Sie sind auf Seite 1von 52

BROJ 1 | GODINA I.

ILIJA TOLI: Zajednitvo, odanost, razumijevanje

STVARATI, GOSPODARITI: Poslovna kola za poduzetnike Posavine i Srednje Bosne

FRANJEVCI I BOSNA: Pria o opstanku i ostanku

01_naslovnica.indd 3

11/30/06 10:06:41 AM

02-04_sadrzaj.indd 2

11/29/06 1:32:51 PM

SADRAJ
5 9 12 razgovor ugodni Ilija Toli: Prsten zajednitva, odanosti i razumijevanja ljudi, dogaaji, povodi... mi pitamo eljko Komi: U Bosni i Hercegovini su svi ugroeni! stvarati, gospodariti Objediniti snage - otvoriti radna mjesta Znanje, iskustvo, ideje - nova radna mjesta Poslovna kola za Posavinu i Srednju Bosnu dobri ujaci bosanski Franjevci i Bosna - pria o opstanku i ostanku tko smo, kamo idemo Bosna, ili nazire li se kraj raseljavanjima dokumenti lanovi UBH Prsten Statut Udruge bosanskih Hrvata Prsten putujemo Bosnom Kreevo - un bellissimo borgo otvorena knjiga Ignorira li Zagreb hrvatsku knjievnost BiH naslikana zemlja Bosna Bosna - slika to poeli biti naslikanom... sauvana ljepota Kad je Hercegovka inspirirana Bosnom naa pria argija za dva maestra i cijelu Bosnu vjeto, brzo, mudro Rad e mi se zasigurno vratiti Pristupnica
Naslovnica: Posavka, Vlatko Blaanovi

15 17

18 22 25 29 32 36 39 42 46 48 50

|3

02-04_sadrzaj.indd 3

11/29/06 1:33:03 PM

uvodnik

IMPRESUM:
Glavna urednica: Dinka Martinovi Ivurek dinka.mivurek@ams.hr Zamjenica glavne urednice: Ivana Kolovrat Grafika urednica: Ema Klubiko Fotografija: Saa Lisjak Lektorica: Ksenija Hristov Izdava: Udruga bosanskih Hrvata Prsten Av. Marina Dria 6/3 Zagreb prsten@prsten.hr www.prsten.net Za izdavaa: Predsjednik Udruge Ilija Toli Izdavako vijee: Bruno Iljki, predsjednik Juro Martinovi Pavo Zubak Tomislav Dubravac Mijo Mari Tisak: Grafiki zavod Hrvatske ISSN: 1846-338X
Posebno zahvaljujemo na suradnji pri realiozaciji prvog broja asopisa Prsten: Etnografskom muzeju u Zagrebu, Izdavakoj kui Graphic Car i gospodinu Magbulu kori iz Sarajeva za ustupljene reprodukcije starih razglednica.

IZMEU NOBELA I OSKARA


ostoji, potovani itatelji, ono prelijepo, neponovljivo doba u ljudskom ivotu kada vie nita ne MORAMO - gonjeni ivotnim i profesionalnim obavezama i nunostima. Vrijeme je to kada gotovo sve moemo i znamo, a odluke donosimo bez pritisaka i prevelikih ogranienja, motivirani svijeu o vlastitim mogunostima, ali i potrebama onih kojima nae znanje, iskustvo i rad mogu biti nuna pomo i pokreta da ostvare vlastiti ivotni cilj. Imati cilj i znati kako ga ostvariti - mudrost je, ne samo u ivotnim, ve svakako i u poslovnim odlukama. Svjesni da sve to posjeduju, lanovi Udruge bosanskih Hrvata Prsten su upravo zato i krenuli u realizaciju svoje misije ijim je segmentima i detaljima, u najveoj mjeri, i posveen ovaj prvi broj naeg asopisa. To je samo djelomian odgovor na pitanje - zato je jednoj udruzi uope potreban tako slojevit i tematski raznovrstan asopis kad se interno komuniciranje moe obaviti Internetom ili News Letterom, biltenom. Drugi dio odgovora je u elji da se meusobno bolje upoznamo, ali i da druge upoznamo s vlastitom povijeu, kulturom, tradicijom, umjetnou, znanstvenim, sportskim i inim dostignuima koja su odredila nae pojedinano bie i bie naeg naroda, ali koja daju i posebnost rodnom zaviaju i zemlji, ili zemljama, u kojima smo odabrali ivjeti. Sve to zbog toga to nas uurbanost 21. stoljea preesto ograniava samo na

danas i ovdje, pa se nerijetko smetne s uma to su i ime bosanski Hrvati obogatili i obiljeili Hrvatsku - zemlju i narod, ali i europsku i svjetsku batinu. Ovaj emo put spomenuti tek nekoliko imena iz podruja znanosti, umjetnosti i gospodarstva. Samo emo podsjetiti da su dva hrvatska nobelovca - bosanski Hrvati: Vladimir Prelog i Ivo Andri, da je jedan od dva Oskara Hrvatska dobila u suradnji s Bosnom i Hercegovinom u filmu Niija zemlja. A nije prevelik broj onih koji znaju da je potovana gospoa Zlata Bartl, bosanska Hrvatica autorica zasigurno najpoznatijeg hrvatskog brenda - Vegete... No, te i mnoge druge, pamenja vrijedne stvari ve su se dogodile, a na nain razmiljanja i djelovanja je - initi danas, da bi sutra bilo bolje, ili kako je jednostavno nazvan na jesenski koncert u dvorani Lisinski - Prsten za budunost. Zato argumentima i ve postignutim rezultatima tvrdimo da emo u budunosti postii potovanja vrijedne rezultate u podrujima informatike i turizma, odnosno hotelijerstva, graditeljstva i prehrambene industrije, znanosti i umjetnosti..., ali prije svega u povezivanju ljudi, ideja i njihovih ostvarenja usmjerenih na kvalitetu, ljepotu i smisao ivota na naim prostorima.

Vaa

4|

02-04_sadrzaj.indd 4

11/30/06 9:27:50 AM

ILIJA TOLI, PREDSJEDNIK UDRUGE BOSANSKIH HRVATA PRSTEN

PRSTEN zajednitva, odanosti i razumijevanja


Sve je poelo ljudikanjem, razgovorom i druenjem uz vedar smijeh i soan zalogaj. Ili moda jo mnogo, mnogo ranije, kad su s prvim djetinjim plaem udahnuli zrak s mirisom savskih bukova ili tajnovitih uma Srednje Bosne...
DINKA MARTINOVI IVUREK d starijih su, umjesto dananjih video igrica, konzola i i-podova, irom otvorenih oiju upijali legende svoga roda, uei ivjeti zajedno s drugima i drukijima, a od zaborava, kvara i nestajanja uvati vrijednosti na kojima su ista obraza i velika srca opstajale generacije uiniti najbolje to moe sam, a onda se osvrni na onog do sebe i dodaj mu ruku ako posustaje. Mladenake i djevojake dane provodili su uei, ali i uvajui igre i obiaje roditeljske, pa i igre prstena mijenjajui zvuke violine i argije ritmom roka i eljom da se otkrije veliki svijet. Prvo preko Save, a dalje je samo nebo granica. I krenuli su sa svojim ivotnim bitkama, osvajanjima i upijanjima svega to ih moe uiniti boljima. I uspjeli su, a onda su se, kako su ih uili njihovi stari, osvrnuli oko sebe i odluili pruiti ruku onima koji ele isto to i oni nekad - uspjeti u ivotu, ista obraza i velika srca. Zato za poetak prie o Udruzi bosanskih Hrvata Prsten, razgovaramo s prvim meu jednakima, predsjednikom Ilijom Toliem. Tko je i s kojom osnovnom namjerom, ciljem utemeljio udrugu Prsten? Vea skupina intelektualaca i poduzetnika srednje generacije podrijetlom iz Bosanske Posavine i Srednje Bosne, u elji da napravi iskorak u odnosima Hrvata koji ive u Republici Hrvatskoj i onih koji ive na spomenutim bosanskim prostorima, donijela je odluku i utemeljila Udrugu Prsten 9. listopada 2005. godine. Udruga je tako i koncipirana na regionalnom principu predstavnika opina Bosanske Posavine i Srednje Bosne, a u Upravni odbor izabrani su predstavnici jedanaest opina s pravom glasa da bi se tijekom godine ovaj odbor proirio s jo etiri lana bez prava glasa pri donoenju odluka dok ih skuptina Udruge ne verificira. Kako se Udruga financira? Financiramo se iz lanarine koju plaaju pravne i fizike osobe, ali svakako i iz donacija onih koji su u naem, radu, naoj misiji prepoznali istinsku vrijednost, smisao. Lako je mogue da vas sredina okarakterizira kao samo jo jednu od brojnih zaviajnih udruga, koje se povremeno sastaju radi neobaveznog druenja i

Ilija Toli, predsjednik Udruge bosanskih Hrvata Prsten

zabave njegovih lanova. Po emu se vi razlikujete od slinih udruga? Sve se udruge utemeljuju da bi se ljudi slinog naina miljenja, interesa ili ciljeva druili, pa tako se i Udruga Prsten, gledano s pravne strane, odnosno iitavanjem njena statuta, ne razlikuje mnogo od ostalih udruga, ali samo za one koji ne znaju strukturu naeg lanstva. Udruga Prsten, gledano kroz dananje egzaktne podatke, zasigurno je unikatna na prostorima Republike Hrvatske. Tu tvrdnju potkrjepljujem injenicama: 1. Prsten danas okuplja 150 pravnih subjekata koji u |5

05-08_tolic intervju.indd 5

11/29/06 1:35:04 PM

razgovor ugodni Republici Hrvatskoj ostvaruju bruto prihod od oko 15 milijardi kuna, a s poduzeima koja nai poduzetnici imaju i na prostoru Bosne i Hercegovine, ukupan bruto prihod se poveava na oko 20 milijardi kuna. Nadalje, naa posebnost definirana u programskim ciljevima, jest okupljanje naih znanstvenika, intelektualaca, inovatora, umjetnika koji svojim znanjem i iskustvom, potvrenim vrhunskim rezultatima u njihovim strukama, mogu pomoi u razvijanju ideja i projekata za ulaganja naih privrednika. I to kako na prostorima Republike Hrvatske, tako jo i vie na podruju Bosne i Hercegovine. Pozitivnom, konstruktivnom sinergijom ZNANJA, IDEJA i KAPITALA sigurni smo da emo napraviti taj dodatni iskorak i tako opravdati posebnost, specifinost nae Udruge. U godinu dana postojanja, moemo to s ponosom istaknuti, ve smo napravili znaajne pomake prema realizaciji naih ciljeva. 2. Ukupan broj zaposlenih u poduzeima, naim lanicama kree se oko brojke od 12 tisua, od ega je krajnje nepovoljnim uvjetima odlaziti iz tih krajeva, esto bjeati spaavajui samo goli ivot. Dolazei u nove sredine esto su osjeali da su teret tamonjem stanovnitvu, a sami su bili u krajnje ovisnom poloaju. Pogledajmo tolike primjere iz cijele ljudske povijesti - takvi doljaci gotovo nikad i nigdje nisu bili dobrodoli. Istodobno, takve situacije rue samopouzdanje, a kod drugih ljudi o nama stvaraju lou sliku. Ta se loa slika esto pretvara u banalan, ukalupljen stereotipni nain zakljuivanja kome smo skloni i kada su okolnosti sasvim izmijenjene. Mi upravo to tvrdimo - sada su okolnosti uistinu potpuno izmijenjene. U prilog tome smatram potrebnim navesti da je u naem lanstvu velik broj sveuilinih profesora, doktora znanosti, intelektualaca svih profila, eminentnih umjetnika, sportaa, te mnogih drugih osoba korisnih svakoj zajednici i na koje mora biti ponosno svako drutvo. Smatramo da nas kao skupinu treba gledati kroz nae vrijedne ljude koji stvaraju, uspjeno rade, grade.

Od prvog sastanka ireg povjerenstva Udruge u Okrugljaku do nezaboravnog koncerta Prsten za budunost u dvorani Lisinski

devet tisua u Hrvatskoj, a tri u Bosni i Hercegovini. Ako znademo da je godinji bruto nacionalni dohodak u RH oko 30 milijardi eura, to znai da naa Udruga okuplja lanove koji stvaraju 10% bruto nacionalnog dohotka Republike Hrvatske. Koliko se vaa udruga moe okarakterizirati jednonacionalnom ili elitistikom (uspjeni, bogati Hrvati)? Udrugu Prsten utemeljili su Hrvati te je iz tog razloga dobila naziv UBH - Udruga bosanskih Hrvata Prsten. Meutim, u naem lanstvu ve imamo vei broj poduzetnika Bonjaka, ali i drugih nacionalnosti, pa se ne bojimo takvog etiketiranja. to se tie elitizma, bez obzira na veliki broj uistinu respektabilnih poduzetnika u naoj Udruzi, ne moe biti govora o elitizmu kao iskljuivosti ili elitizmu s negativnim predznakom jer nam lanstvo ine najiri slojevi graanstva, a vrata su otvorena za sve ljude velikog srca koji ele pomoi drugome, ljude dobih namjera i konstruktivnih ideja. U vaim materijalima sam vidjela da vam je jedan od ciljeva, odnosno jedna od elja, stvoriti realnu sliku o Bosancu. to to zapravo znai? to je realna slika o Bosancu? Zbog izrazito estih turbulencija u Bosni i Hercegovini ljudi su bili prisiljeni ostaviti sve to su stekli i pod 6|

Kome ete i po kojim kriterijima pomagati i zato? Temeljni cilj nae Udruge je objedini snage, potencijale, ideje, dobru volju, rad, organizacijske sposobnosti, kako bismo pomogli mladim ljudima u Bosanskoj Posavini, Srednjoj Bosni, Hrvatskoj... A uistinu je mnogo oblika pomoi koju lanovi nae Udruge ele i mogu ostvariti. Prvi zadatak koji moramo kvalitetno odraditi, a ve dobrim dijelom i jesmo, jest povezivanje naih lanova. U tu svrhu lanovi Udruge Prsten, danas vodei hrvatski gospodarstvenici i vlasnici uspjenih tvrtki, kako u smislu hardwarea tako i softwarea: In 2 i GEOFOTO rade software Udruge koji e omoguiti brzo povezivanje i protok informacija meu lanovima. Vrijednost ovog projekta je 300 tisua kuna. A i sami znate da ivimo u vremenu u kojem je pravodobna i potpuna informacija od temeljne, zapravo neprocjenjive vrijednosti u svakom segmentu poslovanja, a rekao bih i ivota uope. Nerijetko spominjete da su za vas posebna briga i obaveza djeca poginulih branitelja. Jedan od ciljeva Udruge je obrazovanje djece poginulih branitelja Bosanske Posavine i Srednje Bosne, kao i nadarene djece kojoj je pomo potrebna. elja nam je da kroz obrazovanje i gospodarska ulaganja u Bosansku Posavinu i Srednju Bosnu pomognemo i potaknemo zapoljavanje i opstanak i ostanak Hrvata na ovim prostorima. U tome pravcu vodi i utemeljenje

05-08_tolic intervju.indd 6

11/29/06 1:35:26 PM

zaklade Udruge Prsten, a koja e se baviti iskljuivo kolovanjem djece i pomoi u obrazovanju openito. U naem lanstvu je veliki broj sveuilinih profesora i visokoobrazovanih ljudi koji razmatraju mogunost osnivanja neke vrste poslovne kole u Bosanskoj Posavini i Srednjoj Bosni, a u tome nam podrku daju nai lanovi, istaknuti dunosnici ovdje u Hrvatskoj. Po svemu to i kako inite u svakom ste trenutku svjesni koliko je vano da koristite sve oblike komuniciranja kako meu lanstvom, tako i prema svim segmentima javnosti, onima koji mogu pomoi u realizaciji vaih ciljeva, ali i onih koji vau pomo trebaju. Tono. Da bi na rad i nai ciljevi bili to bolje predstavljeni zainteresiranim korisnicima, naa Udruga putem aktivne web stranice objavljuje sve aktivnosti i oblike pomoi, te koristim ovu prigodu pozvati sve one koji se slau s naim programom da nam se pridrue. Posebno pozi-

u Zagrebu, izdavanje monografije Banjoluka biskupija u rijei i slici od 1881. do 2006.; Udrugu obitelji poginulih i nestalih branitelja 107. HVO brigade Gradaac-Tramonica za podizanje spomen-obiljeja poginulim braniteljima u Domovinskom ratu i rtvama Drugog svjetskog rata s podruja Tramonice; Dobrotvornu veeru u hotelu Zovko Plehanani Plehanu za izgradnju crkve na Plehanu. Potom Dane kulture i obiaja Hrvata u Bosanskoj Posavini - Ledenice u organizaciji HKD Napredak - Gradaac; folklornu skupinu Udruge Hrvata BiH Rodna gruda iz Dugog Sela; folklornu skupinu Posavskog zaviajnog kluba Derventsko kolo iz Zagreba, Filmski festival u Oraju.... Kako se moe postati lanom Udruge Prsten? lanom Udruge Prsten moe postati svaka pravna ili fizika osoba koja prihvati na statut, a za irenje upravnog odbora u regionalnom smislu, potrebno je iz jedne opine najmanje pet pravnih osoba koje bi izabrale svoga lana u to tijelo.

vam nae iseljenike da razmotre mogunosti zajednikih ulaganja s naim poduzetnicima, prvenstveno u Bosansku Posavinu i Srednju Bosnu, ali i u Republiku Hrvatsku. Da smo respektabilna, ali i po svojim temeljima i ciljevima posebna udruga dokaz je i pokretanje naeg asopisa iji je prvi broj svesrdno pomogao na lan i najvei poduzetnik u auto djelatnosti u Hrvatskoj gospodin Pavo Zubak, vlasnik tvrtke AUTOZUBAK. Veliku su pomo dali i svi lanovi nae Udruge i to na razliite naine, od financijske do vlastitog radnog angamana. elim se svima posebno zahvaliti na iskazanoj slozi i nesebinosti u elji da pomognu drugome. U naem nastojanju da pomognemo, nadamo se da e se na Prsten neprestano iriti i jaati pa se unaprijed zahvaljujem svima koji budu eljeli pomagati onima kojima je to potrebno na nain i putem koji je Udruga definirala. to ste do sada, u smislu pomoi pojedincima ili skupinama, institucijama uinili, realizirali? Dosad je naa najvea akcija bila pomo pri izgradnji obiteljske kue u Botincu obitelji Jelavi s desetero djece podrijetlom iz Bosanske Posavine. U toj smo akciji prikupili oko 300 tisua kuna. Iz sredstava koja su do sada prikupljena iz lanarine i donacija lanova Udruge ili neposrednim sudjelovanjem naih lanova, potpomogli smo: DonBOSCOfest 2006. - Festival duhovne glazbe; Napretkov dobrotvorni koncert Fonda za stipendiranje aka i studenata Ivo Andri - Vladimir Prelog

Tko moe traiti vau pomo? Nae je naelo - pomagati, a ne davati. A pomagati se moe onima koji ulau vlastiti trud i energiju koji ponekad, zbog raznih okolnosti, nisu dovoljni da se aktivnost pokrene. Dakle na prvom mjestu mora postojati vlastita spremnost da se radi i stvara kao temeljni preduvjet za nau pomo. Kako ste organizirani, odnosno po kojem principu funkcionirate? Udruga ima tri temeljna pravca djelovanja: 1. Povjerenstvo za gospodarstvo koje se bavi projektima za ulaganja u gospodarstvo Bosanske Posavine, Srednje Bosne i Republike Hrvatske, a na elu mu je poduzetnik Bruno Iljki ; 2. Povjerenstvo za rad, zdravstvo i socijalnu skrb, uz ostalo se bavi osmiljavanjem ideja i oblika pomo i starijima, nemo nima i bolesnima, te osobama s invaliditetom, a vodi ga dr. Vjekoslav Jele; te 3. Povjerenstvo za obrazovanje znanost, kulturu i sport koje osmiljava projekte u spomenutim podru jima, a objedinjuje ga dr. Tomislav Dubravac. Kako biste odgovorili na pitanja, koja se istina ne postavljaju previe javno i otvoreno, npr. kad ste tako uspjeni i sposobni, zato se ne vratite u va zaviaj i razvijate ga tamo na licu mjesta ili zato ste vi otili iz Bosne, i zato mislite da se tamonji prognani Hrvati trebaju vraati? |7

05-08_tolic intervju.indd 7

11/29/06 1:35:51 PM

razgovor ugodni Cijela ljudska povijest obiljeena je migracijama, kretanjima ljudi u potrazi za mjestom, sredinom, podrujem gdje mogu realizirati svoje mogunosti. Stanovnitvo iz krajeva iz kojih mi potjeemo, na lijevu obalu rijeke Save prelazilo je oduvijek. Nekada jednostavno da bi osigurali dostatno hrane za svoju obitelj, a onda za boljom zaradom, moi, slavom, znanjem, sreom. Koliko je npr. Talijana u Americi? Koliko je samo Hrvata u Njemakoj, na Novom Zelandu ili Australiji? Veliki dio tih odlazaka potaknut je ljudskom potrebom za kretanjem, traganjem, ostvarivanjem snova. Ova je pojava prisutna oduvijek i vrijedit e zauvijek. Ona je izraz ljudske slobode i prava na izbor. Ali u sjeanju su nam ratni dogaaji iz bliske prolosti koji su ogroman broj ljudi prisilili na odlazak s vlastitih ognjita. Radi se o ljudima koji su imali sigurnu egzistenciju i nisu imali elju odlaziti iz svojih krajeva. Stjecajem razliitih okolnosti, prije svega dugog vremena ekanja da se steknu uvjeti njihova povratka, politiari pojedince, skupine i drutvo stavljaju u funkciju vlastite koristi i ciljeva. Na alost, na naim prostorima ova pojava nije rijetkost. Kad govorimo o razvijenom svijetu kojemu stremimo, treba rei da je tamo politika, u onom dnevno-politikom smislu, servis stanovnitvu i njegovim potrebama - zdravstvenoj i socijalnoj zatiti, obrazovanju, gospodarstvu. Zdravstveno i socijalno zatien, obrazovan i zaposlen ovjek temelj je stabilnog, uspjenog drutva. Zato je naa tenja pomoi, ponajprije u tom gospodarskom smislu to e biti osnova da se unaprijedi i obrazovni i zdravstveni sustav. Istodobno, sve su to preduvjeti povratka onih koji se ele vratiti, ali i odluke da ne odlaze oni koji u odlasku vide jedini oblik opstanka. to se vie budemo skrivali iza tvrdoglavih nacionalnih interesa, zanemarujui gospodarske, ekonomske, bit emo dalji od rjeenja koji su za sve, a ne samo za Hrvate, ili samo za Bonjake ili samo za Srbe. Kad se stvore uvjeti - primarno posao i pristojan ivot, onda e nam razliitosti kulturoloke, nacionalne, religijske i sve druge, biti zajedniko bogatstvo, a ne teret i razlog za sukobe i ratove. Kako ocjenjujete izbor gospodina Komia za hrvatskog lana Predsjednitva BiH i to je vaa preporuka, savjet, inicijativa njemu samom iz vae perspektive - uspjenih bosanskih Hrvata koji ive u Hrvatskoj? Smatramo vanim napomenuti da u programu naeg rada nije predvieno politiko djelovanje. I kao pojedinci i kao Udruga Prsten zastupamo legalizam i izabrani politiki predstavnici u Bosni i Hercegovini imaju nau pomo u mjeri u kojoj je trae. Otvoreni smo za suradnju i spremni za kolektivno djelovanje. Dobronamjerni smo, a imamo i ideja, i znanja i novca. Na tim osnovama pozivamo na suradnju i gospodina Komia. Da bismo realizirali nae ciljeve nuna nam je pomo i potpora lokalne uprave i samouprave u spomenutim krajevima, ali i elnitva Bosne i Hercegovine kao drave. Zato ih ovim putem pozivamo na suradnju od primarnog interesa, kako za stanovnitvo BiH, tako i za jo kvalitetnije i svestranije odnose Hrvatske i Bosne i Hercegovine openito. DOPUSTITE MI DA NA KRAJU ISKORISTIM OVAJ RAZGOVOR I U IME UDRUGE BOSANSKIH HRVATA PRSTEN, POZOVEM SVE ZAINTERESIRANE DA SE ULANE U UDRUGU I POMOGNU NAM U REALIZACIJI NJEZINIH CILJEVA I IDEJA. POZIVAMO KREATIVNE LJUDE DA NAM PREDLOE NOVE IDEJE. POSEBNO POZIVAMO HRVATE RASELJENE DILJEM SVIJETA DA NAM SVOJIM ZNANJEM I ISKUSTVOM POMOGNU U REALIZACIJI POSTOJEIH I NOVIH IDEJA.

mnogi su od njih u novim sredinama organizirali ivot u novoj sredini, ali je jo uvijek ogroman broj onih koji bi se rado vratili. Takvima elimo pomoi da pokrenu posao, sebi i drugima omogue kvalitetan ivot, a kraju u kojemu ive razvitak. Vano je napomenuti da se vie od polovice Hrvata koji su u vrijeme ratnih razaranja prognani iz Bosne tamo i vratilo. Njima moramo pomoi. Kako vidite buduu kvalitetnu, sinergijsku suradnju Hrvatske i BiH i to ete vi kao Udruga u tom smislu poduzeti? Kljuna je rije upravo sinergija. Turizam npr. zimski u Bosni ljetni u Hrvatskoj ili, kako se to obiava rei, zajedniki nastupi na treim tritima. Pa i mi koji smo osnivali ovu udrugu svojim poslovnim angamanom na razliite naine povezujemo dvije zemlje koje su zemljopisno, prometno, stanovnitvom naprosto upuene jedna na drugu. Koliko e politika, kroz koju se jo uvijek filtriraju svi nai ivoti na ovim prostorima, utjecati, odnosno odreivati te odnose, a koliko ekonomski kriteriji i kvaliteta ivota openito? Kroz itavu suvremenu ljudsku povijest utjecaj politike na ljudski ivot je neosporan. Dominantna su dva oblika djelovanja politike na drutvo i pojedinca. Jedan je kada 8|

05-08_tolic intervju.indd 8

11/29/06 1:36:18 PM

ljudi, dogaaji, povodi...

PREDSJEDNIK RH STJEPAN MESI PRIMIO DELEGACIJU PRSTENA Hrvatski predsjednik Stjepan Mesi primio je polovicom studenog izaslanstvo UBH Prsten u ijem su sastavu bili: Ilija Toli, Juro Martinovi, Bruno Iljki, Sandra Bagari, Marijan Biki, Tomislav Dubravac, Vjekoslav Jele i Ivo Jelui. Ocjenjujui misiju Udruge kao neosporno iznimno vrijednu, predsjednik Mesi je, u elji da pomogne rjeavanju njenih konkretnih zadataka, odredio i kontakt osobe s Udrugom radi operativnosti i jednostavnijeg i breg obavljanja nunih formalnosti.

|9

09-12_vijesti.indd 9

11/29/06 1:37:45 PM

ljudi, dogaaji, povodi...

HRVATSKA VLADA I PREMIJER IVO SANADER - KONSTRUKTIVAN PRISTUP OSTVARENJU CILJEVA UBH PRSTEN Iznimne su mogunosti gospodarske suradnje Hrvatske i Bosne i Hercegovine u kojima tvrtke i poduzetnici u lanstvu UBH Prsten mogu imati posebnu ulogu, iako kao pojedinci ve i sada zauzimaju respektabilno mjesto u tom smislu. Sinergijska povezanost dviju zemalja - zemljopisna, jezina, kulturoloka, prometna i prije svega ljudska

- temelji su za njezin uspjean i dugotrajan razvoj, uz ostalo se konstatiralo u razgovoru lanova gospodarskog povjerenstva Udruge. Premijer Sanader ponudio je Udruzi cjelovit know how za formiranje poduzetnikih zona u BiH, a bilo je rijei i o otvorenoj liniji HABOR-a za ulaganje hrvatskih tvrtki u Bosansku Posavinu i Srednju Bosnu uz garancije HAMAG-a (Hrvatska agencija za malo gospodarstvo). Koliki znaaj zaivljavanju misije Udruge u ovom gospodarskom smislu daje Vlada RH

potvruje i injenica da je za izravnu suradnju s njom imenovan upravo ministar financija Ivan uker. Udruga PRSTEN, napose u ovom gospodarskom segmentu, ostvaruje znaajne kontakte sa znanstvenim institutima, a oekuje se da e Institut Ivo Pilar izraditi fisibility studiju za konkretne projekte koje Udruga predloi. U delegaciji Udruge Prsten bili su: Ilija Toli, Pavo Zubak, Marko Pipuni, Stipo Mati, Zvonko Biljecki i Bruno Iljki.

ZAKLADA UBH Prsten kao zakladnik, 30. listopada o. g., na svom Upravnom odboru donijela je odluku o osnivanju ZAKLADE Prsten kao naina pomoi u kolovanju uenika i studenata, djece branitelja Bosanske Posavine i Srednje Bosne. Uz temeljnu imovinu od 100.000,00 kuna, novac e se prikupljati djelatnostima Zaklade, donacijama lanova zakladnika, te drugih fizikih i pravnih osoba, dok se 15 lanova zakladnika obvezalo u naredne tri godine uplaivati po 20.000,00 kuna. U proceduri je jo sklapanje donatorskih ugovora s manjim novanim iznosima. Zakladnik poziva sve druge koji ele pridonositi Zakladi da se prikljue ovom humanom projektu.
Srebrni novac ukraen zlatom, filigran (Kraljeva Sutjeska)

10|

09-12_vijesti.indd 10

11/29/06 1:38:04 PM

S KARDINALOM VINKOM PULJIEM to su vremena tea, a ljudska nevolja vea ljudi se vie, intenzivnije i slojevitije veu za crkvu, ali ne samo kao duhovno utoite. To su stoljeima inili i ine i Hrvati-katolici u Bo-

sni, pa su sveenici i crkva kao institucija - najvjerodostojnije mjesto da se definiraju iskonske potrebe naroda i u mirnodopskim uvjetima gradnje i razvoja jednako kao za ratova, progona, migracija. Predstavnici Udruge bosanskih Hrvata Prsten tako su se ove jeseni susreli

s kardinalom Vinkom Puljiem koji je upravo najznaajnijom ocijenio njenu misiju ulaganja u gospodarstvo BiH i stvaranja novih radnih mjesta. Svojim se ugledom, savjetima i kvalitetnim informacijama obvezao i u Hrvatskoj i u BiH dati punu i praktinu pomo ostvarenju ovih ciljeva.

PRSTEN ZA BUDUNOST Pod tim je imenom, 15. listopada, u zagrebakoj Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski odran humanitarni koncert u organizaciji UBH Prsten, iji je prihod namijenjen kolovanju aka i studenata djece branitelja Bosanske Posavine i Srednje Bosne. Sudjelovali su: Sandra Bagari,

Nina Badri, Ivana Banfi, Crvena jabuka, Ivo Gregurevi, Hari Mata Hari, Ivana i Marija Husar, Kemal Monteno, Boris Novkovi, ani Stipaniev i Vanna. Udruga se posebno zahvaljuje na donacijama Zagrebakoj banci te: Allianz osiguranju, KFK tehnici, tvrtki PRO HENI, KOLORSPEKTRU, BESTPROJEKTU, Gradu Zagrebu, Hrvatskom drutvu skladatelja i MARKOT-TEL-u.

|11

09-12_vijesti.indd 11

11/29/06 1:38:26 PM

mi pitamo

LAN PREDSJEDNITVA BOSNE I HERCEGOVINE U IME HRVATSKOG NARODA

ELJKO KOMI: to je interes Hrvata u Bosni i Hercegovini


Stopa nezaposlenosti u BiH je 46%, dok je njeno stvarno stanje teko utvrditi jer mnogo stanovnika radi na crno. Ovo, ne samo to ometa povratak ljudi, ve i razvojni put Bosne i Hercegovine prema EU. Siguran sam da bi u Posavini ivjeli i radili mnogi, ak i oni koji u njoj nisu nikada boravili, samo da je ekonomska situacija dobra
IVICA PJANI

Slaete li se s ocjenama hrvatskih poli-

Iz ivotopisa eljka Komia eljko Komi je u zgradu Predsjednitva BiH preselio iz kabineta naelnika opine Novo Sarajevo. Diplomirani je pravnik i dopredsjednik SDP-a BiH. Bio je predsjedavajui Gradskog vijea, zamjenik gradonaelnika Saraje-

FOTO: V. LIST

a nedavno odranim izborima u BiH za hrvatskog lana dravnog Predsjednitva izabran je eljko Komi iz Socijaldemokratske partije (SDP). Njegov izbor izazvao je estoke reakcije HDZ-a i drugih stranaka s hrvatskim predznakom, iji su kandidati proteklih godina uvjerljivo pobjeivali. U HDZ-u su za Komia ustvrdili kako ga nisu izabrali Hrvati, nego Bonjaci i Srbi, te kako on nije pravi Hrvat jer nije vjernik-katolik i ne govori hrvatskim jezikom. Meutim, eljko Komi je ustvrdio kako e se zalagati ne samo za prava Hrvata, nego svih graana BiH - kako Srba i Bonjaka, tako i Jevreja, Roma i svih ostalih koji su u poslijeratnoj BiH na marginama drutva.

tiara da su Hrvati u BiH kao najmalobrojniji konstitutivni narod ugroeni te da su i stoga posebno osjetljivi na pitanja jezika, kulture, obrazovanja, informiranja? Bosna i Hercegovina je specifina drava u kojoj je u svakom njenom dijelu neko negdje u manjini, a nema niti jednog ovjeka na svijetu koji nije u veoj ili manjoj mjeri osjetljiv na pitanja jezika, kulture, informiranja Hrvati u BiH su ugroeni, ali kao i svi ostali narodi u Bosni i Hercegovini, loom kvalitetom obrazovanja, niskim nivoom informiranja, loom i neefikasnom zdravstvenom zatitom. to se tie kulture jezika i obrazovanja, to je neto to svaki narod ne da treba, nego mora njegovati. Tako je to, ne samo pravo, ve i obaveza hrvatskog naroda, bez obzira
va i dva puta opinski naelnik Novog Sarajeva. Nakon pobjede Alijanse za demokratske promjene na izborima 2000. godine Komi je imenovan za ambasadora BiH u tadanjoj Srbiji i Crnoj Gori. Podnio je ostavku nakon to je SDP na iduim izborima, 2002. izgubio vlast. Komi je, inae, roen 1964. u Sarajevu. Tijekom rata bio je pripadnik Armije BiH, koja ga je odlikovala najveim ratnim priznanjem Zlatnim ljiljanom. Zavrio je i School of Foreign Service Georgetown University u Washingtonu. Za sebe kae da je obino sarajevsko dijete. Oenjen je, otac jednogodinje djevojice.

12|

12-17_komsic i raditi.indd 12

12/1/06 12:56:31 PM

da li ivi u Bosni i Hercegovini ili bilo gdje u svijetu, pa i u samoj Hrvatskoj. Iz ovakvih pitanja moe se izvesti zakljuak da je hrvatski narod ugroen bilo gdje izuzev u Hrvatskoj, a Hrvati ive i u SAD-u i u Australiji i svuda po svijetu, gdje njeguju svoje pismo, kulturu i jezik, iako u tim zemljama nisu konstitutivan narod ve manjina, a u Bosni i Hercegovini su konstitutivan narod to im je i ustavom zagarantirano. U demokratskim dravama je apsolutni princip da je veina odgovorna za manjinu i ja u raditi na punoj afirmaciji i ponovnom zaivljavanju tog principa u svakom dijelu Bosne i Hercegovine. Ja se ne osjeam ugroenim niti se osjeam kao manjina. Kako ocjenjujete slubenu politiku drave Hrvatske prema BiH u posljednjih petnaest godina i moemo li oekivati da e biti stvoreni uvjeti za povratak iseljenih i protjeranih iz BiH? U proteklih petnaest godina slubena politika Hrvatske prema Bosni i Hercegovini je imala svoje oscilacije. Zadnjih godina odnos izmeu Hrvatske i Bosne i Hercegovine je u uzlaznoj putanji i ja se nadam da emo ubrzo rijeiti sva otvorena pitanja, te punim kapacitetom pristupiti ispunjavanju uvjeta neophodnih za to bre prikljuivanje euroatlantskim integracijama. Koliko program SDP-a, s obzirom da nije nacionalna stranka, doputa da brinete o specifinim interesima nekog naroda i zbog ega SDP nije kandidirao osobu i za lana Predsjednitva BiH iz redova Bonjakog naroda? Program Socijaldemokratske partije BiH je takav da zastupa interese svih, pa tako i hrvatskog naroda kao konstitutivnog naroda u Bosni i Hercegovini. O specifinim interesima Hrvata u BiH u zadnjih petnaestak godina su vodili rauna HDZovci i ime je to rezultiralo? Veliki broj Hrvata nedostaje u Bosni i Hercegovini. Smatra li se onda da nisu pravi Hrvati oni koji su lanovi SDP-a, ili njihovi simpatizeri, ili oni koji su glasali za SDP? Da li to znai da oni nisu Hrvati, ili su manje dobri Hrvati od onih iz stranaka s hrvatskim predznakom. Zar boljitak svih u dravi ne znai i boljitak hrvatskog naroda u toj istoj dravi? Vana stvar na kojoj u posebno raditi je definiranje i odgovor na pitanje ta je to hrvatski nacionalni interes u Bosni i Hercegovini. Do sada je svako iv, prema dnevnopolitikim potrebama
Zgrada Zemaljske vlade (danas Predsjednitvo BiH) izgraena 1885. po projektu arhitekta Josipa Vancaa

Elektrina centrala u Sarajevu izgraena 1895, samo 13 godina nakon to je u rad putena prva elektrina centrala u svijetu, u New Yorku

Elektrini tramvaj u Sarajevu, prvi na Balkanu i u Austro-Ugarskoj monarhiji, puten je u promet 1. svibnja 1895.

|13

12-17_komsic i raditi.indd 13

11/29/06 1:40:22 PM

mi pitamo zajednice, jer su se investirala ogromna sredstva u cigle, crijep, beton, a jako malo u odrivost ivota povratnika. Sam popravak kua i infrastrukture nije neto to e samo po sebi vratiti populaciju, pogotovo mlade u njihovo prijeratno prebivalite. Da budemo iskreni, veliki broj obnovljenih kua i stanova njihovi predratni vlasnici su ili prodali, ili zamijenili, ili ih koriste kao neku vrstu vikendica. Ovdje prije svega mislim na vlasnike koji su stanovali na podruju u kojem nisu veinski narod. Mislim da je kljuni element povratka, ili da ga nazovem migracija stanovnitva, ekonomska situacija, odnosno poljoprivreda i sigurnost. Na alost, u ovom treStambeni kompleks na Marijin-Dvoru, izgradio je vlasnik ciglane na Koevu, August Braun, supruzi nutku u BiH, poljoprivreda je na Mariji 1912. katastrofalnom nivou. Dovoljno je sve proglaavao nacionalnim interesom. Treba hladne rei da sama stopa nezaposlenosti iznosi 46%, dok je glave, realno, objektivno, racionalno, identifikovati stvarnu stopu nezaposlenosti teko utvrditi jer mnogo stvarni hrvatski nacionalni interes i to dugorono za stanovnika radi na crno. I ovo, ne samo to ometa ponarednih dvadeset - trideset godina, a ne od izbora vratak, ve ometa i razvojni put Bosne i Hercegovine do izbora. To je ono to treba Hrvatima, i onda nema ka Europskoj Uniji. problema ni za Hrvate, ni za druge narode u Bosni i Siguran sam da bi u Posavini ivjeli i radili mnogi, ak i oni koji u Posavini nisu nikada ni ivjeli ni radili, Hercegovini. samo da je ekonomska situacija dobra. Kako ocjenjujete nastojanja za povratak u Bosansku Posavinu ili Srednju Bosnu, te za oivljavanje Reakcije hrvatskih stranaka na va izbor gospodarstva u regijama koje se bile u sreditu ratnih bile su na trenutke vrlo otre, sve do najava da bi to operacija? moglo obnoviti zahtjeve za treim entitetom u BiH. Prolo je vie od deset godina od kraja rata. Ve- Hoete li se osjeati odgovornim ako dogaaji dolika je greka napravljena od strane Meunarodne vedu do nove radikalizacije odnosa u BiH, umjesto najavljenog napretka i prosperiteta za sve graane? Ne znam na kakvu radikalizaciju mislite. to se tie reakcija, pa svako ima pravo da se ljuti kada izgubi. Ja sam tokom predizborne kampanje javno poruio da u ih pobijediti, i sada mi nije jasno u emu je problem. To to se nekoliko gubitnika ljuti i to se sramoti, to je njihovo ogledalo. Meutim, obian narod u ovoj zemlji samo razmilja kako da preivi od prvog do prvog. Kod njih svakog mjeseca nastupa radikalizacija i to je ono to je meni vano, kao i na koji nain to poboljati.
Koritene reprodukcije razglednica Sarajeva iz austro-ugarskog razdoblja, objavljene u knjizi Magbula kore Katedrala, prvostolna crkva Vrhbosanske nadbiskupije, posveena Presvetom Srcu Isusovom, graena Pozdrav iz Sarajeva, izdavaa Grapod 1884. do 1889. u romansko-gotskom stilu, arhitekt Josip Vanca hic Car.

14|

12-17_komsic i raditi.indd 14

11/29/06 1:40:39 PM

stvarati, gospodariti

OBJEDINITI SNAGE otvoriti radna mjesta


Jedna od najvanijih zadaa Udruge Prsten je - okupiti nau populaciju koja ivi u RH, ponajprije poduzetnike, znanstvenike, umjetnike; objediniti znanje i ideje te pronai optimalne putove za njihovu realizaciju, a onda djelovati prema utvrenom programu na tritu RH i BiH
BRUNO ILJKI tu svrhu, nae tvrtke-lanice, ija je temeljna djelatnost informatika, izrauju informatiki sustav pod nazivom Ring (prsten) koji e u sustav povezati sve nae lanice. Sustav e imati vie razina, a ova prva e omoguiti razvrstavanje svih lanica po djelatnostima, raspolaganje informacije o brutto prihodima, broju uposlenih i sl. Bit e omoguena optimalna razmjena usluga, dobara i rada meu lanicama i fizikim osobama to je prirodna kohezijska snaga lanova Udruge. Sustav e omoguiti optimalan protok informacija o radnim mjestima koja otvaraju nae tvrtke-lanice jednako kao i o naim ljudima koji trebaju posao. Pripala mi je ast i obaveza formiranja Povjerenstva za poduzetnitvo u kojemu moramo izraditi program

djelovanja u gospodarskom ivotu RH i BiH. U Povjerenstvu nas je jedanaest, a okupljamo se u uem sastavu nekoliko puta, u irem jednom mjeseno, radi vee operativnosti. U uem Povjerenstvu su: Zvonko Biljecki - Geofoto, Ante Mandi - IN2, Pavo Zubak - AutoZubak, Marko Pipuni - ito Osijek, Stipe Mati - M-San i Bruno Iljki - Megakop, a u irem su: Ivica Zovko - Zovko d.o.o., ime Gudeljevi - Feroterm, Marin Filipovi - Finvest i Tomislav Antunovi - Antunovi d.o.o. KRITERIJI ZA IZBOR LANOVA POVJERENSTVA Primaran kriterij za izbor lanova ovog Povjerenstva je injenica da su po svom habitusu stvaraoci i voe, koji su poeli od nule i stvorili respektabilne kompanije u regiji, a ono to je za cijelu Udrugu osobito vano je to da su oni ljudi neupitnih moralnih vrijednosti. Ne manje vano je da su lanovi Povjerenstva iz to veeg broja naih opina te da stvaraju u djelatnostima gdje smo posebno jaki: informatikoj, naftnoj, drvnoj i pre|15

12-17_komsic i raditi.indd 15

12/1/06 12:29:03 PM

stvarati, gospodariti Trei projekt naeg Povjerenstva je interno glasilo, asopis Prsten iji prvi broj upravo drite u rukama. Ne treba troiti rijei koliko je vaan taj projekt u popularizaciji naeg programa, a bit e tiskan i distribuiran u 40.000 primjeraka. Sve spomenute aktivnosti do sada uspjeno ostvarujemo, a posljednja faza sustava Ring bit e gotova za pet mjeseci, ime e se i zavriti prvi krug kratkoronih ciljeva. ARGUMENTI SU NA NAOJ STRANI U ovome asu dovoljno je rei da, na prostoru Bosanske Posavine i Srednje Bosne postavljamo jasan programski cilj - otvaranje novih radnih mjesta, a izravni angaman lanova Udruge Prsten je, uz ve postojee, otvaranje novih tvrtki. Napomenuo bih da tamo imamo tvrtki veliine do 1500 uposlenih. Iako je ta naa konkretna aktivnost na terenu iznimno vana, jednako vanim smatramo - promoviranje nae ideje da se putem gospodarskog djelovanja oivi podruje Bosanske Posavine i Srednje Bosne i na taj nain osiguramo opstojnost Hrvata. Znamo da to ne moemo uiniti sami i svjesni smo ozbiljnosti, veliine i odgovornosti poduhvata, ali smo isto tako svjesni da alternative nema, te smo odluili biti inicijalna snaga u stvaranju svijesti, u obje drave, za potrebom ostvarenja takvog programa. Stvaranjem politike volje za takav program otvorili bismo mogunost uspostavljanja zakonske regulative i infrastrukture za nesmetano i bre odvijanje gospodarske aktivnosti u obje drave. POTPUNA OTVORENOST ZA IDEJE, PROJEKTE, LANOVE Svojim primjerom bismo motivirali svoje kolege iz RH, a koji nisu iz BiH - poslovne partnere iz cijelog svijeta da investiraju u Bosansku Posavinu i Srednju Bosnu. U tom pravcu u RH smo napravili konkretne korake i poetne rezultate. Primili su nas i premijer Ivo Sanader i predsjednik RH Stjepan Mesi i pruili bezuvjetnu potporu. Imali smo i susrete s resornim ministrima - financija, gospodarstva te unutarnjih poslova, to je rezultiralo konkretnom linijom kredita HBOR-a za investiranje u BiH. Zakljuak je da u RH imamo apsolutnu podrku mjerodavnih dravnih organa, dok nas takvi isti kontakti u BiH tek oekuju. Sigurni smo da smo na pravom putu i da neemo odustati te pozivamo sve da nam se pridrue na ovom trajnom putovanju s uistinu plemenitim nakanama.

hrambenoj industriji, te graditeljstvu, hotelijerstvu i auto brani. Kao prvi meu jednakima ovog Povjerenstva, osobito sam vodio rauna da osim najjaeg centra - Zagreba ukljuimo i Slavoniju koja je, rekao bih organski vezana uz Bosansku Posavinu. Naravno da su vani - kvaliteta, postignuti rezultat i potencijal. Izbor je bio teak prije svega zato to na nau sreu imamo jo mnogo kolega koji svojom kvalitetom, postignutim rezultatima i potencijalom potpuno jednako zasluuju biti u ovom Povjerenstvu. Sada su nam suradnici, a u narednim mandatima - nai nasljednici. Treba rei da pripadamo srednjoj generaciji koja je manje-vie stabilizirala vlastite kompanije i osobne ivote, s respektabilnim ivotnim i poslovnim iskustvom na jednoj strani, a opet s dovoljno energije i poleta, da moemo pokrenuti i raditi na ovakvim projektima. NEPROCJENJIVA VRIJEDNOST ZNANJA Iznimno vano podruje naeg djelovanja je kolovanje djece i studenata u RH i BiH. Povjerenstvo je u tom pravcu pokrenulo organizaciju Zaklade Prsten, a ideja je da upravo Zaklada o tome skrbi, a ne sama Udruga. Njeno financiranje naredne tri godine osigurano je izravnim donacijama svih lanova Povjerenstva, predsjednika Udruge i veeg broja lanova Udruge. 16|

12-17_komsic i raditi.indd 16

11/29/06 1:41:05 PM

POSLOVNA KOLA za Posavinu i Srednju Bosnu


Razvoj poduzetnitva je jedna od kljunih odrednica ekonomske politike svih zemalja u tranziciji, pa tako i Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Donedavno se smatralo da su glavni problemi poticanja breg gospodarskog razvoja nedostatak modernih tehnologija i novca. Meutim, nedostatak poduzetnikog mentaliteta i duha zapravo je najizraeniji problem u tegobnom procesu mijenjanja naslijeenih gospodarskih struktura
prof. dr. sc. IVAN LOVRINOVI

tim se problemom susreu i razvijene zemlje koje sve vie ulau u posebne programe edukacije, a koji poinju ve u osnovnoj koli. Promjene u gospodarstvu su brze i stalne i zahtijevaju krae i prilagoene programe obrazovanja poduzetnika. Na temelju samo nekoliko spomenutih razloga sasvim je jasno da se na podruju Posavine i Srednje Bosne treba pokrenuti program edukacije buduih poduzetnika u trajanju od tri ili est mjeseci koji bi bio fokusiran na one segmente koji su kljuni za stjecanje znanja i vjetina u pokretanju malog i srednjeg poduzetnitva. Tu je rije o osnovama organizacije i menadmenta, marketinga, financija, pravne regulative i raunovodstva. U tom smislu bi ova poslovna kola poseban naglasak stavila na aktivno sudjelovanje u nastavi u praksi istaknutih poduzetnika koji bi svojim konkretnim primjerima i analizama sluajeva davali presudno vanu dimenziju u kreiranju ideja i ohrabrivanju polaznika u cilju osnivanja i pokretanja novih poduzea. BOSANSKI HRVATI POKRETAI BOLJE SURADNJE U Hrvatskoj je danas znaajan broj uglednih poduzetnika podrijetlom iz Posavine i Srednje Bosne koji su razvili svoja poduzea i djelatnosti. Neki od njih imaju i svoje podrunice u BiH, a upravo to moe biti most suradnje u osmiljavanju i osnivanju novih poduzea i obiteljskih gospodarstava. U koncipiranju i izvoenju programa poslovne kole za poduzetnike sudjelovali bi i istaknuti sveuilini profesori iz ekonomije, agronomije i srodnih podruja koji su podrijetlom iz Bosne i Hercegovine i koji su posebno motivirani za taj projekt. Sudjelovanje u izvoenju programa je, naravno, otvoreno i za sve ostale profesore i nastavnike jer je znanost nedjeljiva po geografskim kriterijima.

NAUITI UPOTRIJEBITI ZNANJE Polaznici poslovne kole za poduzetnike trebali bi na kraju uspjeno zavrenog programa biti u stanju prepoznavati poslovne prilike i potencijale koje pruaju prostori Posavine i Srednje Bosne. Oni bi tijekom obrazovanja imali zadau osnivanja virtualne firme i praktino ovladati procedurom i dokumentima koji su potrebni za osnivanje novog poduzea. Time bi i onaj prvi korak koji je ispunjen administriranjem i esto iritantan za poduzetnika bio znaajno olakan. Posebno valja naglasiti: danas su u suvremenom i globaliziranom svijetu sve konkurentske i komparativne prednosti jedne zemlje ili jednog kraja sadrane u glavi pojedinca, u njegovim sposobnostima i znanju. Ratom opustoena Bosna i Hercegovina, a posebice Srednja Bosna i Posavina imaju u tom smislu najizraeniji problem oporavka gospodarstva ili bolje reeno pronalaenja novih ideja i odgovora glede breg razvoja. Znaajan broj visokoobrazovanih kadrova i strunjaka iz prakse zbog ratnih neprilika otiao je u inozemstvo. Razvoj poduzetnitva u tim sredinama je doista i pitanje tamonjeg opstanka Hrvata. Ne treba zanemariti ni injenicu da je upravo na ovim prostorima primjetan trend nuenja svakojakih poslovnih kola iji su inicijatori prije svega motivirani zaradom, a da pri tome nemaju kvalificirane i priznate predavae. Ako smo iskusili loe posljedice financijskog inenjeringa, ne bismo smjeli ponoviti i dopustiti inenjering u sferi obrazovanja. Poslovna kola za poduzetnike znaila bi jedan novi i snaniji motiv ostanka Hrvata na spomenutim prostorima i njihovog poslovnog povezivanja s Hrvatskom i svijetom. Ona bi se uklapala u koncept Bolonjske deklaracije koju su prihvatile sve europske zemlje, a ija bit lei u razvoju znanja, razmjeni informacija, studenata i nastavnika te znaajno tjenja suradnja s gospodarstvom.

|17

12-17_komsic i raditi.indd 17

11/29/06 1:41:26 PM

dobri ujaci bosanski

FRANJEVCI I BOSNA pria o opstanku i ostanku


Bosna i Hercegovina je uvijek bila na okrajcima svjetova, Zapadu Istok, Istoku Zapad, njihova spona, ali i surovo razbojite. O nju su se otimali gospodari, u njoj i nad njom smjenjivale civilizacije, vjere, vladari... Nastajale i nestajale ljudske zajednice i ustanove
IVAN LOVRENOVI

takvoj Bosni i Hercegovini, kao predodreenoj za franjevako poslanje, od srednjeg vijeka do danas - preko sedam stotina godina - neprekidno postoji i djeluje bosanskohercegovaka zajednica franjevakog reda koja je svojim plodnim vjersko-crkvenim civilizacijskim i kulturnim djelovanjem proela i obuhvatila cijeli slavenski jug. U Bosnu i Hercegovinu dolaze 1291. godine na poziv srpskog ekskralja Stefana Dragutina, tada upravitelja ugarskih vojvodstava Mave i sjeveroistone Bosne, koji se ali papi Nikoli IV na vjersku zaputenost i krivovjerje. Na vjetrometnom prostoru Bosne i Hercegovine, Balkanskog poluotoka i jugoistone Europe, koji je uvijek bio dodirna, ali i sudarna toka razliitih duhovnih sustava i civilizacija, zaela se i oblikovala karakteristina franjevaka ideja i praksa dijaloga i su-ivota, kao jedinoga ljudski prihvatljiva sredstva za premoivanje razliitosti i suprotnosti - od ovjeka do ovjeka, od zajednice do zajednice.

Sv. Katarina, bojena skulptura, drvo, 18. st. Crkva Franjevakog samostana Kreevo

BOSANSKA VIKARIJA 1340-1517. Zalaganjem bana Stjepana II Kotromania, a u vrijeme boravka generala Reda Gerarda Odonisa u Bosni 1340. osnovana je Bosanska vikarija koja s mnogo izgraenih crkava i samostana, djeluje na golemom prostoru od Karpata, Besarabije i Crnog mora, do Istre i do Apulije u junoj Italiji. Religijsko-crkveni i civilizacijski pejza Bosne i Humske zemlje u to vrijeme ve je slika osebujnog pluralizma i paralelizma: Crkva bosanska sa svojim obredom i snanom politikom ulogom, franjevci kao uspjeni utemeljitelji zapadnog kranstva, a ve od tridesetih godina 15. st. u nekim sreditima istone Bosne djelatan je islam, s karakteristinim oblicima tursko-orijentalne civilizacije. U istonim dijelovima Bosne i Huma, osobito nakon osnivanja Srpske arhiepiskopije 1219. godine, oituje se i bizantski utjecaj posredstvom srpskog pravoslavlja. Organizirano djelovanje franjevaca u Bosni pokazalo se kao dalekovidan naum. Nakon krvavog iskorjenjivanja kuge bosanske metodama kaznenih ekspedicija inspiriranih i organiziranih u Ugarskoj, franjevci nude mnogo prihvatljiviji oblik borbe za vjeru strpljivim i snoljivim nainima svjedoenja i djelovanja, integrirani u ljudsku svakodnevicu.

FRATAR I SULTAN 1463. GODINE U turskoj oluji 1463. potonula je srednjovjekovna bosanska civilizacija i, poput Atlantide, preselila se u legendu. Od tada, tijekom sljedea etiri stoljea, Bosna i Hercegovina je ukljuena u posve drukiji duhovno-civilizacijski krug, orijentalno-islamski. Jedina organizirana zajednica koja je tu propast preivjela i ostala kontinuirano djelovati u tom novom okruju - jest bosanska franjevaka uredodrava. U katastrofinim svibanjskim danima 1463. godine, dok se institucije i gradovi bosanske drave rue u prah, a kranska Europa stoji nepokretna, pred sultana, svjetskog osvajaa, izlazi samo fratar - Aneo Zvizdovi, kustod bosanski. Ne da se odupire, to nije njegov posao, ve da potrai rjeenje za ivot -svoj, svojeg naroda, svoje zajednice. U tom nastupu fra An ela Zvizdovi a trijumfalni sultan nalazi zdrav raun za sebe jer mu je najmanje potrebna pusta zemlja. Rezultat ima epohalnu vrijednost: carska povelja Ahdnama Mehmeda II, koja e, unato mnogim krenjima njezinih sveanih obe anja, stolje ima biti pravna osnova egzistencije i odranja franjevaca i katoli ko-franjeva kog puka u Bosni i Hercegovini. U fra An elovu izlasku pred Mehmeda el Fatiha, na Milodrau 28. svibnja 1463. dalekoseno se otjelovilo jednostavno geslo iz franjevakog Pravila: secundum loca et tempora - djelovati prema prilikama mjesta i vremena.

Fojniki grbovnik iz 1340. g. Samostan Fojnica

18|

18-21_franjeci.indd 18

11/29/06 1:45:36 PM

va svoj najtei poraz od kojeg se nee nikada oporaviti. Prekosavski i dalmatinski krajevi su osloboeni, turska se granica povlai na Savu i Dinaru. U tim krvavim prilikama, narod se zajedno s fratrima, masovno iseljava. U cijeloj Bosni ostaje samo 25 tisua katolika-Hrvata i 29 franjevaca. Iezao je nekad solidni trgovako-obrtniki sloj, propada materijalno-privredna osnova ivota. Nestaju u plamenu i ruevinama drevni samostani: Olovo, Srebrenica, Tuzla, Gradovrh, Visoko, Rama, Modria. Samo tri ostadoe uzgor: Fojnica, Kreevo i Kraljeva Sutjeska. Stoljee i pol, sve do 19. stoljea u Bosni i Hercegovini se ivi u okolnostima posvemanjeg civilizacijskog posrnua. Vladaju korupcija, bezakonje, nasilnitvo, razne bolesti, a osobito kuga koja hara u nizu naleta. PREPORODNO 19. STOLJEE Devetnaesto stoljee je doba velikih drutvenih i duhovnih preokreta u Europi, iji valovi zapljuskuju i slavenski jug, a ni tursko feudalno ustrojstvo im ne moe posve odoljeti. Najistaknutiji nosioci duha tih promjena u Bosni i Hercegovini jesu franjevci Bosne Srebrene - knjievnici, publicisti, znanstvenici, prosvjetitelji-narodni uitelji, politiki borci... Mnogi od njih vezuju se vrsto uz nacionalnopreporodne pokrete u junoslavenskim zemljama, osobito uz ilirizam i Ljudevita Gaja, uz kulturno-nacionalnu akciju Josipa Jurja Strossmayera. U svojem radu na osebujan nain pomiruju i spajaju duhovni poziv, drevne bosanskohercegovake tradicije i svjetovne ideje moderne Europe. Nakon reformi u Osmanskome Carstvu i proglaenja graanske jednakosti 1856. godine, poinju se obnavljati stari i graditi novi samostani i crkve, mahom na mjestima ili u krajevima gdje su i nekada davno bili. AUSTRO-UGARSKA POTISKUJE FRANJEVCE Prelazak Bosne i Hercegovine iz turskih u austro-ugarske ruke 1878. franjevcima Bosne Srebrene donio je nove promjene i - nove nevolje. Stoljeima oni su upravljali svoju vjeru u Austriju, nadajui se s te strane osloboenju, i sami esto suraujui na tome opasnom poslu i ispatajui zbog njega. Meutim, brzo se vidjelo da je to samo jo jedna tuinska vlast i da se iekivanja ne ispunjavaju. Godine 1885. fra Anto Kneevi pie: ... ne ivimo u raju, izuzev line slobode, nema nikakve razlike izmeu ovog robovanja i robovanja pod turskom upravom. Na narod doveden je do najnieg stupnja siromatva radi stalnih progona, tekih poreza... Napetosti se produbljuju kada novouspostavljena redovna crkvena hijerarhija (1881), uz obilatu potporu austrougarske vlasti, nastoji potisnuti franjevce iz ivota Crkve i naroda, i oduzeti im ulogu koju su dotle imali tijekom stoljea. Franjevci se tako u razdoblju austro-ugarske uprave nad Bosnom i Hercegovinom i za vrijeme prve Jugoslavije, posveuju usavravanju i uzdizanju srednjeg i visokog kolstva, izdavanju asopisa, znanstvenom radu. U tome razdoblju nastaju dvije kapitalne znanstvene sinteze o franjevakoj Bosni i Hercegovini: povijest fra Mije Batinia Djelovanje franjevaca u Bosni i Hercegovini za prvih est vjekova njihova boravka, 1881. i kulturnopovijesna sinteza fra Julijana Jelenia Kultura i bosanski franjevci, 1912-15. |19

Povelja Ahdnama sultana Mehmeda II. el Fatiha izdana Franjevcima u Milodrau 1463. g. Samostan Fojnica

... Ja, sultan Mehmed-han, (dajem) na znanje cijelom svijetu (puku i odlinicima), da su posjednici ovoga carskog fermana, bosanski duhovnici, nali moju veliku milost, pa zapovijedam: Neka nitko ne smeta i ne uznemiruje spomenute ni njihove crkve. Neka (mirno) stanuju u mom carstvu. A oni koji su izbjegli, nek budu slobodni i sigurni. Neka se povrate i neka se bez straha u zemljama moga carstva nastane u svojim manastirima. Ni moje visoko Velianstvo, ni moji veziri, ni moji slubenici, niti itko od stanovnika moga carstva neka ih ne vrijea i ne uznemiruje. Neka nitko ne napada, niti vrijea i ugroava: ni njih, ni njihov ivot, ni njihov imetak, ni njihove crkve. Pa i to, ako bi iz tuine doveli kojega ovjeka u moju dravu, da im je doputeno... SEOBA FRANJEVACA Potkraj 17. stoljea, tijekom bekog rata (1683-1699) i poslije njega, za katolike i franjevce Bosne Srebrene nastaju najcrnji dani. Turska tada pod Beom doivlja-

18-21_franjeci.indd 19

11/29/06 1:45:43 PM

dobri ujaci bosanski


Srebrom okovani rimski misal iz 1864. g. Samostan Kraljeva Sutjeska (desno) Naslovna stranica Matievog Rauna za osnovnu kolu iz 1827. g., prvog udbenika te vrste u BiH. Samostan Tolisa (dolje)

SPECIFINOST BOSANSKOG FRATRA U duhovnom i ivotnom prostoru obiljeenom bizantskopravoslavnom, europsko-katolikom i islamsko-orijentalnom, te kasnije i sefardsko-idovskom civilizacijom - djeluje bosanskohercegovaki fratar u ogromnom historijskom rasponu od gotovo pola tisuljea, naviknut na praksu suivota i na razlike kao normalan sadraj svakodnevice. Takvi ivotni i povijesni uvjeti pred franjevce postavljaju veliku, upravo dramatinu zadau brige o duhovnom identitetu, a esto i egzistencijalnom integritetu konfesionalne i narodne zajednice. Oni tu zadau obavljaju uspjeno, rukovodei se, kako je negdje zapisano, prema duhu redovnikom, prema predajama Provincije i osjeajima narodnosti. Duu franjevake Bosne i Hercegovine nitko u umjetnosti nije tako kongenijalno otkrio kao Ivo Andri u noveli aa, u kojoj stari fratar Nikola Mumin ovako poima pripadanje pozivu i zaviaju, savjetujui mlaeg brata da se okani bjeanja u svijet: Nije tebi mjesto u svijetu i u Njemakoj, nego u manastiru i u Bosni. ta e? Ovo je zemlja oskudna i uboga, tijesna i mrka, ni valija u njoj nije lako biti, a kamo li raja i redovnik... Kome je do toga da bude rahat i zenil, nije mu se trebalo u njoj ni roditi ni zafratriti. Ovdje se dram radosti duom plaa... FRANJEVAKI LJETOPISI U 18. stoljeu poinju franjevci u svojim ljetopisima, po maksimi koju je zabiljeio Ivo Andri: Zapii, pa e i Bog upamtiti, neposredno i precizno pisati o konkretnoj svakodnevici, razvijajui pred nama ivu panoramu stare Bosne, sa svim njezinim fantastinim razliitostima, sa svim njezinim lijepim i stranim udima. U najpoznatije ljetopise toga doba spadaju: Ljetopis fra Nikole Lavanina, Ljetopis sutjekog samostana fra Bone Benia i Ljetopis kreevskog samostana fra Marijana Bogdanovia. 20|

LJEKARUE Izvorno: likarue, katkad, heimue (po turskom) - franjevake rukopisne zbirke zdravstvenih uputa i ljekarnikih recepata. Fratarska zdravstvena djelatnost jednim se dijelom snano oslanja na puku medicinu, a drugim na struna znanja steena iz knjiga ili u toku studija u inozemstvu. Generacijama i stoljeima fratri su sva ta znanja pomno biljeili kao praktine upute i savjete nastojei odstraniti natruhe praznovjerja. Pomo nisu uskraivali nikome - obraali su im se vjernici svih vjera. Samo fojnika samostanska zbirka broji vie od 150 starih knjiga iz medicine. KNJIEVNOST BOSANSKIH FRANJEVACA Ovaj ogranak starije hrvatske knjievnosti poinje s prvim tiskanim djelima Matije Divkovia na poetku 17. stoljea, a traje zapravo, neprekinuto do danas, iako bi se moglo rei da mu je Grgo Marti posljednji klasini protagonist. Raznovrstan je spisateljski rad: od nabono-didaktike i pripovjedake proze, knjievno-teolokih i filozofskih spisa i religiozne poezije iz starijega razdoblja, do historiografske i ljetopisne proze, romantiarske budnike poezije, politike publicistike i ostalih anrova novijeg doba. Znaajna crta franjevake knjievno-jezine prakse oduvijek je bila njihov poliglotizam i polialfabetizam. U taj obzor ulazili su, naravno europski jezici (latinski, talijanski, maarski, njemaki i dr.), no uvijek je bio iv i interes za jezike islamske civilizacije (turski, arapski, perzijski), kako poradi praktinih potreba, tako i iz duhovne znatielje ili znanstvenih poriva. Za bosansku franjevaku tradiciju vezano je ime uvenog europskog latinista Jurja Dragiia (Georgius Benignus de Salviatis) iz 15-16. stoljea. Roen u Srebrenici, u poznatom srednjovjekovnom plemikom rodu, pobjegao iz Bosne za turskog osvajanja, Dragii je zavrio studije na najveim

18-21_franjeci.indd 20

11/29/06 1:45:48 PM

europskim uilitima i uvrstio se meu najuenije teoloko-filozofske pisce i jezikoslovce svoga vremena. MATIJA DIVKOVI (1563-1631) Pravi zainjavac hrvatske knjievnosti u Bosni i Hercegovini, autor koji je utemeljio franjevaku knjievnu praksu i u isto vrijeme joj dao sve njezine dominantne oblike, a u homiletiko-pripovjedakom anru ostao nenadmaan. U Bosni i Hercegovini i Dalmaciji njegove su knjige bile najpopularnije narodno tivo stoljeima. Oslanjajui se na drevnu srednjovjekovnu tradiciju, svoje je knjige tiskao bosanskom irilicom (za koju je sam izlijevao slova u Veneciji), smiljeno izgraujui pravopisni sustav koji najvie odgovara ivome narodnom jeziku. Tako je Divkovi, prije Gaja i Vuka, snano anticipirao jezine ideje i pravopisna rjeenja to e odnijeti prevagu tek u 19. stoljeu. FILIP LASTRI (1700-1783) Najznaajniji pisac u 18. stoljeu, pie na hrvatskom, latinskom i talijanskom jeziku, a njegov sluaj prava je bosanska franjevaka paradigma. Kada je na trenutak 1757. godine provincija majka Bosna Srebrena bila sniena na rang kustodije (najnii u svojoj povijesti), Lastri biva odreen da ide u Rim za povratit Provinciji rang, dostojanstvo i povlastice, to i uspijeva. IVAN FRANJO JUKI (1818-1857) Knjievnik, historiograf, etnograf, filolog, narodni uitelj, politiki borac, urednik-publicist, pionirski pokreta brojnih kulturnih ustanova u Bosni, sve to i vie od toga bio je ovaj Slavoljub Bonjak, jedno od najveih imena u bosanskohercegovakoj kulturnoj historiji. Kao teorija i praksa, franjevaka kultura nikada nije zazirala od svjetovnosti, a s Jukiem se ona probila i do jasno formulirana naela - da religija u literaturi ne bi morala upliva imati. Ovaj strasni rodoljub i ilirac, sniva narodne slobode i europske emancipacije, stupa i na pakleno tlo politike. Priviaju mu se mogunosti da Omer-paa Latas, krvavi pacifist Bosne i ban Jelai bratski oslobode Bosnu i Hercegovinu od Turske i Hrvatsku od Austrije... Pie i upuuje sultanu Abdul Medidu elje i molbe krstjanah u Bosni i Hercegovini - nacrt prvog ustava u povijesti ove zemlje i pravu politiku bombu. Nepoeljan svim vlastima, politikim i crkveno-redovnikim, proganjan od Sarajeva i Carigrada do Bea i akova, umire u tuinskome Beu ne napunivi ni etrdeset godina. Ni za pravi grob mu se ne zna. GRGO MARTI (1822-1905) Marti je najplodniji pjesnik meu bosansko-hercegovakim franjevcima i u njihov odnos spram knjievnosti on unosi veliku i prekretnu novinu. To je ve njegovanje knjievnoga rada kao individualnoga umjetnikog pozvanja i profesije, a ne kao sredstva za postizanje drugih ciljeva. Poivio je dugo i doivio knjievniku slavu i ugled kao ni jedan franjevac prije i poslije njega. BRIGA ZA KOLSTVO Odgojno-obrazovne tradicije i ustanove Bosne Srebrene najvei su plodovi duhovne i prosvjetiteljske misije franjevaca, a jedini europski obrazovani ljudi u Bosni,

franjevci su dugo vremena bili - makar i tanka, ali neprekinuta - spona s kulturom Zapada. U ivome suodnosu sa svijetom i vremenom, u tome e duhu u 19. stoljeu biti otvorene i prve puke kole opega tipa. Tako e kola fra Ilije Starevia u Tolisi 1823, potom ona Jukieva u Varcar-Vakufu, te u Livnu, Fojnici, Kreevu, Travniku i drugdje, uz pravoslavne, islamske i idovske kole, postati temeljem sveukupnog kolstva u civilnoj Bosni i Hercegovini. UVARI KULTURNOG BLAGA Rasijani po bespuima stare Bosne i Hercegovine, podno stoljetnih uma ili u zabaenim vrletima, po ljupkim mjestima prastare srednjovjekovne slave ili u seoskoj anonimnosti, franjevaki samostani BiH stoljeima su svjetionici duha i riznice duhovnog blaga - mjesta tvrdokorne i nepopustljive borbe za umnaanje znakova povijesti i kulture, a posebnim sjajem u tome smislu zrae imena: Fojnica, Kreevo, Kraljeva Sutjeska, Gua Gora, Visoko, Rama-it, Jajce, Livno-Gorica, Plehan, Tolisa, Petrievac, Sarajevo-Bistrik, Beograd, akovica, Tuzla, Dubrava, Sarajevo-Nedarii, Sarajevo-Provincijalat. Njihova se kulturna batina moe svrstati uglavnom u est oblasti: slikarstvo i skulptura, metal, tekstil, knjievno blago, arhivska graa i kameni spomenici. FRANJEVCI DANAS Prilagoavajui se novim prilikama mjesta i vremena, u kontekstu sekulariziranog drutva, bosanski franjevci nalaze adekvatne oblike aktivnog suivota i sustvaralatva, kako u svakodnevnom ivotu osuvremenjene Crkve i naroda, tako i u irokom spektru kulturnog djelovanja. To i jest bit i konstanta franjevake tradicije u Bosni: ivot, vjera i kultura predstavljaju nerazdvojno jedinstvo, dijaloki otvoreno spram svega to je razliito, drukije, uz potpuno potovanje autonomnosti ovozemaljskih vrednota. (Saetak iz publikacije Franjevakog provincijalata iz Sarajeva SEDAM STOLJEA BOSANSKIH FRANJEVACA, Sarajevo 1991.)

Ivo Duli, Sveta Katarina s Gospom i Isusom. Samostan Kreevo

|21

18-21_franjeci.indd 21

11/29/06 1:46:01 PM

tko smo, kamo idemo

BOSNA, ili nazire li se kraj raseljavanjima


Narodnu povijest Bosne i Hercegovine, s gledita dravne vlasti, drutvenog i politikog ureenja, mogue je podijeliti u nekoliko vremenskih razdoblja: vrijeme narodnih vladara, osmanske i austrougarske uprave, prve i druge Jugoslavije i vrijeme samostalne i nezavisne drave Bosne i Hercegovine
MARKO PRGOMET vako vremensko razdoblje bremenito sljednjeg bosanskog kralja. Po procjenaje velikim politikim, drutvenim, kulma povjesniara zarobili su i u ropstvo turnim i vjerskim potresima koji e znatno odveli oko 100.000 zarobljenika, meu utjecati na demografske promjene unutar kojima je i dvoje malodobne djece krasame Bosne i Hercegovine, ali biti i uzroljevske obitelji Tomaa, te oko 30.000 kom velikih ratnih stradanja, progona i rabosanskih mladia u janjiare. seljavanja bosanskohercegovakog puka. Padom Bosne pod tursku vlast, 1463. U vremenima narodnih vladara, i kasnije, godine prestaje srednjovjekovni uspon za kulturni i duhovni napredak bosanskokulturnog i vjerskog ivota bosanskih Hrhercegovakih Hrvata, iskljuiva je zasluga vata. Dolazi do estokih progona katobosanskih franjevaca. Ubrzo nakon osnivalikog puanstva, razaranja najstarijih i nja franjevakog reda, franjevci dolaze u najznamenitijih franjevakih samostana u Bosnu krajem 13. stoljea u dvostrukoj uloVisokom, Fojnici, Kreevu i Jajcu. Bjeei zi. Kao redovnici, u ulozi irenja franjevaod turskih progona brojni su bosanski kaSpomen reljef kralja kog reda i njegovih ideala, a kao sveenici Tomislava u Livnu tolici potraili spas i utoite u susjednim u ulozi propovjednika, misionara u suzbijazemljama, izvan dosega turske vlasti. nju iskrivljenog katolikog nauka bosanskih krstjana. Radi to uspjenijeg obavljanja franjevake misije, osnovana je POSLJEDNJA BOSANSKA KRALJICA bosanska Vikarija 1340. godine koja je 1517. godine uzPutem svojih sunarodnjaka, bjeei od turske vojske, dignuta u status provincije pod imenom Bosna Srebrena. krenula je 1463. godine Katarina Kotromani Kosaa, Osnivanjem Vikarije, uz pomo narodnih vladara, fra- posljednja bosanska kraljica, i nala svoje utoite na njevci podiu i svoj prvi samostan u Milima kod Viso- teritoriju Dubrovake Republike. U ratnim i politikim kog uz crkvu Sv. Nikole, koja e postati krunidbenom i nemirima, obiteljskim i tazbinskim nadmetanjima za kragrobnom crkvom narodnih bosanskih vladara. Uskoro, ljevsko prijestolje, izgubila je supruga Stjepana Tomaa na podruju Vikarije izgraeni su i samostani u Olovu, bosanskog kralja, a bjeei iz Bosne pred turskim progoKreevu, Fojnici i Srebrenici po kom je nazvana i provin- nom i svoje oboje djece Zigismunda i Katarinu. cija Bosna Srebrena. Nakon kraeg boravka u Dubrovniku, krenula je put Rima, u svoje posljednje ovozemaljsko utoite. Rimski BOSANSKI KRALJEVI papa primio je bosansku kraljicu uz dune poasti i poVrijeme domaih vladara, popraeno je trzavicama tovanje te joj dodijelio stalnu novanu pomo za njeziunutar bosanskog plemstva zbog razliitih vjerskih sta- ne osobne trokove i trokove njezine pratnje. vova spram nauka bosanskih krstjana i vjernosti tradiciRadi svoje bliskosti s franjevcima, stupila je u vezu s onalnom nauku Katolike crkve, te zbog franjevcima samostana Aracoeli, gdje e provesti ostarazliitih politikih stavova spram stalnih tak ovozemaljskog ivota. ucjena i vojnih prijetnji Osmanlija. Jedan Sama, shrvana tugom i boli za zarobljenom djecom, dio plemstva zastupao je politiki stav da mrtvim suprugom i razorenim kraljevstvom umire 25. lis Turcima treba zakljuiti nagodbu i tako stopada 1478. godine u 54. godini ivota. plaati dravni mir, a drugi, meu kojiPokopana je pokraj glavnog oltara franjevake crkve ma je bio i bosanski kralj Stjepan Toma- Sv. Marije, u jednoj od najpoznatijih rimskih crkava. Na evi, protivio se kupovini skupocjenog nadgrobnoj ploi uklesan je kraljiin lik u naravnoj velimira od carigradskog dvora i po cijenu ini i dva grba, grb obitelji Kosaa i grb bosanskog kraljevstva, a natpis na nadgrobnoj ploi ispisan je bosaniReetarica u Podgradini: Ulomci otvorenog sukoba s turskom vojskom. oltarne ograde starokranske U bitkama za osvajanje Bosne, Turci com. Za ivota, uivala je veliki ugled i trajno potovanje su pogubili i Stjepana Tomaevia po- rimskog Pape i njegovih suradnika. crkve graene u V. ili VI. st. 22|

22_24_prgomet.indd 22

11/29/06 1:53:00 PM

Austrijska vojska prelazi Savu kod Stare Gradike 29. 07. 1878. godine

EUGEN SAVOJSKI, PONOVNI IZGON BOSANSKIH HRVATA Okupirana Bosna i Hercegovina, osim razaranja materijalnog i duhovnog blaga, trpi i velike demografske promjene. Treba naroito istaknuti rat izmeu Turske i Austrije, zvan Beki rat 1683. godine kada su Turci doprli i do samog Bea, gdje su poraeni, a u bitkama koje e naknadno uslijediti austrougarska vojska oslobodila je Ugarsku, Slavoniju, Srijem, Baku, Banat i Dalmaciju. Na osloboene prostore iselilo se iz Bosne oko 100.000 katolika, dok ih je u starom zaviaju ostalo tek 20.000. U istom desetljeu 1697. godine austrijski vojskovoa Eugen Savojski krenuo je i stigao do Sarajeva, osvojio i zapalio grad, te se iz nepoznatih razloga vratio iz ratno-avanturistikog pohoda. Radi logistike podrke Eugenu Savojskom u tom pohodu oko 10.000 katolika, i manji broj pravoslavnih, u strahu od turske osvete iselilo se iz Bosne u Slavoniju, netom osloboenu od turske okupacije. Iseljeno stanovnitvo naselilo se u raznim dijelovima Slavonije, ponajvie u poekom kraju gdje su katolici naselili 19, a pravoslavni 27 bivih muslimanskih sela. NOVA OKUPACIJA BOSNE - NOVA ISELJAVANJA RAZNIH NACIONALNOSTI Europske velesile na Berlinskom kongresu 1878. godine odobrile su Austrougarskoj monarhiji da okupira Bosnu i Hercegovinu. Promjena dravne vlasti, koja je sa sobom nosila i promjenu javnih kulturnih i vjerskih naela, pokrenula je u iseljenitvo jedan dio muslimanskog stanovnitva, pripadnika razliitih drutvenih slojeva, koji se iselio iz Bosne i Hercegovine, jednim dijelom u Tursku, a drugim dijelom u susjedne junoslavenske zemlje koje su bile u to vrijeme pod turskom okupacijom. Demografske podatke o stradanjima i progonima puanstva na teritoriju Bosne i Hercegovine za vrijeme II. svjetskog rata teko je i priblino procijeniti iz vie razloga. Popis stanovnitva nove Jugoslavije obavljen je tri godine nakon zavretka rata. Operativna brojka od 1.500.000 poginulih i nestalih na podruju bive Jugoslavije uveana je u odnosu na stvaran broj ratnih rtava. Ratnim rtvama pripisan je i broj pobijenih u vremenu poraa, broj prognanih poslije rata, to se posebno odnosi na 500.000 pripadnika njemake nacionalnosti, te gubitak prirodnog prirasta stanovnitva u pet ratnih go-

dina. Uveliavanje ljudskih rtava trebalo je posluiti, i posluilo je za svakodnevne potrebe slubene ideologije, te kao injenica u argumentiranju zahtjeva od strane Titove Jugoslavije, koji je podnesen u poratnim godinama Saveznoj Republici Njemakoj za isplatu ratne odtete. Raspadom druge Jugoslavije, kao posljedicom dugogodinjeg osporavanja i potiskivanja nacionalnih, vjerskih i osobnih prava i sloboda na scenu su stupile razne retrogradne ideologije i osobne frustracije potpomognute vojnim arsenalom JNA. U posljednjem ratu koji e otvoreno zapoeti 1992. godine, u kom su bosanskohercegovake nacije ratovale svaka za svoju Bosnu i Hercegovinu, prognano je i izbjeglo u druge zemlje oko 750.000 bosanskohercegovakih itelja, od toga oko 400.000 Hrvata. Rezultati istraivanja ukupnog broja poginulih i nestalih su razliiti: 215.000 V. erjavi, 290.400 I. Bonjovi i 110.000 A. Markoti. Preostala polovica od ukupnog predratnog broja bosanskohercegovakih Hrvata danas velikim dijelom ivi u Hercegovini, jednim dijelom u Srednjoj Bosni, a u banjalukom kraju i Bosanskoj Posavini samo u simbolinom broju. Po rezultatima razliitih demografskih istraivanja Bosnu i Hercegovinu od 1945. do 1990. godine napustilo je oko 250.000 Hrvata, iz ekonomskih razloga, razloga boljeg obrazovanja, ali i razloga to su bili neprikladni za bratstvo i jedinstvo i nepoeljni za prave Jugoslavene. Pod kraj srednjovjekovne bosanske samostalnosti dananja Bosna i Hercegovina imala je 850.000 do 900.000 stanovnika i bila je oko 90% hrvatska i katolika zemlja. Kroz proteklih pet stoljea gotovo je u cijelosti izgubila svoj hrvatski korpus i katoliku komponentu. Islamizacija, doseljavanje Srba, iseljavanje Hrvata, nacionalna razjedinjenost, meusobna suprotstavljenost razliitih politikih, kulturnih i vjerskih interesa pretvorili su Bosnu i Hercegovinu u zemlju stalnih ratova i progona, u kojoj danas ivi jedva 8% preostalog hrvatskog puanstva. Kraljica Katarina za vrijeme svojih rimskih dana, preko vatikanske diplomacije, nastojala je upoznati europske velesile kako i koliko trpe krani pod turskom okupacijom. Koliko su je razumjeli i to su joj odgovorili nije nam poznato. Znamo da nije doivjela njihovu pomo. I danas se trai pravo, mirotvorno rjeenje za Bosnu i Hercegovinu. Trae ga svjetske velesile i domaa politika javnost. Sve dok ga trae elimo se nadati da e ga i nai.
Ilustracije su preuzete iz monografije Banjoluka biskupija

Bitka kod Jajca 7. kolovoza 1878.

|23

22_24_prgomet.indd 23

11/29/06 1:53:08 PM

22_24_prgomet.indd 24

11/29/06 1:53:14 PM

LANOVI UBH PRSTEN


POPIS DUNOSNIKA I LANOVA TIJELA
Upravni odbor Ilija Toli/dipl. ing./poduzetnik/predsjednik/098 - 207 329/Derventa Juro Martinovi/dipl. pravnik/odvjetnik/potpredsjednik/098 - 274 086/Brko Marjan Biki/stoerni brigadir/lan Upravnog odbora/098 - 985 1295/Derventa Vlado Ravli/ing. gra./poduzetnik/lan Upravnog odbora/098 - 282 074/Derventa imo Vrbat/mr. ecc./poduzetnik/lan Upravnog odbora/098 - 206 443/Derventa Mijo Mari/dipl. psiholog/profesor/lan Upravnog odbora/091 - 111 1954/Brko Dragan Martinovi/dipl. ing./poduzetnik/lan Upravnog odbora/098 - 464 930/Brko Ivo ai/poduzetnik/lan Upravnog odbora/098 - 560 301/Gradaac Tomislav Dubravac/dr. sci. dipl. ing./Institut umarstva/lan Upravnog odbora/098 - 302 036/Gradaac Petar Mrkonji/dipl. teolog/Min. mora, tur., prom. i razv./lan Upravnog odbora/098 - 717 366/Bosanski amac Josip Sari/mr. sci./Ministarstvo zdr. i soc. skrbi/lan Upravnog odbora/098 - 977 893/Bosanski amac Ivo Gregurevi/glumac/lan Upravnog odbora/Oraje Bruno Iljki/dipl. ekon./poduzetnik/lan Upravnog odbora/098 - 210 658/Oraje Tadija Beni/poduzetnik/lan Upravnog odbora/098 -213 517/Odak Stjepan Martinovi/poduzetnik/lan Upravnog odbora/098 - 233 413/Odak Miroslav Anii/poduzetnik/lan Upravnog odbora/01 - 481 7141/Modria Pero uro/ing. str./poduzetnik/lan Upravnog odbora/098 - 218 203/epe Ivica Zovko/poduzetnik/lan Upravnog odbora/091 - 330 3003/epe Vjekoslav Jele/dr sci. med./neurokirurg, Nova bolnica/lan Upravnog odbora/098 - 322 000/Usora Anto Labudovi/poduzetnik/lan Upravnog odbora/091 - 154 04400/Usora Mato Marti/poduzetnik/lan Upravnog odbora/091 - 380 3550/Doboj Stipo Peri/dipl. pravnik/odvjetnik/lan Upravnog odbora/098 - 311 492/Doboj Nadzorni odbor Tomislav Antunovi/poduzetnik/predsjednik Nadzornog odbora/098 - 232 284/Brko Jozo Devi/dipl. ing. prom./lan Nadzornog odbora/098 - 725 594/epe Nikola Kopi/mr. elektrotehnike/poduzetnik/lan Nadzornog odbora/091 - 366 6387/Usora

UPRAVLJANJA UBH PRSTEN

Rbr./Naziv pravne osobe/Djelatnost/Ulica i kbr./Po.broj/Mjesto/Tel. fiks./Tel. mob./Fax. br./E-mail/Http/Ime Zastupnika/Prezime Zastupnika 1 CROATAN/Papirna konfekcija/Radnika cesta 43/10000/ZAGREB/01-6070744/Pero/upani 2 OSI PROMEX/Brodogradnja, graevinarstvo i usluge/USORA - MOTEL SPLIT/74230/USORA/00-387-32-893868/00-387-32-893868/ cosicpromex@tel.netba/Mijo/osi 3 EMTEZE d.o.o./Uvoz-izvoz/Stubika 99/10000/ZAGREB/ 01-3630638/091-5338302/01-3649821/ibrkicic@inet.hr/Ivan/Brkii 4 G.I.K. KVARNER d.o.o./Visokogradnja/Ul. 1. maja 8/51414/Iii/051-272887/Ivo/Kovaevi 5 IN2 d.o.o./Informatiki Inenjering/Brune Buia 34/10000/ZAGREB/01-6121650/01-6121661/ante.mandic@in2.hr/www.in2.hr/Ante/Mandi 6 KOLOR SPEKTAR d.o.o./Prodaja graevinskih boja/Gospodarska 18 C/10255/D. STUPNIK/01-6525782/098-717366/01-6525785/kolor. spektar@zg.htnet.hr/www.kolor-spektar.com/Petar/Mrkonji 7 KOTURI d.o.o./Trgovina/ulineka cesta 221 E/10000/ZAGREB/098-228168/01-2944043/koturic@zg.htnet.hr/Franjo/Koturi 8 MARJAN-VOE d.o.o./Proizvodnja i trgovina/Kozari 8 A/10000/ZAGREB/01-2405639/01-2409023/m.a.mario@inet.hr/Ilija/Marti 9 MEGAKOP d.o.o./Trgovina i graditeljstvo/Florijana Andraeca 8/10000/ZAGREB/01-3096350/01-3096346/megakop@zg.htnet.hr/www.megakop.hr/Bruno/Iljki 10 NITA PROMET d.o.o./Trgovina na veliko/Radnika cesta 27/10000/ZAGREB/01-6055136/01-6187606/nita-promet@zg.hinet.hr/www.nitapromet.hr/Nihad/Tabakovi 11 NOVA GENERACIJA d.o.o. ZA TRGOVINU /Trgovina/Drakovieva 34/10000/ZAGREB/01-4817141/0 1-4817127/info@nova-generacija. hr/Miroslav/Anii 12 Privatna stomatoloka ordinacija BASI/Zdravstvene usluge/Gospodska 29/10000/ZAGREB/01-3464924/091-4298055/Anto/Basi 13 Stolarija Luka d.o.o./Proizvonja PVC stolarije/Bukovac 51/10000/ZAGREB/01-2014720/098-9816227/01-2014185/info@pvc-stolarija.com/ www.pvc-stolarija.com/Zvonimir/Luka 14 Strojno tkanje JACQUARD/Strojno tkanje/Samoborska 256/10000/ZAGREB/01-3732216/01-3498647/Anton /Glasnovi 15 TAMIN d.o.o/Trgovina i graditeljstvo/VI Bukovaki Ogranak 2/10000/ZAGREB/01-2306366/098-207329/01-2343459/ilija.tolic@tamin.hr/Ilija/Toli 16 Transport Vrdoljak/Usluge transporta u meunarodnom prometu/Jedoveka 131 A/10250/Jedovec LUKO/01-6525162/01-6560284/ivan. vrdoljak@zg.t-com.hr/www.transport-vrdoljak.hr/Ivan/Vrdoljak 17 MIROSLAV RADMAN-Ugostiteljska radnja/Usluna/Sv. Izidora 22/10020/ODRA/01-6261780/01-6251241/miroslav.radman@zg.htnet.hr/Miroslav/Radman 18 URBANGRAD d.o.o./Graditeljstvo/Vukomereka cesta 25/10000/ZAGREB/01-2947515/01-2947514/Ivo/Gavran 19 ENERGO-TEHNA d.o.o./Energetski sustav/Kustoijanska 253 B/10000/ZAGREB/01-3737927/01-3373192/energo-tehna@zg.t-com.hr/Josip/ Bonjak 20 TERMOSERVIS d.o.o./Projektiranje i izvedba energetskih sustava/Ul. grada Vukovara 72/10000/ZAGREB/01-6156889/098-218203/016156890/termo-servis@zg.t-com.hr/www.termo-servis.hr/Pero/uro 21 FILIJA d.o.o./Meunarodni transport/Kapucinska 44/10040/ZAGREB/01-2859357/098-9425503/01-2930139/filija@filija.hr/Filip/Jurii 22 RIVA GRUPA d.o.o./Trgovina, usluge, proizvodnja/Rugovika 151a/10370/Dugo Selo/2750300/098-206443/01-2753355/rivagrupa@rivagrupa.hr/www.rivagrupa.hr/imo/Vrbat

PRAVNE OSOBE

|25

25-28_popis clanova.indd 25

11/29/06 1:51:52 PM

23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80

JOSTA d.o.o./Trgovina i usluge/Borovje 23 A/10000/ZAGREB/01-6131254/098-357339/01-6131254/JOSTA@zg.htnet.hr/Niko/Stani Odvjetniki ured Luka Marti/Odvjetnitvo/Pavla Hatza 23/10000/ZAGREB/01-4830728/098-210530/Luka/Marti Pro Heni d.o.o./Geodetske usluge/Trakoanska 4/10000/ZAGREB/091-4040310/Drago/Brekalo TETIMA d.o.o./Trgovina/Stubika 75/10000/ZAGREB/098-250790/Ivan/Krajnovi IHS-REVIZOR d.o.o./Revizija i poslovno savjetovanje/Domagovika 11/10090/ZAGREB/01-4633766/098-477084/4633804/info@ihs-revizor. hr/www.ihs.hr/Ivan/iak KLESARSTVO Stipo Luci/Obrt-klesarstvo/Industrijska 5/10431/SVETA NEDJELJA/01-3380120; 3373222/01-3380126; 3373223/prodaja-domaslovec@stipe-lucic.com/www.stipe-lucic.com/Stipe/Luci Stolarski obrt Tkali/Obrt-stolarija/Gornjostupnika 34 B/10255/Stupnik/01-6588646/091-5165885/01-6588646/Zoran /Tkali KFK TEHNIKA d.o.o./Graditeljstvo/Vukomereka cesta 33F/10040/Zagreb/01-2004652/01-2004655/www.kfk.hr/Marko/Rai ZANEX d.o.o./Trgovina/Dragutina Butorca 2/10291/Prigorje Brdoveko/098-206413/Zoran /Grbavac RUI NEKRETNINE d.o.o./Graditeljstvo/Nova cesta 115/10000/ZAGREB/01-3094111/098-277831/Tomo /Rui ZT GRADNJA d.o.o./Graditeljstvo/Heimovieva 6/10000/ZAGREB/091-4444233/Tomo /Andri ELEKTRO IAK/Vodovodna 6/10260/SESVETE/Stipo/iak AFTER EIGHT d.o.o./Trgovina/Slovenskog 1/10000/ZAGREB/Jozo/Juri PASSAGE GRADNJA d.o.o./Graditeljstvo/Bosutska 8/10000/ZAGREB/091-6060604/Jozo/Toli SAM-Promet d.o.o./Graditeljstvo-iskop /Lovre Jurania 3/10373/Ivanja Reka/01-2024187/098-315665/01-2024187/Mile /Mihaljevi NAVAN d.o.o./Mali Loinj/ DM-DRAKSLER d.o.o./Prudnjaci 29 , Bestovje/10431/SVETA NEDJELJA/Davor/Draksler Odvjetniki ured Mato Stjepanovi/Odvjetnike usluge/Pavla Hatza 23/10000/ZAGREB/Mato/Stjepanovi AUTO-LUKA d.o.o./Trgovina/Dubrava 264/10000/ZAGREB/098/318166/01/2925340/Luka/Mari GIK- GRADNJA d.o.o./Graditeljstvo/Cernika 21/10000/ZAGREB/gik-gradnja@gik-gradnja.hr/www.gik-gradnja.hr/Ilija/Krajinovi ZFO FILIPOVI d.o.o./Ivana Metrovia 9/10000/ZAGREB/Marijan/Filipovi GOLF- FASADE d.o.o./Graditeljstvo/Loza 33, Rakitje/10437/BESTOVJE/098-259538/01-3385599/Ante/ljerac GRADITELJSTVO MRVICA d.o.o./Graditeljstvo/lebec 23/10090/ZAGREB/Marko/Augustinovi SAND ECONOMICS d.o.o./Graenje i turizam/Gospodska 21/10000/ZAGREB/sand-economics@zg.hinet.hr/www.sand.economics.hr/Ivan/ Radoevi JAVNI BILJENIK Marjan Mikovi/Pravne usluge/Moslovaka 12/10310/IVANI GRAD/Marjan/Mikovi RIBA-DE d.o.o./Trgovina/Rapska 37 A/10000/ZAGREB/01-6182151/Ivo/Dugonji AUTO PEBA d.o.o./Trgovina/Ljubljanska 7/10431/SVETA NEDJELJA/Petar/Babi INTERIJER DUGO SELO/Projektiranje, trgovina/Kapitana Tome 50/10370/KOZINAK/Petar/Mii-Peo GEOFOTO d.o.o./Fotogrametrijski i geodetski poslovi/Buzinski prilaz 28/10010/ZAGREB-Slobotina/01-06680111/01-668012/zvonko@geofoto.hr/www.geofoto.hr/Zvonko/Biljecki Odvjetniki ured DARKO MARJANOVI/Pravne usluge/Ul. Grada Vukovara 342/10000/ZAGREB/Darko /Marjanovi VIBAU d.o.o./Graditeljstvo/Radnika 19/10437/RAKITJE/Stela/Peri FERO-TERM d.o.o./Trgovina, grijanje, klima, keramika/Bani b.b./10020/ZAGREB/www.fero-term.hr/imo/Gudeljevi TIKVI PROMET d.o.o./Trgovina gra. materijalom/tamparova 34/10000/ZAGREB/Stjepan/Tikvi RIVA 94 d.o.o./Projektiranje, kamenorezaki radovi/Drenovaka 3/10000/ZAGREB/01-3094122/098 -282074/01-3094122/riva94@zg.htnet. hr/Vlado/Ravli ANTUNOVI TA d.o.o./Prodaja naftnih proizvoda, hotelijerstvo/Kobiljaka 102/1/10361/SESVETSKI KRALJEVAC/01-2047111/098-232284/012047994/info@antunovic.hr/www.antunovic.hr/Tomo/Antunovi STJE-MA promet d.o.o./Trgovina voem i povrem/II odvojak Pere Pirkera 5c/10000/ZAGREB/01-2005440/01-2392664/Tadija/Beni STJE-MA promet d.o.o./Trgovina voem i povrem/II odvojak Pere Pirkera 5c/10000/ZAGREB/01-2005440/098-233413/01-2392664/Stjepan /Martinovi Zajedniki odvjetniki ured Martinovi- Adi/Odvjetnike usluge/Ul. Marina Dria 6/III/10000/ZAGREB/01-6112061; 01-6112062/098274086/01-6112061; 01-6112062/odvjetnicki.ured.martinovic-adi@zg.htnet.hr/Juro/Martinovi FORINPRO d.o.o./Brae Cvijia 25/10000/ZAGREB/091-3666387/Nikola/Kopi GRADITELJSTVO MARTINOVI-NIKOLI d.o.o./Graenje/Bukoan 12/10000/ZAGREB/098-464930/Dragan/Martinovi ZOVKO-ZAGREB d.o.o./Trgovina na veliko/Slavonska avenija 63/10000/ZAGREB/091-3303003/01-2960801/Ivica/Zovko GAL d.o.o./Betonske konstrukcije/Zajeva 15c/10000/ZAGREB/091-1540440/01-2431956/Anto/Labudovi Odvjetniki ured Peri/Odvjetnike usluge/Tratinska 17/10000/ZAGREB/098-311492/Stipo/Peri AGATI d.o.o./Krvopokriva/S. Kolara 16A/Graec, DUGO SELO/01/2757543/098/867773/01/2757543/agatic@huk.hr/Marko/Agati ING BENS d.o.o./Gradnja, projektiranje/Maksimirska 103/10000/ZAGREB/098-302794/Nihad/Medenevi TRAFFI CON d.o.o./Geodezija, projektiranje, prometnice/umberaka 34/10110/ZAGREB/01-3640322/098-354982/01-3664983/trafficon@trafficon.hr/www.trafficon.hr/Marko /Zraki MARIJINO ZVONO/Ugostiteljstvo/Prudi 27/10000/ZAGREB/01-6195005/01-6194478/Marija/Bagi ARCO-ALUMINIJ d.o.o./Aluminijske konstrukcije-projektiranje, proizvodnja i usluge/Industrijska 5, Novaki/10431/SVETA NEDJELJA/013374079/01-3374080/jakov.stanusic@arco.hr/www.arco.hr/Jakov/Stanui MARKETING ART d.o.o./Trino komuniciranje/Fallerovo etalite 22/10000/ZAGREB/01-36674370/095-8057899/mras@spray.se/www. MARKETINGART.se/Dragutin /Mras OBRT ZOVKI/Zavrni radovi u graevinarstvu i projektiranje/Unanska 13/10250/LUKO/098-663168/01-6530009/Nino/Zovki SA-LU Promet d.o.o./Trgovina i graditeljstvo/Ivane Brli-Maurani 11/10000/ZAGREB/098-233429/01-2392687/Stipe/Luki FINVESTCORP d.d./Industrija namjetaja/Velimira korpika 24/10000/ZAGREB/Marin /Filipovi INsig2 d.o.o./Tehnika zatita i informatiki ininjering/Savska cesta 41/IX/10000/ZAGREB/01-6177713/01-6177156/goran.oparnica@insig2. hr/www.insig2.hr/Goran/Oparnica LIBERO CENTAR d.o.o./Ugostiteljstvo/J. Klovia 14/35000/Slavonski Brod/01/3668337/091/5083189/01/3649653/liberocentar@net.hr/Robert/Mari AUTO-ZUBAK ZAGREB d.o.o./Prodaja i odravanje automobila/Ljudevita Posavskog 7 c/10360/Sesvete/www.autozubak.hr/Pavo/Zubak BESTPROJEKT d.o.o./Projektiranje, nadzor, gradnja/Brae Domany 8/10000/Zagreb/01-3844010/098-210351/01-3844012/bestprojekt@ zg.t-com.hr/Marko /Josi TERMOCOMMERCE d.o.o./Prodaja opreme za centralno grijanje, vodovod, sanitarije/Ilica 149/10000/Zagreb/01-3031111/01-3031112/termocommerce@zg.htnet.hr/www.termocommerce.hr/Anto/orluka MGM PRIJEKT d.o.o./Projektiranje, graenje, nadzor/Dragutina Krapeca 16/10090/Zagreb/01-3435764/098-479527/01-3435765/marinko. mostarac@zg.htnet.hr/Marinko/Mostarac

26|

25-28_popis clanova.indd 26

11/29/06 1:52:01 PM

81 ORLUKA GRADITELJSTVO d.o.o./Graditeljstvo/Vladimira Variaka 9/10000/Zagreb/098-232930/Josip/orluka 82 PROFESIONALNI NOGOMETA VEDRAN ORLUKA/Profesionalni nogometa/Vladimira Variaka 9/10000/Zagreb/Vedran/orluka 83 COMTING d.o.o./Graditeljstvo i trgovina/Trnjanska 105/10000/Zagreb/01-6535140/091-5756413/01-6535140/comting@zg.tel.hr/Franjo /Lonar 84 DOM ZA STARIJE I NEMONE OSOBE TOLI/Ustanova socijalne skrbi/Jedoveka 108/E/10290/LUKO/01-6526698/01-6553466/ domtolic@domtolic.hr/Jozo/Toli 85 Z-NOVAL d.o.o./Visokogradnja/Stjepana Dragania 5/10090/Zagreb/01-6131586/01-6131586/z-noval@hi.t-com.hr/Zdravko/tih 86 REVELIN sustavi d.o.o./Zavrni radovi u graditeljstvo, gradnja i opremanje/Lopatineka 11/10000/Zagreb/01-3862683/098-1631730/013862683/slaven.sarac@zg.t-com.hr/Slaven/arac 87 MUNJA d.d./Proizvodnja akumulatora i baterija/itnjak b.b./10000/Zagreb/01-2407722/01-2404416/munja1@zg.t-com.hr/www.munja.hr/ Ivan/Miloloa 88 OBRT-ELTRON/Elektroinstalaterski obrt/Oporoveki omajek br. 1/10040/Zagreb-Dubrava/01-2985351/Zlatko/Juraki 89 BLC gradnja d.o.o./Graditeljstvo/Sedlo 16/10000/Zagreb/Cvjetko /Brkii 90 M SAN Grupa /Informatiki Inenjering/Buzinski prilaz 10/100010/Buzin, Zagreb/01-3654949/01-3654929/stipo.matic@msan.hr/www.msan. hr/Stipo/Mati 91 ZEMA KERAMIKA d.o.o./Trgovina/Zagrebaka 61A/10360/Sesvete/091-3803550/Mato/Marti 92 Klesarstvo Antun Luci/Klesarski obrt/Dr. Franje Tumana 13/10431/SVETA NEDJELJA/01-3370176/098-272141/01-3370864/kruno.lucic@ zg.t-com/www.lucic.hr/Kruno/Luci 93 KEMP d.o.o./Furjanika 12 c/10000/Zagreb/Pero/Milievi 94 LJUBII TRANSPORTI/Prijevoznike usluge/Tukanova 27/10000/Zagreb/Ivica /Ljubii 95 OBRT PUENJAK/Liilaki obrt/Maglajska 7/10000/Zagreb/Miro/Puenjak 96 PLAVI RADIO d.o.o./Promidba/Slavonska avenija 2/10000/Zagreb/01-6055555/01-6055802/marketing@plaviradio.hr/www.plaviradio.hr/ Josip/Majher 97 ito d.o.o./Proizvodnja i trgovina/akovtina 3/31000/Osijek/031/235500/031/209949/zito@zito.hr/www.zito.hr/ Marko/Pipuni 98 ProtektProm d.o.o./Regeneracija automobilskih guma/Samoborska 15/10000/Zagreb/protektprom@protektprom.hr/www.protektprom.hr/Josip /Mrvelj 99 PASTOR GRUPA /Proizvodnja vatrogasnih aparata/Selska c. 90 a/10000/Zagreb/01/3018487/01/3691454/pastor-grupa@pastor-grupa.com/ www.pastor-group.com/Anelko /Ivani 100 HOTELI SUMARTIN d.d./Hoteljerstvo/etalite kralja Zvonimira 31/20000/Dubrovnik/020-436333/020-436006/hot-sumartin@du.htnet.hr/ Jakov/Terzi 101 BIT PROMET d.o.o./Zoranievih planina 18/10020/Zagreb/Tomislav/oli 102 PEKARA EUROTALENT/Pekarska proizvodnja/Ivana Pergoia 1/10000/Zagreb/Bono/Marjanovi 103 MALKEM OBRT/Obrt za proizvodnju kemijskih proizvoda/Gornjoostupnika 17/10255/Stupnik-Gornji Stupnik/Zvonko/Leki 104 UGOSTITELJSTVO BAKULA/Ugostiteljstvo/Klinaselska 8/10040/Zagreb/Marijan/Bakula 105 OBRT KOZINA/Prva Gupeva 18/10360/Sesvete/01/2008715/098/282446/Lovro /Kozina 106 SIROVINA BENZ d.o.o./Promet naftnih derivata/Drnika cesta 3/22300/Drni/098/205603/Milenko/Sirovina 107 TRANSPORT VRBI/Prijevoznike usluge/Karlovaka 86/10000/Zagreb/098/213392/Tadija/Vrbi 108 OBRT RUI/Graenje/Vinogradska 121/10000/Zagreb/01/6195106/Robert /Rui 109 INERIJER TOLI d.o.o./Zavrni radovi u graevinarstvu /A. Hebranga 5/4/35000/Slavonski Brod/098/9814994/Ante/Toli 110 KADUS- za privremeno zapoljavanje d.o.o./Privremeno zapoljavanje/Gundulieva 19/II/10000/Zagreb/01/4854001/01/4854007/lovric@ kadus.hr/www.kadus.hr/Petar /Lovri 111 ALPHA BAUMANAGEMENT d.o.o./Graenje/Turinina 4/10000/Zagreb/098/380104/Ante/Vrdoljak 112 TELUR d.o.o./Proizvodnja i trgovina/itnjak b.b./10000/Zagreb/01/2406677/01/240667/telur@zg.htnet.hr/Zdravko/Bubanovi 113 IVKOVIMERKUR/Agencija za promet nekretninama/Kamaufova 2/10000/Zagreb/01/4664132/098/206779/01/4554492/drago@zivkovicmerkur.hr/Drago /ivkovi 114 IVKOVI d.o.o./Odranska 12/10000/Zagreb/Josip /ivkovi 115 Autoprijevoz Ivica Beki/Prijevoznike usluge/Lj. Gaja 62/10000/Zagreb/01/3352596/098/247153/01/3352596/www.transport.hr/Ivica /Beki 116 RADIUS d.o.o./Graevinske usluge-oplate i skele/II Maksimirsko naselje 1/6/10000/Zagreb/098/241040/01/2301460/radius@zg.htnet.hr/ Alojz/Bili 117 TEHNOCENTAR d.d./Trgovina i zastupanje/Palmotieva 21/10000/Zagreb/091/2024258/www.tehnocentar.hr/Vlado/Gelo 118 MMW-94 d.o.o./Tiskara/Folnegovieva 10/10000/Zagreb/01/6184912/01-6192260/Miro/abraja 119 JAVOROVAC d.o.o./Projektiranje i graenje/ubieva 20/10000/Zagreb/01-4619785/01-4619784/javorovac1@zg.t-com.hr/Ivo /Mandi 120 SLAVEKS d.o.o./Graditeljstvo, trgovina/Varadinska 48a/10360/Sesvete/01-2005244/091-2555240/01-2008471/keramika@slaveks.hr/www. slaveks.hr/Slavko/Krajinovi 121/VULT d.o.o./Grafike usluge/Zagreb/091/6262375/01/6217514/Ivan/Soldo

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

Ivo/Antunovi/ Nikola /Antunovi/Blage Zadre 21/10360/Sesvete/01-2027020/091-5850721/ivanantun@globalnet.hr/ Dragica/Antunovi/Blage Zadre 21/10360/Sesvete/01-2027020/091-5576927/ivanantun@globalnet.hr/ Niko/Arambai/Sjeniarska 8/10040/Zagreb-Dubrava/01-2863050/ Joso/Baoti/Kozari bok 1. Odvojak 5/10000/ZAGREB/01-2407609/ Ivica/Baruki/Mievec, Savska 39/10410/VELIKA GORICA/01-6231900/098-484402/01-6232125/ Ilija/Begi/M.Gavazzia 17/10000/ZAGREB/01-2851373/098-474537/ Tomislav/Beki/Avenija Dubrava 256 c/10040/Zagreb-Dubrava/01-2904150/0989134165/ Marjan/Biki/Podhorskog 16/10000/Zagreb/098/232284/ Verica/Biki/Podhorskog 16/10000/Zagreb/01-6607836/098-885528/ Ivan/Blaevi/Stjepana Gradia 1/6/10000/ZAGREB/01-664030/098-361259/ Petar/Brana/Fausta Vrania 6/10000/ZAGREB/01-6115171 031-540070/098-9987520/031-540071/pbrana@gfos.hr/ Vjekoslav/BRATI/Pavlinovieva 23/10000/Zagreb/01-3772097 kua;01-4886451-posao/091-5009061; 098-756142/01-4819365/vjeko@ijf.hr/www.ijf.hr 14 Nika/Brato/Poljana Z. Mikine 25/10000/Zagreb/01-3830407/091-3830407/01-3680170/niksa.bratos@zg.t-com.hr/

FIZIKE OSOBE

|27

25-28_popis clanova.indd 27

11/29/06 1:52:03 PM

15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83

Pero/Budim/A. T. Mimare 18/10000/ZAGREB/098-643820/ Lidija/Buki/Zpoljana Z. Draia/10000/Zagreb/01-3837821/091-5208452/l.buki@vip.hr/ Ante/abraja/Ivana Metrovia 25/51500/Krk/051-221536/098-1993906/051-221539/ Pejo/iak/Zagrebaka 158/10360/SESVETE/098-402486/ Ivo/ai/Klekovaka 28/10040/Zagreb/01-2911217/098-560301/icacic7@net.hr/ Mandica/ai/Klekovaka 28/10040/Zagreb/01-2911217/098-9193672/ Ivana/ai/Klekovaka 28/10040/Zagreb/01-2911217/ Valentina/ai/Klekovaka 28/10040/Zagreb/01-2911217/ Jozo/Devi/Zavrje 72/10000/ZAGREB/01-3737452/098-725594/ Tomislav/Dubravac/Senjska 13/10040/Zagreb-Dubrava/01-2947440/098-302036, 098-324673/01-6311588/tomod@sumins.hr/www.sumins.hr Vesna/Dubravac/Senjska 13/10040/Zagreb-Dubrava/01-2947440/ Bla/Dubravac/Luje Naletilia 19/10000/Zagreb/01-6535557/ Mario/Dubravac/Luje Naletilia 19/10000/Zagreb/01-6535558/098-1955010/ Filip/Evi/Cerovac 2/10000/Zagreb/01-3777724/091-5216193/ Anto/Filipovi/Sopotski odvojak 2/10000/ZAGREB/01-3490405/099-3111410/01-3490405/ Sreko/Filipovi/Vukomerec 26/10000/ZAGREB/01-2455832/098-420845/ Ivica/Gaguli/Zagorska 91/10000/Zagreb/098-1919158/ Mato/Gelji/Saliha Alia 6/10090/ZAGREB/01-3733382/098-289253/01-3733382/mato.geljic@zg.htnet.hr/ Ana/Gelji/Saliha Alia 6/10090/ZAGREB/01-3733382/091-6590104/01-3733382/mato.geljic@zg.htnet.hr/ Adela/Hennion/imider 36/51260/Crikvenica/051-243298/091-5163495/thonyadela@htnet.hr/ Thony S./Hennion/imider 36/51260/Crikvenica/051-243298/thonyadela@htnet.hr/ Ivica/Ivandi/Stjepana Prohorskog 18/10020/Zagreb/01-6607832/098-1931169/iivandic@inet.hr/ Anica/Ivandi/Stjepana Prohorskog 18/10020/Zagreb/01-6607832/098-1931165/iivandic@inet.hr/ eljko/Jele/Rebro 4/10360/SESVETE/01-2008490/o98-1771967/zjelec@yahoo.co.uk/ Vjekoslav/Jele/IV Trnjanski nasip 13/10000/ZAGREB/01-6148367/098-322000/01-2863695/ Amarela/Jele/IV Trnjanski nasip 13/10000/ZAGREB/01-6148367/098-1818407/01-2863695/ Darija/Jele/IV Trnjanski nasip 13/10000/ZAGREB/01-6148367/098-885999/ Grgo/Jelini/Hercegovaka 109/10000/Zagreb/01-3755481/098-451401/01-4613151/grga.jelinic@zg.htnet.hr/ Ana/Jelini/Hercegovaka 109/10000/Zagreb/01-3755481/098-9897650/ Martina/Jelini/Dobrie Cesaria 4b/10000/Zagreb/01-3790606/098-386511/mjelinic@email.com/ Juraj/Jergovi/Bartolii 47/10000/ZAGREB/01-3830142/098-442919/ Tomislav/Jozi/Avenija Dubrava 256 c/10040/Zagreb-Dubrava/01-2865271/091-5782425/01-2865271/tomislavjozi@net.hr/ Ivica/Klindi/Poljaniki prilaz 8/10000/ZAGREB/091-4810611/ Mili/Komljenovi/Kupreka 2/22300/KNIN/22-662222/091-2660520/ Ivan/Kopi/ Ilija/Kopi/Bestovje/ Rua/Kopi/Bestovje/ Marijan/Kosi/Vukomerec 26/10000/Zagreb/01-2307339/091-3782443/marijan.kosic@nzopu.hr/ Juro/Krajnovi/ Mato/Krajnovi/Jurja Dalmatinca 8/10000/Zagreb/01-2330039/098-9381856/mato.krajnovic@zg.htnet.hr/ Slavka/Krajnovi/Jurja Dalmatinca 8/10000/Zagreb/01-2330039/099-6765888/ Robert/Lendi/Poljika 45/10000/ZAGREB/01-3885450/098-462687/01-3473878/robert.lendic@porscheinterauto.hr/www.porscheinterauto. hr Ivan/Lovrinovi/Svetice 36/1/10000/Zagreb/01-2383333-posao/ilovrinovic@efzg.hr/ Nikola/Lovri/Dugoratska 3/10000/ZAGREB/01-3012825/091-5267977/ Mijo/Mari/Trg k. P. Kreimira IV br. 4/10000/ZAGREB/ Andrijana/Mari/Trg k. P. Kreimira IV br. 4/10000/ZAGREB/ Jelena/Mari/Trg k. P. Kreimira IV br. 4/10000/ZAGREB/ Ivan/Mari/ Bono/Marijanovi/Ivana Pergoia 5/10000/ZAGREB/098-325750/ eljko/Markovi/Draganii 2B /10010/Zagreb/01-6608396/099-2186971/01-6386601/zeljko.Markovic@insig.2.hr/ Luka/Mii/imider 36/51260/Crikvenica/051-781171/ Rua/Mii/imider 36/51260/Crikvenica/051-781171/091-5363896/ Vladimir/Milinovi/Kranjevieva 18/10000/ZAGREB/098-870558/01-6069660/vladimir.milinovic@email.com/www.24sata.hr Anto/Mrvelj/Lavorovac 10/10000/ZAGREB/01-3650884/098-9812877/anto.mrvelj@estareculto/www.estareculto.com; www.heruc.hr wwwmax-may.blogspot.com eljko/Nuji/Brmasi 12/51216/VIKOVO/051-645283/098-412318/051-641210/dom.turnic.ri@htnet.hr/ Josip/Papi/VI Kozari put 11/10000/Zagreb/01-7876926/098/1632601/ Ivo/Peji/ Josip/Peri/Platana 2/10040/Zagreb-Dubrava/01-2994207/091-7255299/ Vladimir/Ravli/Maksimirska 96/10000/ZAGREB/01-2333142/098-354211/vlado@infozor.hr/ Manda/Sari/Vlaka 79/10000/Zagreb/ Josip/Sari/Vlaka 79/10000/Zagreb/ Milenko /Sirovina/Drnika 3/22300/Drni/022-662111/ Ivan/Stani/I. Trnava 97/10040/Zagreb-Dubrava/01-2944488/091-2047923/ Iko/Stani/Grada Chicaga 24/10000/Zagreb/01-6131448/098-613964/01-6131448/selky@net.hr ?/ Pava/Stipanovi/Ante Topia Mimare 20/10090/ZAGREB -Malenica/01-3732609/098-1967555/ Dragana/imi/Livadarski put 14/10360/SESVETE/01-2009689/098-733990/ R./unjara/ Ankica/Tomii/Medveak 77/10000/01-4667737/ Nikola/Volar/Ivana Sandelia 33/10360/SESVETE/01-2007698/091-7520826/

28|

25-28_popis clanova.indd 28

11/29/06 1:52:06 PM

UDRUGE BOSANSKIH HRVATA PRSTEN

STATUT

Na temelju lanka 11. Zakona o udrugama (Narodne novine broj 88/01), Osnivaka skuptina Udruge bosanskih Hrvata Prsten odrana dana 9. listopada 2005. godine u Zagrebu, donijela je STATUT UDRUGE BOSANSKIH HRVATA PRSTEN I. OPE ODREDBE LANAK 1. Ovim statutom ureuju se pitanja naziva, sjedita, podruja djelovanja, cilja , djelatnosti, naina upravljanja, organizacije, financiranja i druga pitanja znaajna za rad Udruge bosanskih Hrvata Prsten (u daljnjem tekstu Udruga). Udruga je organizirana kao nevladina, nepolitika, neprofitna organizacija. LANAK 2. Naziv Udruge glasi: Udruga bosanskih Hrvata Prsten. Udruga djeluje na podruju Republike Hrvatske. Udrugu zastupa predsjednik. LANAK 3. Sjedite Udruge je u Zagrebu. Odluku o promjeni adrese sjedita donosi Upravni odbor. LANAK 4. Udruga moe osnivati podrunice, ogranke i klubove na podruju Republike Hrvatske gdje se za to ukae potreba . Podrunice, ogranci i klubovi nemaju pravnu osobnost. Odluku o osnivanju podrunica, ogranaka i klubova donosi Upravni odbor. Odluka o osnivanju podrunica, ogranaka i klubova sadri naziv, sjedite i ustroj. LANAK 5. Udruga ima peat. Peat Udruge okruglog je oblika, promjera 40 mm. Uz obod je ispisan puni naziv i sjedite Udruge. Peat uva i ovlaten je koristiti predsjednik Udruge i drugi lanovi Udruge koje on ovlasti. LANAK 6. Rad Udruge je javan. Javnost rada ostvaruje se redovnim obavjeivanjem lanova Udruge i ire javnosti o radu tijela Udruge.

Obavjeivanje se vri internim glasilom (biltenom) ili objavom odluka u medijima. Javnost se moe iskljuiti sa sjednica tijela Udruge zbog zatite osobnih podataka o lanovima Udruge te zbog zatite osobne ili poslovne tajne. II. CILJEVI I DJELATNOSTI LANAK 7. Cilj osnivanja Udruge je: poticanje na okupljanje, meusobno tjenje povezivanje i pomaganje Hrvata i drugih graana iz Bosne i Hercegovine radi zatite gospodarskih, informacijskih, znanstvenih, kulturnih, povijesnih, etnikih, nacionalnih, ekolokih, humanitarnih, prosvjetnih, socijalnih, portskih i drugih vrijednosti Hrvata iz BiH i zauzimanje za potivanje meunarodnih standarda u ouvanju temeljnih naela demokracije, zatite ljudskih prava i sloboda i razvoja demokratskog drutva. LANAK 8. U svrhu ostvarivanja cilja propisanog lankom 7. Udruga e obavljati sljedee djelatnosti: zagovaranje (lobiranje) pri domaim i stranim udruenjima i interesnim skupinama (vjerskim, kulturnim, portskim i dr.), sukladno cilju Udruge; poticanje lanstva Udruge na gospodarsku, materijalnu, novanu, kulturnu, medijsku, moralnu i svaku drugu potporu Hrvatima u BiH i Hrvatima iz BiH koji ive u Republici Hrvatskoj; sudjelovanje u pripremi i provedbi kulturnih, zabavnih, portskih, obrazovnih, vjerskih, ekolokih i humanitarnih aktivnosti i drugim oblicima okupljanja i djelovanja Hrvata BiH, napose mladih; zauzimanje za pravo na povratak izbjeglih iz BiH te ostvarivanje prava na pravinu i potpunu naknadu imovine koja im je tijekom rata (1991.-1995. g.) otuena, oteena ili unitena; praenje ispunjavanja ustavnih i drugih preuzetih obveza Republike Hrvatske prema Hrvatim u BiH; praenje aktivnosti meunarodnih, dravnih i lokalnih vlasti po svim pitanjima vezanim za ostvarivanje prava Hrvata BiH glede jednakopravnosti konstituitivnih i suverenih naroda BiH; povezivanje i suradnja sa srodnim udrugama i organizacijama u zemlji i inozemstvu; obavljanje i drugih djelatnosti kojima se ostvaruju Statutom postavljeni ciljevi sukladno Zakonu. |29

29-31_statut.indd 29

11/29/06 1:56:25 PM

Moja pria dokumenti III. LANOVI UDRUGE LANAK 9. lanom Udruge moe postati svaka poslovno sposobna fizika osoba i pravna osoba (domaa i strana), koja je zainteresirana za rad u Udruzi i koja prihvaa odredbe ovog Statuta. lanstvo moe biti redovno i poasno. Redovnim lanom moe postati svaka osoba koja eli aktivno sudjelovati u radu Udruge. Redovni lanovi Udruge plaaju godinju lanarinu. LANAK 10. Osoba koja eli postati redovnim lanom Udruge podnosi zahtjev Upravnom odboru, temeljem kojeg Upravni odbor donosi odluku o primitku u redovno lanstvo. Redovni lanovi potpisuju pristupnicu kojom se obvezuju na sudjelovanje u radu Udruge te potivanje odredbi njenog Statuta i drugih akata, kao i odluka njenih tijela. LANAK 11. Skuptina moe imenovati poasne lanove Udruge. Poasni lan moe postati osoba koja je osobnim radom i zalaganjem osobito pridonijela ostvarivanju ciljeva Udruge. LANAK 12. lanovi imaju pravo: birati i biti birani u tijela Udruge (redovni lan); sudjelovati u aktivnostima Udruge. lanovi imaju obvezu: redovito plaati lanarinu; potivati odredbe Statuta; tititi ugled Udruge. LANAK 13. lanstvo prestaje: istupanjem; neplaanjem lanarine za tekuu godinu; iskljuenjem. lana se moe iskljuiti iz lanstva u Udruzi ako kri odredbe statuta, ili ako svojim ponaanjem naruava ugled Udruge. Odluku o iskljuenju donosi Upravni odbor. Protiv odluke Upravnog odbora o iskljuenju moe se, u roku od 15 dana, podnijeti prigovor Skuptini. Skuptina je duna rijeiti o prigovoru u roku od 30 dana od dana primitka prigovora. Odluka Skuptine je konana. IV. TIJELA UPRAVLJANJA LANAK 14. Dunosnici i tijela upravljanja Udruge su: Skuptina; Predsjednik i potpredsjednik; Upravni odbor; Nadzorni odbor. LANAK 15. Skuptina Udruge najvie je tijelo upravljanja. Skuptinu ine svi poslovno sposobni redovni lanovi Udruge, te po jedan predstavnik svake redovne pravne osobe lana Udruge. LANAK 16. Skuptina Udruge nadlena je za obavljanje sljedeih poslova : donosi i mijenja statut i druge akte Udruge; bira i razrjeava lanove Upravnog odbora, Nadzornog odbora, predsjednika i potpredsjednika Udruge; utvruje politiku razvitka udruge; donosi financijski plan i usvaja zavrni raun Udruge; odluuje o organizacijskim i statusnim promjenama i prestanku Udruge; imenuje poasne lanove Udruge; odluuje o prigovoru protiv odluke Upravnog odbora o iskljuenju iz lanstva; donosi sve odluke u svezi s radom Udruge za koji nije nadlean Upravni odbor ili predsjednik Udruge. Skuptina moe biti redovita, izborna i izvanredna. Skuptina redovito zasjeda najmanje jedanput u tijeku godine, dok se izborna sjednica odrava svake dvije godine. Sjednice skuptine saziva Upravni odbor na vlastitu inicijativu, a pozive za sjednicu Skuptine mora dostaviti lanovima najmanje tri dana prije odravanja sjednice. U odluci o sazivanju skuptine, Upravni odbor utvruje dnevni red, te dan i mjesto odravanja sjednice. Upravni odbor duan je sazvati sjednicu Skuptine kada to zatrai Nadzorni odbor ili 10 redovnih lanova Udruge. U svom zahtjevu za sazivanje Skuptine, predlagatelji su obvezni predloiti dnevni red sjednice Skuptine. Ako Upravni odbor ne sazove sjednicu u roku 15 dana od dana dostave zahtjeva iz stavka 6 ovog lanka, sazvat e je predlagatelji (odluka treba sadravati prijedlog dnevnog reda, te mjesto i dan odravanja sjednice). Skuptinom predsjedava predsjednik Udruge. U odsutnosti predsjednika Udruge, Skuptina e na poetku sjednice javnim glasovanjem odrediti osobu koja e predsjedati sjednicom. O radu sjednice vodi se zapisnik, koji se trajno uva u arhivi Udruge. LANAK 17. Skuptina punovano odluuje ako zasjedanju prisustvuje natpolovina veina svih lanova Skuptine. Skuptina donosi odluke veinom glasova prisutnih lanova, osim u sluaju iz lanka 27. stavka 2. LANAK 18. Predsjednik Udruge organizira i rukovodi radom Udruge. Predsjednik zastupa Udrugu i odgovara za zakonitost rada Udruge. Pismena Udruge upuena tijelima vlasti, politikim strankama, udrugama i medijima supotpisuje potpredsjednik. Predsjednikov mandat traje dvije godine uz mogunost da bude ponovno biran jo jednom.

30|

29-31_statut.indd 30

11/29/06 1:56:36 PM

LANAK 19. Predsjednik moe biti razrijeen i prije isteka roka na koji je izabran: na vlastiti zahtjev; ukoliko ne postupa sukladno uputama i smjernicama Skuptine; ako djeluje protivno Zakonu ili Statutu ili ako svojim istupanjem i djelovanjem teti ugledu Udruge. Predsjednik i potpredsjednik ne mogu biti podrijetlom iz iste opine. U sluaju sprijeenosti ili odsutnosti predsjednika zamjenjuje potpredsjednik Udruge. Mandat potpredsjednika traje dvije godine uz mogunost da bude ponovno biran jo jednom. Potpredsjednik moe biti razrijeen prije isteka roka na koji je izabran iz razloga navedenih ispred. LANAK 20. Predsjednik: zastupa Udrugu; pokree raspravu o odreenim pitanjima iz djelokruga Skuptine i Upravnog odbora; brine o upoznavanju javnosti s radom Skuptine i njenih tijela; rukovodi radom Skuptine i Upravnog odbora; obavlja i druge poslove utvrene ovim Statutom. Predsjednik udruge podnosi izvjee o svom radu Upravnom odboru i Skuptini Udruge. LANAK 21. Upravni odbor je izvrno tijelo Udruge i najvie tijelo upravljanja izmeu dvije sjednice Skuptine. Upravni odbor ine predsjednik i potpredsjednik Udruge, te 18 lanova koje bira Skuptina. Mandat lanova Upravnog odbora traje dvije godine uz mogunost da budu ponovno birani. Predsjednik Udruge ujedno je i predsjednik Upravnog odbora. LANAK 22. Upravni odbor: priprema nacrt Statuta i drugih akata; saziva sjednice Skuptine, predlae dnevni red i priprema sve materijale o kojima Skuptina raspravlja; izvrava odluke Skuptine; priprema godinji program rada, financijski plan te izvjee o radu i financijskom poslovanju; odreuje visinu godinje lanarine; prima nove lanove Udruge i predlae Skuptini imenovanje poasnih lanova; odluuje o iskljuenju iz lanstva; odluuje o raspodjeli prikupljenih sredstava; prema potrebi bira tajnika; odluuje o osnivanju podrunica, ogranaka i klubova; prema potrebi osniva radna tijela i povjerenstva; odluuje o promjeni adrese sjedita Udruge; obavlja i druge poslove predviene ovim Statutom.

LANAK 23. Sjednice Upravnog odbora saziva predsjednik najmanje jednom mjeseno. Upravni odbor punovano odluuje ako sjednici prisustvuje natpolovina veina svih lanova Upravnog odbora. Upravni odbor donosi odluke veinom glasova prisutnih lanova. LANAK 24. Nadzorni odbor kontrolira zakonitost rada i financijskog poslovanja Udruge. Nadzorni odbor prati i nadzire rad tijela utvrenih ovim Statutom. O svom nalazu i miljenju obavjetava Skuptinu udruge i tijelo iji rad je nadzirao. Nadzorni odbor utvruje da li je djelovanje Udruge u skladu sa zakonom, Statutom i drugim aktima. Nadzorni odbor broji 3 lana. Mandat lanova Nadzornog odbora traje 2 godine i oni ne mogu biti ponovno birani na tu funkciju. Sva su tijela i dunosnici Udruge duni omoguiti Nadzornom odboru uvid u sve isprave koje se tiu djelatnosti Udruge. Nadzorni odbor donosi odluke veinom glasova lanova Nadzornog odbora. LANAK 25. Udruga je neprofitna organizacija, a novana sredstva pribavlja iz lanarine, donacija, dotacija, priloga i darova. Sva prikupljena sredstva koriste se iskljuivo za ostvarivanje ciljeva Udruge. O raspodjeli prikupljenih sredstava odluuje Upravni odbor. U sluaju prestanka Udruge sva imovina Udruge pripada Franjevakom samostanu Svetog Ilije, Zagreb, Prigornica 2. LANAK 26. Financijska godina Udruge poinje 1. sijenja, a zavrava 31. prosinca iste godine.

V. PRESTANAK UDRUGE LANAK 27. Udruga prestaje odlukom Skuptine ili iz razloga propisanih Zakonom. Odluku o prestanku Udruge donosi Skuptina dvotreinskom veinom glasova od ukupnog broja lanova Skuptine Udruge.

VI. ZAVRNE ODREDBE LANAK 28. Statut Udruge stupa na snagu s danom donoenja. U Zagrebu, 9. listopada 2005. godine predsjednik Udruge Ilija Toli v.r.

|31

29-31_statut.indd 31

11/29/06 1:56:39 PM

putujemo Bosnom

KREEVO UN BELLISSIMO BORGO


Malena mjesta srca moga, rekao bi pjesnik, a tu istu sintagmu mogao bi prisvojiti i svaki povjesniar bosanskih Hrvata. Odnosilo bi se to na ljupke gradie Srednje Bosne i Bosanske Posavine koji su stoljeima biljeili, uvali, pa iz poara, povodanja i drugih nevolja spaavali duh i duu ljudi to su se po pravilu okupljali oko samostana i crkava. Zato emo na ovim stranicama pokuati sauvati od zaborava i iz vrijednih knjiga na svjetlo vaih pogleda izvlaiti crtice, bolje rei bisere iz ogrlice bosanskih Hrvata, motivirajui suvremene putnike namjernike da se upute u pitomine i vrleti staroga kraja da bi oivjeli sjeanje na korijenje i stablo iz kojih su nikli nai ivoti.
Brda oko Kreeva bogata su rudama: eljezom, a neko i srebrom, olovom, ivom i zlatom; u nae vrijeme kopa se barit. Isto su tako vrlo bogata umama i vodama. To zemljino blago odredilo je i zanimanje ljudi u ovom kraju: oni su, prije svega, rudari, talioniari, majdandije, kovai i ugljenari. Uz ta zanimanja idu i popratna: kiridije i predstavnici raznog sitnog obrta i trgovine, a po selima ljudi se bave stoarstvom i poljodjelstvom. Uz vlastitu proizvodnju dobara za Kreevo je vana okolnost da je ono u 18. stoljeu bilo na putu prema Neretvi (Konjicu, Ostrocu i okolici) i dalje prema Mostaru i primorju, pa je preko njega ilo snabdijevanje sjevernih krajeva junim proizvodima, a junih robom sa sjevera.

vaj smo put zaronili u Ljetopis kreevskoga samostana i rukopise fra Marijana Bogdanovia (Kreevo 1720-1772) koje su u sjajnoj zagrebako-sarajevskoj ediciji Synopsis ponovo objavljeni 2003. godine. Kreevo se smjestilo u umovitom kraju izmeu planina: lei podno Bitovlje, koja mu se nalazi na jugu; do njega dopiru ogranci Vranice na zapadu; a prema jugoistoku ono gleda na udaljenu Bjelanicu. Sam gradi nalazi se na zavretku uske doline kroz koju protjee rijeka Kreevica; ta se dolina neto nie ispod Kreeva - prema istoku - otvara u malo plodno polje. Uz samo Kreevo smjestila su se i brojna okolna sela: Vranci, Kojsina, Bjelovii, Crkvenjak, Bukva, Ljetovik, Crnii, Dusina, Deevice i druga manja.

Ulica u Kreevu s tipinom srednjobosanskom arhitekturom, s doksatima i visokim drvenim krovovima

32|

32-35_putujemo bosnom.indd 32

11/29/06 1:57:33 PM

je dan u 18. stoljeu padao nedjeljom, a kasnije su ga prenijeli na ponedjeljak, pa u subotu. Gradi je pruao (pa jo i danas prua) sliku skladne zaokruene cjeline. Izaslanik franjevakog reda G. B. de Vietri veli o njemu da je vrlo lijep gradi (un bellissimo borgo). Osim sretne uklopljenosti u kotlinu, koja ga dosta titi od vjetrova i obavija zelenilom, osim arhitektonske ujednaenosti kua, on se izmeu mnogih drugih mjesta, isticao uzornom istoom i bjelinom svojih zgrada koje su kreili dvaput godinje, a drvene dijelove esto ribali. Stanovnitvo je katolike i muslimanske vjere, ali jedni stanuju odijeljeni od drugih: katolici u Varoi a muslimani u mahali, na desnoj strani Kreevice, pri dnu Kreeva. Ta mahala se i zove Muslemin. Najblie Musleminu, odmah do njega i isto tako na desnoj obali Kreevice, stoji Brce (od Brdce = brdace), nastanjeno iskljuivo katolicima; sa arijom ga spaja iroka ulica. GRAD SE SMANJUJE Godine 1737. bilo je u gradu 1560 katolika i 240 muslimana (30 kua). Nakon dolaska Austrije Kreevo je nazadovalo: 1910. ono ima samo 860 katolika i 175 (?) muslimana. Ekonomske tekoe silile su i jedne i druge da se iseljavaju i da pokuaju nai neki drugi izvor zarade mjesto onog ranijeg (npr. ilimarstvo), ali je i 1953. Kreevo brojilo svega 853 stanovnika. Kasnije su se prilike neto popravile. U 18. stoljeu u Kreevu se gotovo sav rad kree oko eljeza. Ruda se vadila u okolici, podalje od samog Kreeva, blizu Deevica, Dusine, Kostajnice, a kopali su je rudari, koje ovdje nazivaju i rupari. Taljenje rude obavljali su dimai (talioniari), a istaljene komade preuzimali su majdandije. Kao daljnja karika u preradi eljeza dolaze razne vrste kovaa: ploari, otucai, klinari, pokrovci, a ovi posljednji su izraivali sve - od motike do svrdla. Gvozdeni predmeti proizvedeni u Kreevu bili su uveni i prodavali su se posvuda po turskom dijelu Balkana, sve do Carigrada, ali po mletakoj Dalmaciji. FRANJEVAKI SAMOSTAN U KREEVU Povijest Kreeva usko je povezana s njegovim franjevakim samostanom. Kad je osnovan, ne znamo, jer izvori toga ne spominju. Vjerojatno je to bilo koncem 14. ili poetkom 15. stoljea. Ovaj je samostan sretno preivio tursko osvajanje Bosne, ali je ezdesetak godina kasnije (1524), zajedno sa etiri druga (sutjekim, fojnikim, visokim i konjikim) bio do temelja sruen. Vjerojatno su ga obnovili kad i sutjeki i fojniki (u drugoj polovici 16. stoljea). ini se da je oko polovice 17. stoljea dolo do ruenja ili do poara ovog samostana, jer su ga godine 1664. ponovo gradili. Poetkom 18. stoljea kreevski franjevci moraju preuzeti duobrinitvo vjernika u Hercegovini, jer Turci ne dozvoljavaju da sveenici s mletakog podruja (iz Makarske) posluuju vjernike u tim krajevima. Godine 1763. i samostan i crkva bili su popravljeni i nalazili se u vrlo dobrom stanju, ali ih je malo kasnije zadesio straan udarac: 7. 4. 1765., na Uskrs, poar je unitio i crkvu i samostan, biblioteku i arhiv, ukratko, go-

Naslovna stranica Agrikolinog djela De Re metallica, tiskanog 1657. godine. uva se svega nekoliko primjeraka u svijetu. Samostan Kreevo

VARO I RIJEKA Kreevo je ini mi se, od svih naih mjesta najvie zadralo raniji izgled iz 18. stoljea pa prema sadanjem gradiu lako moemo zamisliti nekadanji. Kreevsko naselje nastalo je kao podgrae tvrave, koja se izdizala na omanjem brdu na zapadnom kraju Kreeva, kojih stotinjak metara iznad sastava Vranake rijeke i potoka Kojsine. Ona se naprosto zove Grad. Od nje danas postoje samo slabo ouvane zidine i mali zaselak uz njih. To je bilo prvobitno Kreevo, a gradi ispod njega zove se Pod-Kreevo (Sotto-Cresecevo) ili Varo. Kreevo se, kao to je reeno, protee du uske doline. Njegova glavna ulica, zvana arija, ide od zapada prema istoku i uz nju se, kao u paliru, redaju jednolike starobosanske kue, u kojih se u prizemlju nalazi magaza, koja esto slui kao obrtnika ili trgovaka radionica, a na katu su prostorije u kojima se stanuje. U sredini arije, od tih kua najvie se istie konak u kojem je eminov ured i stan. Usporedo s glavnom ulicom ide i druga du Kreevice ili, kako je u mjestu zovu, Rijeke. Glavnu i sporednu ulicu vee desetak poprenih uliica. S Upravnog gledita, gradi se dijeli u vie etvrti, nazvanih uglavnom po nekim obiteljima kao to je to sluaj u to vrijeme i u Vareu. Blizu sredita grada nalazi se sajmite ili Pazar, koji posebno oivi u dan sajma. Taj

Svijenjak, srebro, rad Ivana Duia, 1779, crkva Franjevakog samostana u Kreevu

|33

32-35_putujemo bosnom.indd 33

11/29/06 1:57:39 PM

putujemo Bosnom

Madona s Isusom, Sv. Franjo i Sv. Katarina, ulje na platnu nepoznatog venecijanskog majstora, 18. stoljee, biblioteka Samostana Kreevo

tovo sve to je bilo u samostanu. Uz velike rtve i silno oduevljenje kreevskih franjevaca i puka podignut je 1767. novi samostan i crkva. ezdeset godina kasnije i jedno i drugo bilo je oronulo od vremena. Samostan sasvim iznemogao od globa i ucjena nije sam mogao da obnovi svoje zgrade... Tako su zahvaljujui najvie velikodunim darovima pape i rimske kongregacije za proirenje vjere, obnovili svoje zgrade. Posljednja gradnja samostana bila je 1895. a crkve 1970. 34|

Meu namete koje su plaali samostani (u 18. stoljeu) na prvo mjesto dolazi dulus koji je uveden 1672, a dokinut 1847. i plaao se barem jednom svake godine o dolasku novog vezira. Ovaj je samostan plaao izmeu 380 i 400 groa, a bilo je posebno teko ako su se plaala tri ili etiri dulusa na godinu. Da se dobije pojam o veliini te sv ote treba znati da je majstor radio sedmicu dana da zaradi dva groa, a nadniar dvije sedmice. Za osrednjeg bosanskog konja plaalo se 30 groa, a za manju kuu 200 do 300 groa.

32-35_putujemo bosnom.indd 34

11/29/06 1:57:48 PM

Kustodija, riznica Franjevakog samostana u Kreevu, 15-16. st. (gore) Pacifikal, riznica Franjevakog samostana u Kreevu, 15. st. (gore desno) Sv. Ivan Krstitelj, kolorirana drvena skulptura, zbirka Franjevakog samostana u Kreevu (desno)

BOSANSKA FRANJEVAKA PROVINCIJA Godine 1757. Bosanska franjevaka provincija definitivno se odijelila od prekosavskog dijela i omeila na podruje koje se nalazilo pod turskom vlau. Tako su se u jednoj provinciji nali ljudi koji su bili istog podrijetla, iste sudbine s istim potekoama i istim zadacima: svi su se osjeali tada jednim, gotovo potpuno jedinstvenim organizmom. U sjeanju su im ivo ostala teka vremena unutarnjih sporova, koji su se javljali dok je Provincija obuhvaala i Dalmaciju i dijelove preko Save. Svoenje bosanskog dijela preanje vrlo velike Bosanske provincije na obinu kustodiju, koje je bilo posljedica tih sporova, a zatim ponovno uspostavljanje samog bosanskog dijela na rang provincije sa au matice (godine 1757-1758) povratilo je Bosancima samosvijest o starini i asnosti vlastite provincije. |35

32-35_putujemo bosnom.indd 35

11/29/06 1:57:56 PM

otvorena knjiga

Spomen soba fra Grge Martia, franjevaki samostan u Kreevu

IGNORIRA LI ZAGREB HRVATSKU KNJIEVNOST BiH


Hrvatska kultura, pa tako i hrvatska knjievnost, povijesni je sloenac triju razliitih civilizacijskih krugova, triju mikrokozama: srednjoeuropskoga, mediteranskoga i balkansko-orijentalnoga. Svaka nas od tih sastavnica obogauje svojim specifinostima, a meusobnim proimanjem one dinamiziraju nau kulturu i stvaraju nove vrijednosti
STRAHIMIR PRIMORAC ok je u Hrvatskoj svijest o mediteranskoj i srednjoeuropskoj tradiciji nacionalne knjievnosti vrlo snana, poznavanje njezine balkansko-orijentalne komponente, koja nastaje u susjednoj dravi i koju batinimo preko bosanskohercegovakih Hrvata i jednog dijela Bonjaka, sasvim je slabano, a esto optereeno i predrasudama.

D
Dio knjinice franjevakog samostana u Kraljevoj Sutjesci

KAPITALNI PROJEKT Je li se i zato u Zagrebu namjerno ignorirala hrvatska knjievnost Bosne i Hercegovine? S obzirom na politike okolnosti u vrijeme jugoslavenske federacije i na nedostupnost i nedovoljnu istraenost toga korpusa, to se ne bi moglo rei. Istina, razliitih je nerazumijevanja bilo, a ima

36|

36-38_knjiga.indd 36

11/29/06 1:58:55 PM

ih i sada, ali je u ediciji Pet stoljea hrvatske knjievnosti (1965-91), u kojoj se pokualo integrirati sve to je literarno relevantno na nacionalnoj razini, dio prostora pripao i bh. Hrvatima te muslimanima (Bonjacima) koji su se deklarirali kao hrvatski pisci. Slinu koncepciju provodi, ini se, i neto mlaa edicija Stoljea hrvatske knjievnosti (zapoeta 1993), koja je zasad predvidjela oko 300 svezaka. Ali, tek treba vidjeti hoe li se i promijeniti dosadanji nepovoljni odnosi, jer je ta graa hrvatske knjievnosti BiH jo uvijek nedovoljno istraena; zasad se ini da je bosanska komponenta ponovo u zakanjenju Ove je godine naime - najprije u travnju u Sarajevu, pa u svibnju u Zagrebu, potom u drugim gradovima u BiH i Hrvatskoj, sve do nedavnih Dana Matice hrvatske u Tuzli - predstavljeno prvih deset objavljenih svezaka iz edicije Hrvatska knjievnost BiH u 100 knjiga. To su plodovi kapitalnog projekta to ga je 1999. godine pokrenula Matica hrvatska Sarajevo, pod glavnim urednitvom knjievnika Mirka Marjanovia, u suizdavatvu sa sarajevskim Hrvatskim kulturnim drutvom Napredak. Rije je o pionirskom pothvatu kojim se eli dokumentirano odgovoriti na jedno temeljno pitanje. to je to zapravo hrvatska knjievnost BiH? Kakav je njezin jezik, koji je pisci ine, koji anrovski obrasci, kakve poetike? Kako se razvijala i kakve je suodnose uspostavljala s kulturama i narodima s kojima je di-

Franjevci i jezik Piui o ulozi bh. franjevaca u formiranju jezika hrvatske knjievnosti i kulture lingvist Dalibor Brozovi kae: Na tokavskom i donekle junoakavskom podruju glavni su nositelji procesa bili franjevci Bosne Srebrene, i to je injenica kojoj se vanost nikad ne moe dovoljno naglasiti. Franjevci su jadranske jezine tekovine iz Dubrovnika i mletake Dalmacije usvojili i prenijeli u Slavoniju i u hrvatske naseobine u Ugarskoj. Bitna je injenica da su se svi tokavski Hrvati nalazili u krugu djelovanja Bosne Srebrene, da je ona vrsto povezivala Dalmaciju i Slavoniju i da njezin utjecaj nije prestajao nakon postupnoga otpadanja pojedinih krajeva ispod njezine jurisdikcije. (1972)

jelila isti ivotni prostor i sudbinu, s jedne strane, i s kulturom i pripadnicima svoga naroda u Hrvatskoj, s druge strane? OD FRANJEVACA DO TIKSA Koncipirajui taj veliki izdavaki projekt urednitvo se odluilo da obuhvati vremenski raspon od oko 650 godina - od sredine XIV. pa do kraja XX. stoljea - te da u nj uvrsti 350 pisaca. Pritom su etiri sveska predviena za kodekse, zbornike, epigrafiku, povelje, darovnice, oporuke, kronike, rodoslove, legende i ivotopise te za hrvatsku usmenu knjievnost BiH. Jasno je da se u izboru djela pojedinih pisaca moralo posegnuti za kompromisima, pa kad je posrijedi starija knjievnost, prevladava panoramski kriterij, a noviji tekstovi, kojih je kudikamo vie, redovitije podlijeu estetskom kriteriju. To potvruje i podatak da je za 179 pisaca starije i novije knjievnosti predvieno tek sedam knjiga, a za 171 autora XIX. i XX. stoljea ak 88 svezaka! Nakon viestoljetnog knjievno skromnog, ali polivalentnog i za ivot i odranje katolika /Hrvata/ u BiH nezaobilaznog doprinosa franjevaca, od Matije Divkovia do Ivana Frane Jukia i fra Grge Martia, XIX. stoljee nagovjetava ve knjievnost u modernom smislu - oslobaanje literature od utilitarne funkcije, uvoenje dotad neprakticiranih rodova i vrsta, veu brigu za jezik i stil. Kad je Kranjevi potkraj stoljea stigao u

|37

36-38_knjiga.indd 37

11/29/06 1:59:01 PM

otvorena knjiga
Leksikon Prva knjiga u sklopu edicije Hrvatska knjievnost BiH u 100 knjiga objavljena je 2001. godine: bio je to Leksikon hrvatskih knjievnika BiH od najstarijih vremena do danas autora Mirka Marjanovia. Obuhvaen je ukupno 501 knjievnik - od najstarijeg Bartola Alvernskog (r. 1333) do najmlaeg Bernarda Marijanovia (r. 1972). Uvrteni su pisci ija je pripadnost hrvatskoj duhovnoj i knjievno-jezinoj tradiciji BiH neupitna, a koji su roeni u BiH, kao i oni koji su roeni izvan nje, a ivjeli su u njoj i stvarali. U Leksikonu nema knjievnika iz BiH i Hrvatske muslimanskog podrijetla, jer je - smatra autor - njihov opus ve obraen u Hrvatskoj, a u BiH su se drutveno-politike prilike toliko promijenile da se u to nije htio uputati. Dosad objavljeno Uz Marjanoviev Leksikon objavljene su ove knjige: Hrvatska usmena knjievnost BiH: proza, drama i mikrostrukture i Hrvatska usmena knjievnost BiH: lirika, epika, retorika (priredio Marko Dragi); Hrvatska knjievnost BiH od XIV. do sredine XVIII. stoljea (Ivo Pranjkovi); Hrvatska knjievnost BiH u drugoj polovici XIX. i poetkom XX. stoljea (imun Musa); Hrvatska knjievnost BiH koncem XIX. i prve polovice XX. stoljea (Milo Okuka); tri knjige Nikole opa to ih je priredio Branimir Donat: Pjesme, drame; Proze; Pisma; Hrvatska knjievnost BiH u XX. stoljeu (Rajko Glibo).

Bosnu i pokrenuo asopis Nadu, postavio je kriterije (i za svoje suvremenike i za sve one koji e se javiti poslije) tako visoko i jasno da prosjenost vie nije mogla proi. Uostalom, zar hrvatska knjievnost BiH nije iznjedrila vrhunske pjesnike kakvi su Antun Branko imi i Nikola op, prozaika Ivu Andria, ovjenanog Nobelovom nagradom, sve do pisaca u punom naponu snage kao to su Miljenko Jergovi i Josip Mlaki ili najvea nada mlade hrvatske proze Igor tiks. DVA ANTOLOGIJSKA IZBORA U hrvatskoj knjievnosti BiH - postoje ve dva antologijska izbora. Prvi je Veselka Koromana u asopisu Forum 11-12/1990. (a onda i u knjizi 1996) objavio Hrvatsko pjesnitvo Bosne i Hercegovine od Lovre Sitovia do danas, a potom je 1995. tiskao i antologiju Hrvatska proza Bosne i Hercegovine od Matije Divko-

via do danas, s tim da obje knjige sadre bio-bibliografske podatke o piscima (ne samo o onima ija su djela u tim izborima objavljena nego i o neuvrtenim piscima). Koroman je svojom antologijom proze obuhvatio propovijedi, ljetopise, zapamenja, putopise, pripovijetke, romane i kritiku. Novija je pak jednosveana antologija poezije i proze Hrvatska knjievnost Bosne i Hercegovine od XV. stoljea do danas to ju je sastavio Milo Okuka i objavio u asopisu Hrvatska misao 25-26/2002-2003, dodavi joj podatke o autorima i izvorima.

38|

36-38_knjiga.indd 38

11/29/06 1:59:14 PM

naslikana zemlja Bosna

BOSNA - slika to poeli biti naslikanom...


... ili biljeke o slikarstvu u Hrvata iz Bosne. Traimo li slikarstvo u stoljeima povijesti bosanskih Hrvata, naii nam je na mjesta na kojima je ono tek dodirnulo zemlju Bosnu i Hrvate u njoj, ali ima razdoblja intenzivne kvantitativne zaokupljenosti i kvalitativnih iskoraka, vremena kad je slikarstvo ne samo dodirnulo, ve i, moe se ak rei, zagrlilo Bosnu, iako je trajno bila postrance od slikarskih sredita
SLAVKO HARNI rvati su iz Bosne najprije nastupali preteito kao naruitelji slikovnih uradaka, a u kasnijim razdobljima, ve u 16. stoljeu, nalazimo meu njima i onih koji su sami slikali gdjekad na razini koju jami kolovanje u europskim centrima, Veneciji na primjer. Bilo je kroz ta stoljea meu njima i uitelja slikarstva, sakupljaa slika, ali i njihovih vrijednih tumaa i promicatelja. Tekst nazivam biljekama jer se njime ne pretendira na to da se iscrpe i sustavno podastru sve injenice i mogui vidovi te pojavnosti meu Hrvatima iz Bosne. Nazire se tek ono to je nestalo i naznauje neto od onoga to jest (. Ivankovi) SLIKE KOJIH NEMA Srednjovjekovni nadgrobni spomenici, steci jedan su od prvih dodira Bosne i slikarstva. Osebujan kameni dodir. Sauvali su zaudno elementarne slike: figure, floralnu i geometrijsku, ornamentiku, ba kao i tekstove s mjesta na kojima se dodiruje smrt, gdje nema mjesta suvinim rijeima i gdje se ne rasipa crtovljem. No steci su bili kameni blokovi, sauvali su nerijetko i svoje reljefe i kamene crtee, kamene boje, dakako. Slikovnih e se dijelova, sad raskono obojenih, nai u Hvalovu zborniku (15. st.), u Misalu naruitelja Hrvoja Vukia Hrvatinia iz istoga stoljea te u heraldikim spomenicima. No, otkud nam misao da su najljepe slike moda bile one kojih nema? Krhke, lomne, prenosive i tovane, dakako, imale su svoje mjesto u crkvama i nestajale zajedno s njima. Nastojalo se spasiti barem one udotvorne. Gospu ramsku odnijelo se u Sinj. Onu Olovsku takoer se kualo spaavati. Gdjekad su udotvorne slike i same poneto poduzele, ali su najveim dijelom one najstarije ipak nestale, pa su kasnije preslikavane na temelju tekstova to su ih ispisivali oevici. Tako je Gabrijel Jurki 1931. naslikao Gospu Olovsku to je nestala 1703. Nekad je to spaavanje nekim udom i uspjelo pa se najstarijom sauvanom smatra ona u Kraljevoj Sutjesci. Oslikana na platnu s obje strane Isus pada pod kriem i Poklonstvo kraljeva. Bila je dijelom preklopnog gotikog oltara iz 15. stoljea. Ona je, kako tvrdi Marko Karamati, sjevernjakoga podrijetla.

No, ini se da su one kojih nema dolazile s juga. Kao mjesto od kojega se moe poi nadaje se lokalitet u Bakiima pokraj Olova. Steci, cijeli, rekao bih nedirnuti, krivo naravno, jer ih se i te kako diralo, dapae, meli su ih vjetrovi, pomicali potresi, tonula zemlja ispod njih, pokrivala ih i uvala za budue narataje kao pouku. Ne treba dakle rei nedirnuti, ve dobro ouvani kroz stoljea. Crkva, razruena. Ni traga od slika. Sauvalo se neto zidova. U kojoj li su od takvih crkva bile one slike to se opisuju u jednome od do-

Proelje steka iz Donje Zgoe, Kakanj, XIV-XV. st. Tri posljednje stvari ovjeka: smrt, sud i ivot vjeni.

|39

39-45_slikrstvo i film.indd 39

12/1/06 12:31:08 PM

naslikana zemlja Bosna kumenata dubrovakoga arhiva to ga je 1918. objavio fra Julijan Jeleni? A tko je bio slikar Laurentius de Cataro? Rodio se u Kotoru nepoznate godine, a umro u Dubrovniku 1478. Imao je radionicu najprije u Kotoru, a od 1459. u Dubrovniku. Znade se za dosta brojna njegova nesauvana djela, a sauvana su etiri: poliptih u sakristiji dominikanske crkve u Dubrovniku (1448), lik sv. Vlaha s poliptiha uinjenoga za dubrovake franjevce (1465-66), poliptih u crkvi Gospe na Danama (Dubrovnik 1465-66), slika u crkvi Gospe od krpjela pokraj Perasta. Slikar je najznaajniji umjetnik u Dubrovniku u petnaestom stoljeu, venecijanski student i zaetnik predrenesanse u Dubrovniku. Njegovi radovi danas spadaju u znamenitosti po kojima je Dubrovnik Dubrovnikom. Bosanski franjevci (Hrvati) su dakle sredinom petnaestoga stoljea naruivali slike od najboljih hrvatskih slikara i bili upueni, kao to e se pokazati i kasnije, preteito na venecijansku kolu. NETO OD ONOGA TO JEST Uskoro, meutim, koncem esnaestoga stoljea nalazimo u Veneciji slikara fra Stjepana Dragojlovia rodom iz okolice Kraljeve Sutjeske, pa se njegove slike i nalaze u Kraljevoj Sutjesci. Raspee, 1597. neto je, kako se izraava fra Ignacije Gavran, sputanije i crteom i bojom u usporedbi Bezgrenim zaeem iz 1626. No radi se u oba sluaja o vrsnim djelima. Osim trajno zastupljenih nepoznatih venecijanskih majstora iz 16, 17. i 18. stoljea, na Plehanu, u Kreevu, Fojnici, Guoj Gori i drugdje, nailazit emo i na domae slikare, barem u svakome stoljeu po jednoga. Tako susreemo fra Marka Skorojevia u 17. stoljeu, fra Mihu uia u 18. Devetnaesto je stoljee razdoblje zastoja u crkvenome slikarstvu na europskoj razini pa se to dakako registrira i u Bosni. Kao posljedicu takvoga stanja stvari zapaamo, poetkom 20. stoljea, Marka Antoninija s mahom osrednjim dosezima u zidnome slikarstvu u bosanskim crkvama. No, prepoznaje se da su franjevaki samostani ve na odreen nain zbirke umjetnina ili bolje rei ostaci viestoljetnih nastojanja u tome smislu. Kolekcionarstvo, dakle. Oni koji su dolazili u Bosnu odnosili su se prema toj injenici dvojako. Bilo je kolekcionara koji su, iako nisu franjevci, kao to se dogodilo hrvatskome polihistoru Ivanu Kukuljeviu, poklanjali slike u Bosni. Drugi su, kao to je biskup Strossmayer, upirali snage da dou do onoga to je najvrjednije od slika u Bosni kako bi poveali svoju zbirku. NENADMANA ODANOST BOSNI Na kole se ilo u svijet. Meu one koji su radi kolovanja izbivali spada i Gabrijel Jurki, slikar nenadmaene odanosti Bosni. Hrvatima izBo-sne, pa i kad su slikari, dogaa se da napuste Bosnu. Duhovita jezino stilska igra K. Pranjia (izBo-sne) kojoj asocijativni sklop nosi i ideju o bosanskim Hrvatima kao onima kojima je netko, a gdjekad i oni sami izbo sne, izranio ih dakle. Odu iz zaviaja, moda izranjenih snova. U sretnim sluajevima snovi se zalijee, oporave, zaborave svoje rane, osim jedne: ponu sanjati Bosnu. Bosna se pretvori u sliku. Slika to poeli biti naslikanom. To se zasigurno dogodilo slikaru Gabrijelu Jurkiu (Livno,

DUBROVAKI ULTRAMARIN UME BOSANSKE Rije je o ugovoru prokuratora bosanskih franjevaca u Dubrovniku Marina Restija sa slikarom to ga se u tekstu pisanome latinski zove Laurentius Marini de Cataro, a radi se u stvari o slikaru imenom Lovro Marinov Dobrievi. Ugovor je nainjen 14. travnja 1459. pa je teko znati je li potpisan u Kotoru ili u Dubrovniku jer je upravo te godine Dobrievi preao iz Kotora u Dubrovnik te ondje otvorio slikarsku radionicu i primao Poklon kraljeva, nepoznati autor sjevernjakog podrijetla, 15. st, brojne narudbe meu ostalima samostan Kraljeva Sutjeska iz Bosne. Prema tome ugovoru Dobrievi ima naslikati od svoga materijala dvije slike s lijepo izrezbarenom opremom od dobroga drveta, s unutra dobro naslikanim i dobro obojenim figurama, dobrim bojama, a najvie plavim ultramarinom. Navodi se i pozlata i dimenzije: visina est i pol dubrovakih lakata, a irina dva i pol. Kao predujam slikar je dobio trideset, a konano, oito nakon to je posao bio dovren 22. veljae 1560, jo deset zlatnih dukata. Ne znamo gdje su te slike bile, jer u tekstu se navodi da autor preuzima obvezu slike poslati u Bosnu u mjesto (mittere in Bosniam ad locum) ije je ime izostavljeno. Tako te slike spadaju u one kojih nema. Teko bi ih bilo ponovno naslikati ponajprije zbog toga to se ne govori koje bi figure one sadravale ili Jeleni nije objavio cjelovit ugovor.

Karlo Miji, Planinski pejza, 1923., Umjetnika galerija BiH, Sarajevo

40|

39-45_slikrstvo i film.indd 40

11/29/06 2:00:26 PM

Gabrijel Jurki: Vila naroda moga, 1911.

1886-1974). Jurki je i u odlasku i u povratku iz Bea, gdje je diplomirao slikarstvo navratio u Zagreb, gdje je 1911, 1913. i 1914. priredio vrlo zapaene izlobe. Naslikao je 1913. Jajce za itaonice secesijske ljepotice, stare zgrade Sveuiline knjinice u Zagrebu, ali se vratio u Bosnu. Tome imamo zahvaliti njegovu Visoravan u cvatu, njegove opore, a prelijepe u svojoj bjelini, bosanske zime, ali i Vilu naroda moga. Pokoji secesijski prizvuk, pokoji seghantijevski krajolik dakle i mnogo osobnoga rukopisa i doivljaja ljepote bosanske zemlje. Ljepota Bosne usreivala ga, po njegovu svjedoenju, i onda kad vie nije mogao vidjeti. Doga alo se dakle da su Hrvati naruivali slike za svoje crkve i sami slikali, pisali o slikarstvu, svjedoili o njemu u svijetu i vra ali se natrag u Bosnu, a gdjekad su se vratila tek njihova djela kao u slu aju Kristijana Krekovi a (Koprivna kod Tuzle 1901. - Palma de Maloorca 1985.) iz Tuzle. Neki su se rodili drugdje, a djelovali barem jedno vrijeme u Bosni i slikali njezine krajolike kao to je Vladimir Beci . Ima dakako i onih koji su se rodili u Bosni i nisu se u nju nikada vratili kao to je Slavko Mari (Derventa 1921-Zagreb 1995.). A ima i onih kojima je (Gecan i Uzelac koji su zajedno poha ali gimnaziju u Banjaluci) boravak u Bosni bio mladena ka ivotna epizoda. Nema slikara koji su se rodili u Bosni, ondje dosegli akademsku razinu i zavrili svoj slikarski vijek. Moralo se u svijet barem radi kolovanja, jer

se likovna akademija u Bosni mogla upisati tek od 1972. godine. OVDANJOST I SADANJOST Bez premca je ono to se dogodilo od poetka ezdesetih pa do poetka zadnjega rata. Na poticaj nekih bosanskih franjevaca u Bosnu su, grubo ali istinito reeno, upravo nagrnuli znameniti hrvatski slikari, u znaajnom broju profesori na zagrebakoj Akademiji likovnih umjetnosti, ali dakako i drugi i iz drugih krajeva, i stali oslikavati franjevake crkve u Bosni. Poklanjali svojim prijateljima franjevcima svoja djela, a neka naravno i prodavali pa su nastale vrijedne osobne kolekcije, koje su vlasnici (Vjeko Boo Jarak, Fra Anto Juri, fra Stjepan Pavi, fra Franjo Majdandi) i drugi poklanjali ustanovama, veinom svojim matinim samostanima. Lijepa zemlja Bosna bijae se upravo zaslikala, zaigrala u svojoj ljubavi prema slikarstvu i bila ponosna, nego to. Takav jedan ponos posvjedoili su brojni, a rekao bih osobito veliki hrvatski knjievnik iz Bosne Vitomir Luki promovirajui taj rad u javnosti. A onda nam je ostao samo ponos, jer slike su u ratnom vihoru zavrile u raznim nigdinama. Neke su vlasnici sklonili, a neke su milovane pijanim pogledima i raznoene nasilnikim rukama, gdjekad i s trgovakim namislima osvajaa. Sad se neke od njih vraaju kui. Mnoge meutim - kao to su one iz raskone plehanske zbirke - nemaju vie svoje kue. Valja im je tek ponovno sagraditi. |41

39-45_slikrstvo i film.indd 41

11/29/06 2:00:50 PM

sauvana ljepota

KAD JE HERCEGOVKA INSPIRIRANA BOSNOM


Prije dvije godine, na izboru top modela svijeta, odranom u Kini, za najljepi nacionalni kostim, meu 60 iz cijelog svijeta, izabran je onaj koji su nekada nosile Hrvatice iz Ivanjske kod Banjaluke, a pokazala ga je ljepotica iz Bosne i Hercegovine. Matovito koristei ponajvie upravo motive bosanskih Hrvata, poglavito onih iz Bosanske Posavine, umjetnica Gordana Zuci kreira modele poznatije u bijelom svijetu nego u naoj, nerijetko dekadentnim Zapadom inficiranoj modnoj sceni. U listopadu je odrala autorsku modnu reviju u sjeditu UNESCO-a u Parizu.
D. MARTINOVI IVUREK Nitko ne bira zemlju u kojoj e se roditi. Niti narod kojemu pripadamo nismo mogli izabrati. Na je izbor kako emo se odnositi prema blagu zemlje u kojoj smo roeni i bogatstvu svoga naroda. Bogato kulturno i materijalno naslijee Hrvata u Bosni i Hercegovini moda se najvie vidi u tradicijskom odijevanju i ukraavanju nakitom. Ako tuga i bol pjevaju ljepe pjesme o ljubavi, onda se u neimatini i nedaama tka raskonije ruho od bogate svile jer su u dugim zimskim noima nae majke tkale s tugom, eznui za slobodom, u boli zbog siromatva i u ljubavi za svoje najmilij, ustvrdit e ovo opat Zvonko Mari autor prologodinje zagrebake izlobe Vezak vezla, niz Bosnu gledala. Tako i saznajemo da se prvi spomen o nainu odijevanja u Bosni, nalazi u putopisu Benedikta Kuripeia koji je 1530. pohodio Srednju Bosnu, te konstatira turo kako se ovdje katolici, muslimani i pravoslavci - oblae isto. No kad su bosanske regije u pitanju - raznolikosti i matovitosti nema kraja. O toj povijesnoj prii emo drugom zgodom, a u naem prvom broju elimo vam s nekoliko modela Gordane Zuci (modni atelje u apljini), pokazati neprolaznu ljepotu koju su stvarale generacije naih prabaka. Nije to samo pria o ljepoti uresa, veza, boja, ve o potovanju prema eni, svojevrsnoj modnoj humanosti i etici u kojoj odjea, ma kako lijepa i ekskluzivna bila, slui osobi koja ju nosi, a ne obrnuto. U izradi ovih unikatnih modela pomogle su vjete ruke i stoljeima skupljano iskustvo i umijee ena iz Bosanske Posavine i Srednje Bosne.

Hrvatska djevojka iz Sarajevskog polja. Na glavi al svilenjak, koulja od domaeg platna tzv. uzvod, jelek, jeerma, na rukama belenzuci, na grudima filigranski kri - slika s kraja 19. st. pire Bocaria, iz monografije Pozdrav iz Sarajeva (gore) Nonja iz Ivanjske kod Banjaluke - na izboru za top model svijeta 2004. u Kini, u konkurenciji nonji iz 60 zemalja, osvojila prvu nagradu i proglaena najljepom nonjom (desno)

42|

39-45_slikrstvo i film.indd 42

11/29/06 2:00:51 PM

|43

39-45_slikrstvo i film.indd 43

11/29/06 2:01:00 PM

sauvana ljepota

44|

39-45_slikrstvo i film.indd 44

11/29/06 2:01:15 PM

|45

39-45_slikrstvo i film.indd 45

11/29/06 2:01:35 PM

naa pria

ARGIJA za dva maestra i cijelu Bosnu


Nema te nevolje, muke ili neimatine koju plemenit i strpljiv ovjek nee svladati, niti ima kole koja e nadmaiti elju da se naui ono to se voli. Upravo za te tvrdnje najbolji su dokaz majstori od pjesme i glazbala koje, zvonkije od svega, pria stoljetnu priu o ljubavi prema zaviaju. Anto Gali Gale i Marko osi znaju ba sve o argiji, a argija jo i vie o njima samima
IVANA KOLOVRAT anas zagrebaki umirovljenik, djed, uitelj i instruktor, ponekad glumac, ali prije svega - maestro na argiji - Anto Gali samozatajni, tihi, skromni, ali svim bosanskim Hrvatima i njihovim prijateljima znani Gale - prve je korake napravio u Foi kod Doboja, ne ba tako daleke 1953. godine. Kruh je zaraivao u zenikoj eljezari, u slubi koja se, kae, najvie brine o ljudima, njihovim potrebama, interesima, problemima. Potjeran ratnom nevoljom sa suprugom i sinom, danas zaposlenim na eljeznici, skrasio se u Zagrebu 46| u kojemu je nekada davno skupio i neto radnog staa. - Pamtim da sam imao oko pet godina kad mi je otac, a kome je opet njegov otac, prvi put pokazao kako se dri argija i iz nje prizivaju najljepi zvuci koje sam ikada uo. Tad jo nisam ni slutio da e argija postati moj ivot, a njeni zvuci - najljepe sjeanje na moj zaviaj. Gale potjee iz velike obitelji s dvanaestero djece od kojih gotovo svi ve tridesetak godina ive u Hrvatskoj. Svikao je ivjeti i sa svojima i s drukijima; ivot ga je nauio ivjeti s malo, a stvarati blago iz onog to nosi u srcu, glavi i rukama. Ne bavi se, kae politikom, ali je uvijek uz svoj narod.

46-47_sargije.indd 46

11/29/06 2:02:40 PM

Iako je po dolasku u Zagreb njemu i te kako trebala pomo, javio se u Karitas i tamo dragovoljno pomagao onima kojima je potrebno jo vie. Vrlo brzo je poeo djecu svojih zemljaka i njih same poduavati svirci na argiji. - Ja vam poduavam djecu od tri do pedeset godina, a u prosjeku, da bi svladali osnovnu tehniku treba im, koliko treba da odraste tele, oko est tjedana. Ali moji Anto Gali Gale uenici nisu samo Bosanci; nae se tu i pokoji Zagorac i Prigorac. Novinaru nije nimalo lako iz Gale izvui priu o njegovu ivotu iako mu je svaka reenica pitka i zvonka, ba kao zvuk argije pod njegovim prstima. Skromnost ga prijei, pa treba zaobilaznim putem i s mnogo potpitanja nadmudriti maestra Galu da doznamo kako godinama pie knjigu o argiji, da radi poetnicu za njene uenike u kojoj e prvi put u povijesti argija staviti note i glazbene mjere. Podsjea nas da ovo autohtono bosansko glazbalo vue davne i daleke korijene s gornjeg toka Nila, te da su ga putovi Gospodnji vodili preko panjolske u Europu gdje su se kasnije od iste pramajke razvile gitara, mandolina, tamburica, sz... Napominje da nikako ne zaboravimo spomenuti imena Ilije i Marka Begia, vodeih argijaa, ali ni Baovane, Veseljake, Jelavie, Tajne uspomene, Bisere, Odjeke plehanske... Onako usput, kad su blok, olovka i magnetofon ve bili pospremljeni, okuraio se, spomenuti svoju glazbenu i glumaku ulogu u sjajnom filmu Branka Ivande Konjanik, u kojemu se pojavljuje sa svojim uenicima. ak i Vilija Matulu uspjeno poduava svirci na argiji... Svako malo ga podbode i nuka da pria o sebi prijatelj i kolega Marko osi, rekli bismo brat po argiji, da podsjeti da je bio i predsjednik Muzike omladine BiH, ali i da je lani u istarskom Gronjanu prenosio svoja znanja o ovom autentinom bosanskom glazbalu. MARKOVA PUTOVANJA Roen u selu Gradina, pokraj Dervente, ovaj nadaleko uveni graditelj argija, svojih je ruku djela posijao po cijelom svijetu i sada se zvuci Bosne i Posavine uju na svim kontinentima. Sa samo dvadeset godina snimio je svoju prvu plou u zagrebakom Jugotonu 1976. godine. I njegova ljubav i znanje o ovom glazbalu roeni su u obiteljskom domu. Obrada drveta porodina je tradicija koju je svaki narataj usavravao, a Marko doveo do savrenstva, uinivi da javor, divlja kruka, trenja ili crvena vrba, zahvalni za njegov trud i panju, na koncu propjevaju umilnim zvucima rodne Bosne. Ratni vihor odvodi ga u Mnchen i ne gubei vrijeme, Marko poinje szove preoblikovati u argije. Ve je deset

godina stanovnik Zagreba, istina prepolovljene obitelji jer su se sinovi u Njemakoj poenili i ostali. - Dolaskom u Hrvatsku u Zagreb, shvatio sam da imam i ansu, ali i mogunost da jo podignem kvalitetu gradnje argije. Novi ivot, nova kvaliteta i donekle novo glazbalo. Tako se bosanska pretvara u hrvatsku argiju. Ovo savreMarko osi nije glazbalo radi se u posebnom postupku pripreme drva koje se tada sui ak etiri godine. Tek onda slijedi oko tri mjeseca minucioznog, tihog rada u koji su se slile godine iskustva, desetljea tradicije i bogomdani dar i vjetina da se iz drveta izvue zvuk koji e zvuk Bosne pronositi diljem svijeta, zapravo gdje god je koji

Moda i predsjednik RH Stjepan Mesi poeli okuati svoje glazbene sposobnosti na argiji koju je posebno za njega izradio Marko osi

Posavac nogom stupio dozivajui srce koje je ostalo tamo negdje u starom kraju. Cijela Europa, Australija, Sjedinjene Drave sluaju zvuke Markovih argija; jedne su i u zagrebakom HNK. Ipak majstoru Marku osiu je najneobinije to danas Tuzlaci dolaze u Zagreb da bi kupili vrhunsku argiju; neto slino kao kad biste ili u Stockholm po pravi estinski kiobran. Ali su takvi udni putovi Gospodnji. - U desetak godina napravio sam oko 120 novih argija, a u isto toliko starih vratio sam ivot i izvorni zvuk. Iz Bosne ih najvie kupuju epaci, a njene zvuke Europom pronose i Derventski biseri. Osim zlatnih ruku, Marko ima i zlatno grlo, a u isto vrijeme i komponira za ovo glazbalo. Dosad 146 pjesama, snimljenih na 17 albuma koji su na tritu. Zato nije ni udo da je upravo Markova argija bila dar na primanju predstavnika Udruge bosanskih Hrvata Prsten kod predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesia. |47

46-47_sargije.indd 47

11/29/06 2:02:49 PM

vjeto, brzo, mudro

VEDRAN ORLUKA, HRVATSKI NOGOMETNI REPREZENTATIVAC

RAD e mi se zasigurno vratiti


Nakon pobjede Hrvatske nad Engleskom shvatio sam da je Vedran orluka ve sada veliki nogometa, no jo nisam bio svjestan da je roena nova zvijezda na hrvatskom nogometnom nebu. Ali, shvatio sam to nakon nekoliko dana. Najprije mi je sin koji je tek krenuo u kolu rekao: Tata, orluka ima dobru frizuru, i ja bih imao takvu
ANTO RAVLI

a dan-dva kolegica, koja bi s obzirom na svoje godine mogla u najboljem sluaju baciti oko na nogometae na zalazu karijere, priznaje: Zgodan je onaj orluka, samo je mlad. Tada sam definitivno shvatio da je Vedran orluka hrvatska zvijezda i to ne samo nogometna. Zato ovaj razgovor za prvi broj Prstena zapoinjem upravo takvim pitanjem. Kako ostati hladne glave, nakon gotovo meteorskog uspona, kako ostati na zemlji u danima kad te opsjedaju oboavatelji i oboavateljice, kada u zagrebaku zoru sviu grafiti s tvojim imenom, kad sijevaju milijunske ponude bogatih klubova? Sigurno da je teko, svjestan sam toga, ali ja sam okruen ljudima koje cijenim i s kojima mogu razgovarati o svemu. Znam i da se nakon jedne ili dvije loe utakmice sve moe okrenuti. vrsto stojim na zemlji, znam

da trebam raditi kao dosad. Teko je ostati normalan; kad se spominju ponude renomiranih klubova, ali zato je tu obitelji, zato su tu prijatelji. Oni su mi velika podrka u svemu, pa i u tome da ostanem vrsto na zemlji. Postoje trenuci kad ljudi shvate da su postigli ili da e postii u ivotu ono o emu su matali. Kad si ti shvatio da si uspio? Nisam znao da u uspjeti, no nadao sam se, vjerovao, a da e mi karijera ii uzlaznom putanjom shvatio sam nakon to sam odigrao dobru sezonu za zapreiki Inter. Tamo sam pokazao da se mogu nositi s najboljim igraima u hrvatskoj ligi i vjerovao sam da mogu jo bolje. Jo si mlad, no koju utakmicu gleda kao krunu svoje dosadanje karijere? Sigurno je to utakmica s Engleskom. Kakav je uope osjeaj istrati u dresu Dinama i Hrvatske? Tisue, milijuni ljudi dali bi sve samo za taj osjeaj. Od malena sam navijao za Dinamo, bio sam veliki Dinamovac, tata me vodio na utakmice. Kad sam prvi put istrao za Dinamo bio sam ponosan jer mnogo ljudi i djece ima veliku elju zaigrati za Dinamo, a ja sam dobio tu ansu i ast da istrim na Maksimir. Od prvog dana znam koliko ljudima znai Dinamo, u cijeloj Hrvatskoj, i mogu rei da mi je iznimna ast to sam igra Dinama. to se tie reprezentacije, to je ipak neto najvee. Znam koliko nai ljude prate reprezentaciju, koliko je vole i kako diu za nju. Igrati za reprezentaciju je neto prekrasno, pogotovo u Maksimiru. Zato sam ponosan to mogu nositi dres Hrvatske i zahvalan sam gospodinu Slavenu Biliu to mi je dao priliku da zaigram za Hrvatsku. Neki uobiajeni put najboljih hrvatskih nogometaa je inozemstvo. Gdje sebe vidi za nekoliko godina, vjerojatno u nekom renomiranom klubu izvan Hrvatske? Teko je tako daleko razmiljati. Volio bih se okuati u inozemstvu, no svjestan sam da nikad neu otii vani ako se budem zadovoljio ovime to sam dosad napravio, ne

48|

48-52_sport.indd 48

11/29/06 2:03:46 PM

smije se ivjeti na staroj slavi. Siguran sam da e mi se rad vratiti, a sve ostalo e doi kad bude trebalo. esto si spominjao veliku ulogu obitelji u tvojoj karijeri, posebno oca. I uvijek u spominjati. Tata mi je mnogo pomagao, od prvih dana. Vozio me na treninge, kupovao kopake, davao podrku, rekao bi mi kad bih odigrao dobro, ali i kad bih odigrao loe ne bi se sustezao da mi kae da je bilo loe. Tata zaista ima pravu mjeru, nikad me nije dizao, nikad sputao, znao se postaviti prema meni. Isto tako i mama i brat. Nisu mi dozvoljavali da zapostavim kolu. Mojoj obitelj pripadaju velike zasluge u ovome to sam dosad postigao.

Bez obzira na sve to si postigao u posljednjih godinu-dvije, oni koji te poznaju rei e da si ostao isti. S kim se drui u slobodno vrijeme? Imam stare prijatelje, posebno su mi draga dvojica prijatelja iz osnovne kole u Slobotini, Andrej i Josip. Dugo se znamo, uvijek su mi davali podrku i drago mi je da se u naem odnosu nita nije promijenilo. U Dinamu se najvie druim s Modriem i alom.

Tko su protivnici koji su ostavili na tebe najbolji dojam, u Hrvatskoj i inozemstvu. Koga je bilo najtee uvati? Najtee je bilo uvati Van Persia, jako dobar igra. Igrao sam protiv Engleza, no nitko od njih nije ostavio neki dojam na mene Tvoja obitelj je iz Modrana, jer smo mi igrali dobro. U Hrvatnadomak Dervente. Rat je usmjerio skoj najvie cijenim Kalinia koji tebe i tvoju obitelj prema Zagrebu. Dobro utimani glasovi legende Ilije je sada u Puli, bit e jako dobar Koliko se sjea ranog djetinjstva, je Begia i one koja to tek postaje igra, ima sve predispozicije i sili ti kao estogodinjaku bilo jasno Vedrana orluke gurno je da se radi o igrau koji zato ste morali otii sa svoje grude? je budunost hrvatskog nogometa. Ostale su mi lijepe uspomene, sigurno da je bilo Jo je jedan igra koji je izuzetno neugodan, kojeg lijepo, sjeam se naih odlazaka u crkvu na Plehanu. jako cijenim, a o njemu se puno manje pie nego o Nisam ba shvaao zato smo morali otii, znao sam nekim drugim igraima. Ahmad Sharbini. Ne znam da je bio rat, ali mi je sve to to se dogaalo bilo teko zato nije standardan. shvatljivo kao djetetu. Postoji li osim Dinama jo neki u klub u HrvatOde li u Modran i Derventu? skoj prema kojem gaji simpatije? Bio sam prije nekoliko mjeseci, imam mnogo obveza Osim Dinama drag mi je Inter. To je klub koji mi je i malo slobodnog vremena, no drago mi je otii. mnogo dao, omoguio mi da se razvijem. Danas si idol mnogima, posebno najmlaima. Razmilja li uope o tome, ipak je to neka vrsta odgovornosti za mladog ovjeka? Lijepo je kad si nekome idol, da te djeca i ljudi cijene, ali znam da je to istovremeno i velika obveza. Treba djeci biti primjer i ponaati se u skladu s njihovim oekivanjima. Ja sam siguran da u dati sve od sebe da im i dalje budem uzor.
Dok Vedran velike zasluge u razvoju karijere pripisuje ocu, otac Josip skromno e rei da 95 posto zasluga pripada Vedranu, da ne treba potencirati njegovu ulogu. No, svatko tko se susreo s Hrvatima Bosanske Posavine zna da se u ovim vremenima, kada se vrijednosti stvarane stoljeima preko noi rue, obitelj tuje kao jedna od najveih vrijednosti i da je obitelj najvea potpora. orluke nisu iznimka. Obitelj je vjerovala u Vedrana. Znamo da je nogomet mukotrpan posao, da igrai moraju imati veliku pomo u obitelji, da obitelj mora biti logistika. U nogometu sam od malih nogu, poeo sam u Mladosti iz Modrana, pa u Tekstil-

A vani? Najdrai mi je Manchester United. Znai li to da bi sutra najradije igrao u Engleskoj? Teko je sad razmiljati o tome. Najljepe se igra u panjolskoj, no ja bih volio igrati negdje blie kui. Moda u Italiji.
kmice. Znao sam da bi moglo biti neto ako proe moje kriterije, a ja sam postavio kriterije jako visoko, teko me impresionirati. Uvijek kaem da uz kvalitetu treba imati i glavu. Mnogi se ude kako sam objektivan, ali znam kad je odigrao dobro, a kad nije. Kada hvale Vedrana, a ja znam da nije odigrao dobro, kaem im: Vi kaete da je dobro jer sam njegov tata i jer sjedim s vama. Neki dan me zove Vedran nakon utakmice i pita: to ti misli? Pitam ja njega: A to ti misli? Pa, loe. A ja mu kaem: Slaem se. Mnogi roditelji su subjektivni, a to nije dobro!

cu iz Dervente, da bih zavrio u dobojskoj Slogi gdje sam zbog ozljede morao ostaviti nogomet u 23. godini. Prepoznao sam Vedranov talent. Vidio sam da ima afiniteta, pa sam ga odveo u Dinamo. Ustrajali smo, nismo eljeli da se dijete vee uz menadera, znao sam da je to prodaja djeteta, a dijete nisam elio prodavati. Riskirao sam, razgovarao s Vedranom, rekli smo: Idemo do kraja sami, pa to napravili. Imam ja oko za prepoznati talent, ali sam to vie sa strane promatrao, nisam se elio petljati kao neki roditelji. Jako sam kritian, i dan-danas. Bez obzira to mnogi hvale Vedrana, mislim da jo nije odigrao velike uta-

|49

48-52_sport.indd 49

11/29/06 2:03:57 PM

Udruga bosanskih Hrvata PRSTEN Pristupnica (za pravne osobe)


Upoznat sam sa Statutom i ciljevima Udruge te elim postati njenim lanom. Naziv pravne osobe: __________________________________ Djelatnost: _______________________________________ Adresa: Ulica i kuni broj: ___________________________________ Pot. broj i Mjesto: __________________________________ Drava: ___________________________________________ Matini broj: _________________________________________ iro raun: ________________________________________ Broj telefona: ________________________________________ Broj faksa: ________________________________________ E-mail adresa: ________________________________________ Internet stranice http: Odgovorna osoba / Zastupnik: Ime i prezime: ______________________________________ Datum roenja: ____________________________________ Mjesto roenja: ____________________________________ Opina roenja: ____________________________________ Drava roenja: ____________________________________ Zvanje: ___________________________________________ Mjesto: ______________________________________________ Datum: ___________________________________________ Peat: _______________________________________________ Potpis: ___________________________________________
Pristupnicu molimo poaljite Potom na adresu: TAMIN-NET, Maksimirska 103, 10000 ZAGREB ili Faksom na broj: ++ 385 1 2316434 ili E-mailom na adresu: prsten@infozor.hr Za informacije u svezi pristupnice molimo zovite telefonom: Vladimir Ravli, ++385 1 2316434, ++385 98 354211 Udruga Bosanskih Hrvata PRSTEN, Marina Dria 6/III ZAGREB

Udruga bosanskih Hrvata PRSTEN Pristupnica (za fizike osobe)


Upoznat sam sa Statutom i ciljevima Udruge te elim postati njenim lanom. Ime i prezime: ________________________________________ JMBG (neobvezno): _________________________________ Datum roenja: ______________________________________ Mjesto roenja: ___________________________________ Opina roenja: ______________________________________ Drava roenja: ___________________________________ Zvanje: ______________________________________________ Naziv poslodavca: _________________________________ Adresa boravka: Ulica i kuni broj: ___________________________________ Potanski broj: _____________________________________ Mjesto: ___________________________________________ Drava: ___________________________________________ Broj fiksnog telefona: _________________________________ Broj mobilnog telefona: ____________________________ Broj faksa: ___________________________________________ E-mail adresa: _____________________________________ Internet stranice http: _______________________________ Mjesto: ___________________________________________ Datum: ______________________________________________ Potpis: ___________________________________________
Pristupnicu molimo poaljite Potom na adresu: TAMIN-NET, Maksimirska 103, 10000 ZAGREB ili Faksom na broj: ++ 385 1 2316434 ili E-mailom na adresu: prsten@infozor.hr Za informacije u svezi pristupnice molimo zovite telefonom: Vladimir Ravli, ++385 1 2316434, ++385 98 354211 Udruga Bosanskih Hrvata PRSTEN Marina Dria 6/III ZAGREB

50|

48-52_sport.indd 50

11/29/06 2:04:06 PM

&

48-52_sport.indd 51

11/29/06 2:04:20 PM

48-52_sport.indd 52

11/29/06 2:04:22 PM