Sie sind auf Seite 1von 52

Project21:PRSTEN

11/26/07

5:18 PM

Page 1

broj 3 godina II. prosinac 2007.

Utemeljeno trgovako drutvo Prsten-GRUPA d.o.o.


Povezivanjem, ustrojem i marljivou do novih radnih mjesta

Zaklada Prsten dodijelila 30 stipendija Festival izvorne pjesme i glazbe Gospodarski forum u Sarajevu

TEMA

2|

UVODNIK

Ilija Toli

Potovani itatelji, dragi prijatelji!

IMPRESUM
Izdava Udruga bosanskih Hrvata Prsten Marina Dria 6/III 10 000 Zagreb prsten@udruga-prsten.hr www.udruga-prsten.hr Izdavako vijee Bruno Iljki, predsjednik Juro Martinovi Pavo Zubak Tomislav Dubravac Mijo Mari Realizacija asopisa Prsten AMS nakladnitvo Glavna urednica Ivana Kolovrat ivana.kolovrat@ams.hr Graka obrada AMS nakladnitvo Tisak: Vjesnik d.d. ISSN: 1846-338X

vo, nakon dvije godine, s ponosom i ista obraza, kako se to kae u naim krajevima, po trei put smo u naem asopisu okupljeni zajedno oko ideje, nakane, elje (mlaa generacija bi rekla - misije), kojoj je jedan od ciljeva: sauvati posebnost, opstanak i ostanak bosanskih Hrvata u svome zaviaju, u svojoj danoj ili odabranoj domovini, na ovome svijetu. Trei put smo u ovom naem asopisu Prsten namijenjenom Gradu i Svijetu da zna za nas, uje za nas i onda kad mu se to ini nevanim i onda kad mu se ini da nas nema. U ove dvije godine postojanja napravili smo mnogo toga to se moe iskazati brojem i izvjetajem: Zaklada, trgovako drutvo Prsten - Grupa d.o.o., informatiki sustav RING, podijeljene prve stipendije... i jo puno toga o emu svjedoi i ovaj, trei broj naeg asopisa. Imali smo elju biti avangardna udruga u Hrvatskoj, to s ponosom moemo zakljuiti da to danas i jesmo, ali nadalje e nam trebati puno: upornosti i mudrosti, mara i truda, zaboravljanja tatine i samohvale, a spletanja ruku, te snage i volje svih naih lanova da uspijemo. esto, u naim pojedinanim poslovima, govorimo o uspjehu. Uz nas

se vee taj epitet - uspjean poduzetnik, znanstvenik, slavan umjetnik... On je uspjean ovjek!, kau za mnoge od nas. Imati dovoljno, imati dosta novca, materijalnih dobara i ne biti anoniman - u svijetu dananjice, najea je denicija uspjeha. I najlake promjenjiva. Materijalno preko noi pojedu ratovi ili burze, a poznato ime zaas dobije drugaiji predznak, neeljeno znaenje. to je onda uspjeh nas okupljenih u Udruzi bosanskih Hrvata PRSTEN? Opstati i ostati u ovom nesigurnom svijetu, svijetu nestalnih vrijednosti, rijetkih vrednota! Opstati i ostati ista srca, mudre glave i plemenita djela! Ako nam je Bog, to se nae nakane i uspjeha tie, prosvijetlio put i na njemu nam pomae i mi emo se za dalje obvezati pomoi mlaim naratajima i prostoru iz kojeg potiemo. Za tu pomo nam je neophodno potrebna podrka i pomo naih ljudi raseljenih po svijetu jer, po staroj narodnoj izreci zrno po zrno pogaa, kamen po kamen palaa, moda jednog dana Bosna i Hercegovina, bar to se tie Hrvata i nae elje, ponovno bude drava sretnih ljudi.

S potovanjem, Va Ilija Toli


|3

Project21:PRSTEN

11/26/07

5:34 PM

Page 4

SADRAJ

SADRAJ
gospodarski blok 6 Povezivanjem, ustrojem i marljivou do novih radnih mjesta 7 Utemeljeno trgovako drutvo Prsten-GRUPA d.o.o. Zajedno stvaramo nove vrijednosti 10 Susret gospodarstvenika u Vitezu 11 Gospodarski forum u Sarajevu zdravlje i socijalna skrb 12 Program Povjerenstva za zdravstvo i socijalnu skrb ekologija 14 Bogatstvo i prirodne vrijednosti nae Bosanske Posavine - Abonos podrunice UBH Prsten 17 Ideje, ljudi, projekti zaklada Prsten 20 Uenicima i studentima 30 stipendija 23 ljudi, dogaaji, povodi koncert 26 Festival izvorne pjesme i glazbe
4

Bosanske Posavine i Sredinje Bosne predstavljanje tvrtke 29 IN2 - Ulaemo u znanje jer ivimo od njega vitetvo ratnika 33 Optimizam je najvee bogatstvo povratniki ivot 35 Predstavnici podrunice UBH Prsten iz Slavonskog Broda posjetili Plehan, Bijelo Brdo i Korae istog srca 38 Posavina u srcu narodna tradicija 40 uvajui prolost, gradimo budunost 42 Mostovi intervju 43 Vladar zakulisnih igara nadareni ljudi 46 Od Arijadne do superlabirinata treeg milenija psiholoka pomo 47 Kako si? stare igre 48 Da se ne zaboravi - Igra prstena

TEMA

|5

Project21:PRSTEN

11/26/07

5:35 PM

Page 6

GOSPODARSKI BLOK

Rad Povjerenstva za gospodarstvo

Povezivanjem, ustrojem i marljivou do novih radnih mjesta


Napisao: Bruno Iljki

otiv s konicom i pelama na naslovnici ovog broja nije sluajan. Populacija Bosanske Posavine i Srednje Bosne u prolosti nije bila dovoljno povezana, to se negativno odrazilo na dananju stvarnost. Mi u Prstenu

jalne toke u naem djelovanju u cijelosti. Prsten GRUPA d.o.o. je posebna tema ovog broja, te je vano rei da e nam osim provoenja svih naih stratekih gospodarskih ciljeva, omoguiti i profesionalno djelovanje u svim ostalim aktivnostima Udruge: izradi asopisa, stavljanje gospodarskog dijela Ringa u funkciju itd.

Na slici su s lijeva: g. STIPO MATI - vlasnik rme M-SAN g. ANTE MANDI - vlasnik rme IN-2 g. ZVONKO BILJECKI - vlasnik rme GEOFOTO g. PAVO ZUBAK - vlasnik rme AUTO ZUBAK g. MARKO PIPUNI vlasnik rme ITO g. BRUNO ILJKI - vlasnik rme MEGAKOP

svjesni smo da samo povezani, ustrojeni i marljivim i dugotrajnim radom, ba kao pele, moemo doi do rezultata radnih mjesta. Povjerenstvo za gospodarstvo je kompaktna cjelina koja izgleda upravo kao matica u konici i garancija je kontinuiteta djelovanja u gospodarskom sektoru Udruge Prsten. Uitak je raditi s ljudima koji nakon sastanka izvre preuzete obveze u cijelosti, a svi vjerujemo u djelovanje po metodi korak po korak, uvajui dostignuto. Tako danas imamo u funkciji Zakladu, informatiki sustav Ring, koji se upotpunjuje podacima, asopis u rukama, a mi s ostalim lanovima Udruge utemeljili smo trgovako drutvo Prsten GRUPA d.o.o. TRGOVAKO DRUTVO PRSTEN GRUPA D.O.O. S ovim projektom, doli smo do kruci6

GOSPODARSKI FORUM U SARAJEVU Udruga Prsten otvorila je pitanje povezivanja poduzetnika u Bosni i Hercegovini po istom principu kako smo se povezali u Republici Hrvatskoj te meusobnog povezivanja poduzetnika u dvije drave. Oito je da je dio nae konice u Republici Hrvatskoj, a drugi dio u Bosni i Hercegovini. Na svu sreu, granice ne vrijede za pele te smo inicijatori i suorganizatori Gospodarskog foruma u Sarajevu sa ciljem meusobnog povezivanja za zajedniko stvaranje poduzetnike atmosfere u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. SUSRET GOSPODARSTVENIKA U VITEZU U cilju povezivanja poduzetnika delegacija Prstena u sastavu Ilija Toli, prof. dr. sc. Ivan Lovrinovi, Bruno Iljki bila je gost na Gospodarskom forumu u Vitezu. Nakon meusobnog predstavljanja programa i ak-

tivnosti, zakljuak je logian - povezivanje je neophodnost na kojoj treba ustrajati. Primjerice veem broju poduzetnika iz Viteza je trite postalo preusko i planiraju nastupati na tritu Republike Hrvatske gdje im moemo biti poveznica, a tako i oni nama u naem nastupu na bosansko-hercegovakom tritu. Izuzetne rezultate je dala poduzetnika zona osnovana u Vitezu to ohrabruje nau inicijativu za formiranjem poduzetnikih zona u Posavini. Prva je formirana u Oraju, koje je posjetilo nae izaslanstvo u sastavu dr. Zvonko Biljecki, Marjan Biki i Ante Mandi. Udruga Prsten je omoguila da kadar iz Oraja dobije edukaciju u Ministarstvu gospodarstva RH o formiranju i promoviranju zona. Oraje e postati novi edukacijski centar za budue poduzetnike zone u Bosanskoj Posavini i Srednjoj Bosni. Danas, nakon godinu i pol naeg djelovanja, u drutvu je prihvaena potreba za programom kojeg promovira Udruga Prsten za koji imamo podrku i suradnju s Vladom RH, upanijskim vladama u Posavini i Srednjoj Bosni, crkvom i Caritasima RH i BiH. Svakako, elimo naglasiti da smo s obzirom na grandioznost poduhvata smo svjesni da ga ne moemo sami ostvariti, ali elimo ostati inicijalna snaga na tom putu. Stoga Vas pozivamo da se i Vi pridruite i sami zauzmete mjesto u svojoj konici. Ukratko, u ovom broju emo fotograjom predstaviti glavne aktere Povjerenstva za gospodarstvo, a u sljedeem broju najavljujemo temu o vruim projektima sa sastanaka koji se odravaju jednom u tri mjeseca. Vjeruju u metodu korak po korak i uvanje dostignutog te nezaustavljivo, skupa sa cijelom Udrugom iza sebe, idu prema zacrtanom cilju.

Project21:PRSTEN

11/26/07

5:35 PM

Page 7

GOSPODARSKI BLOK

Utemeljeno trgovako drutvo Prsten - GRUPA d.o.o.

lanovi Nadzornog odbora Prsten - GRUPA d.o.o. (s lijeva na desno) gospoda : Ante Mandi, Zvonko Biljecki, Marko Pipuni, predsjednik NO, Juro Martinovi, Ilija Toli. Gospodin Pavo Zubak pozdravio je lanove Skuptine

Zajedno stvaramo nove vrijednosti


Na Osnivakoj skuptini u Zagrebu, 49 ulagaa, uglednih i uspjenih bosanskih Hrvata, 19. studenog 2007. utemeljilo je trgovako drutvo Prsten - GRUPA d.o.o.
Pie: Ivana Kolovrat osanski Hrvati koji ive i rade i Hrvatskoj, ali i oni koji opstae i ostae u Bosanskoj Posavini i Srednjoj Bosni, neprocjenjiva su snaga i vrijednost. najaktivniji meu njima prepoznali su i svoju, tim veu obvezu, pokrenuti stvaranje i realizaciju novih projekata objedinjavanjem goleme poduzetnike, intelektualne i svake druge pozitivne energije. U uvodnom pozdravu, na osnivakoj skuptini trgovakog drutva, okupljenim ulagaima, predsjednik Uduge Prsten, gospodin Ilija Toli, je istaknuo je da je - cijela ideja i inicijativa za osnivanjem trgovakog drutva, utemeljena na emocionalnim pretpostavkama i elji da se pomogne gospodarskom razvoju zaviaja, a s glavnim, sada vrlo racionalnim ciljem: smanjiti ogromnu nezaposlenost u Bosanskoj Posavini, Srednjoj Bosni i ire, podii ivotni standard povratnika i na taj nain vrati izbjegle i prognane Hrvate u svoje domove. Ovu plemenitu nakanu, koju je potaklo Povjerenstvo za gospodarstvo, podrava cijela Udruga te je poetkom rujna zduno krenula s osmiljavanjem i realizacijom ovog, najveeg do sada, Prstenovog projekta. No bez velikog truda, marljivosti, organizacije i ustrojstva, tekog rada i odricanja svih u budunosti ovaj bi ovaj projekt mogao ostati samo plemenita nakana. Upravo zato, Udruga Prsten eli simbolikom neumornih pela radilica poslati poruku to nas sve u budunosti eka kako bi ova lijepa i plemenita ideja ispunila svoju namjenu i cilj. OD POVJERENSTVA ZA GOSPODARSTVO DO OSNIVANJA TRGOVAKOG DRUTVA PRSTEN - GRUPA D.O.O. U srijedu, 12. rujna 2007. godine odran je Gospodarski forum Udruge bosanskih Hrvata Prsten na kojem je glavna tema bila predstavljanje ekonomske platforme za osnivanje trgovakog drutva. Nakon viekratog sastajanja inicijativni odbor je donio jednoglasnu odluku da se pristupi osnivanju trgovkog drutva iji su osnivai lanovi Udruge Prsten kao pravne osobe. U sastavu Inicijativnog odbora nalaze se: Pavo Zubak (Auto Zubak Zagreb d.o.o.), Stipo Luci (Klesarstvo 7

Project21:PRSTEN

11/26/07

5:36 PM

Page 8

GOSPODARSKI BLOK

Stipo Luci), Bruno Iljki (Megakop d.o.o.), Zvonko Biljecki (Geofoto d.o.o.), Marko Pipuni (ito d.o.o.), Stipo Mati (M San Grupa d.o.o.), Ante Mandi (IN2 d.o.o.), Marin Filipovi (Finvest Corp d.d.), Ivica Zovko (Zovko-Zagreb d.o.o.), Ilija Toli (Tamin d.o.o.), Zvjezdan Stani (Stani d.o.o.). Tom prilikom odlueno je da se trgovako drutvo osnuje do kraja 2007. godine sa sjeditem u Zagrebu s djelatnou vezanom je za projekte i programske ciljeve Udruge Prsten na prostoru Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Glavni cilj i misija Udruge Prsten je pomo u opstanku i razvoju prostora Bosne i Hercegovine, na kojem ive Hrvati, jer je temelj za opstanak hrvatskog stanovnitva u Bosni i Hercegovini upravo - gospodarski razvoj krajeva u kojima ive. OSMILJAVANJE PROJEKATA U svrhu ostvarivanja ciljeva Prsten GRUPA do.o. ima obvezu da, zajedno sa Udrugom Prsten, osmisli i narui izradu projekata koje je mogue pokrenuti u Bosanskoj Posavini i Sredinjoj Bosni, a posebno podrati projekte koji se temelje na malim obiteljskim gospodarstvima (proizvodnja meda, male farme, voarstvo itd.) uz preradu vieg stupnja. U tom cilju utemeljilo bi se i trgovako 8

drutvo u Bosni i Hercegovini, jedno ili vie, ovisno o naruenim projektima. Ono bi trebalo okupiti zainteresirane ulagae kao dioniare u ponuene projekte. Ovim projektom sprijeila bi se prodaja naputenih obiteljskih gospodarstava, ponudilo bi se isplativo ulaganje u naputena gospodarstva, ime bi se poveala njihova vrijednost, dala nada u povratak, animiralo ljude da trae osobne dokumente i ukljue u aktivno odluivanje o sudbini zemlje u kojoj su roeni i odrasli i to ve na sljedeim izbora. Izabrani lanovi NO su za Predsjednika NO izglasali gospodina Marka Pipunia, a za zamjenika predsjednika gospodina Zvonka Biljeckoga. Na temelju projekata mogla bi se traiti potpora od institucija Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine za pomo u njegovoj realizaciji, ali i od drugih meunarodnih asocijacija i drava, pogotovo onih koje su primile veliki broj izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, a zainteresirane su da potpomognu njihov povratak. I na kraju, omoguilo bi se i naem iseljenitvu da se ukljui u projekte, bilo iz interesa za protom ili potaknuti pozitivnim emocijama prema zaviaju koje bi se tre-

bale pretvoriti u konkretne akcije s konkretnim rezultatima. ODLUKE IZ LOVRANA Na redovitoj sjednici Povjerenstava za gospodarstvo UBH Prsten odranoj 26. listopada 2007. u Lovranu, Odvjetniko drutvo karica i partneri sastavilo je drutveni ugovor, denirani su najvei i najmanji udjeli u temeljnom kapitalu te iznosi za najvei udjel: 100.000,00 kuna, a najmanji: 10.000,00 kuna. Usuglaena formula je: 1 udjel : 1000 kuna. Dalje je zakljueno da su elja i cilj trgovakog drutva: prot i masovna ulaganja. Nadzorni odbor je imenovan kao tijelo koje e preuzeti ulogu svojevrsnog ltera pri odabiru uz obvezu da denira kriterije za ulazak u trgovako drutvo. On, svakako, mora biti neovisan od ulagatelja da bi se izbjegao sukob interesa. Kriterije usvaja Skuptina, a dluke se donose dvotreinskom veinom nazonih. Nadzorni odbor bira se na etiri godine, a izabire se na Skuptini. Samostalno odluuje do iznosa od jednog milijuna kuna. Povjerenstvo za gospodarstvo predloilo je lanove Nadzornog odbora: Iliju Tolia, Zvonka Biljeckog, Antu Mandia, Juru Martinovi, Marka Pipunia. Upravni odbor samostalno odluuje do iznosa od 200 tisua kuna, a lanove UO bira Nadzorni odbor.

Project21:PRSTEN

11/26/07

5:36 PM

Page 9

GOSPODARSKI BLOK

Osnivaka skuptina Prsten - GRUPE d.o.o.


Temeljni ciljevi novoosnovanog trgovakog drutva su:
- djelovati kao protabilno drutvo - 10 % godinje dobiti izdvajati za nanciranje Zaklade PRSTEN, a 10% donirati UBH Prsten - pomo razvoju krajeva Bosanske Posavine i Srednje Bosne, povezivanje intelektualaca i poduzetnika porijeklom iz BiH koji ive u RH i BiH, kao i onih koji ive diljem svijeta - poticati i razvijati projekte za ulaganje u BiH - prva faza rada je orijentirana na podruje Hrvatske: povezati poduzetnike iz graditeljstva sa projektima te se kao izvoa usmjeriti ka investitorima - razraditi modele za ulaganje u BiH kroz osnivanje trgovakih drutava u BiH, koja e biti u vlasnitvu Prsten-Grupe d.o.o. - cilj trgovakog drutva je usmjeravati temeljni kapital u projekte koji e donositi PROFIT - potrebno je osigurati novim udjeliarima mogunost naknadnog ulaska u suvlasnitvo s ciljem osiguravanja to veeg iznosa kapitala za izvravanje zadanih ciljeva. - Pavo Zubak je predstavio Prijedlog organizacijskog ustroja trgovakog drutva. - jedan udjel = 1.000 kn - pravo prvokupa imaju lanovi drutva - kriteriji za ulazak/izlazak - koje se odluke donose veinom glasova - koje se odluke donose 2/3 veinom imenuje se na rok od 4 godine - predsjednika UO bira NO - svi lanovi UO + predsjednik zastupaju drutvo sa jo jednim lanom UO - UO vodi poslove Drutva na vlastitu odgovornost - pPredsjednik UO ima pravo veta na predloene odluke, ako procijeni da iste mogu nakoditi drutvu - predsjednik UO ima pravo veta na svaku odluku veine lanova UO, ako bi donesena odluka bila u suprotnosti s naelom voenja Drutva s pozornou savjesnog gospodarstvenika i uvanja poslovne tajne Drutva - u sluaju razliitih miljenja smatra se da je donesena odluka za koju se odluila veina - ako su glasovi pri odluivanju jednako podijeljeni, arbitrira NO - Predloeni organizacijski ustroj je prihvaen i prema njemu e se izraditi poslovnik. lanovi Nadzornog odbora u sastavu: Ilija Toli, Zvonko Biljecki, Ante Mandi, Juro Martinovi i Marko Pipuni jednoglasno su prihvaeni.

NADZORNI ODBOR
- sastoji se od 5 lanova izabranih 2/3 veinom od strane Skuptine, bira se na rok od 4 godine - lanovi NO izmeu sebe biraju predsjednika Zadaci i odgovornosti NO: - bira lanove UO - nadzire voenje Drutva - nadzire voenja poslova Drutva, pregledava i ispituje poslovne knjige, dokumentaciju, blagajnu - podnosi glavnoj Skuptini pisano izvjee o obavljenom nadzoru - moe sazvati Skuptinu odlukom nadpolovine veine glasova - zakljuuje ugovore sa lanovima Uprave Davanje suglasnosti na odluke Uprave Uprava ne moe bez prethodno pribavljene suglasnosti NO: - otuiti niti opteretiti nekretnine drutva - otuiti niti opteretiti pokretnine drutva ija vrijednost prelazi 200.000,00 kn - osnivati nova trgovaka drutva niti stjecati udjele ili dionice u drugim drutvima - otuiti ili opteretiti poslovne udjele ili dionice kojih je drutvo imatelj - donositi odluke o prestanku drutva - dati prokuru - donositi odluke o statusnim promjenama u drugim drutvima u kojima drutvo ima udjele ili dionice - izdavati mjenice, bianco i obine zadunice, niti preuzimati jamstva za druge osobe itd.

SKUPTINA DRUTVA (vrhovno tijelo)


- lanovi Skuptine su udjeliari ili nosioci ovjerene punomoi - Skuptina donosi ODLUKE: - bira Nadzorni odbor drutva - oduuje o poveanju/smanjenju temeljnog kapitala - prodaji/kupovini udjela u vlastitom ili drugom d.d. ili d.o.o. - kupovini/prodaji pokretne i nepokretne imovine iznad vrijednosti 1.000.000,00 kn - donosi punovaee odluke dvotreinskom veinom Predstavljena su otvorena pitanja: - maksimalni udjel: 100.000,00 kn - minimalni udjel: 10.000,00 kn

UPRAVNI ODBOR
- sastoji se od 5 lanova izabranih veinom glasova od strane NO, a

Na kraju Skuptine, jednoglasno je zakljueno, da maksimalni iznos temeljnog kapitala iznosi 100.000,00 kuna; minimalni iznos temeljnog kapitala je 10.000,00 kuna; visina vrijednosti za odluke koje donosi UO bez suglasnosti NO bude 200.000,00 kuna; visina vrijednosti za odluke koje NO moe donijeti bez suglasnosti Skuptine iznosi 1.000.000,00 kuna; prva polovica temeljnog kapitala mora biti uplaena do 1. prosinca 2007. godine, a druga polovica kapitala do 1. lipnja 2008; prihvaanjem organizacijskog ustrojstva u cjelini, i dijela koji odreuje ovlasti i zadae NO odreen je kriterij za ulazak I izlazak iz drutva, te je usvojena odluka da pravo prvokupa imaju lanovi drutva. Izabrani lanovi NO su za Predsjednika NO izglasali gospodina Marka Pipunia, a za zamjenika predsjednika gospodina Zvonka Biljeckoga. 9

GOSPODARSKI BLOK

Susret gospodarstvenika

u VITEZU
prof. dr. sc. Ivan Lovrinovi

Izaslanstvo Udruge bosanskih Hrvata Prsten na elu s predsjednikom Udruge Ilijom Toliem, dipl. ing., te dr. Ivanom Lovrinoviem, profesorom s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i gospodarstvenikom Brunom Iljkiem, predsjednikom Povjerenstva za gospodarstvo UBH Prsten, sudjelovalo je na tradicionalnom Susretu gospadarstvenika u Vitezu, odranom 11. listopada 2007.
je o aktualnim kretanjima u BiH gospodarstvu kroz analizu najvanijih makroekonomskih pokazatelja. Pri tome je kao pozitivan trend naglasio stalni rast BDP-a. Od negativnih tendencija posebno je istaknuo nastavak rasta decita trgovakog rauna u bilanci plaanja. Kada je rije o vanjskom dugu on u BiH iznosi oko 20% u odnosu na BDP, to predstavlja nisku razinu inozemne zaduenosti. O trgovinskim odnosima BiH sa svijetom, a posebice s Hrvatskom govorio je ministar Vjekoslav Bevanda, naglasivi da je Hrvatska najvaniji trgovinski partner BiH i da je trgovinska razmjena u stalnom rastu, pri emu je izraen decit na BiH strani. Kantonalna ministrica nancija Danica Kneevi se u svom izlaganju fokusirala na dinamiku razvoja poduzetnitva u Srednjoj Bosni s psebnim osvrtom na Vitez, naglasivi skalne efekte rastueg gospodarstva, ali i probleme s kojima se ono suoava.
drovi tijekom rata i nakon njega odlazili u zemlje gdje e biti bolje plaeni, a njihov prostor se nije mogao tako brzo u biolokom i strunom pogledu popuniti. Na skupu je takoer snano istaknuta potreba irenja procesa obrazovanja i neusporedivo jaeg povezivanja business sektora sa obrazovnim i znanstvenim institucijama u odnosu na dosadanje razdoblje. O udruzi Prsten na ovom skupu govorili su Ilija Toli, predsjednik Udruge i Bruno Iljki te su ovom prilikom detaljno izvijestili skup o ciljevima Udruge i planovima i akcijama koje e poduzimati u budunosti. Poseban interes nazonih privukla je ideja osnivanja holdinga Prsten iji e znaajan dio poslovnih aktivnosti biti orijentiran prema Posavini i Srednjoj Bosni i iji e planovi i projekti biti od velikog znaaja za revitalizaciju danas opustoenih i naputenih krajeva i dinamiziranje aktivnosti u dijelovima gdje postoje preduvjeti za to. Prisutni poduzetnici su s velikom radou podrali akciju dodjele stipendija djeci poginulih pripadnika HVO-a, tako da e krajem ove godine njih 30 dobiti stipendije za srednjokolsko i fakultetsko obrazovanje. Ovaj susret je pokazao da ovakvi dogaaji predstavljaju odlinu priliku za buduu poslovnu suradnju te zbliavanje gospodarstvenika i razmjenu informacija meu njima. Tijekom razgovora poduzetnici Viteza, Kreeva, Kiseljaka i okolice izrazili su elju za osnivanje klubova lanova UBH Prsten. Zakljuak skupa je da je potrebno ee okupljati poduzetnike jer u eri sve veeg znaenja informacija i umreavanja nije mogue razvijati niti gospodarstvo niti konkurentnost.

rganizator ovogodinjeg susreta bilo je Veleposlanstvo RH u BiH, a domain viteka tvrtka Economic, u ijim prostorima su se susreli brojni direktori i vlasnici uspjenih bosanskohercegovakih i hrvatskih tvrtki, ali i visoki vladini dunosnici. Na susretu su prisutni raspravljali na temu Meusobne upuenosti i jaanja gospodarske suradnje Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine u svjetlu integracijskih procesa. Veleposlanik Republike Hrvatske u BiH dr. Josip Vrboi je u svom izlaganju napomenuo da Vitez nije sluajno izabran kao mjesto susreta poduzetnika iz BiH jer je rije o mjestu gdje je poduzetnitvo vjerojatno doivjelo svoj najbri rast i razvoj unutar BiH pa i ire. Da je tome tako svaki putnik namjernik, a kamoli ekonomski analitiar, moe se relativno brzo uvjeriti kada doe u Lavansku dolinu. Posebice je to zanimljiv fenomen kada se zna da na ovom prostoru nije bilo znaajnijih klica poduzetnitva koje je u eri socijalizma bilo onemogueno. Na potezu od Nove Bile do Kiseljaka stalno niu nova mala i srednja poduzea, a od svega je najimpresivniji duh i volja poduzetnika koji u tekom poslijeratnom ambijentu, optereenom enormnim gospodarskim tetama i nesreenim politikim prilikama, pretvaraju ovaj prostor u novo arite razvoja. U tom smislu posebno treba naglasiti vanu ulogu koju FIS i Economic kao najvee tvrtke igraju u razvoju ovog kraja. Dragan Vranki, ministar nancija u Vijeu ministara BiH govorio je detaljni10 |

Iako je stopa nezaposlenosti u itavoj BiH pa tako i Srednjoj Bosni visoka, na skupu poduzetnika se moglo uti da se ve sada i oni susreu s problemima decita odreenih zanimanja.

SMANJITI NEZAPOSLENOST Iako je stopa nezaposlenosti u itavoj BiH pa tako i Srednjoj Bosni visoka, na skupu poduzetnika se moglo uti da se ve sada i oni susreu s problemima decita odreenih zanimanja. injenica je da su kvalicirani i visokokvalicirani ka-

Project21:PRSTEN

11/26/07

5:36 PM

Page 11

GOSPODARSKI BLOK

GOSPODARSKI FORUM U SARAJEVU


Pie: Ivana Kolovrat

U sklopu akcije Tjedan solidarnosti i zajednitva sa crkvom i ljudima u BiH Hrvatski Caritas je u listopadu 2007. godine Caritasu BK BiH uputio 2 milijuna i 360.000 kuna za 37 projekata. Akcija se ulaskom u 2008. nastavlja u Bosni i Hercegovini jaanjem gospodarske suradnje poduzetnika

Povezivanje sa ciljem osmiljavanja projekata


Gospodarski forum u Sarajevu zajedniki je projekt Caritasa Biskupske konferencije BiH i Udruge bosanskih Hrvata Prsten, a nastavak je suradnje, zapoet s Caritasom RH u Tjednu solidarnosti i zajednitva sa crkvom i ljudima u BiH. U dosadanjoj suradnji naglasak je bio na organiziranim akcijama sakupljanja pomoi. - Pozitivno smo iznenaeni brojem uspjenih poduzetnika i poduzetnikom zonom u BiH te informacijom da je za njih BiH trite premalo i potrebom nastupa na hrvatskom i europskom tritu. S obzirom da pripadamo zajednikoj konici, a za pele granice ne postoje, zakljuak je da im Prsten moe biti poveznica i podrka u Republici Hrvatskoj, a oni nama u nastupu na tritu BiH. Zato je vrlo vano u toj funkciji stavljanje gospodarskog sustava Ring u funkciju istaknuo je Bruno Iljki, predsjednik Povjerenstva za gospodarstvo UBH Prsten.

Organizacijski odbor na elu s kardinalom Vinkom Puljiem

aritas biskupske konferencije Bosne i Hercegovine odrao je 28. studenoga 2007. godine konferenciju za novinare na kojoj je predstavio Gospodarski forum sa ciljem okupljanja gospodarstvenika koji ive i djeluju u Bosni i Hercegovini, gospodarstvenika koji su roeni u Bosni i Hercegovini, a djeluju izvan zemlje te gospodarstvenika iz Hrvatske koji djeluju u BiH. Gospodarski forum odrao se 3. prosinca u Sarajevu u Vrhbosanskoj katolikoj bogosloviji, Josipa Stadlera 5. Tijekom jednodnevnog susreta imali su prigodu za meusobno upoznavanje i umreavanje poslovne suradnje te osmiljavanje modela suradnje poduzetnika iz BiH to bi trebalo pridonijeti pokretanju inicijative i stvaranja povoljnog ozraja za razvoj poduzetnitva. Na elu Organizacijskog odbora

nalaze se predsjednik Caritasa Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine kardinal Vinko Pulji, nadbiskup metropolit vrhbosanski, kao i direktor mons. Bosiljko Raji zajedno s poduzetnicima. Na ovaj nain se crkva, koja se uvijek zauzima za siromane, zauzima i za one koji razvijaju gospodarstvo imajui u vidu ope dobro, istiui vanost suradnje, pokretanje razvoja i otvaranje novih radnih mjesta, ime otvaraju perspektivu i omoguuju ljudima da zarauju i ive od rada svojih ruku, objasnio je kardinal Vinko Pulji, ulogu Caritasa u organizaciji Gospodarskog foruma. Direktor Caritasa BK Bosiljko Raji, dodao je, da su dobra organiziranost i znanje vani za razvoj programa i projekata koji na globalnom planu mogu pratiti konkurentnost i kvalitetu na tritu. Za to su potrebni struni ljudi bez kojih nema ni razvoja poduzetnitva, zato je potrebno istraivanje i poznavanje strukture gospodarstva. Bez zapoljavanja, mikrokreditiranja i malog oduzetnitva ne moe se opravdati nada u bolju budunost.

Nakon to je kardinal Pulji izloio socijalni nauk Crkve i koritenje dobara, prezentirana je socijalna slika Hrvata u Bosni i Hercegovini. Prof. dr. Ivo Lovrinovi, prof. dr. Stjepo Andri i Drago Bilandija odrali su prezentaciju ekonomskih modela suradnje. Poslije prezentacije predstavljeni su pojedini gospodarstvenici i programi HKDU Napretka i UBH Prsten. Na kraju su potpisane zajednike izjave upuene Vladi i institucijama RH o potrebi stvaranja programa Hrvatske banke za obnovu i razvoj za investiranje i razvoj podruja gdje ive Hrvati izvan Republike Hrvatske, te institucijama BiH o potrebi stvaranja povoljnih programa u ugroenim podrujima. Organizacijski odbor gospodarskog foruma na elu s kardinalom Vinkom Puljiem ine: iz Hrvatske Ivan Lovrinovi i Bruno Iljki, iz Bosanske Posavine Drago ivkovi, iz Srednje Bosne Goran Stani i Franjo Rajkovi

Poduzetnika zona u Oraju


Kako bismo istaknuli gospodarske aktivnosti Udruge Prsten prenosimo izvadak s internetske stranice upanije Posavske o Danima Oraja. Prezentacija gospodarskih potencijala Zone poduzetnitva 2. u Oraju okupila je 50-ak poduzetnika ove opine i predstavnike Udruge bosanskih Hrvata Prsten zainteresiranih za tjenju suradnju i pomo posavskom podruju.

Udruga bosanskih Hrvata Prsten, tvrdi Zvonko Biljecki, predstavnik Udruge i vlasnik ugledne tvrtke svjetskog ranga Geofoto, eli zadrati Posavljake na ovom podruju otvaranjem novih radnih mjesta. Nae djelovanje ogranieno je na Posavinu i Srednju Bosnu. Gospodarski emo djelovati iniciranjem pokretanja novih projekata i programa kod nancijskih institucija. Konkretno elimo pomoi i to ve inimo. Na ovome su prostoru ve tvrtke Megacop, ito Osijek, Geofoto, a zainteresirani smo i za Zonu 2 u Oraju.

11

ZDRAVLJE I SOCIJALNA SKRB

PROGRAM Povjerenstva za zdravstvo i socijalnu skrb


Samo sinergijskim djelovanjem Udruge Prsten i nadlenih dravnih institucija Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine mogue je realizirati pomo socijalno najugroenijem stanovnitvu. U sedam toaka Povjerenstvo za zdravstvo i socijalnu skrb opisuje kako pomoi najteim sluajevima hrvatskih povratnika u svoje domove
Napisao: mr. sc. Vjekoslav Jele, neurokirurg edan od najvanijih razloga utemeljenja UBH Prsten je potreba da se pomogne najugroenijim dijelovima populacije bosanskih Hrvata u BiH i u Republici Hrvatskoj nakon egzodusa ratom zahvaenih podruja u BiH. Svakako najugroenija podruja bila su u Bosanskoj Posavini te u Sredinjoj Bosni. Aktualni politiki ustroj BiH, nakon zavretka rata Hrvatima je, kao i drugim graanima, znaajno zakomplicirao mogunosti ostvarenja prava iz podruja socijalne i zdravstvene skrbi u federaciji, a pogotovo u Republici Srpskoj. Hrvatska drava je pokrenutim programima iz ovog U dosadanjem radu, aktivnosti Udruge bile su usmjerene na rjeavanje pojedinanih sluajeva i pomaganje u akcijama koje je Udruga Prsten vodila, a Povjerenstvo za zdravstvo i socijalnu skrb koordiniralo: jednokratne nancijske pripomoi za teko oboljele, nanciranje kolovanja, izdavaka aktivnost, izgradnja kua, nabavke lijekova, pomo u lijeenju, pomo u zapoljavanju, savjetovanja i sl.

emo pomoi u poboljanju kvalitete ivota. Udruga Prsten svoje aktivnosti realizira kroz djelovanje na tri podruja: 1. Segment gospodarstva (Povjerenstvo za gospodarstvo), 2. Djelovanje u podruju rada, zdravstva i socijalne skrbi (Povjerenstvo za zdravstvo, rad i socijalnu skrb); 3. Aktivnosti u podruju obrazovanja, znanosti, kulture i sporta (Povjerenstvo za obrazovanje, kulturu i sport). POMOI NAJUGROENIJIM SLOJEVIMA LJUDI Ovakvim organiziranjem otvoren je veliki prostor za djelovanje Udruge Prsten u aktivnostima koje bi znaajno pridonijele poboljanju uvjeta ivota i standarda najugroenijih slojeva. Upravni odbor UBH Prsten imenovao je Povjerenstvo za zdravstvo i socijalnu skrb u sastavu: mr. sc. Josip Sari (Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi RH), Petar Mrkonji, dipl. teolog (Ministarstvo mora, turizma i prometa), prof. dr. Drago Prgomet (KBC Rebro-Klinika za ORL), a za predsjednika Povjerenstva izabran je mr. sci. Vjekoslav dr. Jele (KB Dubrava).

segmenta uspjela rijeiti samo najhitnije probleme. Suoeni s mnogobrojnim potekoama izbjeglih Hrvata, u svakodnevnoj praksi, shvatili smo, da samo organiziranom akcijom i velikom solidarnou mo-

12 |

ZDRAVLJE I SOCIJALNA SKRB

pravni savjetnici i sveenici. Ponuene su i usluge pravnog savjetovanja na podruju mirovinsko-invalidskog osiguranja. Pokrenute su ambulante decitarnih visokospecijaliziranih prola u BiH da se omogui dostupnost takvih usluga na terenu, ali i u Klinikim bolnicama. Povjerenstvo za zdravstvo i socijalnu skrb priprema dugoroan plan zdravstvene i socijalne skrbi koji e biti nanciran iz vlastitih izvora, ali i sinergijskim djelovanjem uz postojee programe voene od strane dravnih institucija Ministarstva zdravstva BiH i RH. elja nam je poveati razinu i kvalitetu skrbi za najugroenije populacije : 1. Djecu 100% invalide, te djecu koja boluju od malignih oboljenja, tekih metabolikih oboljenja kao i neurolokih oboljenja s naznaenim oteenjima; 2. Skrb za beskunike i samce, kroz skrb i smjetaj u Domove za stare i nemone osobe uz neophodno lijeenje; 3. Osiguravanje ambulantno-poliklinikog subspecijalistikog pregleda u podrujima gdje je ta sluba decitarna u sklopu DZ i privatnih praksi; 4. Pitanje osiguranja i zdravstvene skrbi za Hrvate u BiH, a kojima treba lijeenje u RH (Smatramo da ovo pitanje u praksi treba pojednostaviti i da se Udruga aktivnije ukljui u rjeavanje postojeih problema). Administrativne uredbe i kantonalna politika u BiH jo vie oteavaju lijeenje bolesnika; 5. Pomo pri pravnom savjetovanju iz podruja ostvarivanja mirovinskih prava; 6. Okupljanje i organiziranje svih pravnih i zikih subjekata koji bi mogli unaprijediti razinu zdravstvene i socijalne skrbi za podruja za koja UBH Prsten skrbi; 7. Savjetodavne, preventivne i prosvjetne aktivnosti, organizirana predavanja o temama od ireg drutvenog znaaja. Rad na ukljuivanju u regionalne projekte koji su nancirani iz EU fondova, a koji omoguavaju viu socijalnu i zdravstvenu razinu. Uz navedene aktivnosti spremni smo u narednom periodu primiti svaku sugestiju i razmotriti mogunost proirenja naih aktivnosti te u tom smislu oekujemo angaman svih lanova, simpatizera i svih dobronamjernih ljudi.
| 13

Povjerenstvo je dobilo zadatak da razradi i osmisli mogunosti kako pomoi bolesnima, nemonima, invalidima i socijalno najugroenijima. Rad Povjerenstva se koordinira na Upravnom odboru Udruge Prsten i svakako je klju uspjeha kroz sinergizam i zajednitvo s obzirom da se rad ovog Povjerenstva oslanja na aktivnosti Povjerenstva za gospodarstvo i da je programe nemogue realizirati bez pomoi i nancijske potpore cijele Udruge. Formiranjem podrunica u Slavonskom Brodu, Osijeku, Rijeci i Malom Loinju kompletira se tim ljudi koji poinje djelovati na navedenim aktivnostima. Aktivni lanovi Povjerenstva i Upravnog odbora su iskusni i renomirani lijenici: primarijus dr. Pejo Samardi i primarijus dr. Jozo Jeli, a u Osijeku dr. elimir Orki i dr. Jozo Vrdoljak. Sada Povjerenstvo ima u svom sastavu 20 lijenika raznih specijalnosti, a iz drugih struka tu su zastupljeni i pravnici, ekonomisti i drugi koji su spremni svojim aktivnostima i radom pruiti pomo ugroenima. DOSADANJE DJELOVANJE U dosadanjem radu, aktivnosti Udruge su bile usmjerene na rjeavanje pojedina-

nih sluajeva i pomaganje u akcijama koje je Udruga Prsten vodila, a Povjerenstvo za zdravstvo i socijalnu skrb koordiniralo: jednokratne nancijske pripomoi za teko oboljele, nanciranje kolovanja, izdavaka aktivnost, izgradnja kua, nabavke lijekova, pomo u lijeenju, pomo u zapoljavanju, savjetovanja i sl. Znaajan napredak u radu Udruge je svakako formiranje Zaklade i stipendiranje 30-ero djece, uenika i studenata, slabog materijalnog stanja. Udruga Prsten razrauje mogunost samonanciranja socijalnih i zdravstvenih programa kroz stvaranje Holdinga Prsten koji bi 20% prota stavio u funkciju stipendiranja i za socijalno-zdravstvene programe. Veliki programi su mogui samo na dobro osmiljenim i pripremljenim akcijama Povjerenstva za gospodarstvo koje generira materijalnu pretpostavku za navedene akcije. PLAN I PROGRAM POVJERENSTVA U okviru Udruge Prsten mobilizirani su lanovi koji po prirodi svog posla i zanimanja u svakodnevnoj praksi sprovode sline aktivnosti: lijenici, socijalni radnici,

EKOLOGIJA

Gospodin Hrvoje Benkovi, pokraj abonosa

- bogatstvo i prirodne vrijednosti nae Bosanske Posavine


Zapoetu ekoloku rubriku iz prolog broja o vodi, nastavljamo priom o ABONOSU. Abonos je drvo koje se tisuama godina nalazilo u vodi. Izrazito vrijedno nalazite je pronaeno u selu Otra Luka, opina Oraje. Vrijednost, zavidne dimenzije te koliina pronaenih primjeraka su na svjetskoj razini. Dokaz za to potvruju analize starosti od 5870 godina, dok je primjerak pronaen na Savi kod Oraja starosti ak 8290 godina
Napisao: dr. sc. Tomislav Dubravac TO JE ABONOS? Abonos je drvo izloeno dugom djelovanju vode to je njegova mehanika i ke14 |

Abonos
mijska svojstva uinilo izrazito posebnim. Najvanija karakteristika abonosa je njegova starost. Abonos ili eban podrijetlom potjee iz nizinskih uma hrasta lunjaka (Quercus robur L.). To je vrlo ekskluzivan materijal. Sazrijeva od nekoliko stotina

do nekoliko tisua godina. Vaenje iz prirodnog boravita (vode), transport i obrada vrlo su zahtjevni, a zike osobine karakterizira iznimna vrstoa, tvrdoa, velika specina teina i iznimna otpornost na vanjske utjecaje. Radi apsolutne

EKOLOGIJA

time naruila njegova prirodna struktura. Izvaenom drvu se prskanjem odrava vlanost, a kasnije se posebnim postupkom spreava isuivanje. Prerada abonosa zahtijeva drukiji pristup nego obrada obinog drva. Radi njegove iznimne tvrdoe moraju se primjenjivati posebni alati za rezanje iji se vrhovi oplemenjuju tankim slojem titanij-nitrida (TiN). KAKO SE ODREUJE STAROST ABONOSA? Starost abonosa, kao njegova najvanija karakteristika, utvruje se metodom datiranja C-14 pomou radioaktivnog izotopa ugljika. Dakle, utvrivanje starosti temelji se na elementu ugljiku (C), osnovi ivota na zemlji. Uzorci drveta se alju na laboratorijsku analizu ovlatenim institucijama koje izdaju certikat starosti. U Hrvatskoj je to Institut Ruer Bokovi ije su analize pokazale starost nalazita u Otroj Luci od 5870 godina. Navedeno potvruje i ovlateni Institut u Kijevu. Najstariji primjerak abonosa, pronaen na rijeci Savi kod Oraja, analiziran je od strane neovisnog Instituta u Tokiju, u Japanu koji je utvrdio starost od ak 82904 godine. KAKO JE SVE POELO? Poetak ove rijetke, podjednako zanimljive i vrijedne prie pripisujemo

Drvo Abonosa netom izvaeno iz vode

otpornosti na prirodne nametnike abonos se smatra praktino vjenim. KAKO NASTAJE? Rijeke u svojoj snazi tisuama godina oblikuju krajolik kroz koji protjeu te u tom prirodnom ciklusu stvaraju fenomene i pojave neobine ljepote. U tom praiskonskom procesu oblikovanja, rijeka mijenja svoj tok te se tako stabla koja su se nekada izdizala s obale rijeke nau potopljena i tako ostanu izloena dugotrajnom djelovanju vode. Procesom prirodne humikacije pod tisuljetnim utjecajem mulja i gline dolazi do kemijske reakcije izmeu trijeslovine u drvu i soli eljeza iz vode i tako nastaju koloriti boja od svijetlo-smee pa sve do izrazito crne. Voda je prijeila pristup kisika odravajui razmjerno nisku i jednaku temperaturu. Tekua voda je podtlakom izluivala tvari iz drva koje su bile podlone truljenju te istaloila kremen i vapneni pijesak koji je na taj nain prekrio samo drvo nepropusnim slojem. Budui da se drvo nalazi ispod nekoliko metara ljunka i pijeska iznad kojega protjee rijeka potrebno je tzv. refulacij-

skim brodovima ukloniti spomenuti materijal. Ronioci imaju najbitniju ulogu. Njihova zadaa je tono odreivanje lokacije svakog pojedinog debla nakon ega se pomou zranog padobrana deblo izvlai na povrinu vode. Skladitenje abonosa se provodi oprezno, kako se naglim isuivanjem ne bi izazvalo pucanje drva te

SKLADITENJE abonosa se provodi oprezno, kako se naglim isuivanjem ne bi izazvalo pucanje drveta te time naruila njegova prirodna struktura.
| 15

EKOLOGIJA

Neki primjerci namjetaja izraeni od abonosa

gradnji crkve Imena Marijina u Otroj Luci. Naime, u razdoblju od 1956. do 1961. godine poela je gradnja crkve koju je gradio Petar Grgi. Neposredno pokraj crkve poeo se iskapati graevinski materijal (ljunak, pijesak). Znaajnija iskapanja dubine do 4 metra, poradi izgradnje cesta, se nastavljaju poetkom 70-ih godina. Godine 1997. dolazi do proirenja i produbljenja s tehnologijom refuliranja do 10 metara dubine, a veliina kopa se proiruje na 600x250 m. Iskapanje ljunka traje do 2000. godine kada se koncesija dodjeljuje ribarskoj udruzi aran Oraje. Prvi primjerci drveta Abonos izvueni su 1998. godine u koliini od 40 m3, sa 6-8 metara dubine. Vrijednost drveta prepoznaje gosp. Hrvoje Benkovi, koji cijelu ovu priu die na zavidnu razinu. Njegova upornost, entuzijazam, ali i znatna nancijska sredstva dovode do prvog certikata 2001. godine koji potvruje starost drva na 5888 godina (Institut Ruer Bokovi). Isto potvruje Institut u Kijevu 2005. godine na 5870 godina. Godine 2004. poinju se nazirati osnovne konture i ideje o vrlo vrijednom nalazitu. Aktiviraju se struni timovi, profesionalni ronioci za rad u mutnim vodama, mehanizacija. Tijekom 2004. godine poinje se s izvlaenjem prvih sortimenata u koliini od 120 m3. Izrazitu prirodnu vrijednost prepoznaju znanstvenici iz toga kraja, koji se ukljuuju 2005. godi16 |

ne. Pridruuju im se umjetnici, biolozi, povjesniari, tehnolozi drva, umari, klimatolozi. Eksploatacija drveta abonos se proiruje na nova nalazita, uz rijeku Savu, uzvodno i nizvodno od grada Oraja, to rezultira pronalaskom do sada najstarijega primjerka starosti 82904 godine. Navedeno potvruje neovisni Institut u Tokiju, u Japanu. UPORABA ABONOSA? Abonos se ree u plemenite furnire debljine 0,6 mm koji se koriste za izradu BREND I REKLAMA Dosadanje spoznaje o vrijednosti, zavidnoj koliini i raritetnim primjercima na svjetskoj razini ukazuju kako su stvoreni svi preduvjeti da se pria o Abonosu iz nae nam Bosanske Posavine pretvori u jednu jedinstvenu priu u cijelome svijetu. Zapoinje kontakt i suradnja s ljudima iz Japana, Engleske, Francuske, Njemake, naravno i iz Hrvatske, koja nam daje jamstvo za dugoronu suradnju na relaciji: znanost, umjetnost, gospodarstvo. Koliina drveta od cca 400 m3, koja je vjerojatno jedinstvena u svijetu, prua nesluene mogunosti za razne vrste gotovih, nalnih

skupocjenog i vrlo dugotrajnog pokustva, ureenje interijera, plovila (posebno podova). Poradi iznimnih tehnikih svojstava koristi se u graditeljstvu za izradu namjetaja. U arhitekturi se stoljeima koristi za izradu vrata i ostalih vanjskih i unutranjih detalja u crkvenoj arhitekturi. esto je u uporabi u kiparstvu kao glavni materijal za likovno izraavanje, a poradi otpornosti na habanje izuzetan je materijal za izradu glazbenih instrumenata (dijelovi i tijela violina, gitara, klarineta i sl.).

proizvoda. Posebice kada znamo da su primjerci abonosa od hrasta lunjaka vrlo cijenjena vrsta drveta u svijetu. Zapoinje znaajna suradnja izmeu tvrtki Megakop i M.C.M. - Oraje, u izradi furnira, laminata, ureenju interijera, posebne ponude. Znanstvena promidba koja je u tijeku i koja preferira objavom znanstvenog lanka u svjetski priznatom asopisu iz toga podruja, dodatno e podignuti razinu vrijednosti pronaenih primjeraka. Istodobno, nee ostati bez promidbe ni nalazite, prirodne vrijednosti nae nam Bosanske Posavine.

PODRUNICE UBH "PRSTEN"

Ideje, ljudi i projekti


Da bi dobri projekti zaivjeli, potrebno je da se konkretno odnose na rjeavanje problema koji mue stanovnitvo nekog kraja i budu, meu njima, prihvaeni. Udruga bosanskih Hrvata Prsten ponosi se zainteresiranou i prihvaanjem postavljenih ideja i ciljeva. Jedna od najvanijih stavki u radu Udruge, tako je, okupljanje ljudskog potencijala spremnog da se uhvati ukotac s nemalim problemima koji su zadesili bosanske Hrvate raseljene po itavom svijetu, a odnose se na povratak i gospodarski razvoj rodnog kraja. Stoga, u ovom broju radosno predstavljamo stare podrunice i onu najmlau u Rijeci
Prsten

PODRUNICA MALI LOINJ

a sjednici Inicijativnog odbora za osnivanje Ogranka UBH Prsten u Malom Loinju, 28. srpnja 2007., nazoili su predsjednik Udruge Ilija Toli, dipl. ing., lanovi Upravnog odbora UBH Josip Sari i Petar Mrkonji, gradonaelnik Malog Loinja Gari Cappelli i proelnica Ureda grada Malog Loinja Silvija Kocijan. Predsjednik UBH Prsten Ilija Toli pozdravio je prisutne, istaknuvi veli-

ku zainteresiranost bosanskih Hrvata za djelovanje i aktivnosti Udruge kroz razne projekte. Josip Sari i Petar Mrkonji ponudili su informacije oko mogue obnove obiteljskih kua u BiH prema programu Vlade RH. Kazali su kako je imovinu dobro ulagati u projekte koje e Bosnu i Hercegovinu pribliiti integracijskim procesima EU. Gradonaelnik Malog

Loinja ing. Gari Cappelli pozdravio je interesno okupljanje ljudi iz istog kraja te je obeao i nancijsku pomo Ogranku Udruge koji e djelovati na podruju Grada Malog Loinja. Predsjednik Upravnog odbora Ogranka: Dragan Lozani Potpredsjednik: Anto Nedi

PODRUNICA SLAVONSKI BROD


Najbrojnija podrunica UBH Prsten u Slavonskom Brodu odrava redovne sastanke na kojima raspravlja o tekuim problemima i projektima. Tako su se na posljednja dva sastanka uli brojni prijedlozi za rad Udruge. Ova zima, ukoliko se prihvati projekt proizvodnje meda i mednih proizvoda, moe se iskoristiti za obuku kadrova za uzgoj pelarstva. Zemlja koju vlasnici nisu u mogunosti obraivati moe se dati u zakup ili uloiti u dioniko drutvo, umjesto da se prodaje u bescjenje. Vaan prijedlog bio je i da se pripreme projekti za razvoj gospodarstva i na osnovi njih koriste predpristupni fondovi Europske Unije. Gospodarstvenik Jozo Miji je istaknuo kako bi projekte trebalo ubrzati jer ima mnogo zainteresiranih. Jednoglasno je prihvaena odluka da se Udruga predstavi na Katarinskom sajmu. Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb pod palicom dr. Josipa Jelia iznio je problem Hrvata koji ive u BiH u tekim i neadekvatnim zdravstvenim uvjetima. Milijun kuna koje je Vlada RH izdvojila za zdravstvenu zatitu potroen je do srpnja. Jednoglasno je prihvaen prijedlog da se napravi kalendar za 2008. godinu s motivima Bosne Srebrene. Predsjednik: dr. Pejo Samardi Potpredsjednik: Franjo Zraki Povjerenstvo za gospodarstvo: Ivan Senjak Povjerenstvo za zdravstvo i socijalnu skrb: dr. Jozo Jeli Povjerenstvo za kulturu, obrazovanje i port: dr. Stjepan Arai

| 17

PODRUNICE UBH "PRSTEN"

PODRUNICA OSIJEK
Sjednica Inicijativnog odbora za osnivanje Podrunice UBH Prsten u Osijeku, odrana je 12. lipnja 2007. u epinu. Za predsjednika Podrunice i predsjednika Upravnog odbora izabran je prof. dr. sc. Drago ubari, a za potpredsjednika UO Podrunice ing. Marko Pipuni. Tom prigodom izabrani su i ostali lanovi UO osjeke podrunice. Predsjednik UBH Prsten Ilija Toli uvodno je izloio zadovoljstvo velikim brojem ljudi koji imaju dovoljno intelektualnih i materijalnih resursa kojima su u stanju pomoi drugima, a posebice Hrvatima na podruju Bosanske Posavine. Bruno Iljki, predsjednik Povjerenstva za gospodarstvo upoznao je prisutne s gospodarskim potencijalom Predsjednik Podrunice i predsjednik UO Ogranka: dr. sc. Drago ubari, Potpredsjednik: Marko Pipuni Adresa podrunice: Vinkovaka ulica 1a Miji, jedan od osnivaa Udruge iz Tenje izraava stav da je njihova Udruga otvorena za punu suradnju. Prof. dr. sc. Vlado Guberac istie pomo Hrvatima iz Bosanske Posavine da ishode osobne iskaznice u BiH, kako bi mogli postati relevantan politiki imbenik na tom prostoru, to je preduvjet za realizaciju projekata i povratka i gospodarskog razvoja kraja.

lanova Udruge te s projektima zapoljavanja na tim podrujima. Na sjednici je konstatirano kako nije iskljueno da e se jednog dana sve udruge koje okupljaju Hrvate iz BiH ujediniti i okupiti, a Anto

RAZGOVOR S PRIMARIJUSOM DR. PEJOM SAMARDIEM, PREDSJEDNIKOM PODRUNICE UBH PRSTEN U SLAVONSKOM BRODU

Pamtim svoje plehanske korijene


Primarijus dr. Pejo Samardi, vrsni je kardiolog, ravnatelj Internog odjela bolnice u Slavonskom Brodu i dobitnik prestinih meunarodnih priznanja na polju kardiologije
Razgovarao i snimio: Mijat Jerkovi vinograd i vonjak u Varokom Brdu. esta su putovanja na strune sastanke. Predsjednik sam Podrunice Hrvatskog kardiolokog drutva za Slavoniju i Baranju. Bio sam aktivan u Hrvatskoj lijenikoj komori u Zagrebu gdje sam bio predsjednik Suda asti.

Predsjednik podrunice Prsten u Slavonskom Brodu, primarijus dr. Pejo Samardi

P:
18 |

Kako izgleda jedan dan dr. Samardia? Moj radni dan poinje na odjelu prije 7 sati i potraje koliko treba. esta su deurstva i rad iza deurstava. Svom poslu kardiologa u koronarnoj jedinici, gdje se lije-

e najtei srani bolesnici, pridodao sam i zahtijevan posao efa Internog odjela na kojem rade 34 lijenika i ukupno 150 uposlenika, pa je obaveza uistinu puno. Poslije posla nastojim to vie vremena provoditi kod kue. Kad stignem, obiem

Objavljeno u Plehanskom glasniku, studeni 2007.

oen je kao najstarije dijete u obitelji ure Samardia (Jakina) i Marije r. Ravli u Gornjoj Lupljanici. Krten je i krizman na Plehanu. U vrhovskoj koli pohaao je prvi razred osnovne kole, a poslije se s roditeljima, bakom Jakom, sestrom i dvojicom brae doselio 1959. godine u Slavonski Brod, u Gundulievu ulicu. Medicinski fakultet zavrio je u Zagrebu, 1974. godine, vratio se u Slavonski Brod, oenio i zaposlio. Zavrava specijalizaciju iz interne medicine te radi kao kardiolog. Dui niz godina je ef Internog odjela.

P:

uli smo da u vaoj obitelji ima mnogo lijenika? Moja supruga Marija radi kao profesor kemije u Klasinoj gimnaziji Fra Marijan Lanosovi u Brodu. Imamo pet sinova i jednu unuku Tinu koja nam je veliko veselje. Najstariji sin Kristian je doktor medicine, specijalist oftalmolog, Vjekoslav je doktor stomatologije i ima privatnu stomatoloku ambulantu, Ivan je doktor medicine i oekuje specijalizaciju iz ortopedije. etvrti sin Jure je takoer doktor medicine. On je ostao u Zagrebu na KBC Rebro. Najmlai Mislav je student informatike i ima, na sreu, druge interese. Na nedjeljnom obiteljskom ruku u nas

PODRUNICE UBH "PRSTEN"

PODRUNICA RIJEKA
U Konferencijskoj dvorani Euroherca u Rijeci 18. listopada 2007. odrana je osnivaka skuptina Rijeke podrunice. Tog dana za predsjednika rijeke podrunice izabran je prof. Anto Zovko iz epa, potpredsjednik eljko Nuji iz Kraljeve Sutjeske, Upravni odbor sa 18 lanova, Nadzorni odbor sa 3 lana i tajnica Podrunice Sandra Gali. Skuptinu su uveliali umjetnici Hrvatskog narodnog kazalita Ivana pl. Zajca, tenor Davor Lei, sopranistica Anelka Nuji, uz pratnju maestra Igora Vlajnia. lanovi folklornog drutva Izvor predstavili su narodne nonje iz svih krajeva BiH. Novoizabrani predsjednik Rijeke podrunice prof. Anto Zovko zahvalio se na povjerenju naglasivi svoju povezanost s Rijekom jo iz studentskih dana, kao i elju da se prezentira graanima Rijeke i Primorsko-goranske upanije doprinos bosanskih Hrvata razvoju grada i upanije u posljednjih pola stoljea na gospoPredsjednik: prof. Anto Zovko (epe) Potpredsjednik: eljko Nuji, teolog (Kraljeva Sutjeska) e-mail: dom.turnic@ri.htnet.hr Upravni odbor 18 lanova Nadzorni odbor 3 lana Tajnica podrunice: Sandra Gali Adresa: Verdijeva 11, 51 000 Rijeka darskom, kulturnom i obrazovnom podruju te njihov doprinos danas u borbi za europske vrijednosti i zajedniki ivot multietnike Bosne i Hercegovine.

se oko stola doista okupi lijenika kao na kakvom manjem bolnikom odjelu. U ali sam ranije govorio da su moji planovi s njima bili drukiji: jedan lijenik, jedan sveenik, jedan u diplomaciji, jedan u vojsci i jedan u policiji da pokrijemo sve sfere ivota. Sretni smo, moja supruga i ja, jer su nam, hvala Bogu, zdravi, dobri i uspjeni.

P: P:

Upravo ste se vratili iz Indije. U kojem ste svojstvu ondje bili? Bio sam na jednom studijskom putu u Indiji i Ujedinjenim arapskim emiratima. Dobro je vidjeti razliite kulture i pristupe rjeavanja problema u zdravstvu. Gdje je u tim relacijama Bolnica dr. Josip Benevi u kojoj radite? Naa bolnica je najvea upanijska bolnica, ali i meu najboljim upanijskim bolnicama u Hrvatskoj. Trudimo se pratiti svjetske trendove i biti to bolji. Interni odjel, na ijem sam elu, je najvei odjel u bolnici. Dobro smo opremljeni i ekipirani. Rade 34 lijenika razliitih podspecijalnosti. Rade se pretrage koje se ne rade u ostalim upanijskim bolnicama, nego jedino na velikim klinikama. Bolnica je nastavna baza Medicinskog fakulteta u Osijeku. lanovi smo europskih strunih drutava. Ja sam diplomu Europski kardiolog dobio na Europskom kardiolokom kongresu u Stockholmu 2005. godine.

Niste lan ni jedne zaviajne udruge, ali nedavno ste izabrani za predsjednika Podrunice Prsten u Sl. Brodu! U lipnju ove godine osnovana je Podrunica UBH Prsten u Brodu gdje sam izabran za predsjednika podrunice. Udruga nije zaviajni klub, nego je to pokuaj da Hrvati Bosanske Posavine i Srednje Bosne kroz organiziranu aktivnost temeljenu na ekonomskim osnovama, ali i brigom i ljubavlju prema rodnom kraju stvore uvjete odrivog povratka onih koji to ele.

P:

P:

Kao predsjednik Podrunice Udruge Prsten u Sl. Brodu posjetili ste predstavnike Udruge povratnika Feniks na Plehanu. Koji problemi mue tamonje stanovnitvo? Sastali smo se s predstavnicima Udruge povratnika Feniks na Plehanu i kroz zanimljiv razgovor predstavili udrugu i njene ciljeve. Drago mi je bilo upoznati ljude koji su se vratili i koji se bore da bi ostali i pomogli i drugima koji se ele vratiti. Oekivanja su bila u konkretnim rjeavanjima najee nancijskih problema povratnika. Meutim, ciljevi i aktivnosti Udruge Prsten su u osmiljavanju i nanciranju projekta koji e zaivjeti i omoguiti da povratnik radi, zaradi i opstane. Mnogi povratnici, kao i neki izbjegli Hrvati iz Bos. Posavine

imaju problema s lijeenjem. Podrunica je ve neto konkretno poduzela da im pomogne? Poseban je problem zdravstvena skrb povratnika i izbjeglih Hrvata. Tu ima dosta problema koje treba rijeiti. Inicijativom Prstena obeana su dopunska sredstva brodskoj bolnici za trokove lijeenja neosiguranih povratnika. lanovi naeg Povjerenstva za zdravstvo, rad i socijalnu skrb svojom inicijativom u Ministarstvu zdravstva, lijenikim udrugama u Hrvatskoj i svojim osobnim radom, nastoje rijeiti uoene probleme.

P:

Obili ste plehanski breuljak i vei dio plehanske upe. Kakvi su dojmovi? Uvijek mi je drago posjetiti ovaj kraj. Istina, davno sam otiao, ali me veu sjeanja na najranije djetinjstvo: prvi ispit iz vjeronauka, ljetne praznike koje sam provodio kod bake u Modranu. Moji pokojni roditelji su esto ili u rodni kraj i vodili nas djecu. to za vas znai Plehan? Ja se osjeam Broaninom, jer ovdje ivim 50 godina, ali i Plehananinom jer su mi tamo korijeni. Upravo zato za mene pojam lijepa priroda znai upravo taj na kraj: breuljak, uma, livada, potok ao mi je to to vie nije ono ega se sjeam prije rata. Malo je povratnika, prodaje se djedovina, rijetki su entuzijasti.
| 19

P:

P:

ZAKLADA PRSTEN

Uenicima i studentima 30 STIPENDIJA


U lipnju 2007. godine osnovana Zaklada Prsten, iste jeseni dodijelila je 30 stipendija uenicima i studentima. Zaklada je osnovana radi stipendiranja djece poginulih branitelja HVO-a, djece tekog imovinskog stanja te osobito nadarene djece
Prsten pravni odbor Zaklade Prsten raspisao je, temeljem odluke od 3. listopada, natjeaj za dodjelu 30 stipendija uenicima srednjih kola i studentima Hrvatima u Bosni i Hercegovini i Hrvatima iz Bosne i Hercegovne koji ive u Republici Hrvatskoj, za kolsku/akademsku 2007/2008. godinu. Na natjeaj koji je bio otvoren do 1. studenoga 2007. godine, prijavio se 241 kandidat. Visina stipendije za uenike iznosi 800,00, a za studente 1500,00 kuna, a prima se u razdoblju od listopada do srpnja. Najvaniji cilj Udruge bosanskih Hrvata Prsten za 2007. godinu bio je osnivanje Zaklade Prsten. Dodjelom 30 stipendija onima kojima je ona najpotrebnija, a to su djeca poginulih branitelja HVO-a, socijalno ugroeni uenici i studenti te talenti, cilj je u potpunosti ostvaren. elimo stvoriti drutvo znanja te, poticanjem i promocijom takvog sustava vrijednosti, svim naim ljudima iz Posavine i Srednje Bosne vratiti smijeak na lice i nadu u bolje sutra. Uvjeren sam da emo ovim primjerom, transparentnou i objektivnou prilikom izbora kandidata, pokrenuti brojne gospodarstvenike da nam se prikljue u ovoj vanoj misiji i tako osigurati dvostruko vei broj stipendista ve sljedee godine - izjavio je upravitelj Zaklade Prsten, gospodin Zvonko Biljecki.
20 |

Dr. Zvonko Biljecki, dipl. ing. geod., upravitelj Zaklade Prsten

ZAKLADA PRSTEN

DJELA GOVORE ZA NJIH

ijei, ponekad, malo znae kad ivot pie najnevjerojatnije prie. Na ovim stranicama nemamo dovoljno mjesta da bismo ponaosob ispriali sudbine sve te djece kojoj je potrebna mala pomo da bi postigli puno. Uenike smo, zbog njihove mladosti, prepustili uenju i igri, a kontaktirali smo nekoliko studenata, koje smo zamolili da nam ispriaju neto vie o sebi.

IGOR TARABA dobio je stipendiju u kategoriji studenata djece smrtno stradalih i nestalih branitelja HVO-a. Roen je u Vitezu prije 19 godina. Student je prve godine Fakulteta organizacije i informatike u Varadinu, Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. U minulom Domovinskom ratu, Igoru je poginuo otac, za sobom ostavivi udovicu i troje male djece. Igor ima jo dvije sestre. U 2002. godini od tekih posljedica karcinoma umire i majka. Djecu je, tada, u svoju obitelj prigrlila tetka Ljubica Gari, takoer udovica poginulog branitelja, s troje vlastite male djece. U obitelji koja se ponosi s dva prezimena i estoro djece, troje je studenata, dvije curice su u srednjoj koli, a jedna pohaa osnovnu kolu.

BERNARD JEZIDI, takoer je, dobio stipendiju u kategoriji studenata djece smrtno stradalih i nestalih branitelja HVO-a. Rodio se 88. godine u Livnu, a do poetka rata ivio je u Bugojnu. Iz ratom zahvaenog grada odlazi s majkom Marom i bratom Andrejem u Seget Vranjicu. Kada je 93. godine palo Bugojno, Bernardov otac bio je zarobljen i zatoen u muslimanskom logoru tri mjeseca. Jednog dana su ga odvezli i od tada mu se gubi svaki trag. Majka Mara je nezaposlena, s dvoje djece na fakultetu. Bernard studira na prvoj godini strojarstva u Splitu. Ova stipendija e pomoi nancijski cijeloj obitelji, jer Bernard e stipendiju podjeliti s bratom. DIJANA KRESO briljantna je studenica etvrte godine teorijske matematike na Prirodoslovno-matematikom fakultetu u Zagrebu, a stipendiju od Zaklade Prsten dobila je u kategoriji za nadarenu djecu s prosjekom veim od 4,00. Dijana je roena 1985. godine u Mostaru. Jo prije rata, ona, njena sestra, dva brata i majka ostali su bez oca i supruga. Za vrijeme rata odlaze u Sumartin na Brau. Dijanina majka je

profesorica matematike te je interes za matematiku od malih nogu prenijela na ker. Od devete godine sudjelovala je i osvajala mahom prva mjesta na dravnim natjecanjima iz matematike. Od posebnih dostignua istaknut emo dvije prve nagrade na Mediteranskom natjecanju, dvije pohvale (Honourable Mention) na Meunarodnim matematikim Olimpijadama u kotskoj i Japanu. Ne elei napustiti svoju obitelj na Brau za natjecanja se pripremala potpuno samostalno. Izvrsna je studentica s prosjekom ocjena 4,958, a u srednjokolskim natjecanjima, ovaj put, prisutna je kao mentor-volonter uenicima V. gimnazije, poznatoj po matematikim uspjesima. Njeni uenici, redovno osvajaju najbolja mjesta. Dvije godine je bila zamjenica glavnog urednika matematikog asopisa Playmath, gdje je, izmeu ostalog, objavila i dva struna rada: Radikalno sredite (Playmath br. 6, 2004. god.) i ivot izmeu dva kvadrata (Playmath br. 8, 2005. god.). Kako je zainteresirana za podruje vjerojatnosti i statistike planira naknadno upisati smjer: statistika i raunarstvo na svom fakultetu. Svoju budunost vidi u znanosti.

ZAKLADA PRSTEN
ZAKLADU PRSTEN osnovala je Udruga bosanskih Hrvata Prsten. Upravitelj Zaklade je dr. sc. Zvonko Biljecki, dipl. ing. geodezije. Svrha Zaklade je stipendiranje uenika i studenata Hrvata u Bosni i Hercegovini i Hrvata iz Bosne i Hercegovine koji ive u Republici Hrvatskoj. Sredstva Zaklade prikupljaju se: donacijama Zakladnika, lanova, podupiratelja, djelatnostima Zaklade, prilozima domaih i stranih zikih i pravnih osoba. Natjeaj za dodjelu stipendija bio je raspisan za kolsku/akademsku 2007/2008. godinu i objavljen u: - Veernjem listu (hrvatsko izdanje) od 13. listopada, - Veernjem listu (bosansko-hercegovako izdanje) od 18. listopada, - Jutarnjem listu od 15. listopada te na internetskim stranicama: www.udruga-prsten.hr www.donacije.info www.stipendije.info

REZULTATI NATJEAJA I DODJELE STIPENDIJA


emeljem lanka 14. Pravilnika o uvjetima i postupku dodjele sredstava za ostvarivanje svrhe Zaklade Prsten, Povjerenstvo za natjeaj Zaklade Prsten na svojoj sjednici odranoj 16. studenoga 2007. godine, utvrdilo je nakon razmatranja svih pravodobnih i potpunih prijava, uvida u dokumentaciju i provjere koji su pristupnici ispunili mjerila za odabir stipendista, kao i sve ostale uvjete natjeaja, utvreni su sljedei rezultati po skupinama, uz naznaku mjesta podrijetla i adrese prebivalita:
| 21

ZAKLADA PRSTEN

Dobitnici stipendija
a) uenici, djeca smrtno stradalih i nestalih branitelja HVO-a - 7 stipendija 1) ZVONIMIR CRNJAK, (Bugojno), Okrug Gornji, Tudorski put 70 2) MARKO IRI, (epe), Zagreb, Sopniki odvojak 5J 3) ANAMARIJA MADAREVI, (Gradaac), Zagreb, Jovinovaka 24 4) VLATKA JELE, (Derventa), Zagreb, Zagrebaka cesta 205 5) KATARINA TADI, (Zavidovii), Samobor, Josipa Komparea 1 6) DRAGAN MIKULI, (Odak), Gornja Lomnica, Ljudevita Gaja 7 7) SLAVEN VULI, (Mrkonji Grad), Zagreb, Petruevec 5. odv. 178 b) studenti, djeca smrtno stradalih i nestalih branitelja HVO-a - 8 stipendija 1) BERNARD JEZIDI, (Livno), Seget Vranjica, Put arijia 58 2) MARIJA BILANDIJA, (Jajce), Zagreb, Sv. Roka 7A 3) JELA RAVNJAK, (Odak), Velika Gorica, Pavrnica 15 4) GORAN NIKOLI, (Sarajevo), Zagreb, Taborska 31 5) TOMISLAV GAVRAN, (Derventa), Slavonski Brod, Lika 77 6) ALEKSANDAR GALI, (Derventa), Slavonski Brod, V. Karasa 19 7) IVAN ERKAPI, (Zenica), Trogir, Hrvatskih muenika 1 8) IGOR TARABA, (Travnik), Vitez, Podgradina b.b. c) uenici kojima je novana pomo potrebita - 4 stipendije 1) MIEL PERAN, (Mostar), Prozor/ Rama, Gmii b.b. 2) EVICA JOSIPOVI, (Brko), Vidovice, Vodenika 18 3) EDITA URI, (Derventa), Donji Andrijevci, Radniko naselje 12 4) MATEA MASLA, (Mostar) Stolac, Kneza Mihajla Vievia b.b. d) studenti kojima je novana pomo potrebita - 4 stipendije 1) SLAVEN PAPI, (Doboj), Teanj, Rosulje b.b. 2) JELENA BANDI, (Bos. Brod), Slavonski Brod, Podvinjska 20 3) ANITA KUTLEA, (Tomislavgrad), Zagreb, Barieva 8 4) BORIS ANTUNOVI, (Travnik), Trogir, Kneza Trpimira 205 e) nadareni uenici, osim 1. razreda, s prosjekom ocjena 4,50 i vie - 3 stipendije 1) MATEJA KISI, (Derventa), Zagreb, Lopatineka 15 2) ANTONELLA GELJI, (Brko), Velika Kosnica, Velika Kosnica 15 F 3) SANDRA BRAJKOVI, (Tuzla), ivinice, Druga ulica 70 f) nadareni studenti, osim 1. godine studija i apsolvenata, s prosjekom ocjena 4,00 i vie - 4 stipendije 1) DIJANA KRESO, (Mostar), Sumartin, Sumartin b.b. 2) MIA BAI, (Sarajevo), Zagreb, Vladimira Rudjaka 12 3) GORAN PEPI, (Gradaac), Virje, Mihovila Pavleka Mikina 39 4) ANTUN JOZINOVI, (Zavidovii), Globarica, Globarica b.b.

22 |

LJUDI, DOGAAJI, POVODI

Tradicionalna manifestacija Hrvatske matice iseljenika pod pokroviteljstvom Vlade RH

Osmijeh na licima posjetitelja


Bogat i raznolik program ovogodinjeg Tjedna Hrvata iz Bosne i Hercegovine, odranog od 22. do 26. listopada, popraen je s velikim zanimanjem a sveanom otvaranju u Muzeju Mimara, u ime pokrovitelja, Vlade RH, nazone je pozdravila potpredsjednica Vlade RH, Jadranka Kosor. Gospoa Kosor je istaknula brojne projekte kojima Vlada RH pomae u nastojanju da Hrvatima u Bosni i Hercegovini bude bolje, kao to je potpora Sveuilitu u Mostaru, Sporazum za zbrinjavanje pripadnika HVO-a, te darivanje dravnih kua i stanova na podruju od posebne dravne skrbi u Hrvatskoj. Uz duhovite komentare izvrsne radijske voditeljice i urednice Sonje aruni predstavljena je tradicijska odjea i nakit iz zbirke Samostana Duhovnog centra Karmel sv. Ilije iz Zidina kraj Bukog jezera u opini Tomislavgrad, jedinog mjesta gdje se prikupljaju i uvaju hrvatske nonje iz Zapadne Bosne (Glamoa, Bosanskog Grahova, Sanskog Mosta i drugih mjesta) te preko tristo primjeraka starog, ligranskog, od srebra izraenog nakita. Autor

Sveana veera u Sheratonu


Svake godine poetkom prosinca Udruga bosanskih Hrvata Prsten u dvorani hotela Sheraton u Zagrebu, Kneza Borne 2, organizira tradicionalnu sveanu veeru. Veera je popraena bogatim kulturnoumjetnikim programom. Ovogodinja manifestacija odrava se pod nazivom Veer lanova i prijatelja Udruge bosanskih Hrvata Prsten, a povod je obiljeavanje rada i djelovanja udruge, koja ove godine slavi svoju treu godinjicu, dodjela prvih stipendija iz Zaklade Prsten te osnivanje trgovakog drutva Prsten - GRUPA d.o.o. Sveanoj veeri prisustvuju lanovi Udruge Prsten, njihovi prijatelji kao i brojni ugledni uzvanici iz javnog ivota Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

revije je o. Zvonko Marti, a kreacije sastavljene od sto godina starih nonji i novijih dijelova te ureenih impozantnim starinskim nakitom Sandra nosile su redom Bagari poznate osobe iz hrvatskog javnog ivota, rodom iz Bosne i Hercegovine: Ivo Gregurevi, Sandra Bagari, Ivana Lui, Zrinko Tuti, Matija Vujica, Zrinka Turalija, Ivan Mikuli, Vlado ola, Slavko Golua, Jozo uri i mnogi drugi. Reviju su osvjeili pjesme, glazba i napjevi pukih pjevaa i sviraa na tradicijskim glazbalima te lanovi HKUD-a Fra Petar Bakula iz Posuja. Ivana Kolovrat

Ljudi kojima treba rei: Hvala

I
Dobrotvorni koncert za stipendiste
U dvorani Vatroslava Lisinskog, 9. studenoga 2007. godine, Zagrebaka lharmonija odrala je deseti po redu dobrotvorni koncert za prikupljanje sredstava namijenjenih Napretkovom fondu za stipendiranje Ivo Andri - Vladimir Prelog. Hrvatsko kulturno drutvo Napredak ovim koncertom obiljeilo je dvije obljetnice 100 godina Napretka u Zagrebu i 100-godinjicu roenja velike hrvatske pijanistice Melite Lorkovi. Koncert se odrao pod pokroviteljstvom Poglavarstva Grada Zagreba, a nastupile su solistice na klaviru: Maja Bakra, Martina Filjak, Pavica Gvozdi, pod ravnanjem Nade Matoevi. Izvedena su djela Borisa Papandopula, Dore Pejaevi i Milka Kelemana. Napretkov fond za stipendiranje, koji nosi ime po dvojici nobelovaca, godinje dodijeli vie od 120 stipendija i potpora studentima koji studiraju u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.

deju o pomoi u izgradnji kue Luke i Anice Jelavi iznio je gospodin Milan Bandi, gradonaelnik Grada Zagreba na prvom druenju lanova Udruge, jo u proljee 2006. godine.Da podsjetimo: obitelj Jelavi ima osmero djece, od kojih dvoje treba stalni medicinski nadzor. Luka i Anica Jelavi, izbjeglice iz Foe (Bosanska Posavina), tada su ivjeli u Ivani Gradu u podstanarskom, neprikladnom stanu iz kojega su trebali iseliti. Udruga PRSTEN je organizirala iroku akciju pomoi izgradnji njihove obiteljske kue u kojoj su sudjelovali lanovi i prijatelji Udruge. Danas obitelj Jelavi ivi u vlastitoj obiteljskoj kui u Zagrebu (Botinec). Ukupna donacija za izgradnju njihove kue cijeni se na 100.000 eura. Povelik je popis zaslunih. Posebno bi trebalo istaknuti podrku i doprinos zagrebakog gradonaelnika Milana Bandia i njegovih suradnika Ive Jeluia i Stipe Zebe, koji su i lanovi Udruge Prsten. Doprinos lanova i prijatelja Udruge bio je odluan za to da danas obitelj Jelavi ima vlastiti krov nad glavom. Zasluuju da ih nabrojimo:

Ovako je poelo u proljee 2006. godine

Jo malo i topli dom je spreman za obitelj Jelavi

BETONMIX d.o.o. (Jasna Crnjak), NC BETON - PROIZVOD d.o.o. (Ivan Ergovi), HABUNEK PROMET d.o.o. (Marijan Habunek), AUTO - ZUBAK d.o.o. (Pavo Zubak), IN2 (Ante Mandi), TV GREDELJ d.o.o. (Ivan Toli), VAILLANT HRVATSKA d.o.o. (Mario Opaak), KOLOR - SPEKTAR d.o.o. (Petar Mrkonji), MATAN 83 d.o.o. (Mato Moar), G.I.K. GRADNJA d.o.o. (Ilija Krajinovi), TAMIN d.o.o. (Ilija Toli), ZOVKO - ZAGREB d.o.o. (Ivica Zovko), UDRUGA ZA PROMICANJE GOSPODARSTVA, OBRT RUI (Pejo Rui), PASSAGE GRADNJA d.o.o. (Jozo Toli), TERMOSERVIS d.o.o. (Pero uro), PETAR - KOP d.o.o. (Petar Beli), MEGAKOP d.o.o. (Bruno Iljki), TERMOBLOK d.o.o., KLESARSTVO LUCI (Stipe Luci), STJEMA - PROMET d.o.o. (Stjepan Martinovi i Tadija Beni), Marko Kovaevi, Ivica Mari, Alen Barke, Stipo Luki, imo oli, Franjo Koturi, Boo Barii, Vinko Breanovi, Rao ufto, Goran Juri, Pero Ivankovi, Ivan Spaji, Anto Mari, Miro Grubii, Dado Dalant, Pero Martinovi, Ivo Peki, Mado Vladi, Mirko aja, Ilija Kovaevi, Marko Kovaevi, Olien Jovanovi, Anto Ivankovi, Lovro Kozina.
| 23

LJUDI, DOGAAJI, POVODI

Petnaest godina BOSNIEN-FORUMA

Ljudska dobrota ne poznaje granice


(Singen - 16. studenoga 2007.)

umanitarna organizacija BOSNIENFORUM, u njemakom gradu Singenu, proslavila je ovih dana petnaestu obljetnicu postojanja. Okupljanjem lanova organizacije na zajednikoj veeri napravljena je retrospektiva dosadanjeg djelovanja i uinaka. Organizacija je osnovana krajem 1992. kada je ve postalo jasno da ratna dogaanja nee biti kratkotrajna i da e svi vidovi pomoi, a pogotovo humanitarne biti neophodno potrebni. U okviru katolike upe Srca Isusova u Singenu okupila se grupa ljudi spremnih na pomaganje. Od prvih dana pa do danas ova njemaka upa bila je centar oko kojega se sve vrtjelo. Ulogu mentora organizacije od poetka je preuzeo upnik Gebhard Reichert. Kroz organizaciju je prolo mnogo lanova i pomagaa, ali jezgru je inilo desetak ljudi, koji su bili aktivni od prvih dana, kao i danas. Imena koja treba svakako spomenuti su: Strobel Bernd, glasnogovornik organizacije, Siegmund Wolfgang, Leirer Josef, Leirer Andreas, Drayer Josef, Isak Klemens, Riedel Klaus, Koller Wolfgang itd. Za to vrijeme su i tri vrlo aktivna lana, na alost, preminula: Strobel Marai, Leirer Burgel i Messmer Albrecht. Od Hrvata, u organizaciji su od prvoga dana do sada Rua i Josip Miji iz Grebnica, kao suosnivai, voditelji i prevoditelji. Glavni moto organizacije od poetka je bio - pomoi ljudima, tako da je pomagala u hrani, lijekovima, odjei, namjetaju i bijeloj tehnici. Nakon rata na red je dola i kulturna promidba naeg naroda. Ostvaren je 51 transport u razliite regije: Osijek, Slavonski Brod, Oraje, Domaljevac, Odak, Mostar Ravno, Sarajevo, Bugojno, akovaka Breznica, Nova Bila itd.

Od akcija bi trebalo spomenuti neke koje su novano bile najzahtjevnije: Ureenje Doma ratnih invalida u akovakoj Breznici kao i kupovina specijalnog vozila za invalide; Ureenje Osnovne kole u Domaljevcu; Dugogodinje novano i drugo pomaganje djejeg centra Zlatni Cekin u Slavonskom Brodu; Pomaganje izbjeglikog centra u Gaincima u kolskom materijalu, igrakama, te poklon-paketima koje su uputila djeca iz Singena; Pomaganje Kruha Sv. Ante u Slavonskom Brodu; Pomo bolnicama u Oraju i Novoj Biloj; Samostanu na Plehanu je u vie navrata upuivana pomo na razliite naine; kolovanje jedne studentice iz Viteza; Posebno treba napomenuti tromjeseno lijeenje i oporavak u klinici za rehabilitaciju Marka Bozanovia iz Novog Sela (kod Samca) koje je BOSNIEN-FORUM u potpunosti platio; Pomaganje Ureda civilne i vojne skrbi Bosanske Posavine u paketima s hranom, lijekovima, medicinskoj i drugoj opremi, te velikoj kuhinji za potrebe zbrinjavanja velikog broja stanovnitva; Kupovina vozila prve pomoi i pogrebnog vozila za Dom zdravlja u Domaljevcu. Kako je ova Organizacija od poetka zamiljena i postavljena kao forum, jedan od zadataka joj je bio rasvijetliti razloge i uzroke koji su doveli do rata. Iako je njemako stanovnitvo o tome bilo vrlo dobro obavijeteno putem medija, lanovi organizacije su or-

Neumorni u prikupljanju pomoi: Josef Leirer, Josip Miji, Bernd Strobel i Josef Drayer sa upnikom Gebhardom Reichertom ispred Crkve Srca Isusova

ganiziranjem javnih tribina, predavanjima, dijaprojekcijama, te izvjeima o transportima, darovateljima uvijek davali dodatna objanjenja i motivaciju. Posebno uspjena bila je serija od 12 umjetnikih izlobi koje je BOSNIEN-FORUM organizirao na podruju june Njemake. Na njoj su se njemakoj publici kao prvi predstavili profesori Zagrebake akademije likovnih umjetnosti, na elu s dekanom Akademije profesorom Jordanom. Uslijedile su samostalne umjetnike izlobe: Francine Dolenec, Ljube Lacha, te kao posljednja dosad umjetnika izloba Vlatka Blaanovia. Izlobe su bile humanitarnog karaktera jer su se umjetnici odricali dijela honorara u korist organizacije. Naa iskustva su u posljednjih petnaest godina obiljeena patnjama, smru, razaranjima i svim stranim posljedicama koje rat donosi, a to nas je motiviralo da i dalje pomaemo. Na drugoj strani su opet iskustva s ovdanjim njemakim stanovnitvom. Doivjeli smo da su ee bili spremni pomoi oni koji sami nisu imali mnogo, nego oni bogatiji. Sve u svemu, imali smo jako veliku podrku ljudi, inae ne bismo bili u mogunosti provoditi navedene akcije. Spoznali smo mnogo povjerenja i kranske ljubavi prema blinjemu, to je jedno veliko bogatstvo.

Traak svjetla za ohrabrenje


U sivilu poodmakle jeseni, u malosadrajnom, ali dostojanstvenom ivotu u Tramonici, za ohrabrenje svima, kao za inat, ipak jo jedan traak svjetlosti. Odluili su mladenci da svoj sveti in i sudbenog i crkvenog vjenanja obave u Tramonici. U subotu, 3. studenoga 2007. godine, u predivnom ambijentu sveane sale mjesnog ureda, a odmah potom i pred oltarom crkve Sv. Ive, vjenali su se Reza i Dragutin. Sveanom inu vjenanja nazoili su svatovi i mjetani Tramonice. Bilo je to prvo sudbeno vjenanje u novoizgraenom mjesnom uredu u Tramonici, vjerojatno i potpora i ohrabrenje za to skoriji potpuni poetak rada mjesnog matinog ureda, na mjestu koje mu po svemu pripada. Hrabri i odvani mladenci su Reza Nadarevi, ki Pere i Mande iz Tramonice (ardak) i Dragutin Milobuec iz Novog Marofa. Neka Svevinji pomogne da vjenanja u Tramonici bude puno, kako je nekad bilo. Tadija Leutar
24 |

PODRUNICE UBH PRSTEN

| 25

KONCERT

Festival izvorne pjesme i glazbe

Bosanske Posavine i Sredinje Bosne


Prsten estival izvorne glazbe Bosanske Posavine i Sredinje Bosne, odran 24. studenoga, okupio je u dvorani urak u Rugvici brojne posjetitelje svih generacija, eljne druenja uz zvukove argije. Nekoliko puta te veeri posjetitelje su dignuli na noge natjecatelji, pjevai i svirai te mlade ljepotice u narodnim nonjama. Smisao ovog ugodnog druenja nije bila samo zabava, ve, kako to obino biva kada se sastanu ljudi dobre volje, pomoi onima kojima je pomo najpotrebnija. Naime, prihod od festivala namijenjen je Zakladi koju je osnovala Udruga bosanskih Hrvata Prsten, a sponzori ove veeri bili su, uz UBH Prsten, Pevec grupa i Termocommerce.
Plesalo se, veselilo i pjevalo do jutra

Na festivalskoj pozornici predstavilo se dvanaest pjevakih i osam svirakih grupa, glas naroda je odluivao, pa je za najbolje pjevae proglasio brau Jeli, podrijetlom iz Usore. Drugo mjesto su zauzeli oevi izvorne glazbe, braa Begi, dok su se jedine dame te veeri, Pava i Danica, podrijetlom iz epa, veselile treem mjestu. Osim velikog pljeska, sviraka grupa Mladost rodne grude iz Dugog Sela nagraena je i prvim mjestom u svojoj kategoriji. Drugi su bili Dervenani braa Lui, a tree mjesto su zauzeli simpatini djeaci iz grupe Plave oi. Odlinoj atmosferi veeri pridonijele su i armantne djevojke u tradicionalnim nonjama, a svojom ljepotom, mladou i upravo arobnim osmijehom,

Ilija i Marko Begi - pjevake legende izvan konkurencije

lanovima irija oteale su konaan odabir - ljepotice Festivala. Titulu najljepe, nakon usuglaenih glasova strunog irija, ponijela je vesela studentica zioterapije

26 |

KONCERT
Jedna ljepa od druge. Mlade i ljupke ljepotice u narodnim nonjama. Titulu najljepe ponijela je Jelena Matijevi, druga s desna

Braa Jeli pobjednici su u pjevakoj kategoriji: za njih kau da su najvei talenti meu najmlaim naratajima

Jelena Matijevi. Prva pratilja je Romana Avgustinovi u nonji iz Usore, a druga pratilja Dragana Bakari u nonji Posavine. Jo dvije djevojke su se okitile titulama, pa je tako miss fotogeninosti postala Julijana Jeli, a iri je odluio da je najljepu narodnu nonju te veeri nosila Katica Burazer. Nakon zavrenog natjecateljskog dijela ove nezaboravne veeri, pjesmi nije bilo kraja. Tako su se ljubitelji izvorne glazbe i svi oni koji vole zapjevati i zaplesati, u oputenom raspoloenju nastavili veseliti sve do zore.

Zamjenik gradonaelnika Grada Zagreba, gospodin Ivo Jelui i Ilija Toli, predsjednik udruge Prsten s voditeljicom programa

Mladost rodne grude iz Dugog Sela - pobjednici u svirakoj kategoriji

| 27

14 |

PREDSTAVLJANJE TVRTKE

Ulaemo u znanje jer ivimo od njega


Zato IN2 mnogo ulae u svoje kadrove, veinu i sami stvaramo. Imamo vlastiti edukacijski centar i mentore koji vode tromjesenu obuku o osnovama tehnologije i metodologije. Potom se jo tri mjeseca osoba prilagoava u nekom od projektnih timova. Tek tada smatramo da imamo strunjaka. Jako inzistiramo na permanentnom obrazovanju jer smo tvrtka koja praktino ivi od znanja svojih ljudi. Gdje se vidite za nekoliko godina? Ante Mandi: Poetkom ove godine zakljuio sam da je organski rast temeljem kojeg smo se razvijali, nedovoljan pa smo ga odluili ubrzati nizom akvizicija. Tako smo samo u drugoj polovici ove godine kupili dvije softverske tvrtke i sada ih imamo sedam u kojima je zaposleno vie od 270 ljudi. Cilj nam je poveati svoju regionalnu konkurentnost kroz iri spektar proizvoda i usluga te vei broj kvalitetnih strunjaka. Vjerujem da emo ovako nastaviti i kroz nekoliko godina znaajno poveati broj ljudi, prihod i kvalitetu te to potvrditi izlaskom na neku od regionalnih burza. Kakva su Vaa poslovna iskustva vezana za BiH? Ante Mandi: Bez jakog gospodarstva slab je interes za informatizaciju. Donekle je logino, premda ne i ekonomski opravdano, da se poslovanje informatizira zadnje, poslije nekretnina, strojeva i sl. U takvim okolnostima informatika se esto gleda kao troak poput papira, energije... Imamo tvrtku u BiH koja nije rasla brzo poput ostalih tvrtki u regiji. S druge strane, imamo dosta kvalitetnih strunjaka koji su se rodili i kolovali u BiH to pokazuje da nije problem u nedostatku ljudi. Bosanci su uvijek bili dobri u informatici. Kao kuriozitet treba spomenuti da se meu vodeim IT tvrtkama u Hrvatskoj nalaze M San, Geofoto i IN2, iji su osnivai ljudi iz BiH. U suradnji s tvrtkom Geofoto izradili smo web stranice za UBH Prsten sa ciljem da se unesu novi naini razmjene informacija izmeu lanova Udruge, ali i ire Internet populacije zainteresirane za aktivnosti i rad Udruge.
| 29

U gospodarstvima temeljenim na proizvodnji - informatika u veini sluajeva dolazi na kraju. Ona polako postaje infrastruktura, a samo razvijena gospodarstva pokreu proces informatiziranja paralelno s osnovnim poslovanjem, istaknuo je mr. sc. Ante Mandi, Mandi direktor privatne softverske tvrtke IN2 IN2, iz Zagreba, odgovarajui na pitanje o informatizaciji u Bosni i Hercegovini
Razgovarala: Ivana Kolovrat ria o tvrtki IN2 (Informacijski Inenjering) i njenom direktoru mr. sc. Anti Mandiu nalikuje na ameriki san s puno uzbuenja, neizvjesnosti i sretnih obrata. Od poetaka u skuenom stanu u Drakovievoj ulici i prvog posla za Croatia osiguranje, do elitnog poslovnog prostora jednog od zagrebakih tornjeva, ima potencijal za lmski hit. Poetkom devedesetih godina Ante Mandi je napustio JNA i naao se na ulici bez posla. U nesigurnim ratnim vremenima osnovao je softversku tvrtku. Odmah se orijentirao na programiranje sloenih sustava koji u to vrijeme nisu imali konkurenciju na tritu, vjerojatno zato to se ba i nisu traili. Danas je njegova tvrtka jedna od vodeih u regiji, a budunost poslovanja vidi u irenju trita i poveanju radnih mjesta do 400-500 ljudi te izlaskom na burzu kroz nekoliko godina. Kako je zapoelo stvaranje IN2? Ante Mandi: Nakon izlaska iz vojske zaposlio sam se u jednoj od rijetkih ondanjih softverskih tvrtki, gdje sam vodio razvoje softvera i stekao svoja prva poslovna iskustva. Do tada nisam znao to znai biti nezaposlen. Poslije osam mjeseci, otiao sam iz te tvrtke i 92. osnovao IN2. Bio je to vie in preivljavanja jer sam negdje trebao dobiti plau, a posla nije bilo nigdje. Nikad nisam sanjao da u imati veliku tvrtku. Iskustvo iz prethodne tvrtke i rad na tada rijetkom softverskom CASE alatu, bio je presudan to smo dobili prvi posao u Croatia osiguranju. Na tom poslu, od kojeg smo ivjeli pola godine, proirio sam krug suradnika. Sljedeih desetak godina cijelo svoje poslovanje volim usporeivati s raftingom (pusti da te burna voda nosi i gleda da se ne prevrne ili nasue) vie nego s yahtingom (plovljenje unaprijed isplaniranom rutom). Hou rei da, zbog koliine promjena u naem okruenju, nije bilo koristi od nekakvog velikog planiranja. Cijela lozoja poslovanja bila je u umjenom upravljanju naglim promjenama. Koliko ulaete u svoje kadrove? Ante Mandi: U softverskom businessu kvaliteta ljudi je kljuni faktor uspjeha.

PREDSTAVLJANJE TVRTKE

<< IN2 uvijek


na vrhu

IN2 je tvrtka u privatnom vlasnitvu, utemeljena 1992. godine. Tijekom 15 godina poslovanja postali su jedna od vodeih softverskih kompanija u regiji i stekli reputaciju tvrtke koja uspjeno projektira i izvodi sloene informacijske sustave temeljene na naprednim informacijskim tehnologijama.
vojim visokokvalitetnim i inovativnim rjeenjima tvrtka pomae klijentima u ostvarivanju njihovih poslovnih ciljeva, pruajui im dugorono i pouzdano partnerstvo. Uspjeh tvrtke mjeri se uspjehom njihovih klijenata. Bez obzira na usredotoenost na usvajanje i primjenu novih tehnologija, najvea i najtrajnija vrijednost tvrtke su ljudi. Sukladno tom vjerovanju daje se veliki znaaj odabiru visokoobrazovanih i kreativnih strunjaka te daljnjem razvoju njihovih znanja i vjetina te nastoji osigurati ugodno i motivirajue radno okruenje jer samo zadovoljni i motivirani zaposlenici mogu pridonijeti dugoronom uspjehu kompanije. IN2 djeluje na podruju Hrvatske, Slovenije,
30 |

Bosne i Hercegovine, Srbije te Makedonije i dosad je izvela vie od sedamdeset velikih projekta od kojih veinu za potrebe modernizacije poslovanja osiguravajuih i trgovakih drutava te institucija iz podruja javnog sektora i trita kapitala. Modernizirali su poslovanje i za sobom ostavili zadovoljne klijente, navest emo samo neke: Elektroprivreda HB, Hrvatske autoceste, Hrvatska lutrija, Plinacro, Pliva, T Com, INA, AZ i RBA mirovinski fondovi i dr. MODERNIZIRANJE POSLOVANJA KLIJENTIMA Tvrtka IN2 projektira, izvodi i uvodi sloene informacijske sustave. Izrauje aplikativna rjeenja prema zahtjevima ko-

risnika te isporuuje i uvodi gotove aplikativne sustave za specine namjene. Najpoznatiji sustavi su: - INsurance2 - aplikacijski sustav za podrku poslovanja osiguravajuih drutava; - INvest2 - aplikacijski sustav za podrku poslovanja fondova i banaka skrbnika; - BrokerIN2 - aplikacijski sustav za podrku poslovanja brokerskih kua; - INoce2 - aplikacijski sustav za podrku uredskog poslovanja; - INplae2 - kadrovska evidencija i obraun plaa. Vre konzalting pri: voenju IT projekata, projektiranju i razvoju informacijskih sustava, uvoenju sustava kvalitete, nadzoru informacijskih sustava te analizi poslovnih procesa i procedura vezanih za informatiku podrku. Daju obuku za primjenu alata za projektiranje, izvedbu i odravanje aplikativnog sistemskog softvera. Rade projektiranje, izvedbu i upravljanje sloenim raunalnim mreama te projektiranje i implementaciju zatite informacijskih sustava.

PREDSTAVLJANJE TVRTKE

Usluge na svjetskom nivou


RAZVOJ INFORMACIJSKIH SUSTAVA U ovom podruju, primarne djelatnosti, IN2 primjenjuje najnovija dostignua informatike tehnologije. Veliku vanost pridaju suvremenim i u praksi potvrenim metodama voenja informatikih projekata i razvoja aplikativnog softvera u svim fazama razvoja, od planiranja do implementacije i odravanja. Uspjeno primjenjuju Oracle Project Management Method - PJM i Custom Development Method - CDM te Microsoft Solution Framework - MSF. Veina softverskih rjeenja realizirana je primjenom Oracle, a posljednjih godina i Microsoft razvojnim alatima. Implementirana su na skoro svim poznatim sistemskim platformama i danas rade u razliitim okruenjima (host/terminal, client/server, multi-tier, intrnet/intranet). BUSINESS INTELLIGENCE Odjel za BI, kao organizacijska cjelina, formiran je 2003., iako u obliku projektnog tima postoji jo od 1996. godine. Prvi projekt bio je Zagrebaki Velesajam, a projektom u Naice cementu ire postojea znanja i iskustvo. Sve vee potrebe za izradom skladita podataka, rezultira i poveanjem broja ljudi od kojih se formirao vrstan tim strunjaka koji razvija modul za podrku poslovnom odluivanju za INsurance2, proizvod implementiran u vie osiguravajuih drutava. Zajednikom suradnjom s Oracleom Hrvatska, nastavljaju rad na projektu izgradnje skladita podataka za Vipnet. Radom na uspjenom projektu za HT, iskustvo i znanje dovode na zavidnu razinu. I danas njihove usluge koriste PBZ American Express, Tvornica duhana Rovinj, Hrvatski zavod za zapoljavanje. U ovom Odjelu izraen je i modul za podrku poslovnom odluivanju za tvrtkin ERP proizvod Inopsis2 koji je implementiran u nekoliko poduzea. U suradnji s IN2 u Sloveniji, dizajnirano je i skladite podataka za jednu osiguravajuu tvrtku u Sloveniji. WEB/INTRANET Zbog elje korisnika za objavljivanjem odreenih podataka IN2 je razvio Web aplikaciju za pristup bazama podataka putem Interneta. Za razvoj ovakvih softverskih rjeenja IN2 koristi zadnju generaciju Oracle alata za izradu Internet i intranet aplikacija: Oracle Web Application Server i Oracle Web Developer Toolkit. Ovi alati omoguavaju dinamiko formiranje HTML stranica koristei podatke pohranjene u Oracle Database Serveru i prikaz tako formiranih stranica pomou WWW browsera. IN2 D.O.O. Adresa sjedita: Marohnieva 1/1 Tel: +385 1 6386 800 Faks: +385 1 638 801 E-mail: in2@in2.hr FINANCIJSKI PODACI ZA 2005. g: Temeljni kapital - 180.000,00 kn Ukupni prihod - 6.112.065,00 EUR skog sustava s krajnjim ciljem da korisnici sustava dobiju pouzdanu informaciju kada im je ona potrebna. Ove usluge su usklaene s ITIL normama za upravljanje uslugama u informatici koje garantiraju najbolju svjetsku praksu u provoenju odravanja i podrke. Nude se sljedee usluge: nadzor rada informacijskog sustava, otklanjanje zastoja u radu sustava, pomo korisnicima, nadogradnja sustava. EDUKACIJA - ZNANJE JE MO U svom edukacijskom centru IN2 je razradio jedinstven pristup pouavanja korisnika, kako u podruju tehnikih disciplina, tako i u podruju nadzora kvalitete i voenja projekata. Ova usluga namijenjena je svim korisnicima koji ele u kratkom vremenu osposobiti svoje djelatnike u ovladavanju vjetinama koje trenutano nemaju, a vane su im za budue poslovanje. Klijentima se nudi edukacija i trening baziran na dugogodinjem iskustvu predavaa i trenera na sloenim projektima, u poslovima projektiranja sloenih softverskih rjeenja, razvoja softvera, implementaciji rjeenja i konzultantskim poslovima. Radionice su prilagodljive, kako u pogledu termina, tako i u prilagodbi sadraja, ako je potrebno, klijentu. Radionice su opremljene suvremenim pedagokim hardverom i softverskim alatima koji osiguravaju optimalan uspjeh polaznika. (vie o tvrtki saznajte na www.in2.hr) | tel: +381 11 3612 215 | +381 11 3612 076 | fax: +381 11 3612 076 | www. in2.co.yu IGEA d.o.o. - Varadin | Trg kralja Tomislava 3 | 42000 Varadin | tel: +385 42 398 398 | fax: +385 42 398 313 | www.igea.hr

Na sajmu poslova IN2 redovito ima tand na kojem izlae svoju ponudu

ODRAVANJE I PODRKA U ovom podruju prua se niz usklaenih usluga kako bi se istovremeno osigurala nadzirana promjena i stabilnost informacij| tel: +387 33 615 528 | fax: +387 33 615 529 | www.in2.ba INsig2 d.o.o. - Zagreb | Savska 41/IX | 10000 Zagreb | tel: +385 1 6386 600 | fax: +385 1 6386 601 | www.insig2.hr Predstavnitvo IN2 Beograd | Terazije 14/II | 11080 Beograd, Srbija

DRUGA PODUZEA U VLASNITVU:


IN2 d.o.o. - Koper | marska cesta 5b | 6000 Koper, Slovenija | tel: +386 5 663 1070 | fax: +386 5 663 1071 | www.in2.si IN2 d.o.o. - Sarajevo | Hamdije emerlia 2/IX | 71 000 Sarajevo, BiH
32 |

VITETVO RATNIKA

Optimizam je najvee bogatstvo


Potivajui bolne uspomene, koje sjeanje na rat budi u svakom pojedincu, za ovaj broj pripremili smo hrabru ivotnu priu o Luki Juriu, branitelju, 100-postotnom invalidu i danas uspjenom poduzetniku, kao primjer ovjeka koji je snagom duha i pozitivnim nainom razmiljanja vlastitim snagama izgradio sretan obiteljski ivot i vrlo uspjenu tvrtku

Napisala: Ivana Kolovrat

uka Juri je jedan od mnogih koji su proivjeli sline dogaaje, pogibiju dragog lana obitelji i teko stradavanje, no njegov put izljeenja, snaga nesalomljivog duha, optimistino razmiljanje, integracija u normalan ivot i hvatanje ukotac s nemirnim poduzetnikim vodama, najpozitivniji su primjer svima kako se u ivotu treba nositi s problemima. U prii o Luki Juriu, prepoznat e se brojni mladii koji su, poput njega, 91. godine sa osamnaest godina, poneseni snanim domoljubnim osjeajem

dragovoljno pristupili obrani domovine. Roen je u Dubravama kod Brkog u Bosni i Hercegovini. Sa etrnaest godina srednjokolsko obrazovanje nastavlja u Zagrebu. Zavrio je srednju ugostiteljsku kolu. Pred njim je bila - budunost. No ivot je isplanirao drukiji razvoj dogaaja. Zapoeo je rat na ovim prostorima, zavrio je miran mladenaki ivot, a Luka se poput brojnih mladia, ne dvojei ni trenutka, kao dragovoljac u srpnju 91. prikljuuje prvoj hrvatskoj brigadi, koja je poslije izrasla u Tigrove. Odlazi na ratite u Slavoniju i kod Okuana biva ranjen od

granate 3. rujna iste godine. Dva mjeseca provodi na rehabilitaciji u toplicama i ve u prosincu odlazi na ratite u Novsku. U petom mjesecu 92. godine, ratni vihor zahvaa Bosnu i Hercegovinu. Oslanjajui se na prethodno steeno iskustvo, odlazi u Dubrave kod Brkog, svoj rodni grad gdje organizira obranu mjesta. Sav okolni teritorij je osvojen: DUBRAVE NISU PALE. Ali Luka je, u ratu izgubio neto mnogo dragocjenije i vanije, brata Matu za kojeg kae da je puno vea legenda od njega. Mjetani su posebno voljeli i bili ponosni na svog sumjetanina Matu,
| 33

VITETVO RATNIKA

sportaa, poznatog bodybildera i karataa. U srpnju 92. Luka je ponovo teko ranjen. Geleri od granate ulaze u glavu i tijelo. Brat Mato, koji je tada bio jo iv, prebacio ga je u bolnicu u Slavonski Brod, pa u Zagreb. Lijenici su mu dali 2 do 3 posto anse da e preivjeti ozljede. Dvije i pol godine proveo je u bolnici. Upornou i vjebom ustaje iz kolica. Danas je vidljiva pareza lijeve strane tijela, oteano se kree, a zbog ozljede glave tee govori. Iz bolnice izlazi 94. godine. KAKO I KAMO DALJE: U PODUZETNITVO Tada mu je bilo tek 22 godine, a ve je proglaen 100-postotnim invalidom. - Iako mi je tijelo teko stradalo i oteano govorim, u glavi se osjeam kao i prije ovih ozljeda. Bilo mi je potpuno neprihvatljivo da nita ne radim do kraja ivota - pria Luka. Oni koji poznaju Luku Juria i njegov neunitiv duh i snanu volju, priaju da bi dogurao do generalskog ina da nije bilo ranjavanja. Jer Luka se ne predaje, a novu, dotad nepoznatu, stranu sebe upoznaje 95. godine kada kao lan i prijatelj Udruge invalida Domovinskog rata u Zagrebu uzima bager na osnovu jednog jedinog poslovnog ugovora s Gradom Zagrebom, bez ikakvog drugog kapitala. Posao uspjeno obavlja, to mu otvara nove mogunosti. S poetnih osam djelatnika u radnom odnosu, danas je vlasnik tvrtke Bubanj - niskogradnja d.o.o. koja zapoljava 48 ljudi. Ponosan je, kae, to svaki mjesec redovito isplauje plau svim svojim djelatnicima i u ovih 12 godina nikad nije kasnila. Ponukan vlastitim pozitivnim primjerom, preporua svakom, tko eli i ima volju, da se okua u privatnim vodama. Ali uspjeti nije bilo nimalo lako. - Najtee je bilo krenuti, pogotovo bez novca i poslovnih poznanstava u velikom gradu. Ako se posloi dobra ekipa sposobnih ljudi tada je uspjeh zagarantiran. Uspjeti se moe uz poten rad, toleranciju i mnogo kompromisa. Osjeam se ne toliko uspjean, koliko odgovoran. Volim Zagreb i nikad nisam imao predrasuda da neu ili ne mogu uspjeti zato to nisam roen ovdje - objasnio nam je temelje svoje uspjene poslovne politike. Najvei posao Bubanj - niskogradnja d.o.o. dobila je 2005. godine pobijedivi
34 |

Proiava otpadnih voda u Gradu Zagrebu koji je postavila tvrtka Bubanj-niskogradnja d.o.o.

na javnom natjeaju Grada Zagreba za izgradnju velikog proiivaa za otpadne vode kojeg je koncesionar njemaka tvrtka SRV. Posao je uspjeno i u roku obavljen, a ove godine poslovni asopis Business.hr, u sklopu magazina Gazele koji prati najbre rastue tvrtke gazele, postavio je tvrtku Luke Juria na esto mjesto u Gradu Zagrebu po uspjenosti. Zasad ima dovoljno posla u Zagrebu i cijeloj upaniji, no kako stari s godinama u srcu osjea se sve veim Posavljakom, svakako se poslovno uskoro vidi i u svom rodnom kraju, za poetak kroz trgovinu, BUBANJ - NISKOGRADNJA d.o.o. je tvrtka za graditeljstvo i trgovinu. Osnovana je 1995. godine, a u svojoj dugogodinjoj opstojnosti u podruju niskogradnje (vodoopskrbni cjevovodi, fekalne kanalizacije, kolektori, prometnice, parkiralita...). Najvei projekt tvrtke ini izgradnja centralnog ureaja za proiavanje voda Grada Zagreba. Tvrtka upoljava 48 djelatnika i raspolae vlastitom mehanizacijom od 8 bagera, 7 kamiona te ostalom prateom opremom i priborom za graenje.

a onda e vidjeti. Dok piemo ove retke u tijeku su i pregovori oko novih poslovnih projekata u Brkom. Brko Distrikt je, inae, prvo mjesto u poslijeratnom vremenu gdje je, pod amerikom upravom, zaveden poratni red. Tamo je stvoren ogledni primjerak suivota triju naroda, ljudima su vraene nekretnine, Distrikt ima svoju carinu i, openito, neto vei ivotni standard od ostatka BiH pa bi upravo stoga mogao biti najprivlanije mjesto za strana poslovna ulaganja. - Na kraju, elim poruiti svim osobama s invaliditetom da se ne trebaju bojati svog invaliditeta kao zapreke u uspjenom obavljanju posla. Poneke zablude i sumnje uvijek postoje, ali nisu utemeljene, pa se protiv njih treba boriti. Svojim primjerom pokazujem da posao uvijek kvalitetno i na vrijeme izvravam i iza sebe imam popis od 118 izvedenih radova s respektabilnim investitorima - poruio je Luka Juri. Odnedavno ponosan lan Udruge bosanskih Hrvata Prsten, izjavljuje da bi volio da se za Udrugu to vie uje i da se o njoj vie zna u javnosti, jer Luka se ponosi svojim rodnim krajem. Od njega je iz Dubrava kod Brkog, u ali dodaje, poznatiji samo hrvatski reprezentativac Mladen Petri pa nam je za sljedei broj obeao pomoi oko intervjua s mladom nogometnom zvijezdom. Drimo ga za rije!

POVRATNIKI IVOT

Predstavnici podrunice UBH Prsten iz Slavonskog Broda posjetili

Plehan, Bijelo Brdo i Korae


Napisali: Brankica Lukaevi i Mijat Jerkovi

Siromatvo je glavna konica gospodarskom razvoju i normalizaciji ivota. U povratnikim naseljima vlada nezaposlenost, mnogi stanuju u domainstvima bez struje. Traktori i kamioni nisu u funkciji zbog neplaenog PDV-a. Ukoliko i postoji proizvodnja, premala je, a trite za plasman robe nerazvijeno. Veina stanovnitva nema osobnu iskaznicu, a bolesni o zdravlju, zasad, mogu samo sanjati
subotu 6. listopada, predstavnici nedavno osnovane Podrunice Udruge Prsten u Slavonskom Brodu posjetili su franjevaki samostan Plehan, desetak km jugoistono od Dervente i predstavnike Udruge Hrvata povratnika u Bosansku Posavinu Feniks. U ime Podrunice Prstena doao je predsjednik primarijus dr. Pejo Samardi s dijelom uega vodstva prof. dr. Stjepanom Araiem, Ilijom Depinom, Mandom Golemovi, Mijom Opaakom i tajnikom Antom Kozinom, a iz udruge Feniks Ilija Zirdum, predsjednik i tajnici zadueni za razliita podruja djelatnosti ove udruge povratnika. Oni su dosad, snimili stanje od Broda do Soanice i Johovca. Na podruju opine Bosanski Brod, Derventa, te na sjevernom dijelu opine Doboj registrirali su 44 povratnika naselja i istodobno probleme s kojima se susreu: ljudi ive u domainstvima bez

Susret predstavnika udruge Prsten podrunice Slavonski Brod i udruge Feniks na Plehanu 6. listopada 2007.

struje. Selo Miinci su upravo zalaganjem Udruge Feniks osvijetljeni! Mladih go-

Od Bijelog Brda do Koraa dijelilo nas je tek nekoliko kilometara poprenom cestom. Dolaskom u Korae ovjek se na trenutak oduevi obnovljenom kolom, upnim dvorom, kopanjem temelja za novu crkvu na mjestu poruene i nekoliko obnovljenih kua u kojima ive povratnici. No, malo dalje, nekada lijepe i velike kue u kojima su mladi i stari ivjeli u dobrim uvjetima, svojim sadanjim izgledom zastrauju prolaznike. Kao da je sve stalo, kao da je nemogue da se tu opet ivi! A, zidovi iako su porueni, izranjeni, stoje vrsto i kao da poruuju da tako ne smije dugo biti!

tovo i nema, povratnici nemaju strojeva za obradu zemlje. Na mehanizaciju i opremu treba platiti PDV i carinu, a za to nemaju sredstava. Posjeduju traktor i kamion, ali ih zbog neplaenog PDV-a ne mogu registrirati. NEMA PRIJETNJI S druge strane, istaknuli su injenicu da ih ovdje nitko ne ugnjetava ziki, ali, ujedno, nitko (tko bi i htio) ne moe nai posao. Nema ih u upravi gdje se odluuje o njihovoj budunosti jer ih je tek nekolicina mogla glasovati, zbog toga to sada
| 35

POVRATNIKI IVOT

mnogi ni ovdje nemaju osobne iskaznice. PRSTEN U BIJELOM Nekoliko stotina ljudi iz Bosanskog BroBRDU I KORAU da i Dervente, ne tako davno, moralo je Mjesec dana kasnije, sukladno obedati ponititi osobnu iskaznicu koju su anjima za posjeta Udruzi Feniks na izvadili, a danas kada bi je ponovo zatra- Plehanu, o iznalaenju i implementaciji ili, to im predstavlja velik troak. to prikladnijih programa, petero lanoO nedavno osnovanoj Podrunici Pr- va Upravnog odbora Podrunice Prsten stena u Slavonskom Brodu govorio je pred- iz Slavonskog Broda, podrijetlom iz Bosjednik Udruge dr. Samardi. Udruga eli pomoi konkretnim programima i projektima u kojima e Prsten zasigurno sudjelovati. Jesenski i zimski mjeseci trebaju se iskoristiti za bolje upoznavanje, napose problema na terenu. Svakako treba dodati i istaknuti rijei Mije Opaka, da e on osobno, onima kojima je to velik izdatak, podmiriti trokove ishoenja osobnih iskaznica. Potrebno je samo iznai nain kako to realizirati. Poslije sastanka, predstavnike Prstena i Feniksa u samostanskoj blagovaonici Predstavnici Prstena obilaze imanje obitelji Zeba gvardijan je poastio specijalitetima ispod peke, pitom od jabuka, kolaima, domaim piem. POKRENUTI GOSPODARSTVO KRAJA Mao itum, u Modranu, ima radionicu u kojoj je, kao i znatan broj ljudi ovoga kraja, nekad sklapao mlinove, kako velike za Kolinsku tako i one manje obiteljske, u koje je ugraivan, nadaleko po svojoj kvaliteti poznat, kamen iz majdana. Prole godine je ponovo zapoeo posao. Prof. Arai, koji se vrlo uspjeno bavi pelama, pregledao je neke od Mainih sudova. Osim Mae, na kratko su posjetili i Marka-Markicu Kozinu iz Zagreba koji ureuje okoli oko svoje obnovljene kue u ograenom dvoritu. Potom su posjetili novo modransko groblje. U Bijelom Brdu, rodnom mjestu gosp. Opaka, razgledali su novu crkvu, odakle su otili u posjet obitelji Zeba, koja se bavi pelarstvom i ima preko dvije stotine sudova pela.
36 |

sanske Posavine: Anto Kozina, Manda Golemovi, prof. dr. Stjepan Arai, Mijo Opaak i Marko Krijan, u srijedu 7. studenoga, posjetili su povratnike u Bijelom Brdu i Korau. Sudionici i korisnici brojnih prijanjih humanitarnih akcija u ovom kraju dobro poznaju sudjelovanje gosp. Opaka u istima. Mijo Opaak eli nancirati kolovanje siromanijih uenika i studenata, ali i ispuniti obeanje dano prije mjesec dana

glede podmirivanja trokova ishoenja bosanskih osobnih iskaznica onima kojima je to potrebno. Poduzetnik Marko Krijan koji se Udruzi Prsten, zbog konkretnih projekata, prijavio meu prvima, najavio je programe i elaborate za ulaganja koji su odmakli u izradi, kao i saznanje da ima poduzetnika koji bi rado ulagali u ovaj dio Bosanske Posavine. S prvim projektom koji je ugovoren, a pri kraju je, povratnike je upoznao prof. dr. Stjepan Arai. Cilj tog projekta je osposobiti nekoliko obitelji da proizvode pelinje proizvode, a osim toga i za preradu i pakiranje na prirodnoj bazi bez pesticida. Njegova je vrijednost 2.000 konica. Sada je vano da budemo strpljivi jer Sava e opet biti rijeka koja spaja a ne razdvaja, kazao je prof. Arai i istaknuo kako su konice tradicionalno dio okunica u Bosanskoj Posavini te kako pelarstvo moe biti znaajan izvor prihoda koji moe osigurati nancijsku sigurnost obiteljskom gospodarstvu. Dodao je, takoer, da su netaknuta priroda, bogatstvo i raznovrsnost biljnog svijeta izvor zdravog i visokovrijednog ekolokog meda i pelinjih proizvoda koje je mogue plasirati u neogranienim koliinama. Ovo je idealan kraj za stacionarno pelarstvo koji omoguuje proizvodnju i prodaju meda s kunog praga, uz registraciju i sanitarno praenje, to je u Europskoj uniji dozvoljeno. S ovim modelom, mogue je, uz minimalna ulaganja, prehraniti etverolanu obitelj vlastitim radom na malo zemlje, a s druge strane, dodao je prof. Arai, u ovo poslijeratno vrijeme, pelarstvo je uinkovita terapija kojom se mogu ublaiti depresije i drugi poremeaji. Tajnik Podrunice Ante Kozina pojasnio je elju Podrunice Prstena da Posavina bude prepoznatljiva po svojim znakovitim proizvodima: ljivo-

POVRATNIKI IVOT

vici, suduku, medu i siru. Budui da Prsten nudi konkretne prijedloge, on se nada da e se u skorijoj budunosti poraditi i na tzv. mekoj granici i brem prijelazu iste, to bi sigurno pridonijelo i uinkovitijoj obnovi i veem broju povratnika. EST SVETIH SLIICA Na cijelom ovom podruju ukljuujui i sjever dobojske opine, od prijeratnih blizu 50.000 Hrvata, danas ih ivi tek neznatan postotak. U Bijelom Brdu ivi ih samo 28-ero. Meu njima su i Tomo i Jela Zeba. Ovdje su se vratili prije est godina to simbolino govori i onih est svetih sliica nalijepljenih na vratima u vrijeme blagoslova kue, kazuje Jela koja od jutra do veeri sa zadovoljstvom radi. I danas, na poretu u velikom loncu kuha pekmez od ipaka. Iako je prilino naruenog zdravlja, suprug joj u svemu pomae. Nedavno su proslavili 50 godina braka. Usprkos odmakloj dobi, obrauju zemlju, i uzoru i posiju, dre i kokoi i svinje. Uz sve to, brinu se za 220 konica pela, od kojih je 20 njihovih. Ove godine prinosi u medu (bagrem, lipa, livada) bili su znatno slabiji, ali su ga, ipak, imali oko tonu i pol. U svim tim poslovima pomau im djeca. Imaju ih sedmero. ive u Hrvatskoj ili inozemstvu, ali ih esto posjeuju. Jela i Tomo su zadovoljni ivotom u Bijelom Brdu, jedino bi voljeli da ima vie povratnika. Obadvoje su, kao i mnogi meu povratnicima uli za Prsten, i

puno oekuju od ljudi u Prstenu, od naih poduzetnika. Ovdje svakako valja dodati kako na ovom podruju od Doboja do Broda ive najmanje 24 pelara koji su ove godine proizveli oko 40 tona meda, no plasirati ga na trite njima je jo uvijek nemogue. Tu i oekuju pomo predstavnika Prstena. Takoer, mole i za nancijsku pomo glede kupnje konica kako bi poveali proizvodnju i uinili je rentabilnijom. Od Bijelog Brda do Koraa dijelilo nas je tek nekoliko kilometara poprenom cestom. Dolaskom u Korae ovjek se na trenutak oduevi obnovljenom kolom, upnim dvorom, kopanjem temelja za novu crkvu na mjestu poruene, i nekoliko obnovljenih kua u kojima ive povratnici. No, malo dalje, nekada lijepe i velike kue u kojima su mladi i stari ivjeli u dobrim uvjetima, svojim sadanjim izgledom zastrauju prolaznike. Kao da je sve stalo, kao da je nemogue da se tu opet ivi! A, zidovi iako su porueni, izranjeni, stoje vrsto i kao da poruuju da tako ne smije dugo biti! Koraanka, Manda Golemovi, jedna od lanova Prstena, prisjetila se ljepote ivota prije rata. Bilo nas je 2.150 stanovnika u 560 kua. Puno mladih; u kolama su bila po dva odjeljenja svakog razreda. Kue i dvorita bili su prelijepi. Natjecali smo se ija

e kua biti ljepa. Imali smo i direktnu liniju svakih pola sata do Broda. Mladi su se kolovali u Slavonskom Brodu i veina ih je zavrila fakultete. Danas je ovdje gotovo pusto: dosad se vratilo 87 stanovnika. Uglavnom starijih, tek su dvije obitelji

s malom djecom. Obnovljeno je 150 kua. Ali 150 ih je podnijelo zahtjev za obnovu to ipak ulijeva nadu u sve veu elju za povratkom na svoje. Infrastruktura je djelomino obnovljena. Struju imaju uglavnom svi, osim pet obitelji koje vie od pet godina ive bez struje, u mraku, uz lojanice. Ljudi su zainteresirani za povratak, ali oekuju konkretne programe, kazala je Manda. Na kraju sela doekali su nas Mandini roditelji, otac Ilija i majka Emilija. Obnovu obiteljske kue zapoeli su prije est godina od donacije iz vedske, a sada sami nanciraju i nastavljaju dalje. Dio zemlje iza kue je uzoran. U blizini nema nigdje nikoga i to je najtee, pria Ilija istiui: Tu su moji korijeni, tu sam roen i tu mi je najljepe na svijetu. I djeca vole doi. Vjerujem da e nas se sve vie vraati na svoja ognjita. upnik fra Ivan Mari toga je dana bio posebno radostan jer su konano zapoeli radovi u pripremi gradnje nove crkve. Naime, toga su dana poeli kopati temelje nove Crkve Uznesenja Blaene Djevice Marije koja e se graditi na istim temeljima i po nacrtu stare, poruene crkve.
| 37

ISTOG SRCA

Posavina u srcu
Zbirka poezije Nikad nisi sam asne sestre Augustine Barii svjetlo dana ugledala je 2003. godine. Stihovima sestra Augustina govori o svojim trima obiteljima: krvnoj, redovnikoj i profesionalnoj. Poruuje nam kako sve to voli doivljava kao svoje s raspoloivou da se svakom djelovanju prepusti sa srcem do kraja. Stoga joj radosno preputamo nae stranice rubrike posveene istom srcu.

STARI VRBAK
Gospodine - djetinjstva moga kao da ujem rijeku Bosnu kao da hodam vrbakom starim kao da ekam na baeru starae kao da gledam starijeg brata zaljubljenika riba, (ribarenje njegova ljubav u djetinjstvu) kao da sluam brata kako punim srcem svira frulu i violinu kao da gledam ptice na granama kako radosno oslukuju melodiju oglaavajui se odgovorom na nju raznim piskavim glasiima vrtei se na grani uivajui radost ovjekove dobrote da su zamijeeni u svijetu ptica O Gospode - djetinjstva moga a sada vrbak moj stari osamljen i sam slomljenih krila iznemoglih grana, ostarjelih vrba krije puno, puno djetinjih mladenakih patnikih, roditeljskih i ratnih tajni O Gospode - djetinjstva moga vrbak moj stari bio je za sve nas dar djetetu Tvom odmor radost, umor more ivot - u vrbaku starom nije bilo ni straha ni zime - dok sada O Gospode - djetinjstva moga u vrbaku mom starom izmjenjuje se strah pusto sumrak - nebo obasjano zvijezdama u VRBAKU mom starom nema vie djetinjstva, nema vie mladosti. O gospode - djetinjstva moga
/posveena mom bratu Bari, zaljubljeniku riba/

Oda rodnom kraju


/posveena mom pokojnom tati/

O Boe

Posavina je moja moj rodni kraj


u srcu i dui nosim taj divni prekrasni bogati i ravni zaviaj Posavina moja - bila je lijepa kao raj kao galeb bijela kao ptica slobodna kao paun ponosna Posavina je moja - bila plodna kao majka vrsta kao otac dobra kao brat lijepa kao sestra dragocjena kao dijete Posavina je moja ratom izranjena opustoena okradena razorena
38 |

popaljena okrvavljena poniena podijeljena O Boe - a sada Posavina je moja neprepoznatljiva ni sjaja ni ljepote na njoj vie nema O Boe, molim Te vrati mom rodnom kraju ljepotu raja i prijeratnu slonost ljudi moga kraja O Boe, molim Te da moj narod u Posavini ispuni pratanjem i mirom da u molitvi prihvati Tvoju volju to se u ratu zbilo u mom posavskom kraju to se u ratu zbilo u mom posavskom raju

ISTOG SRCA

DRUBA SESTARA KLANJATELJICA KRVI KRISTOVE osnovana je 1834. godine u Acutu (Italija). Povijest Drube zapoinje s njezinom utemeljiteljicom sv. Marijom De Mattias (1805.-1866.). Prije dva stoljea ona je krenula u veliku avanturu i ostvarivanje Bojeg djela proizalog iz njezine duboke kontemplacije i uranjanja u otajstvo Krvi raspetoga Krista. Kontemplacija i klanjanje cijeni naeg spasenja ponijele su je tisuama dua - s nakanom da im pokae vrijednost i mo te Krvi - dajui sve svoje snage u radu na promicanju dostojanstva osobe. I danas isti zanos, karizmu i duhovnost ive i utjelovljuju po svom apostolatu Klanjateljice irom svijeta. I one do nogu Raspetog, poput svoje utemeljiteljice, upijaju ljubav i nadahnue kako bi dole do najudaljenijih dua potrebnih ive Rijei i djelotvorne ljubavi. Odlaze svim ljudima, ivei jednostavan i gostoljubiv stil ivota, hodei putovima pomirenja i solidarnosti. Ne idu same, uz osobni rizik i opasnost, nego kao obitelj, zajednica, u kojoj nalaze potporu i iskren dijalog, suradnju i meusobno potivanje. (www.klanjateljice.hr)

Ljubav majke jaa od bolesti


Promatram susret majke s bolesnim sinom. Ve nekoliko dana lei u besvjesnom stanju mladi, ne reagira ni na to to se oko njega dogaa s dijagnozom tumora na mozgu. Meutim, majka iji je sin leao nepomian na krevetu prebrodila je svaki otpor i zapreku, probila se do ok-sobe (gdje je inae zabranjen pristup) otrala do svoga sina, sva uzbuena, toplim majinim, ali prodornim glasom dozivala je svoga sina rijeima: sinek moj mili, probudi se, ustani majka te zove, ustani, ti mora ozdraviti, zna da ima majku koja nad tobom bdije, probudi se Stajala sam nepomina pored kreveta, duboko zamiljena, pitajui se to e se dogoditi. Osjetila sam susret dviju ljubavi, snagu istinske ljubavi koja je povezivala majku i sina. Sve jaim glasom dozivala je svoga sina. I nakon nekoliko trenutaka stupila je u kontakt sa sinom. Zaueno smo promatrali taj prizor. Mladi, koji je do tada leao gotovo u komi, progovorio je Zadrala se jo neko vrijeme pored kreveta i sa suzama u oima napustila je intenzivnu njegu izgovarajui rijei: najjai lijek u bolesti jest ljubav, ona budi, ona oivljava, ona lijei Nakon majina odlaska, prila sam krevetu bolesnika i znatieljno pitala: ve nekoliko dana lei u ok-sobi. Sjea li se ega kroz to vrijeme? Sjeam se samo trenutka kada sam pred sobom ugledao kola hitne pomoi, a zatim sjena svjetlosti koja me je pratila do ovog divnog trenutka, jer sam iz daljine uo zov moje majke, prepoznao sam njen glas i svom snagom elio sam sruiti sve oko sebe da bih doao do nje, tako sam se snano gurao dok mi njen glas nije postajao sve jasniji i dok ju nisam ugledao ispred sebe. Dok mi je ovo priao sve vie je zraio radou, a rijei njegove majke: ti mora ozdraviti, majka nad tobom bdije proganjale su me cijeli dan, pitajui se - koliko sam ja MAJKA LJUBAVI povjerenom mi stadu? I je sam li i koliko svjesna svih ljubavi koje nada mnom bdiju, posebno ONOGA koji se dao i do zadnje kapljice krvi, da bi se probudila iz kome ivota i zaivjela NOVI IVOT. I zato molim neka Majka snane ljubavi izlije svoj blagoslov na sve nas da budemo MAJKE LJUBAVI, jer ljubav osim ljubavi drugo ne trai

BIOGRAFIJA
KATA AUGUSTINA BARII roena je 14. svibnja 1951. u Gornjoj Dubici, opina Odak. Osnovnu kolu zavrila je u Odaku, srednju medicinsku pohaala je u Sarajevu, dok je viu medicinsku kolu zavrila u Zagrebu. Uz rad pohaala je i studij na Institutu za laiku teologiju u Zagrebu. U Drubu sestara Klanjateljica Krvi Kristove (u Zagrebu, u Miramarskoj ulici 100) stupila je 23. rujna 1967. godine. Prve redovnike zavjete poloila je 1971. godine, a doivotne 1976. u Zagrebu. Od 1975. godine radi na Klinikom bolnikom centru Zagreb na Rebru - Neuroloka Klinika. Na intenzivnoj njezi Neuroloke klinike Rebro radila je 18 godina, a zatim je nastavila raditi kao asistent u EMNG kabinetu iste klinike. Pisanjem se bavi od rane mladosti. Pjesme su joj objavljivane u Glasilu sestara Klanjateljica Krvi Kristove, Glasniku za medicinske sestre Republike Hrvatske, Betaniji, Glasniku Marija i Glasniku Srca Isusova i Marijina, Glasu Koncila, Katolikom Tjedniku, Katolikom radiju, Radiju Marija, te drugim glasilima.

| 39

NARODNA TRADICIJA

gradimo budunost
U organizaciji Hrvatskog kulturnog drutva Napredak, podrunice Gradaac, 29. srpnja 2007. godine odrano je peto Posavsko sijelo. Rije je o tradicionalnoj manifestaciji koja batini kulturu i obiaje Hrvata posavskoga, ali i drugih krajeva. Organizator, HKD Napredak Gradaac, uspio je i ove godine na zavidnoj razini okupiti nekoliko kulturnih drutava. Posebice je vano naglasiti kako, osim to njeguju tradiciju i obiaje svojih krajeva, to su pokazali kroz svoj nastup, oni te obiaje i tradiciju prenose i na mlade narataje
Napisao: dr. sc. Tomislav Dubravac akon mimohoda gradskim ulicama i prezentacije bogatstva i raznolikosti narodnih nonji, kulturno-zabavni program nastavljen je ispred trgovakog centra par gdje se okupilo preko tisuu posjetitelja iz BiH, Hrvatske te veliki dio naih ljudi iz europskih zemalja. U ime organizatora pozdravnim rijeima se obratio predsjednik HKD Napredak-Gradaac vl. Miroslav Agostini, koji je tom prigodom kazao: Narodni folklor, obiaji i pjesme to srca diraju, stare kiene nonje hrvatskoga naroda Bosanske Posavine kao i BiH s ljubavlju Vam predstavljaju kulturna drutva te nas na taj nain sve duhovno obogauju. Na ovjeku sve treba biti lijepo: i odjea, i dua, i misao. uvajui prolost, gradimo budunost. ovjek je stvaratelj kulture, a posebno njegov narodni genij. Njegovanje tradicionalne kulture uva na identitet i osigurava opstanak u vremenu nastajanja modernih oblika kulture, rastue tehnike i udesne civilizacije, brzih i neoekivanih promje40 |

uvajui prolost

na. Zato, uvajmo nae obiaje! Pjesmom i igrom dio raskoi hrvatske kulture, tradicije i obiaja nazonima su pribliile folklorne skupine zaviajnog kluba eravacBrod, HKUD upa Zovik i KUD Ljubae. Poseban je bio nastup lanova Udruge Hrvata BiH Rodna gruda iz Dugog Sela (Republika Hrvatska). U glazbenom dijelu

programa nastupili su poznati izvorni glazbenici Braa Gelji, a za posjetitelje je organizirana tombola s vrijednim nagradama. Tijekom veeri promoviran je i podijeljen, u vie od 600 primjeraka, drugi broj asopisa Prsten te promovirana knjiga Bosanska Posavina, autora mr. Marijana

NARODNA TRADICIJA

ordia. Odravanje petog Posavskog sijela potpomogli su brojni pojedinci, ali i institucije prigodom ega su im uruene zahvalnice. Posebice je istaknuta nesebina pomo HKD Napredak Zagreb, koja je i ove godine dala znaajan doprinos odravanju manifestacije. Priznanja u znak zahvalnosti glede podupiranja, organiziranja i armiranja ove manifestacije uruena su predsjedniku HKD Napredak prof. dr. Franji Topiu, predsjedniku HKD Napredak-Zagreb prof. Vladi Luburiu, lanu Uprave HKD Napredak-Zagreb dr. sc. Tomislavu Dubravcu, naelniku opine Gradaac gosp. Ferhatu Mustau, gosp. Ivanu Bariiu, gosp. Tadiji Leutaru, kulturno-umjetnikim drutvima koji su redoviti sudionici manifestacije te gospodarstvenicima i drugim pokroviteljima. U ime nagraenih prigodnim rijeima se zahvalio dr. sc. Tomislav Dubravac. U TRAMONICI OTVORENE NOVE PROSTORIJE MJESNE ZAJEDNICE I MATINOG UREDA Istoga dana kada je odrano Posavsko sijelo, 29. srpnja 2007. godine u Tra-

monici su otvorene prostorije Mjesne zajednice i Matinog ureda. Otvaranju prostorija kumovao je Zaviajni klub Donja Tramonica - Thun iz vicarske. Uz mnogobrojne goste iz drutvenog i politikog ivota Tramonikog kraja, kao i nae sponzore, nazonima se obratio predsjednik Zaviajnog kluba gosp. Marko Bonjak. Od ostalih gostiju posebno se dojmio govor naeg Tramonjanina, fra Valerija Stipia koji nam je ispriao priu o gradnji zgrade ambulante u kojoj su sada prostorije Mjesne zajednice i Matinoga ureda. Pogotovo kada je pokazao primjerak enskih naunica

koji je naen prilikom kopanja temelja. Dokaz je to, kako su u Tramonici, jo u 8. stoljeu ivjeli Hrvati katolici, na to moemo biti ponosni. Na kraju ceremonije sveano su otvorene prostorije i urueni kljuevi predsjedniku Savjeta MZ Donja Tramonica gosp. Marjanu Matiu. Prigodnim domjenkom druenje se nastavilo do kasnih popodnevnih sati, uz razgledavanje kao i meusobno razmjenjivanje miljenja o svemu do sada uraenom. Vrijedno je istaknuti i vrlo dobru medijsku potporu ovom dogaaju od strane FTV BiH, Dnevnog lista kao i Obiteljskog radija Valentino, koji su sve popratili na profesionalan i korektan nain, a sve to zahvaljujui gosp. Tihomiru Bijeliu, novinaru navedenih medija. Prije same ceremonije otvaranja, delegacija Zaviajnog kluba poloila je vijenac na spomen obiljeje svim Tramonjanima koji poloie ivote za obranu svoje rodne grude. Kako se moglo vidjeti po automobilskim oznakama iz svih krajeva BiH, Hrvatske te iz drugih europskih zemalja, nostalgija za rodnim krajem je i te kako prisutna.

| 41

NARODNA TRADICIJA

Mostovi
Gornji Vuki, selo s oko dvjestotinjak kua, smjeteno je u sjeveroistonoj Bosni u srednjem toku rijeke Tinje. U vedrim danima, kada je vidljivost dobra, s jugozapadne strane obronci Majevice stanovnike ovog kraja ue da je ovjekov domet ogranien ak i u vienju. Ako ele pogledati dalje, moraju se popeti visoko, to iz ove nizine i daljine i ne izgleda ba lako
Napisao: Mijo Mari a sjeverozapadu je sve ravno i pogled see daleko koliko je oko mono. Hodajui za pogledom, otkrit emo da i na ovom pravcu postoji zapreka, iroka i duboka, ali ako su nam putovi javni i namjere asne, na lijevu obalu rijeke Save prijei emo u Brkom lako i sigurno, mostom koji je na tome mjestu ve toliko dugo da svima izgleda kao da je tu oduvijek, ili bar toliko koliko ljudi prelaze rijeku Savu. A stanovnici Vukia i petnaestak okolnih sela nastanjeni Hrvatima, Savu prelaze oduvijek, tragajui za svime to jednim imenom zovemo boljim ivotom. Odlaze s nadom da e u bolji ivot prevesti i svoje najblie. Savu prelaze i Srbi i Muslimani ovoga kraja s nadom da e dio boljeg ivota prenijeti na desnu obalu Save. Tako je to oduvijek i tako bi bilo zauvijek da svakih nekoliko godina neki od tri naroda, ili netko u ime nekoga od naroda s desne obale Save, ne odlui most proglasiti svojim i ostalima zabraniti prelazak u bolji ivot, a koga zapravo u tome vremenu nema ni na lijevoj obali Save. To se zove rat. U jesen 1941. kada je dvadestdvogodinji Martin, u nepreglednoj vojnikoj koloni most preao u odori s domobranskim znakom na kapi, ruksakom na leima i pukom o ramenu, veinu mostova u svijetu netko je bio proglasio svojima. To se zvalo svjetski rat. U svjetski rat Martin je krenuo dobro odjeven, ispunjen samopouzdanjem i ponosom. Bio je zadovoljan to su ga u vojsku pozvali tek kada je skupio ljetinu i to e sve biti zavreno brzo. Rekli su im da su kod kue prije proljea i da e nastaviti
42 |

obraivati svoju zemlju, ali sada ve u svojoj dravi, koja e vrlo brzo, a nakon to uklone male neprijateljske skupine, doivjeti procvat i blagostanje. I zaista, u proljee je doao kui, ali ne obraivati zemlju, jer je za tri dana dopusta jedva uspio obraditi susjedu Ruu, kojoj je obeao da e je po zavretku rata oeniti. Vratio se slavonskoj ravnici i umama u kojima je malih neprijateljskih skupina bivalo sve vie. Rokovi povratka kui stalno su pomjerani, a blagostanje nitko vie nije ni spominjao.

Bliila se etvrta jesen u slavonskoj ravnici, a Martin je s prvim dolaskom jesenjih kia, sa svakim danom koji je bivao sve krai, postajao sve nervozniji i inilo mu se kao da je on kriv to sunce izlazi sve kasnije i zalazi sve ranije, to grije sve slabije, to su kine kapi sve sitnije, hladnije i upornije. I znao je ve mirisom osjetiti prvi snijeg, ali je neprestano bio u strahu da ga je ba ove godine izdalo i ulo mirisa i da e snijeg pasti ba ove noi, ranije nego i jedne godine do sada, a njih je sve manje, a neprijatelja sve vie. Iskustvo ga ui da najee bitke poinju s prvim snijegom. I zaista, poelo je i nije prestajalo. Ovaj put, njegovi zapovjednici su sve ee govorili o povlaenju prema zapadu. On je

htio prema jugu, prijei Savu i kleo se da e zauvijek ostati na njezinoj desnoj obali. Petnaestog travnja 1945. pod okriljem kine noi, pazei da ne budu primijeeni, Martin i njegova dva suborca doli su blizu mosta preko koga je u jesen 1941. marirao. Ovaj puta na njemu su bili vojnici u odorama protiv kojih se sve ove godine borio. Za preplivavanje Sava se inila hladnom i irokom. Na putu prema zapadu preao je mnoge mostove i preplivao mnoge rijeke. Jedanput i Savu, ali je ovdje bila puno manja. Kleo se da bi je, da je znao, preplivao i one noi kada je doao do mosta. Na Blajburkom polju je nekoliko puta prelazio iz jedne u drugu kolonu, ali kolona je bivalo sve manje, a mrtvih sve vie. Spas je bio u mrkloj i kinoj noi. Kiilo je i tri godine kasnije, kada je brod nakon mjesec dana valjanja po morima, uplovio u njujorku luku. Godinu dana poslije, na sjeveroistoku Pensilvanije, u Goldeldu, (Zlatno polje) mjestu s dvjestotinjak kua, radio je u graevinskoj rmi koja je gradila mostove. Deset godina poslije bio je vlasnik rme. Izgradio je puno mostova, a u njegovom uredu, na posebnom stolu, stajala je maketa mosta preko koga nije uspio prijei u proljee 1945. Supruga Rose i sin Michael, inenjer mostogradnje, nikada se nisu mogli nauditi zato nije dao uraditi maketu nekog od mostova koje je sam izgradio, a svi su bili ljepi i dojmljiviji od ovoga o kome nisu nita znali. Martin im nije objanjavao da sami mostovi malo znae. Oni su vani onoliko koliko je vano kuda vode. 16. travnja 1989. novine u Goldeldu donijele su kratki lanak pod naslovom: UMRO JE MARTIN MERIC GRADITELJ MOSTOVA.

INTERVJU

INTERVJU S PRODUCENTOM

BORISOM T. MATIEM

Vladar zakulisnih igara


Razgovarala: Ivana Kolovrat

Otra novinarska pera, u sluaju hrvatskog producenta Borisa T. Matia, rodom iz Doboja, posljednjih godina jednoglasno piu: Mati je je napravio za hrvatski lm vie nego sve domae dravne institucije zajedno. Podigao je nivo kvalitete na europsku razinu, osmislio je i organizirao dva meunarodna lmska festivala Motovun Film Festival i Zagreb Film Festival. Oba ve priznata i kultna na europskim prostorima. to se jo kuha u njegovoj producentskoj kui Propeler lm otkrio je samo za itatelje Prstena
| 43

INTERVJU

P:

Kada neki lm postigne uspjeh, najee se glavni glumci s reiserom katapultiraju u zvjezdanu orbitu. Producenti ostaju samo zakulisni igrai. Otkrijte nam zato neto o sebi i odrastanju u Doboju? Imao sam sretno djetinjstvo. Odrastao sam u starom gradu u eljeznikim zgradama, a poslije smo se preselili u prve nebodere sagraene u Doboju. Volio sam kolu, bio dobar ak, puno sam itao. Od sedmog osnovne bavio sam se glazbom, svirao u bendovima bas-gitaru, pjevao i pisao stihove u elavom monstrumu i Clarence ADK-u, pod utjecajem punka i novog vala. Od drugog srednje radio sam emisiju Poplit na radiju Doboj. Moja ekipa se tada drukije oblaila, u ikonograji ruske revolucije iz 1917. godine. Imao sam prijatelje du cijele bive drave pa sam puno putovao i svirao. Dana 14. srpnja 1983. sam odraao prvi koncert u Studentskom centru u Zagrebu. Dvadeset godina poslije na isti dan odrao sam press-konferenciju za Zagreb Film Festival. Kada ste otili iz Doboja? Nakon srednje odlazim studirati psihologiju u Beograd. Velika elja mi je bila i produkcija. Bojao sam se da neu uspjeti upisati jer ih je malo primalo. Pokuao sam, ali nisam uspio. Nakon pet godina vraam se u Doboj. Tu sam ivio sve dok grad nije pao. Majka mi je ostala jo dva mjeseca u gradu. Tek smo je nakon dva mjeseca razmjenili preko Okuana. Od tada sam u Zagrebu. Roditelji i brat mi ive u Splitu. Uz glazbu, bavite se i likovnom umjetnou, piete scenarije. Viestruko ste talentirani. Jeste li naslijedili neki umjetniki gen u obitelji? Otac Tadija i brat Zvonimir su talentirani za slikanje iako mi je otac pravnik, a brat inenjer umarstva, a i on se bavi muzikom. Svirao je u bendovima La Banda i Elvis J. Kurtovi . Majka Katica je socijalna radnica u potpunosti posveena ljudima i njihovim problemima. Bila je aktivna u Crvenom kriu i neko je bila u Napretku. Sam sebe ne smatram posebno talentiranim. Od muzike nikad nisam planirao ivjeti, likovna umjetnost

sam svaki dan iao u kinoteku gledati talijanski neorealizam Fellinija, Antonianija. Volim brau Traviani, eku kinematograju, a u poslljednje vrijeme uivam u rumunjskim lmovima. Smatram da lm nije samo zabava ve da ima i drugu edukativno-umjetniku dimenziju. Knjige gutam im uhvatim malo slobodnog vremena. U posljednje vrijeme uivam itajui Borisa Deulovia, Damira Karakaa i Miljenka Jergovia. BORIS je odrastao i ivio do 18. godine u Doboju. Studirao je psihologiju i novinarstvo. Sedam godina radio je kao voditelj promocije Radija 101, producirao je veliki broj likovnih izlobi na kojima je i sam izlagao. Od produkcijskih i koprodukcijskih radova, redom velikih kino hitova, nagraivanih na domaim i stranim festivalima, spomenimo video-plesni lm I love you-Montastroj, Mondo Bobo u reiji Gorana Ruinovia, Novo, novo vrijeme redatelja Rajka Grlia i Igora Mirkovia, Bosnavision, Onaj koji e ostati neprimjeem, Sex, pie i krvoprolie, Od groba do groba, Sve daba mladog redatelja Antonia Nuia, Karaulu Rajka Grlia. svodi se na elju za izraajem kroz razne instalacije i umjetnike oblike. Tek lm objedinjava sve to su bili moji interesi kroz ivot: glazba, knjiga, likovni izraz. OD PROMOCIJE DO PRODUKCIJE

P:

P:

P:

P:

Kakvi lmovi su utjecali na va ukus i koje knjige volite itati? Prvi lm koji sam pogledao u kinu s majkom jo kao dijete bio je Vuk samotnjak sa Slavkom timcem u glavnoj ulozi. S njim upravo zavravam snimanje lma Buick Riviera prema knjizi Miljenka Jergovia, kojeg smo radili pola u Americi, a pola u Sarajevu. Jako volim i cijenim rad redatelja Branka Bauera i njegove lmove Ne okrei se sine i Licem u lice koji je dao prvu kritiku samoupravnog socijalizma u to doba. Kao student u Beogradu

Opiite nam stanje u hrvatskoj kinemtograji krajem 90-tih godina kada ste krenuli u lmske vode? Na Radiju 101 sam dobro zaraivao i pristojno ivio. Kada sam snimio Mondo Bobo, nezavisni lm koji je odlino proao kod publike, s redateljem Goranom Ruinoviem sam proputovao cijeli svijet, od festivala do festivala. Tako se polako rodila u glavi ideja da u Hrvatskoj napravimo jedan meunarodni festival debitantskog lma. Tada je postojao samo nacionalni u Puli. Kontaktirao sam Rajka Grlia da bude umjetniki direktor u Zagrebu, no okolnosti su bile takve da je pokuaj propao. Sreom, sjetil smo se da u Motovunu postoji jedan hotel, kino i s motovunskim gradonaelnikom smo dogovorili Motovun Film Festival 1998. godine. Projekcije smo mislili prikazivati na terasi hotela. Dolo je osam tisua ljudi, a svake godine broj posjetitelja bio je sve vei. Postojala je glad za takvim eventom. Tek 2003. zahvaljujui prof. Andrei Zlatar i Vladimiru Stoisavljeviu u Gradskom uredu za kulturu proao je na javnom natjeaju projekt za Zagreb Film Festival. Nali smo glavnog sponzora Vip i tako je sve poelo. Kako vam je nancijski pomoglo Ministarstvo kulture? Prve godine su na nevieno uli u projekt sa 200.000 kuna, ali ve sljedee godine su srezali budet na pola tako da govorimo o pomoi, a ne sunanciranju. Koliko je teko pronai sredstva za snimanje lmova? Produkcija je mukotrpan posao. Mogao bih se baciti u snimanje reklama i televi-

P:

P:

44 |

INTERVJU

Fotograja s roendana s prijateljima u Doboju (drugi s lijeva u prvom redu)

Boris T. Mati sa svojim bendom ADK Clarence ispred SC-a 1983. godine (prvi s desna)

zvao Dani Ivice Matia. Sljedee godine imam u planu osnovati poducentsku kuu u Bosni i Hercegovini. Za Hrvate sam uvijek Bosanac, a za Bosnu sam Hrvat.

zijskih projekata koji se itakako nancijski isplate. Ali ne elim gubiti vrijeme na to. Za iste pare ja snimim pet lmova, a netko jedva dva. Postoje razliiti fondovi od ministarstva kulture, engleskih, njemakih, srpskih, bosansko-hercegovakih. Nakon dva uspjena festivala moe se rei da da ste stekli slavu, ugled. Sada e vam se sva vrata lake otvarati. Uspjenost nosi olakanje, ali i razliite komentare. Dok ste underground svi vas podravaju, u slavi vam pronalaze razne greke. Dosad smo imali samo pozitivne novinarske komentare. Nema podmetajna kuka, kako se to kod nas kae. Osobno sam tip koji se uredno javlja na natjeaje i ukoliko ne dobijem prolaz nikada ne pravim skandale i ne diem galamu oko toga. Znaju se propozicije. I sam sam sjedio u Vijeu za lm i koautor sam aktualnog Zakona o lmu. Zanima me samo da poteno odradim posao i nikog ne zakinem.

P:

P:

Kroz vae lmove esto se provlai pria s tematikom iz Bosne i Hercegovine, a dosta suraujete i s Antoniom Nuiem, mladim redateljem s kojim ste radili Sve daba. Je li to sluajno ili nostalgija za domovinom? Nisam to proraunato napravio. Tako je ispalo. Naravno da sam ponosan na svoju domovinu i grad roenja. Inae, s Federalnim ministarstvom kulture i Gavrilom Grahovcem, koji je mnogo napravio za bosanski lm, sam u dobrim odnosima. teta je to hrvatsko ministarstvo nije podralo niti jedan bosansko-hercegovaki lm, dok su oni bezrezervno podrali sve hrvatske lmove. Imate li planova i projekata vezanih za Bosnu i Hercegovinu? Svojevremeno sam se s Enisom Belagiem, koji se, takoer, rodio u Doboju, zezao da osnujemo Doboj Film Festival. Jednog dana, tko zna. Malo se zna da je iz Varoi Ivica Mati, redatelj koji je snimio lm ena s krajolikom koji se smatra kultnim bosansko-hercegovakim lmom. Bavim se idejom festivala koji bi se

P:

I za kraj: Kakvi su vam planovi za budunost? Snimati djeje lmove. Ove godine smo u sklopu ZFF-a uveli i program za najmlae Vip Bibijadu. U nove projekte, vezane za djeje lomve, planiram angairati i keri Luciju i Franu.

P:

Karaula je bila veliki kino-hit, a scenarij je napisan prema romanu Ante Tomia Nita nas ne smije iznenaditi
| 45

NADARENI LJUDI

Od Arijadne do superlabirinata treeg milenija


Napisala: Ivana Kolovrat

U kolama uimo memorirati gradivo. Ispituju nas samo nauenu materiju. Prilikom rjeavanja IQ testova vrijeme je ograniavajui faktor. Kao predsjednik MENSE shvatio sam da je najvaniji pristup problemima neograniena mo miljenja - rijei su Karla Zavackog, autora 15-ak patenata najteih svjetskih mehanikih zagonetki i cijelog niza slika superlabirinata ije rjeavanje oekujemo jednog dana u budunosti
Za proroka

Mona lisac

Za mudraca Krokodilopolis

Zarobljena ropkinja
46 |

Za mislioca

Muzeju suvremenih umjetnosti raspisana je bila nagrada od sto tisua kuna za sretnika koji rijei Karlov superlabirint. Nitko nije uspio. Sa samo est godina, Karlo Zavacki roen u Derventi 1942. godine, u koli je rijeio prvu mehaniku zagonetku Zarobljeno srce i izazvao divljenje uenika i nastavnika. Ubrzo je shvatio da labirinti za njega nemaju tajnu. Od ulaza do izlaza prolazio je u najmanjem moguem vremenu. Praen divljenjem i osobnom unutranjom eljom krenuo je u sustavno prouavanje svjetskih labirinata, od legendarnog labirinta u kojem je Tezej ubio Minotaura, a spasila ga Arijadna pomou niti, Gordijevog vora i Krokodilopolisa s tri tisue soba iz kojeg nitko nije izaao iv, preko svjetske batine do najmodernijih mehanikih zagonetki. U svom domu Karlo je sakupio zavidnu kolekciju najneobinijih mozgalica iz cijelog svijeta kao to su ah za troje, razne klepsidre koje se protive zakonu gravitacije i zakonu spojenih posuda, skoibubu, najstariju mehaniku zagonetku podrijetlom iz Kine. Od rane mladosti sam izrauje mehanike zagonetke, labirinte od jednog do 33 vora sa pagom. Labirinti s dva vora dosiu ve toliku teinu da poprilino kompliciraju ivot

jako pametnim ljudima. Prosjeni ljudi bjee od problema i lako odustaju - pria Karlo. Do sada je napravio 20-ak vrsta likovnih i 15-ak vrsta mehanikih labirinata, koje je izlagao na etiri interaktivne izlobe jer se mnogi okuavaju u rjeavanju. Likovne labirinte radi raunalnom slikarskom tehnikom. Jednako fascinantno je i njegovo slikarstvo apsurda. U slikama mu nije dovoljno zadovoljiti puku estetsku funkciju, gledatelji na izlobama redovno zastanu i dugo promatraju neloginosti na slikama. Za budue generacije planira na natjeaju u Gradskoj upravi predloiti projekt da se na jezeru Bundek postave tri labirinta. Jedan - za mislioca, kojeg moe rijeiti jedan ovjek od 10 tisua ljudi, drugi - za mudraca, a moe ga rjeiti jedan od sto tisua ljudi i trei - za proroka, a moe ga rijeiti samo jedan od milijun ljudi. ivi bili pa uspjeli.

PSIHOLOKA POMO

Kako si?
Napisao: Mijo Mari, prof. Savjetovalite za psiholoku pomo Drugaiji pristup

Svakodnevno nam postavljaju ovo pitanje. Najee odgovaramo da smo dobro i uzvraamo istim pitanjem, a da odgovor i ne ekamo podrazumijevajui da e biti isti kao na. Izgleda da pri tome nismo uli ni sebe ni sugovornika. Postala je ovo rutina poznata pod nazivom - pozdrav

tome kako smo stvarno, razmiljamo zapravo samo kada nismo dobro. Uglavnom ni tada ne razmiljamo zato. Kao da je normalno da odrasli nisu dobro, jer je to rezervirano samo za djecu. A ako smo odrasli i dobro smo, to znai da i nismo dovoljno odrasli i da je upitna naa odgovornost. Pod odgovornou obino podrazumijevamo na odnos prema drugima. A na odnos prema nama? O nama brinu drugi. Na ovaj nain svi brinemo o drugima i nitko o sebi. Pa logino bi bilo da najbolje poznajemo sebe i svoje potrebe. Da onda pokuamo funkcionirati na nain da je svatko u svijetu odraslih odgovoran za zadovoljenje svojih potreba, uz uvjet da pri tome ne ugroavamo druge. Tako postajemo odgovorni za sebe i za druge. Kada smo doli na prvo mjesto, moemo si dozvoliti da razmislimo zato nismo dobro. Da bismo se osjeali dobro i zadovoljno moramo imati zadovoljene osnovne tjelesne potrebe za hranom, utoitem, odjeom i vodom. Da bismo ih zadovoljili moramo meusobno suraivati i natjecati se. Iz suradnje s vremenom smo razvili potrebu za ljubavlju (pripadanje, prijateljstvo, brinost, ukljuenost) i zabavom (radost, uivanje, uenje, smijeh), a iz natjecanja potrebu za moi (vanost, priznanje, vjetina, kompetencija) i slobodom (izbor, nezavisnost, sloboda, autonomija). Ovo su nae duhovne potrebe i trebaju biti ugraene u svaki na dan. Da bismo znali kako smo, moramo obratiti pozornost na svoje osjeaje. I kada ih prepoznamo problem je pokazati ih. Kako dijete raste roditelji ga ue da prikriva odreene osjeaje: da se smijei u javnosti kada je tuno ili ljuto, da ne go-

vori ono to misli, da je sramota rei da je gladno itd.. Zapravo, najbolje je kada uti i smijei se, a ako ba mora neto rei neka kae da je sve dobro, ili jo mudrije, bit e sve dobro. Kada ponu ovako goMARK TWAIN JE REKAO: elite li se rijeiti loe navike, ne moete je baciti kroz prozor, nego je trebate lagano spustiti stepenicama, korak po korak. voriti pohvaljujemo ih i primamo u svijet odraslih, u kome i kada je sve nae ponaanje neprijateljsko, mi govorimo da nismo ljuti, iako izgledamo preplaeno ne priznajemo da nas je strah, a dok briemo suze govorimo da nam nije nita i da nismo tuni. Na ovaj nain pravimo zbrku u kojoj se ne snalazimo ni mi sami, ni drugi oko nas. Ako sve ovo prikljuimo ponaanju jo est milijardi drugih ljudi, onda imamo poprilian kaos u kojem se

svi brinu za druge, nitko za sebe, a pri tome svi prilino laemo. Izraavanje osjeaja i zadovoljenje potreba poinje od roenja u roditeljskom domu dobrim odnosom izmeu roditelja i djece. Roditelji pomau djeci prepoznati emocije, cijeniti svoje osjeaje, poeti ih povezivati s drutvenim situacijama i zadovoljavati svoje potrebe na prihvatljiv nain. A ODRASLI? Nae ponaanje je skup navika. Ponekada bismo htjeli i drukije, ali kao da nam navike ne dozvoljavaju. Pri tome uglavnom traimo opravdanje zato nita ne poduzimamo, umjesto da traimo nain kako da neto uinimo. Pokuajmo strpljivo i polako. Mark Twain je rekao: elite li se rijeiti loe navike, ne moete je baciti kroz prozor, nego je trebate lagano spustiti stepenicama, korak po korak. Tako emo saznati zato nismo dobro i kako da budemo dobro. Pa, kako ste?
| 47

STARE IGRE

Igra prstena
U ne tako davna vremena, prije nego to su televizija i radio zavladali domovima, nai stari provodili su zabavne veeri uz pjesmu, priu, igru i smijeh. ene su prele vunu, vezle vezak, prepriavale protekle dogaaje i pogledavale prema mukarcima koji su igrali - prstena. Svaka je navijala za svog mua
Napisao: Drago ivkovi tare igre vie se i ne igraju. Tek ponegdje poneki osamljeni primjeri igraa - potvruju pravilo. No to nije sluaj kada se radi o igri prstena. Igra nije pala u zaborav i jo uvijek po selima u Bosanskoj Posavini ima igraa, a odravaju se i dobro posjeeni turniri. Igra se po restoranima, domovima... Postoji nekoliko verzija igre, jer se ona igra drugaije od mjesta do mjesta, a mi emo vam opisati jednu od njih. PRAVILA IGRE Kad se zavre svi poljski radovi, poslije boinih i novogodinjih blagdana, kada je vani temperatura daleko ispod nule - bilo ili ne bilo snijega, ivot u selu ne prestaje. Od davnina se u Posavini od Boia do poklada igralo prstena. Igraju dvije ekipe, obino s po 3-4 igraa. Igra se u 200 dobivenih bodova (konja). Dakle, cilj je to prije bodovima, odnosno konjima, koji se zbrajaju, doi do 200 konja. Prsten se igra na podu (depa), u sjedeem-kleeem stavu. Prsten zahtijeva veliku koncentraciju, dobru mo zapaanja i odlinu memoriju (pamenje). PRAVILA SU OBINO SLJEDEA: U igri su dvije ekipe, jedna koja krije i jedna koja trai prsten. U ekipi koja krije prsten, krije ga jedan lan iz grupe ispod kape - kriva. U ekipi koja trai prsten, svi zajedniki trae - odnosno uvaavaju se iili svakog sudionika i dogovorom svaki sudionik po redu die svoj iil. Kriva krije prsten pod 10 kapa. Ekipa
48 |

DA SE NE ZABORAVI

Ekipa koja je skrila prsten pod kapu promatra pokuaj traenja prstena

koja trai prsten mora pronai prsten u 4 pune kape koje je, pod pretpostavkom da se u njima krije prsten odabrala, kako bi preuzela prsten od protivnike ekipe i preuzimanjem prstena, ona ga nastavlja kriti. Ekipa koja trai prsten, na osnovu svog zapaanja za vrijeme dok je kriva krio prsten pod 10 kapa, slobodnom procjenom podijeli kape na pune i prazne. Kao to smo ve rekli postoje 4 pune i 6 praznih kapa. Ekipa koja trai prsten, prvo die pune kape, tj. one u kojima misli da je prsten, obino se diu - udaraju 2 do 3 kape, pod kojima vjeruju da se nalazi prsten. Ukoliko ne pronau prsten pod ovim kapama onda kreu s odbacivanjem kapa (beanjem), sada po procjeni da se u kapama koje odbacuju, ne nalazi prsten. Kao to smo ve naveli ekipa moe

odbaciti 6 kapa, obino odbaci onoliko kapa koliko je potrebno da bi doli na depi - do istog broja punih i praznih kapa. Npr. ukoliko udaramo na poetku 3 pune kape onda bacamo 5 praznih kapa da bismo doli do jednakog broja kapa na depi tj. jedna nama i jedna njima. Glavni cilj igre je da se to due krije prsten jer tako jedna od dvije ekipe automatski dobiva bodove (konje) koji se zbrajaju i kada se prebaci cilj od 200 konja ekipa pobjeuje partiju. Obino se igra u 2 dobivene partije, te ekipa koja pobijedi obje smatra se pobjednikom. BODOVANJE Kako smo ve ranije podijelili pune i prazne kape na depi, treba naglasiti da naeni

STARE IGRE

Napetost igre je na vrhuncu

prsten u punim kapama podrazumijeva i oduzimanje prava skrivanja prstena. Ako ekipa koja trai, pronae prsten u prvoj kapi (konj), ekipi koja je krila ne pie se niti jedan bod. Ako pronae prsten u drugoj kapi (ulka-ciganka), preuzima prsten zato to ga je pronala, ali ekipi koja je krila pie se 1 bod. Ako pronae prsten u treoj ili etvrtoj kapi, pre-

Bruno Iljki iz Prstena ui pravila igre od najboljih

Kad je svladao pravila Bruno Iljki se okuao u igri

uzima prsten, a ekipi koja je krila piu se 2 boda. Ekipa koja trai kada krene s odbacivanjem praznih kapa uvjerena je da u tim kapama sada nema prstena, rekli smo ukupno da treba odbaciti 6 kapa, ove kape se zovu brojano dvanaest, deset, osam, sedam, est i pet. Igra koji odbacuje zamiljenu praznu kapu naglasi broj koliko poena nosi ta kapa. Ukoliko se dogodi da prsten bude u zamiljenoj praznoj kapi, to je pogreka koja se kanjava dodjeljivanjem poena protivnikoj ekipi, koji se odmah zbrajaju do cilja - 200 bodova. Moramo naglasiti da se, osim cilja od 200 bodova, podrazumijeva i to da ekipa koja je dola do zbroja 200 ili preko, mora imati i prsten kod sebe, tj. ekipa koja trai na kraju igra partiju ubi ili osta. Prole zime Prsten se igrao u cijeloj Posavini, a nabrojit emo nekoliko turnira. Obino se igra seoski, opinski i upanijski turnir prstena. Na seoskom turniru sudjeluju igrai iz jedne ulice - protiv druge. Na opinskom nivou igraju ekipe jednog sela protiv ekipa drugog sela. Na upanijskom turniru sudjeluju najprofesionalnije ekipe po slobodnom izboru. Mjesta u kojima se odravaju ovi turniri su Tolisa, Mahala, Kostr, Otra Luka, Vidovice, Domaljevac, Odak, Brko Ravne i Tramonica. Prostori u kojima se odravaju turniri najee su seoske itaonice, gostionice, a igra se i po kuama. Igra prstena je natjecateljske naravi. Zahtijeva dobro poznavanje mimike suigraa. Igra se za ugled meu prijateljima i sumjetanima, a ne za novac. Igru u pravilu prati veliki broj mjetana i posjetitelja sa strane. Svaka generacija, iz svog vremena pamti nekog ovjeka za kojeg se u njegovoj sredini znalo da je dobar prstendija. O pobjednicima se uvijek pria kao o osobama koje ili dobro kriju ili im se prsten ne moe sakriti i oni uivaju potovanje svih.
| 49

Udruga bosanskih Hrvata Prsten Pristupnica (za zike osobe)


Upoznat sam sa Statutom i ciljevima Udruge te elim postati njenim lanom. Ime i prezime: ________________________________________ JMBG (neobvezno): _________________________________ Datum roenja: ______________________________________ Mjesto roenja: ___________________________________ Opina roenja: ______________________________________ Drava roenja: ___________________________________ Zvanje: ______________________________________________ Naziv poslodavca: _________________________________ Adresa boravka: Ulica i kuni broj: ___________________________________ Potanski broj: _____________________________________ Mjesto: ___________________________________________ Drava: ___________________________________________ Broj ksnog telefona: _________________________________ Broj mobilnog telefona: ____________________________ Broj faksa: ___________________________________________ E-mail adresa: _____________________________________ Internet stranice http: _______________________________ Mjesto: ___________________________________________ Datum: ______________________________________________ Potpis: ___________________________________________
Pristupnicu molimo poaljite Potom na adresu: UBH Prsten, Maksimirska 103, 10000 ZAGREB ili faksom na broj: ++ 385 1 2316434 ili e-mailom na adresu: prsten@udruga-prsten.hr Godinja lanarina za zike osobe: 50,00 kn Za informacije u svezi pristupnice molimo zovite telefonom: Kontakt: ++ 385 1 2316434 Udruga bosanskih Hrvata Prsten Marina Dria 6/III, Zagreb Molimo uplatiti na br. iro rauna: 2390001-1100328241 kod Hrvatske potanske banke

| 51

52 |