GRADOVI: TOKYO (31,4 mil.) EUROPA: MOSKVA (12 mil. st.), AZIJA: TOKYO, SEUL, JAKARTA, (INONEZIJA), NEW DELHI (INDIJA), BOMBAY SJ. AMERIKA: CIUDAD DE MEXICO, NEW YORK, LOS ANGELES, CHICAGO, HOUSTON J. AMERIKA: SAO PAULO, BUENOS AIRES AFRIKA: KAIRO (AL QUAHIRA) AUSTRALIJA: SYDNEY

GOSPODARSTVO
PROIZVODNJA POTRONJA RAZMJENA

Prema strukturi proizvodnje: 1) TRINA (OTVORENA) - razvijena 2) AUTARKINA (SAMOOPSKRBNA) = ZATVORENA nedovoljno razvijena POKAZATELJI RAZVIJENOSTI: BNP (NBD), ND /per capita POLJOPRIVREDA: EKSTENZIVNA radno/kapitalom: RAN INTENZIVNA - radno - PLANTAE - kapitalom - voe u staklenicima (Nizozemska) -FARME poljoprivredna (intenzivna) gospodarstva u kojima se kombinira uzgoj itarica, krmnih kultura i stoarstvo (proizvodnja mlijeka), npr. SAD

NAJVEI POLJOPRIVREDNI PROIZVODI I PROIZVOAI: ITARICE: PENICA: SAD, Kina, Indija RIA: Kina, Indija, Indonezija (izvoznici: Tajland, SAD, Pakistan) KUKURUZ (podrijetlom iz Amerike): SAD, Kina, Brazil MESO: SAD, Kina, Ruska Federacija OVJE MESO: Australija, Kina, Ruska Federacija SVINJSKO MESO: Kina i SAD GOVEE MESO: SAD i Ruska Federacija PERAD: SAD i Kina NAJPRODUKTIVNIJI U STOARSTVU : Novi Zeland, Danska, Nizozemska, Australija, SAD MLIJEKO: SAD, Ruska Federacija, Indija, Njemaka, Francuska VUNA: Australija, Rusija, Novi Zeland KOA: Argentina, Indija, Indonezija ULJARICE: SOJA, SUNCOKRET, ULJANA REPICA, MASLINA (panjolska, Portugal, Italija) KOKOSOVA PALMA, PALMA ULJARICA, KIKIRIKI (ARAHID)= Indija, Kina, Sudan SEZAM EER: EERNA TRSKA:Brazil, Indija EER Brazil, Kuba, Kazahstan GROE I VINO: Francuska, Italija, panjolska, SAD KAVA: Brazil, Kolumbija KAKAOVAC:Brazil. Gana, Nigerija DUHAN: Kina, SAD, Indija PAMUK: Kina, Indija, Pakistan, Turska (podrijetlom iz Azije, rairio se u JI SAD cotton belt) JUTA: Indija, Banglade, Brazil

RIBARSTVO: UVJETI: hladna i plitka mora, utjecaj hladnih morskih struja RIBOLOVNA PODRUJA: a) Europa: LOFOTI (NORVEKA), Dogger bank b) svijet: Newfoundland bank, Japan., sjeverna ruska mora, Kalifornija, ile, Peru MARIKULTURA = umjetan uzgoj morskih organizama u moru ; Hrvatska Malostonski kanal, Limski, ue Krke PELAGIJAL (BLIZU POVRINE), BATIJAL (DNO) NAJVEI PROIZVOAI: Peru, ile, Japan, SAD, Kina, Norveka Slatkovodno ribarstvo: a) Hrvatska Crna Mlaka, esma, Ilova b) svijet: Kina, Indija, Indonezija PROIZVODNJA BRODOVA: Japan, J.Korea, Njemaka, Danska

UMARSTVO: svjetske povrine Juna Amerika(30%), bivi SSSR (24%) Najmanje ume Australija, Europa Prema postotku ume u odnosu na povrinu Kongo , Kamboa, Finska, Japan DEFORESTACIJA smanjenje umskih povrina sjeom i ostalim nainima iskoritavanja (Amazonija) BOREALNE UME (CRNOGORICA - meko drvo; TAJGA) TROPSKO DRVO tikovina, sandalovina, mahagonij, palisander, ebanovina tvrdo drvo!!!!!

ENERGIJA
OBNOVLJIVI IZVORI: VODA, VJETAR, GEOTERMIKA ENERGIJA, SUNCE, BIOMASA NEOBNOVLJIVI IZVORI: SIROVA NAFTA, PRIRODNI PLIN, UGLJEN, NUKLEARNO GORIVO (uran)

REZERVE: NAFTA Saudijska Arabija, Irak, Iran, UAE, Kuvajt proizvoai: Saudijska Arabija, SAD, Ruska Federacija PRIRODNI PLIN Rusija, SAD, Kanada, Nizozemska JANAF = Jadranski naftovod, od Omilja na Krku, prekoSiska, prema Maarskoj i Srbiji UGLJEN: Kina, SAD, JAR, Australija KAMENI UGLJEN Kina, SAD, Rusija, Indija SMEI UGLJEN I LIGNIT Njemaka, Rusija, SAD GEOTERMALNA ENERGIJA: Japan, Island, Novi Zeland, Italija, SAD (gejziri) ENERGIJA VJETRA: SAD, Njemaka, Danska (Hrvatska vjetro elektrane na Pagu i u ibenskom zaleu) ENERGIJA VODE: Gana, Kenija, Austrija, Kanada, vicarska

SVJETSKE INTEGRACIJE
- do 19. stoljea to su uglavnom bile prisilne integracije (na inicijativu kolonizatora), a od 20. stoljea stvaraju se vojno-politike integracije ORGANIZACIJA UJEDINJENIH NARODA (OUN) - cilj: ouvanje svjetskog mira i sigurnosti, rjeavanje globalnih svjetskih problema, jaanje ljudskih prava i jaanje meunarodne suradnje - osnovana potpisivanjem Povelje Ujedinjenih naroda 26. 6. 1945. (stupa na snagu 24. 10. 1945.) - ima vie od 190 lanica (Hrvatska je 178. lanica, od 1992.) - sjedite: New York - struktura: Generalna skuptina najvie nadlenosti!!! Vijee sigurnosti najvaniji organ UN-a jer je zaduen za ouvanje mira u svijetu Tajnitvo Ekonomsko i socijalno vijee Meunarodni sud sjedite u Haagu - u sklopu UN-a djeluju i brojni fondovi, programi...: UNICEF = Meunarodni djeji fond UN-a za hitne potrebe UNCTAD = Konferencija UN-a za trgovinu i razvoj UNESCO = Organizacija UN-a za obrazovanje, znanost i kulturu UNHCR = Ured visokog povjerenika UN-a za izbjeglice FAO = Organizacija za hranu i poljoprivredu WHO = Svjetska zdravstvena organizacija IMF = Meunarodni monetarni fond SJEVERNOATLANTSKI OBRAMBENI SAVEZ (NATO) - najsnanija vojna organizacija svijeta - osnovan je 4. 4. 1949. - sjedite: Bruxelles - PARTNERSTVO ZA MIR program pokrenut kako bi se europske zemlje pripremile za budue lanstvo u NATO-u, meu njima je i Hrvatska G8 - nema svoje sjedite ni slubena tijela - lanice: SAD, Kanada, Japan, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemaka, Francuska, Italija i Ruska Federacija - utemeljena 1970. kao G7, a od 1998. proirena je na G8 (Ruska Federacija) - sastaju se jednom godinje i raspravljaju o globalnim problemima svjetskog gospodarstva ORGANIZACIJA ZA EKONOMSKU SURADNJU I RAZVOJ (OECD) - sjedite: Pariz - ima 29 lanica ORGANIZACIJA ZEMALJA IZVOZNICA NAFTE (OPEC) - osnovan 1960. - cilj: voenje zajednike politike zemalja lanica povezano s proizvodnjom i prodajom nafte - sjedite: Be SJEVERNOAMERIKI SPORAZUM O SLOBODNOJ TRGOVINI (NAFTA) - Kanada, SAD i Meksiko JUNOAMERIKO UDRUENJE ZA SLOBODNU TRGOVINU (LAFTA) SAVEZ ZEMALJA JUGOISTONE AZIJE (ASEAN) COLOMBO PLAN - jedan od vanijih integracija na podruju Azije - razvijene zemlje (UK, SAD, Japan...) financijski i tehniki pomau slabo razvijenim zemljama JI Azije

ARAPSKA LIGA - osnovana 1945. zbog politiko-ekonomske i vojne suradnje arapskih drava te zajednike obrane njihove neovisnosti ORGANIZACIJA AFRIKOG JEDINSTVA (OAJ) - osnovana 1945. zbog borbe za potpunu dekolonizaciju Afrike, ali i za suradnju i ujedinjenje zemalja Afrike na svim podrujima ljudske djelatnosti ORGANIZACIJA ZA EUROPSKU SIGURNOST I SURADNJU (OESS) EUROPSKO UDRUENJE SLOBODNE TRGOVINE (EFTA) - ujedinjuje trite Islanda, Lihtentajna, Norveke i vicarske (ne ele pristupiti u EU) - sjedite: eneva SREDNJOEUROPSKA ZONA SLOBODNE TRGOVINE (CEFTA) - osnovana 1992. - cilj: usklaivanje razvoja ekonomskih odnosa izmeu zemalja potpisnica putem razvoja komercijalnih odnosa, podizanje ivotnog standarda, postizanje financijske stabilnosti, tj. pripremanje zemalja za punopravno lanstvo u EU - Hrvatska (2002.) VIJEE EUROPE - najstarija europska organizacija!!! - osnovana 1949. radi promicanja jedinstva i suradnje u Europi - sjedite: Strasbourg - 41 lanica, Hrvatska je primljena 6. 11. 1996. EUROPSKA UNIJA - nadnacionalna organizacija iji je cilj jaanje ekonomske integracije i suradnje izmeu zemalja lanica, a utemeljena je posebnim ugovorom u Maastrichtu 1. 11. 1993. - 1948. osnovana unija Belgije, Nizozemske i Luksemburga = BENELUKS - 1951. Europska zajednica za ugljen i elik - 1957. Europska ekonomska zajednica (EEZ) zemlje Beneluksa, Zapadna Njemaka, Francuska i Italija - valovi proirenja: - 1973. Danska, Irska i Ujedinjeno Kraljevstvo - 1981. Grka - 1986. panjolska i Portugal - 1995. Austrija, Finska i vedska - 2004. Cipar, eka, Estonija, Letonija, Litva, Maarska, Malta, Slovaka, Slovenija i Poljska - 2007. Bugarska i Rumunjska - od 1973. naziva se Europska zajednica (EZ), a od 1993. Europska unija (EU) - SCHENGENSKI SPORAZUM = cilj je postupno ukinuti unutarnje zajednike granine kontrole i uvoenje slobode kretanja za sve fizike osobe dravljane zemalja potpisnica Sporazuma, drugih zemalja lanica EU ili treih zemalja - monetarna unija 2002. (iako je euro uveden 1999. i do 2002.upotrebljavao se u bezgotovinskom plaanju) - simboli EU: zastava EU dvanaest zlatnih zvjezdica na plavoj podlozi (broj zvjezdica je stalan i simbolizira savrenstvo i jedinstvo, a ne broj lanica) himna EU Oda radosti 9. 5. Dan Europe - struktura EU: Vijee ministara Europsko vijee Europski parlament Europska komisija Sud pravde Europske unije Revizijski sud - 18. 6. 2004. Hrvatskoj je odobren status kandidata - 4. 10. 2005. poeli su pregovori o punopravnom lanstvu

REPUBLIKA HRVATSKA
- Povrina kopna: 56 542 km Povrina mora: 31 067 km Broj stanovnika: 4 437 000 (2001.) BDP per capita: 9 661 USD (2006.) Vanjski dug: 29 mlrd eura Nezaposlenost: 17,9 % (2005.) - krajnje toke: TRIGOVA SAVUDRIJA ILOK

PALAGRUA/RT OTRO (more) (kopno) - Hrvatska je prema poloaju mediteranska, srednjoeuropska i podunavska zemlja - tranzitna zemlja - vani su prometni koridori V i X Vb = Trst Rijeka Zagreb Budimpeta Vc = Budimpeta Osijek Sarajevo Ploe X = Mnchen Salzburg Ljubljana Zagreb Beograd Solun Istanbul - hrvatski gorski prag = dio gdje su Dinaridi najnii i najui i gdje je najlake povezati nizinsku i primorsku Hrvatsku (Delnika vrata na 965m n.v.) - makadamske ceste izmeu Karlovca i mora: KAROLINA (1726.) = Karlovac Bosiljevo Vrbovsko Bakar Rijeka JOZEFINA (1770. 1779.) = Karlovac Josipdol Senj LUJZIJANA (1803. 1811.) = Karlovac Delnice Rijeka - OBALNO MORE = unutranje more od obale do rtova najistaknutijih otoka + teritorijalno more 22 km, tj. 12 nautikih milja od rtova najistaknutijih otoka

- trea najrazvedenija obala svijeta (nakon norveke i grke obale) - kopnene granice: najdua s BIH (933 km) najkraa s Crnom Gorom (25 km) - najvii vrh: DINARA (1 831m) - 9 vrhova viih od 1 500m: Snjenik, Svilaja, Risnjak, Bjelolasica, Ozeblin, Vaganski vrh, Sv. Jure, Kamenica i Dinara - nizine zauzimaju najvei dio zemlje (53,97 % teritorija) - lesne naslage: Slavonija, Susak, Unije i urevaki pijesci (hrvatska Sahara) - SEDRA = upljikava stijena nastaje otapanjem i sedimentiranjem kalcijeva karbonata u koritima krkih rjeica -mediteranska vegetacija ima kserofilni karakter = prilagoena je vruini i suhoi ljetnog razdoblja - uma DUNDO = uma hrasta crnike na Rabu - najhumidniji dio Hrvatske = Gorski kotar - najvia meteoroloka postaja u Hrvatskoj na Zavianu (Sjeverni Velebit) - podjela Istre obzirom na vrstu tla: crvena Istra= Buje Pazin Medulin (zbog crvenice) siva Istra = sredinja Istra, od Buzeta do Rae (glinovita tla na flinoj podlozi) naziva se i zelena Istra zbog bujne vegetacije!!! bijela Istra = visoki gorski prostor SI Istre Uka, iarija

Zatiena podruja: a) nacionalni parkovi: 1. Plitvika jezera najstariji (1949.) 2. Paklenica 3. Risnjak 4. Mljet 5. Kornati 6. Brijuni 7. Krka 8. Sjeverni Velebit najmlai (1999.) b) parkovi prirode: 1. Kopaki rit 2. Medvednica 3. Velebit 4. Biokovo 5. Telaica 6. Lonjsko polje 7. Papuk 8. Uka 9. umberak Samoborsko gorje 10. Vransko jezero kod Biograda (najvee jezero u Hrvatskoj!) 11. Lastovsko otoje 1. Hajduki i Roanski kukovi 2. Bijele i Samarske stijene

c) strogi rezervati:

- udio zaposlenih po sektorima (2003.) : I = 6 % II = 31 % III = 63 % - etnika struktura: a) najhomogenija (najvie Hrvata): Krapinsko-zagorska upanija (98,4 %) Varadinska upanija (97,7 %) Meimurska upanija (95,2 %) b) najmanje Hrvata: Istarska upanija (71,9 %) Vukovarsko-srijemska upanija (78,3 %) Sisako-moslavaka upanija (82,1 %) - vjerska struktura: nadbiskupije: Zagrebaka, Rijeka, Zadarska i Splitska upe i dekanati arhiakonati biskupije nadbiskupije - sjedite grkokatolike biskupije je u Krievcima - vanjske migracije Hrvata: najvie Hrvata ima u SAD-u (oko pola milijuna), a u Europi u Njemakoj - teritorijalni ustroj: upanije: 21 gradovi: 127 (2006.: Otok kod Vinkovaca, Vodnjan i Sveta Nedelja) opine: 424 naselja: 6 767 - makroregionalni centri: Zagreb = 691 724 stan. Split = 173 692 stan. Rijeka = 143 800 stan. Osijek = 90 411 stan. - najvie naselje BEGOVO RAZDOLJE = 1 062 m n.v. najvie urbano naselje DELNICE - najvii otok Bra (Vidova gora, 780m) - najvei otoci Cres i Krk = 405,78 km

DODATAK Zemlja Masa: 5,940 x 1027 t Starost: 4,6 mlrd godina Stanovnitvo: 6 446 131 714 Povrina: 510 mil. km a) kopno = 29 % = 148,6 mil. km b) voda = 71 % = 361,4 mil. km 97 % slana voda 3 % slatka voda

Kontinenti (povrina) Azija 44,57 mil. km Afrika 30,06 mil. km Sj. Amerika 24,25 mil. km J. Amerika 17,83 mil. km Antarktika 13,20 mil. km Europa 10,5 mil. km Australija 8,9 mil. km

Kontinenti (broj stanovnika) Azija 3,879 mlrd Afrika 877,5 mil. Europa 740 mil. Sj. Amerika 501,5 mil. J. Amerika 379,5 mil. Australija i Oceanija 32 mil. Antarktika 0

Kontinenti (broj drava) Afrika 53 Europa 46 Azija 44 Sj. Amerika 23 Oceanija 14 J. Amerika 12

Oceani (povrina) Tihi ocean 181 mil. km Atlantski ocean 106,5 mil. km Indijski ocean 74,1 mil. km Arktiki ocean 13,9 mil. km

Najvee morske dubine Marijanski jarak (Tihi ocean) -11 022 m Puerto-Rico jarak (Atlantski ocean) - 9 219 m Sundski jarak (Indijski ocean) - 7 455 m

Najvea mora (povrina) Junokinesko more Karipsko more Sredozemno more Beringovo more Meksiki zaljev

Otoci (povrina) Grenland Nova Gvineja Borneo Madagaskar

Rijeke (duina) Nil 6 825 km Amazona Yangtze Mississippi Jenisej-Angara

Najdue rijeke kontinenata Azija: Yangtze Afrika: Nil Australija: Darling Europa: Volga Sj. Amerika: Mississippi Missouri J. Amerika: Amazona

Jezera (povrina) Kaspijsko Superior Viktorijino Huron Michigan

Jezera (dubina) Bajkalsko Tanganjika najdue jezero!!! Kaspijsko Malawi

Najvea jezera kontinenata Afrika: Viktorijino Azija: Kaspijsko Australija: Eyre Europa: Ladoga Sj. Amerika: Superior J. Amerika: Maracaibo

Najvei ledenjaci Vatnajkull (Island) 8 540 km Malaspina (Aljaska)

Najvii aktivni vulkani Afrika: Cameroon Azija: Kljuevskaja Sopka Antarktika: Mt. Erebus Europa: Etna Oceanija: Mauna Loa Sj. i Srednja Amerika: Popocatepetl J. Amerika: Guallatiri

Najvee pustinje Sahara Gobi Libijska pustinja Kalahari Ar'-Rub al-Khali Velika pjeana pustinja Atacama

Najnia depresija: Mrtvo more = - 394 m Najvei kanjon: Grand Canyon (rijeka Colorado) Najvii slapovi: Santo Angel (Venezuela) = 948 m

Drave (povrina) a) najvee Ruska Federacija 17 mil. km Kanada Kina SAD Brazil

b) najmanje Vatikan 0,44 km Monako Nauru Tuvalu San Marino

Najstarije drave San Marino 301. g. Francuska Bugarska Danska

Najmlae drave Crna Gora 2006. Istoni Timor 2002. Palau eka Eritreja Najsiromanije drave (BDP per capita) Mozambik 80 USD Somalija Eritreja Etiopija Kongo

Najbogatije drave (BDP per capita) Luksemburg 45 360 USD vicarska Japan Lihtentajn Norveka

Drave s najvie susjeda Kina 14 Ruska Federacija 14 Brazil 10

Drave (broj stanovnika, 2006.) a)najvie b)najmanje Kina 1,3 mlrd Vatikan 920 Indija Tuvalu SAD Nauru Indonezija Palau Brazil San Marino

Drave (st./km) a)najvie Monako 16 205 Singapur Malta

b)najmanje Mongolija 2 Namibija Australija

Najvie planine Mt. Everest 8 848 m (Nepal/Kina) K 2 (Quogir) 8 611 m (Pakistan) Kangchenjunga 8 586 m (Nepal)

Najvii vrhovi kontinenata Azija: Mt. Everest 8 848 m J. Amerika: Aconcagua 6 959 m Sj. Amerika: Mt. McKinley 6 194 m Afrika: Kibo (Mt. Kilimanjaro) 5 963 m Europa: Mt. Blanc 4 807 m Australija: Mt. Kosciusko 2 230 m Antarktika: Mt. Vinson 4 897 m

Najvei gradovi svijeta (2004.) Shanghai 13,3 mil. Bombay Buenos Aires Moskva Karachi Delhi Manilla Sao Paulo Seoul

Najvea gradska podruja Tokyo 31,2 mil. New York Philadelphia 30,1 mil. Mexico City 21,5 mil. Seoul 20,15 mil. Sao Paulo 19,9 mil.

Najvei gradovi SAD-a New York 8,09 mil. L. A. 3,8 mil. Chicago Houston Philadelphia

Najvei gradovi Europe Moskva Paris London

Najvie graevine Petronas Towers (Kuala Lumpur) 451 m Sears Tower (Chicago) 443 m

Najdui tuneli Seikan (Japan) 53,90 km Channel Tunnel 48,94 km

Najdui most: Akashi-Kaikyo (Japan) = 1 990 m

PITANJA 1
1. Osnivaem geografije smatra se: a) Ptolomej b) Anaksimander c) Eratosten d) Kopernik? 2. Portulani su: a) turistiki vodii b) putne karte c) topografske karte d) pomorske karte? 3. Prva svemirska letjelica s posadom koja je sletjela na Mjesec 1969. g. zvala se: a) Apollo 3 b) Apollo 7 c) Apollo 9 d) Apollo 11? 4. Kako se naziva geografska disciplina koja prouava tlo? 5. Kako se nazivaju najmanje zvijzde, manje od Zemlje, a masa im je poput Suneve? 6. Koji se planet kotrlja oko Sunca? 7. Najvei planet Sunevog sustava je ____________________, a najmanji _________________. 8. Koji se naziv za komete zadrao u narodu? 9. Smjer rotacije Zemlje je: a) SJ J b) I Z c) J SJ d) Z I ? 10. Putanja po kojoj Zemlja krui oko Sunca naziva se ______________________. 11. Povei! 147 milijuna km afel 4. srpnja 152 milijuna km perihel 3. sijenja 12. Kojeg datuma je na junoj hemisferi najdua no i najkrai dan? 13. Io, Ganimed, Europa i Kalisto sateliti su kojeg planeta: a) Merkura b) Jupitera c) Saturna d) Neptuna? 14. Koji meridijan uglavnom prati datumska granica? a) 0 g.d. b) 90 i.g.d. c) 90 z.g.d. d) 180 g.d. 15. Drugi naziv za Veneru, osobito popularan u narodu je _____________________. 16. Drugi naziv za paralele je _________________, a za meridijane __________________________. 17. Geografska irina moe biti (dva tona odgovora): a) SJ b) I c) J d) Z? 18. Azimut zapada iznosi: a) 0 b) 90 c) 180 d) 270 e) 360 ? 19. Bajkalsko jezero primjer je: a) depresije b) kriptodepresije? 20. Na granici kojih drava se nalazi Mrtvo more? 21. Najzastupljeniji kemijski elementi u Zemljinoj kori jesu: a) Mg b) Si c) Al d) N2 e) O2? (dva odgovora!) 22. Koje su stijene najrairenije na Zemlji? a) eruptivne b) sedimentne c) metamorfne 23. Znanstvena disciplina koja prouava stijene naziva se _________________________. 24. Najdua geoloka era je: a) kenozoik b) prekambrij c) mezozoik d) paleozoik ? 25. Trijas je period koje geoloke ere? a) paleozoika b) mezozoika c) kenozoika d) prekambrija 26. Zemljina kora + gornji dio plata nazivaju se: a) atmosfera b) egzosfera c) pedosfera d) litosfera? 27. Proces nastajanja planina naziva se: a) etnogeneza b) metamorfoza c) orogeneza d) konkordancija? 28. Old Faithfull je: a) solfatara b) ledenjak c) gejzir d) fjord? 29. Najvii aktivni vulkan Azije je: a) Popocatepetl b) Cameroon c) Stromboli d) Kljuevskaja Sopka? 30. Mjesto u unutranjosti Zemlje gdje nastaje potres naziva se ________________________. 31. Mehaniko razaranje stijena djelovanjem gravitacije naziva se: a) korozija b) derazija c) korazija d)deflacija? 32. Abrazijom strmih obala nastaje: a) ada b) al c) meandar d) klif? 33. Irska je poznata po potopljenim rijenim uima koja se nazivaju: a) fjordovi b) lagune c) estuariji d) rijasi? 34. Sogne u Norvekoj primjer je: a) fjorda b) fjelda c) tombola d) erga? 35. Korozijom nastaje: a) erg b) sipina c) gur d) liman? 36. Izbaci uljeza! a) Gobi b) Thar c) Takla Makan d) Atacama e) Kizil-kum 37. Razaralaki rad ledenjaka naziva se: a) denudacija b) deflacija c) egzaracija d) bifurkacija? 38. Najvea udubljenja u kru koja su jako vana za ivot ljudi nazivaju se ______________________. 39. Podzemni krki reljefni oblik kojeg karakteriziraju horizontalni kanali naziva se _________________. 40. Ako se spoje stalaktit i stalagmit nastaje _________________________. 41. Najvaniji dio atmosfere naziva se: a) stratosfera b) egzosfera c) troposfera d) termosfera? 42. Linije koje na karti povezuju mjesta iste insolacije nazivaju se: a) izobate b) izobare c) izohijete d) izohele? 43. Koliko iznosi normalan tlak zraka? a) 1 011 hPa b) 1 013 hPa c) 1 015 hPa d) 1 017 hPa? 44. Koji monsun donosi obilje kie? 45. Kini oblaci nazivaju se: a) cirusi b) nimbusi c) kumulusi d) stratusi? 46. Svakodnevne padaline u ekvatorijalnom pojasu nazivaju se ___________________________. 47. Koliko iznosi prosjean salinitet svjetskog mora? a) 30 b) 35 c) 38 d) 40 48. Grananje tekuice u dva porjeja ili dva slijeva zove se: a) meandriranje b) bifurkacija c) dezertifikacija d) evapotranspiracija? 49. Nabroji Mjeseeve mijene! 50. Kako se naziva vrijeme izmeu dviju Mjeseevih mijena? a) sat b) dan c) tjedan d) mjesec 51. Drugi naziv za oneiivae atmosfere je ______________________________. 52. Morski prolaz izmeu Australije i Tasmanije je ____________________________.

53. Koja mora spaja Bospor? a) Egejsko i Jonsko b) Egejsko i Mramorno c) Mramorno i Crno d) Crno i Azovsko? 54. Peloponez je postao otok prokopavanjem ______________________ kanala. 55. Delta Dunava nalazi se u: a) Bugarskoj b) Moldaviji c) Rumunjskoj d) Poljskoj? 56. Jadransko i Jonsko more povezuju ____________________ vrata. 57. Danska se veim dijelom svog teritorija nalazi na polotoku ____________________. 58. Liverpool se nalazi na rijeci: a) Clyde b) Mersey c) Shannon d) Tyne? 59. Glavnim gradom koje drave protjee rijeke Liffey? a) Portugala b) Irske c) Moldavije d) Lihtentajna 60. Najjuniji grad na svijetu je ______________________________. 61. Izmeu koja dva otoka se nalazi Bonifacijski prolaz? a) Jave i Sumatre b) Hokkaida i Honshua c) Korzike i Sardinije 62. U kojim dravama se nalazi Aralsko jezero? a) Afganistanu i Pakistanu b) Kazahstanu i Kirgistanu c) Tadikistanu i Uzbekistanu d) Kazahstanu i Uzbeskistanu 63. Najvei japanski otok je: a) Hokkaido b) Honshu c) Kyushu d) Shikoku? 64. Koja paralela dijeli Sjevernu i Junu Koreju? a) 30 sj.g.. b) 35 sj.g.. c)38 sj.g.. d) 40 sj.g.. ? 65. Glavni grad Filipina je: a) Malang b) Manado c) Manila d) Medan ? 66. Koja jezera povezuje Niagara? a) Ontario i Erie b) Erie i Huron c) Michigan i Huron d) Superior i Huron 67. Koja rijeka povezuje Velika jezera s Atlantikom? a) Colorado b) Yucon c) St. Lawrence d) Tennessee 68. Mrida je grad na kojem poluotoku? a) Arapskom b) Normandiji c) Yucatanu d) Apeninskom 69. Na kojoj se rijeci nalaze Viktorijini slapovi? a) Kongo b) Nil c) Limpopo d) Zambezi 70. Drugi naziv za Ayers Rock u Australiji je ______________________. 71. Najvei proizvoa kivija na svijetu je: a) Bolivija b) Malezija c) Novi Zeland d) Gvineja? 72. Togo se nalazi izmeu kojih drava: a) Gabona i Konga b) Kameruna i Nigerije c) Gane i Benina d) Mauritanije i Senegala? 73. Kroz koju afriku dravu prolazi ekvator? a ) Angolu b) Kamerun c) Somaliju d) Zambiju? 74. Glavni grad Libije je: a) Rabat b) Marrakech c) Tripoli d) Abuja? 75. Koje se zemlje ubrajaju u azijske tigrove? 76. Kraj kojeg se grada spajaju Bijeli i Modri Nil? a) Asuana b) Karthuma c) Adis Abebe 77. Najvei svjetski proizvoa dijamanata je: a) Zambija b) Mozambik c) Namibija d) JAR? 78. Od tri glavna grada JAR-a, administrativno sredite je: a) Cape Town b) Bloemfontein c) Pretoria? 79. Veliki koraljni greben nalazi se uz koju australsku dravu ili teritorij? a) Zapadnu Australju b) Queensland c) Sjeverni teritorij d) Junu Australiju 80. Glavni grad Novog Zelanda je ______________, dok je najvei grad _____________________. 81. elf je dio mora do dubine od: a) 100m b) 200m c) 300m d) 500m? 82. Prvi milijunski grad bio je: a) London b) Paris c) Peking d) Tokyo? 83. Prvi neboder sagraen je u: a) New Yorku b) Chicagu c) Denveru d) L. A.-u ? 84. Tenochtitlan je prijanji naziv za: a) Acapulco b) Ciudad de Mexico c) Calcuttu? 85. Zajedniki naziv za Tunis, Alir i Maroko je: a) Marake b) Magreb c) TAM? 86. Favelas u Brazilu, barriadas u Venezueli, bustees u Indiji...nazivi su za ______________________. 87. Do 1960., kada glavni grad Brazila postaje Brasilia, tu je funkciju imao ______________________. 88. Kukuruz je podrijetlom iz: a) Paragvaja b) Brazila c) Meksika? 89. Domovina kave je pokrajina Kaffa u: a) Angoli b) Somaliji c) Etiopiji d) Brazilu? 90. Najvei proizvoa vune je: a) Argentina b) Velika Britanija c) Australija d) Novi Zeland? 91. Vano ribolovno podruje u Sjevernom moru naziva se: a) Lofoti b) Sogne c) Dogger Bank? 92. Prva plimna elektrana sagraena je u Francuskoj u zaljevu: a) St. Malo b) Biskajskom zaljevu? 93. Najstariji tehnoloki park je _________________________ u blizini San Francisca. 94. Rijeka Rajna ureena je za plovidbu do luke ________________________. 95. Prvi metro sagraen je u __________________________. 96. Izbaci uljeza! a) J. F. Kennedy b) Heathrow c) La Guardia d) Newark 97. Caylon je kolonijalni naziv za: a) Novu Gvineju b) ri Lanku c) Tajvan d) Javu? 98. omolungma je kineski naziv za _______________________. 99. Kojoj dravi politiki pripada Grenland? 100. Moreka je viteka igra s ______________________ (otok).

ODGOVORI 1
1. c) 2. d) 3. d) 4. pedogeografija 5. bijeli patuljci 6. Uran 7. Jupiter, Merkur 8. zvijezde repatice 9. d) 10. ekliptika 11. 147 milijuna km perihel 3. sijenja 152 milijuna km afel 4. srpnja 12. 21. 6. 13. b) 14. d) 15. zvijezda Danica 16. usporednice, podnevnici 17. a) i c) 18. d) 19. b) 20. na granici Izraela i Jordana 21. b) i e) 22. b) 23. petrologija 24. b) 25. b) 26. d) 27. c) 28. c) 29. d) 30. hipocentar 31. b) 32. d) 33. d) 34. a) 35. c) 36. d) 37. c) 38. polja u kru 39. spilje 40. stalagnat 41. c) 42. d) 43. b) 44. ljetni monsun 45. b) 46. zenitne kie 47. b) 48. b) 49. mlaak, prva etvrt, utap, zadnja etvrt 50. c) 51. aeropolutanti 52. Bassov prolaz 53. c) 54. Korintskog kanala 55. c) 56. Otrantska vrata 57. Jyllandu

58. b) 59. b) 60. Punta Arenas 61. c) 62. d) 63. b) 64. c) 65. c) 66. a) 67. c) 68. c) 69. d) 70. Uluru 71. c) 72. c) 73. c) 74. c) 75. Singapur, Tajvan, Juna Koreja i Hong Kong 76. b) 77. d) 78. c) 79. b) 80. Wellington, Auckland 81. b) 82. a) 83. b) 84. b) 85. b) 86. slumove 87. Rio de Janeiro 88. c) 89. c) 90. c) 91. c) 92. a) 93. Silicon Valley 94. Basel 95. Londonu 96. b) 97. b) 98. Mt. Everest 99. Danskoj 100. Korule

PITANJA 2
1. Koji je bio glavni izvor energije u prvoj industrijskoj revoluciji? a)nafta b)ugljen c)zemni plin d)elektrina energija 2. Koji su izumi obiljeili drugu industrijsku revoluciju? a) parni stroj b) raunalna tehnologija c) motor s unutranjim izgaranjem i elektricitet d) kota 3. Koje su zemlje vodei svjetski proizvoai eljezne rude?a)Venezuela b)Japan c)Kina d)Brazil e)Njemaka 4. Koje od navedenih nisu high-tech industrije? a)elektronika b)tekstilna c)crna metalurgija d)biotehnologija 5. Gdje se nalazi Silicon Valley? a)Lousiani b)Floridi c)Kaliforniji d)SJ Karolini e)J Karolini 6. Tko je izumio eljeznicu (1825.)? a)Bell b)Morse c)Marconi d)Stephenson 7. Kratica za sredinji poslovni prostor angloamerikih gradova? a)CIT b)COP c)CBS d)CBD e)CBA 8. Vlakovi velike brzine u Francuskoj nazivaju se...? a)Intercity b)Bidonville c)TGV d)JIT e)VFT 9. Najvea morska luka svijeta...? Europska...? a)Hong Kong, Marseille b)Caracas, Hamburg c)Singapur, Rotterdam 10. Zrana luka s najveim prometom na svijetu...? a)New York b)London c)Frankfurt 11. Izum radija moe se pripisati...? a)Bellu b)Marconiju c)Wrightu 12. Prvi NP svijeta (1872.) je...? 13. Navedite puni naziv slijedeih integracija! a) CEFTA = b) NAFTA = c) NATO = d) WHO = e) OPEC = f) OECD = g) UNICEF = h) FAO = 14. Koje drave ine Benelux? 15. Koje su tri drave, uz Benelux, osnovale EEZ? 16. Koja drava predsjeda EU-om u periodu sijeanj srpanj 2007.? 17. Koje su najnovije lanice EU? 18. U kojem je gradu sjedite Europskog suda pravde? A Svjetskog suda? 19. Koje tri lanice EU nisu u monetarnoj uniji? 20. Kojeg se datuma obiljeava Dan Europe? 21. Nabroji drave lanice G7! 22. G8? G9? 23. Nabroji azijske tigrove! 24. Koje godine su se ujedinile Istona i Zapadna Njemaka? a)1989. b)1990. c)1991. d)1992. 25. Najvee drave EU povrinom i brojem stanovnika? 26. Najvee mediteranske luke! a) panjolska b) Francuska c) Italija 27. Najvii vrh Europe...? 28. Izbaci uljeza! a)Engleska b)Wales c)Sjeverna Irska d)kotska 29. Ulster je drugi naziv za ...? a)Gibraltar b)jug Italije c)Sjevernu Irsku 30. Koliko iznosi stupanj urbanizacije u Ujedinjenom Kraljevstvu? a)63 % b)73 % c)83 % d)93 % 31. Koja tri grada ine industrijski trokut Italije? 32. to je Lega Nord? 33. Koja se regija nalazi u talijanskoj tikli? a)Kalabrija b)Toscana c)Apulija 34. Koliko saveznih drava ima SAD? a)49 b)50 c)51 d)52 35. Navedi imena Velikih jezera! H= O= M= E= S= 36. Koliko iznosi povrina SAD-a? a)5 mil. km b)10 mil. km c)15 mil. km d)20 mil. km 37. Koliko iznosi broj stanovnika SAD-a? a)151 mil. b)271 mil. c)431 mil. d)521 mil. 38. Izmeu kojih gradova se nalazi rasjed San Andreas? 39. Nippon Tekoku je izvorni naziv za koju dravu?

40. Izbaci uljeza! a)Hokkaido b)Shikoku c)Tskuba d)Kyushu e)Honshu 41. Navedite klimatske zone Latinske Amerike! TIERRA C TIERRA T TIERRA F TIERRA H 42. Koji je najvei plovni sustav svijeta? a)Mississippi b)Nil c)Ganges d)Amazona e)Jangce 43. Glavni grad Brazila je ...? a)Rio de Janeiro b)Brasilia c)Sao Paulo 44. U kojem ileanskom gradu ivi najvie Hrvata? a)Santiago b)Punta Arenas c)Concepcion 45. Slubeni jezik Brazila je...? a)panjolski b)talijanski c)francuski d)portugalski 46. Koji je najvii vrh June Amerike? 47. Koji je popularni naziv za Veliki Paris? a)Grand Paris b)Ille de France c)Grand France 48. Uz antike nazive napiite dananje nazive slijedeih mjesta! Epidaurus = Issa = Colonia Agripina = Salona = Andauntonia = Vindobona = 49.Spojite glavne gradove s odgovarajuim dravama! Cardiff Sjeverna Irska Edinburgh kotska London Wales Belfast Irska Dublin Engleska 50. erpe su planinski vodii po...? a)Andama b)Atlasu c)Himalaji d)Kilimanjaru 51. Otoci Galapagos pripadaju...? a)Peruu b)Panami c)Ekvadoru d)SAD-u 52.Najvii vrh Afrike nalazi se u ...? a)Aliru b)Keniji c)Maroku d)Ugandi e)Tanzaniji 53.Grad na jezeru Michigan je ...? a)Detroit b)Cleveland c)Chicago d)Toledo 54. Grenland politiki pripada...? a)Kanadi b)Norvekoj c)Islandu d)Danskoj 55. Australski Savez sastoji se od 6 drava i koliko teritorija na kopnu? a)1 b)2 c)3 d)4 56. Koji poluotok ini 75% povrine Danske? a)Bretagne b)Jylland c)Yucatan d)Krim 57. Mombasa je najvea luka koje afrike drave? a)Eritreje b)Kenije c) Tanzanije d)Nigerije 58. Najstariji grad na svijetu nalazi se uz rijeku Jordan, a zove se...? a)Jerihon b)Uruk c)Ki d)Larsa 59. Osim Frankfurta na Majni, postoji i Frankfurt na...? a)Labi b)Rajni c)Dunavu d)Odri 60. Proces poveanja koncentracije stanovnitva i gospodarstva na obali naziva se...? a)depopulacija b)litoralizacija c)senilizacija d)karstifikacija 61. Prometni koridor koji povezuje Budimpetu, preko Osijeka i Sarajeva do Ploa naziva se...? a)Va b)Vb c)Vc 62. Cesta sagraena u 18. st.koja povezuje Karlovac preko Bosiljeva sa Bakrom i Rijekom naziva se...? a)Karolina b)Jozefina c)Lujzijana 63. Kada Hrvatska postaje lanica CEFTA-e? a)1999. b)2000. c)2001. d)2002. e)2003. 64. Pojam hrvatske Sahare odnosi se na...? 65. uma hrasta crnike na Rabu naziva se...? a)Rundo b)Bundo c)Dundo e)Mundo 66. Najposjeenije turistiko mjesto u Hrvatskoj je...? a)Opatija b)Dubrovnik c)Pore d)Split 67. Kada je Hrvatska postala lanicom Ujedinjenih naroda? a)1990. b)1992. c)1995. d)1997. 68.A kada je postala lanicom Vijea Europe? a)1995. b)1996. c)1997. d)1998. 69.Koji otok nije spojen mostom s kopnom? a)K rk b)Murter c)iovo d)Cres e)Pag 70. Na kojem se otoku nalazi Modra pilja? a)Visu b)Hvaru c)olti d)Bievu

LITERATURA

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

Feletar, D.; Perica, D.; Vuk, R. (2003.): Geografija 1, udbenik za I. razred gimnazije, Meridijani, Zagreb Crkveni, I.; Crkveni, M.(2003.): Geografija 2, udbenik za II. razred gimnazije, Meridijani, Zagreb Gall, H.; Matas, M. (2006.): Geografija svijeta 3, udbenik za III. razred gimnazije, kolska knjiga, Zagreb Feletar, D. (2003.): Geografija 4, udbenik za IV. razred gimnazije, Meridijani, Zagreb Klemeni, M. (1997.): Atlas Europe, Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb Borovac, I. (2002.): Veliki atlas Hrvatske, Mozaik knjiga, Zagreb Filipi, A. (2004.): Geografija svijeta, Znanje, Zagreb Natek, K; Natek, M. (2000.): Drave svijeta 2000, Mozaik knjiga, Zagreb Zemlja velika ilustrirana enciklopedija, 2006., Mozaik knjiga, Zagreb