Slobodna Bosna 884-Signed

dalmirj
www.slobodna-bosna.ba
SADR@AJ
12 [TA SMO DU@NI, TI ODU@I
ENTITETSKE VLADE TRA@E NOVI KREDIT MMF-a
Entitetski premijeri @eljka Cvijanovi} i Nermin Nik{i} uùrbano pripremaju novi kreditni aran`man s MMF-om kojim bi pokrili golemi manjak nastao budètskom potro{njom bez realnog pokri}a
www.slobodna-bosna.ba
22 ÎJA JE ZGRADA FEROELEKTRA

BORBA ZA ATRAKTIVNU LOKACIJU U CENTRU SARAJEVA
32 MIR, BRA]O, MIR

ULAGANJE U BUDU]NOST
U posljednjih dvadesetak godina pored neprimjerenog agresivnog srastanja vjere i politike, u zemljama regije primjetno je upumpavanje sumnjivo ste~enog novca u izgradnju vjerskih objekata kao pouzdan oblik kupovine socijalnog statusa, ugleda, spa{avanja du{e; STANKO SUBOTI], BO[KO RADONJI], TASIM KUÊVI], NASER KELMENDI uloìli su nemalo novca u izgradnju vjerskih objekata u Srbiji i BiH. Oni su osu|eni ili osumnji~eni za djela koja su suprotna boìjim zapovijedima.
Sarajlija ZLATKO KRAINOVI], (su)vlasnik tre}ine zgrade Feroelektra koja se nalazi u strogom centru Sarajeva, prvi je put prije dvadeset godina od ~elnika sarajevske op}ine Stari Grad zatraìo dozvolu za popravak tog poslovno-stambenog objekta, ali je ni do danas nije dobio; iako je u granatiranju 1992. nastradao samo krov, zgrada je, u me|uvremenu, postala najve}e ruglo u starom dijelu grada
16 DOSJE UGLJEN, DRUGI DIO

KAKO JE SVJEDOÎO ASIM DAUTBA[I]
Me|u vi{e od 600 dokumenata koje je u dosjeu Ugljen preuzelo Tuìteljstvo BiH, nakon {to je proljetos otvorena ~etvrta po redu istraga o atentatu na biv{eg pomo}nika direktora AID-a NED@ADA UGLJENA i zlo~inima (anti)teroristi~ke jedinice [EVE, prona|en je i iskaz ASIMA DAUTBA[I]A; jedan od najutjecajnih bo{nja~kih obavje{tajaca u ratnom i poratnom razdoblju svjedo~io je po~etkom jula 2002., zapisnik 24 RATKO PROTIV RADOVANA sa njegovog saslu{anja potvr|uje kako je ÎJA JE DIREKTIVA 7 Dautba{i}, spa{avaju}i sebe, poku{ao svu Nastojanje pravnih timova RADOVANA odgovornost prebaciti na svoje protivnike KARAD@I]A i RATKA MLADI]A da svu krivicu za genocid u Srebrenici svale na onog drugog, dovelo je ovu dvojicu pritvorenika u veliki sukob koji se zamalo nije zavr{io fizi~kim obra~unom; Mladi}ev advokat MILO[ [ALJI] za na{ list otkriva detalje do sada najve}eg konflikta dvojice ratnih lidera RS-a
SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LONÂRI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
20 OVO MI JE [KOLA
TAJNA USPJEHA
Izbor ESEDA RADELJA[A za predsjednika Upravnog odbora Zavoda za javno zdravstvo aktuelizirao je pri~u o tome kako je ~ovjek koji }e naredne ~etiri godine brinuti za zdravstvo u najmnogoljudnijem kantonu u BiH izvrdao odsluènje zatvorske kazne na koju je osu|en 2002. godine, ali i pri~u o njegovoj stru~nosti. SB je u posjedu pre28 AFERA TIHILEAKS sude Kantonalnog suda iz 2002. godine u TIHOMIR GLIGORI] PROTIV DODIKA kojoj su me|u zanimljivijim dijelovima oni o Biv{i direktor Uprave za geodetske poslove Radelja{evom obrazovanju Republike Srpske TIHOMIR GLIGORI] pro{le je nedjelje uputio dramati~no otvoreno pismo predsjedniku RS-a MILORADU DODIKU u kojem ga je upozorio na te{ke kriminalne radnje njegovih strana~kih i poslovnih prijatelja i saveznika; u razgovoru sa suradnicom SB Gligori} poja{njava motive i razloge svog javnog protesta
17.10.2013. I SLOBODNA BOSNA
Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 BOR BANKA d.d. 1820000000147912 MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
MINI MARKET
ZATVORSKI E(S) PE PE
NEGATIVAN IZVJETAJ EVROPSKE KOMISIJE O NAPRETKU BiH
Nakon montiranog procesa naglo sko~io politi~ki rejting @ivka Budimira i njegove partije SPP
Sude}i po broju ~lanova koji su u posljednjih pola godine pristupili u Stranku pravde i povjerenja (SPP) @ivka Budimira, predsjedniku Federacije BiH je politi~ki rejting naglo porastao tek nakon hap{enja. Iako je Budimir novu stranku osnovao sredinom aprila, do sada je okupio vi{e od tri tisu}e pristalica, {to je veliki uspjeh ako se zna da Hrvatske stranke prava, iz koje je proljetos istupio, ima tek par stotina ~lanova vi{e. Izborni sabor SPP-a bit }e odràn 23. novembra u Mostaru, kada je najavljen dolazak 500 izaslanika, od kojih je ve}ina iz Federacije. No, me|u ~lanovima nove politi~ke stranke umirovljenog generala HVO-a @ivka Budmira na{lo se i nekoliko Srba iz Isto~nog Sarajeva i Fo~e, koji su nedavno dobili ~lanske iskaznice. (S.M.)
File pozvao bh. lidere da se ugledaju na Suieve Zmajeve
NISMO ODUSTALI OD BiH

[tefan FIle, evropski komesar za pro{irenje
@ivko Budimir
4
BiH je ozna~ena kao jedina dràva u regiji koja je ostvarila veoma ograni~en napredak u ispunjavanju politi~kih kriterija u pribliàvanju EU, navedeno je u najnovijem izvje{taju Evropske komisije o napretku BiH u 2013. godini. Evropska komisija smatra da BiH i dalje ima evropsku perspektivu, ali da su rezultati koje ostvaruju politi~ki lideri i dalje ispod o~ekivanja. U dokumentu, koji je prezentiran Evropskom parlamentu (EP) i medijima, EK konstatuje da politi~ki predstavnici iz BiH nisu postigli dogovor o primjeni odluke Evropskog suda za ljudska prava u slu~aju Sejdi} i Finci, koja bri{e diskriminatorske odredbe izbora za Predsjedni{tvo BiH i Dom naroda. Preuzeta obaveza implementacije presude Sejdi} i Finci nije ispo{tovana. Uprkos intenzivnim naporima EU-a, bh. politi~ki lideri nisu u stanju da postignu dogovor o tome kako da rije{e ovo pitanje, a koje je u vezi sa diskriminacijom gra|ana na osnovu njihove etni~ke pripadnosti. [tavi{e, nije ispo{tovan i ispunjen ni zahtjev da se uspostavi efikasan mehanizam za koordinaciju s EU-om, navedeno je u izvje{taju, uz konstataciju da je primjena ove odluke klju~ za stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruìvanju (SSP), kao i podno{enje kredibilne aplikacije za ~lanstvo u EU. Komisija, tako|er, smatra da je i Parlamentarna skup{tina BiH ostvarila veoma ograni~en napredak u usvajanju zakona u vezi s EU-om. Neuspje{an poku{aj rekonstruisanja vlasti u Federaciji BiH negativno je uticao na njenu funkcionalnost i doprinio fragmentiranju politi~kog odlu~ivanja na svim nivoima, pi{e u izvje{taju. EK dalje konstatira da BiH dobi-
ja finansijsku pomo} putem IPA fondova (pretpristupnih fondova EU), za ~iju je implementaciju odgovorna Delegacija EU-a. Vlasti BiH nisu na~inile nikakav napredak kada je rije~ o uspostavljanju neophodne strukture za decentralizovano upravljanje EU fondova. Sljede}i faktori su glavni prioriteti za IPA: ja~anje vladavine zakona, pobolj{anje kapaciteta i efikasnost javne administracije te podr{ka socijalnom i ekonomskom razvoju, pi{e u dokumentu. Podsje}aju da IPA fondovi za 2013. godinu iznose 103,5 miliona eura, od ~ega je 87 miliona eura za podr{ku pravosu|u, provo|enje zakona, transport, obrazovanje, izbjeglice, raseljene osobe i deminiranje. S obzirom na odsustvo sporazuma Sejdi} i Finci, pokrenuta je procedura za smanjenje ovog programa za 54 odsto, tj. 47 miliona evra, navedeno je u izvje{taju. [tefan File, evropski komesar za pro{irenje, povodom usvajanja izvje{taja je rekao da }e EK nastaviti da pruà podr{ku kako bi do{lo do rje{enja o pitanju provo|enja odluke Sejdi} i Finci, ali i da }e neko morati da snosi odgovornost. Nismo odustali od BiH i jasno smo definisali {ta je potrebno za stvaranje mosta, ali i prelaska preko njega ka EU. Tokom dijaloga na visokom nivou imali smo dobre razgovore i postavili okvir u kojem bi se moglo na}i rje{enje, rekao je File, izraziv{i nadu da bi uskoro moglo da do|e do ohrabruju}ih zaklju~aka. Kada je rije~ o mehanizmu koordinacije, File je ponovio da politi~ari moraju da se ugledaju na bh. fudbalere koji su zbog timskog duha uspjeli da ostvare plasman na Svjetsko prvenstvo u Brazilu 2014.. (E. Hodì})
SLOBODNA BOSNA I 17.10.2013.
MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MILUTIN STOJÊVI]
PUSTI PROPUSTI
Kurban-bajram u Sarajevu
Zamjenik direktora Agencije za statistiku Fadil Fati} najradikalniji kriti~ar popisa stanovni{tva
Popis stanovni{tva u BiH, okon~an 15. oktobra, generalno je ocijenjen kao uspje{an uz nekoliko manjih incidenata kao {to je to slu~aj kod svakog popisa, ocijenila je Me|unarodna posmatra~ka misija koja je sve vrijeme budno nadgledala popis i pedantno biljeìla uo~ene propuste. No, dijametralno suprotnu ocjenu popisa iznosi Fadil Fati}, zamjenik direktora Agencije za statistiku BiH, koja je ina~e organizirala popis. Fati} smatra da su propusti tako krupni i tako brojni da dovode u pitanje validnost popisa. Kriti~ke ocjene Fadila Fati}a ipak treba uzeti s rezervom, jer su najve}im dijelom rezultat njegove ambicije da kopromitira i sru{i aktuelnog direktora Agencije Zdenka Milinovi}a, kome uskoro isti~e mandat. Fati} figurira kao najozbiljniji kandidat za novog direktora Agencije, naravno pod uvjetom da Milinovi} dobije negativnu ocjenu. (M.A.)
Fadil Fati} 5
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
U TEM DOBOJU; LOPTA JE OKRUGLA

Pi{e: SENAD AVDI]
A zato je i kome je uope sport vaan?, tako okvirno glasi pitanje, koje (pitanje) se postavlja u pravilnim razmacima, ali uestalo lieno zdravorazumske logike i zrelog promiljanja, a na koje nijedan razuman, Bogu i narodu prihvatljiv odgovor ne postoji. A iji je Doboj?, pita me drug iz Prizrena, koji se privremeno izmjestio u holandsko-nizozemsku zavjetrinu i koji u toj tuini ima druga iz Doboja, strastvenog bh. fanaticosa, koji prati reprezentaciju BiH irom svijeta.
S
T
tra{na je, nezamisliva tragedija trojice momaka iz Krajine koji su vra}aju}i se iz Litvanije sa utakmice reprezentacije Bosne i Hercegovine stradali u Poljskoj. Tragi~no, àlosno, pogibeljno, nenadoknadivo. Tuga pregolema! Nezapam}eno mlako i nedopustivo indiferentno je taj horor, umjesto da upozoravaju}e vri{ti sa naslovnih stranica, izmje{ten u rubne medijske dèpove, rezervirane za marginalna socijalna zbivanja. Niko na svijetu/dunjaluku ne bi bio zadovoljniji i sretniji od mene, ako grije{im - jezivo je da nam djeca ko glineni golubovi ginu, ni kriva ni du`na. egoba mi, a usput me je i stid obja{njavati da postoje barem dva-tri Doboja, istok-zapad, sjeveroistok - sjeverozapad. (U ovda{njem geopoliti~kom ko{maru te{ko da bi se i veliki Alfred Hitchcock sna{ao.) U tem Doboju, davno je to bilo, ali ko da je ju~erprekju~er bilo, dok je, tobe jarabi, Bog po zemlji hodao, sve je mirisalo na normalnost, 1982. godine sjedio sam u diskoteci elitnog, mislim i jedinog hotela, pijuckao svoje pi}e (laèm, bezbeli, lokao sam) sa promjenjivim neuspjehom se nabacivao lokalnim neodoljivim ljepoticama. Zapo~imaj {iz, vri{tao je u mikrofon disk dòkej (postoji li uop}e to radno mjesto u sistematizaciji radnih mjesta danas i ovdje ?), pa kad je okupljene doveo do vrhunca kulminacije taj je ceremonijal majstor, kad je postignuta radna temperatura, podvrisnuo koliko ga
grlo nosi: Sad pu{}am Zepeline: mahajte glavom! Mahali smo svi odreda, na ~elu sa mnom, te jedne no}i u decembru, ujedno, istovremeno u Doboju. Opjevano je to u jednom narodnja~kom standardu [emse Suljakovi} i Ju`nog vetra: Cela mahala, za nama je mahala
h, sad, tu bi otprilike trebao biti klimaks subjektivnog bijesa i objektivnog stresa: za{to bi jadni, nesretni momci iz Doboja morali i}i u nekakvu litvansku vukojebinu, Donji Kaunas/Uskoplje/Prozor Istok, po na{ki, ili Gluhi Vilnus/ Tomislavgrad /Srbobran da ostvare neke sitne, simboli~ne privilegijice da se mogu otvoreno, nepomu}eno i neka`njivo radovati na svakom pedlju suverene Litvanije i samostalnog i cjelovitog Brazila. Da li je, u tem Doboju, komandant odbrane te varo{i Milovan Stankovi}, docnije ministar policije u reformisti~koj Vladi Milorada Dodika, heroj ili je ipak, malkice i zlo~inac koji je kontrolirao poloàje sa kojih je stravi~nog , kobnog 25. maja 1999. pobijena ~eta |aka u jednom danu- na tuzlanskoj kapiji.
e li sport, da li je nogometna stadionska groznica koja je, kako je neko od geostrate{kih umnih glava vrlo fino i precizno izra~unao, zahvatila nekih frtalj teritorije suverene i nedjeljive Bosne i Hercegovine i{ta pomogao, doprinio, upristojio, omek{ao na{u jadnu svakodnevnicu? Ne znam, ali sam siguran da ne moè odmo}i...
Veli~anstveni uspjeh nogometne reprezentacije ne}

6
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

PRAZNIK U SARAJEVU
Do~ek reprezentacije BiH
}e pomo}i normaliziranju zemlje/dràve; ali ne}e ni odmo}i

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ÊTVRTAK, 10. OKTOBAR

Manje od stotinu, a vi{e od deset srpskih policajaca u stopu prati VERANA MATI]A, regionalnog {ampiona u oblasti me|unarodnih donacija. E na toj televiziji, B92, ve~eras, ne bude mi mrsko, {to se mora nije te{ko, ljudi smo, dogovorit }emo se, malo zraknem navodni {ou. U nekoj, manje-vi{e idiotskoj emisiji Bulevar pesme legendarnih Indeksa pevaju regionalne zvezde. Dama koja nas izvje{tava va`na je kao svjedo~anstvo da je u pravnim, ustavnim, temeljima biv{e zajedni~ke dràve striktno i bezuvjetno sprije~en svaki poku{aj unitarizacije, centralizacije, majorizacije. Alhemijskim nacionalisti~kim bravurama, strana~ko-politi~kim smicalicama, uveden je u javni prostor, kao legitiman, termin ne}emo unitarnu Bosnu Hercegovinu. A Bosna i Hercegovina je sama po sebi regionalno formatirana, spakovana Strah od unitarne Bosne i Hercegovine koja nikada nije postojala je strah od bilo kakve, minimalno organizirane Bosne i Hercegovine.
NEDJELJA, 13. OKTOBAR

Zna{ li li da je Jovanka Broz na aparatima?, pita me zabrinuti, vidno potresen drug. Ne znam za Jovanku,ali poznajem solidan broj ljudi koji se ne skidaju sa aparata. Naj~e{}e u Coloseumu i sli~nim objektima.
i izdeklamujem: JESTEL ULI, DECO, VERUJTE BEZ [ALE, OTVARA SE [KOLA ZA DAI]A MALE. Bude joj malo lak{e.
PONEDJELJAK, 14. OKTOBAR

Ko zapeta pu{ka o~ekujem da me popi{u. Nije bogzna kako originalno, ali mi se ba{ dopada. Nacionalnost?, pita popisiva~. Firaun, spremno odgovaram. Vjera?, pritijesni me mali ra~unaju}i na moju nepotkovanost u oblasti ljudskih prava i vjerskih sloboda. A, vjera, moè komotno, zakopam se ja u You Tube i dreknem: .Laì, laì, vjero. Uznemiren je i priupita: Vi ste dakle Ciganin, al najlep{i? Ni tu se ne dadnem iznenaditi, nakupio sam se ja razli~itog gradiva, pa zacitiram jednog od mojih omiljenih mislilaca: Sine, to {ta sam ja, to ne zna{ ni ti, to ne zna{ ni ja
SUBOTA, 12. OKTOBAR

Mudro, odmjereno, uvjerljivo zbori u dana{njem Jutarnjem listu PETAR FLEKOVI], u dva mandata predsjednik Vlade Hrvatske i jedan od utemeljitelja INA-e. Pedantno argumentira kako je Hrvatska u tamnici naroda Jugoslaviji uspjela sa~uvati/zadràti ekonomski suverenitet. Flekovi} i pokojni Ante Markovi} su, uz otvorenu podr{ku recentnog hrvatskog establi{menta, vodili, izme|u ostalog, energetsku politiku. Pored ostalog, ispovijest korifeja hrvatske tehnokratske elite
zove se Nikolina Pi{ek. Donedavno zvijezda hrvatskih crvenih tepiha, na dosta te~nom srpskom jeziku najavljuje koncert Indeksa u Beogradu. Sve {to je na bilo koji na~in, izravno-neizravno, vezano za Indekse izvanredno je. Imao je pokojni pjeva~ Davor Popovi} sjajnu izlaznu strategiju koja je te{ko prevodiva: Hajde, bolan, ne}emo kalufit fesova.
UTORAK, SRIJEDA
To uglavnom svi znaju, ne bih se ponavljao
PETAK, 11. OKTOBAR

Kaèm dobroj drugarici koja se sustavno bavi regionalnim turbulencijama kako mi je svaki dan, pa i mjesec propao, ako mi se ne dogodi neka ljepljiva {ega, porovala. Velim, nastavljam brbljati, kako mi je smije{an sino}nji susret u Briselu premijera Srbije i Kosova, Ivice Da~i}a i Hashima Thacija, Pa, {ta tu ima smije{no?, insistira moj ljubopitljiva sugovornica. Tu ja potegnem za srpskom usmeno tradicijom
8
MINI MARKET
VISOKI NAPON
BEZOBRAZILNO PUTOVANJE
Meteorski uspon Marija Fofi}a u prava{koj upravi Elektroprivrede HZHB

Da u Elektroprivredi Hrvatske zajednice Herceg Bosna ima posla ~ak i za profesore latinskog jezika, potvr|uje primjer Marija Fofi}a, HSP-ovca iz Prozora-Rame. Fofi} je bio jedan od 70 novih uposlenika tog poduze}a, koji je posao dobio u prolje}e pro{le godine, nakon {to je na mjesto generalnog direktora izabran njegov strana~ki kolega Nikola Kre{i}. Premda je primljen na radno mjesto voditelja promid`be, Marijo Fofi} je ubrzo postao {ef Sektora za odnose s javno{}u Elektroprivrede HZHB, a potom i vlasnik novog stana u Mostaru od 105 kvadratnih metara i luksuznog BMW-a. (S.M.)
Ministar Damir Hadi uplatio put u Brazil na koji e krenuti u pratnji dvojice tjelohranitelja
Nakon {to je fudbalska reprezentacija BiH izborila direktan plasman na Svjetsko prvenstvo u Brazilu, aran`man za putovanje u Ju`nu Ameriku me|u prvima je rezervirao dràvni ministar prometa i komunikacija Damir Hadì}. Ministar Hadì} je do sada, zajedno sa strana~kim kolegama iz SDP-a, pratio gotovo sve utakmice reprezentacije u BiH i inostranstvu. U Brazil }e Damir Hadì} putovati o svom tro{ku {to, uzmu li se u obzir njegova (ne)zvani~na primanja, i nije kakav izdatak, ali }e se putovanje njegova dva slu`bena pratioca finansirati iz dràvnog budèta. Pretpostavlja se da }e boravak dvojice pripadnika Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH, koji su zaduèni za sigurnost ministra Damira Hadì}a, ko{tati blizu 15.000 KM. (S.B.)
Damir Hadì}
CAR(JE)GO
Sin inspektora SIPA-e Slaana erkeza ekspresno dobio posao cargo kontrolora na Sarajevskom aerodromu
Direktor Aerodroma Sarajevo Ivan Veli~anin i zvani~no je 1. oktobra potpisao odluku o prijemu u radni odnos Kerima êrkeza, sina inspektora SIPA-e Sla|ana êrkeza, o ~emu je Slobodna Bosna pisala prije petnaestak dana. Mada su se na javni oglas za zapo{ljavanje novih radnika kandidati formalno mogli prijavljivati do 17. septembra, êrkez
Nikola Kre{i}
10
mla|i se na radnom mjestu pojavio samo nekoliko dana kasnije, dok konkursna procedura nije po{teno ni zavr{ena. Kerim êrkez je posao pomo}nog cargo KD kontrolora u Sektoru za sigurnost i za{titu, navodno, dobio na odre|eno vrijeme, u trajanju od {est mjeseci, ali uop}e ne treba sumnjati da }e na tom radnom mjestu trajno ostati. (S.M.)
MINI MARKET
Priredila: Ma{a ]osi}
PRO ET CONTRA
POTEGAO ZA TEGELTIJU
Treba li EU pomoi bh. liderima da rijee problem presude Sejdi- Finci?

BORKA RUDI]
Generalni sekretar UdruènjaBH novinari
Mi{ljenja sam da EU treba pomo}i, ali ne na na~in kao do sada, da toleri{e njihov nerad. Evropska unija mora biti vi{e aktivna u smislu provo|enja svoje misije u BiH kada je rije~ o stvaranju uvjeta za proces pridruìvanja.
@ELJKO KOPANJA
Urednik Nezavisnih novina
AZRA HAD@IAHMETOVI]
Profesor na EFS-u
Ustavno rje{enje u kojem mi ìvimo dio je anga`mana me|unarodne zajednice. Prema tome, mi{ljenja sam da dio odgovornosti treba da bude na predstavnicima EU-a.
Igor Radoji~i} odvratio Dodika od namjere da smijeni ministra finansija RS-a Zorana Tegeltiju
Nakon smjene ministra zdravlja Zorana Stani}a, Milorad Dodik poku{ao je da smijeni i Zorana Tegeltiju, ministra finansija, a sve kako bi opravdao te{ke finansijske dubioze u RS-u. Me|utim, u odbranu Tegeltije sko~io je Igor Radoji~i}, njegov dugogodi{nji prijatelj. Radoji~i} je rekao Dodiku da ukoliko ode Telgetija, mora}e sa ministarskih mjesta da odleti i nekoliko Dodikovih pulena. Tegeltija je odmah uzvratio uslugu Radoji~i}u. U Washington, na otvaranje predstavni{tva Republike Srpske, Tegeltija je poveo i svoju pomo}nicu Sanju Radoji~i}, Igorovu suprugu. Premijerka @eljka Cvijanovi}, Tegeltija i Radoji~i}eva se ve} sedam dana nalaze u Washingtonu, gdje su imali nekoliko sastanaka. Izme|u ostalog, bili su na sjednici Svjetske banke i MMF-a. Ina~e, Sanja Radoji~i} i ministar Tegeltija stari su tandem. Radili su 2000. godine zajedno u Carinama RS-a, a i porodi~ni su prijatelji. (M.D.)
DA/NE
DA Bh. lideri nisu

sposobni nijedan problem da sami rije{e, pa tako ni ovaj klju~ni problem presude Sejdi}-Finci.
DA
JOSIP MUSELIMOVI]
HANKA VAJZOVI]
Advokat Profesor na FPN-u
Da bh. lideri zaista èle da rije{e problem presude Sejdi}- Finci, ne bi im trebala pomo} Evropske unije jer je stvar toliko jednostavna, pitanje je samo volje i spremnosti. Ali, u situaciji kakva je sada, treba nam intervencija EU-a.
SR\AN BLAGOVÂNIN
Izvr{ni direktor TI
DA
DA Evidentno je da presuda
Sejdi}- Finci ve} duè vremena zaokuplja ne samo politi~ku nego sve op}u pa`nju bh. javnosti. Politi~ari u BiH nisu u mogu}nosti rije{iti i dogovoriti se oko tog pitanja, prema tome potrebna nam je intervencija EU-a kako bi se kona~no uklju~ili u evropski pravosudni sustav.
DA
O~igledno da doma}i lideri ne mogu rije{iti problem presude Sejdi}- Finci i da ga nisu uspjeli posti}i ni nakon toliko mjeseci od dono{enja presude. Mije{anje EU-a se name}e kao jedino rje{enje.
SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO
by MARIO BRANCAGLIONI
Igor Radoji~i}
11
[TA SMO DU@NI, TI ODU@I
Entitetski premijeri eljka Cvijanovi i Nermin Niki uurbano pripremaju novi kreditni aranman s MMF-om kojim bi pokrili golemi manjak nastao budetskom potronjom bez realnog pokria
BiH ]E SE DO KRAJA GODINE ZADU@ITI ZA DODATNIH 400 MILIONA KM

Pi{e: ASIM METILJEVI] Foto: MILUTIN STOJÊVI]
vije entitetske vlade, predvo|ene SDP-om u Federaciji BiH i SNSD-om u Republici Srpskoj, udruènim snagama u potaji pripremaju novi kreditni aran`man s Me|unarodnim monetarnim fondom, vrijedan oko 400 miliona KM! Postoje}i aran`man s MMF-om isti~e sredinom naredne godine, kada na naplatu dospijeva posljednja, ujedno i najve}a rata kredita u ukupnom iznosu od oko 750 miliona KM, a toliki novac nije mogu}e osigurati bez drasti~nih mjera {tednje i kresanja tro{kova rada glomaznog administrativnog aparata. No, kako je naredna godina izborna, ni u SDP-u ni u SNSD-u uop}e i ne razmi{ljaju o nepopularnim mjerama {tednje kojima bi izazvali bijes golemog broja zakinutih budètskih korisnika.
NASTAVAK STAND BY ARAN@MANA

Pred polazak na godi{nju Skup{tinu MMF-a u Va{ington, federalni ministar
finansija Ante Krajina poàlio se da bi budètski manjak Federacije BiH u narednoj godini mogao prema{iti iznos od 200 miliona KM, otkriv{i da bi se manjak novca mogao nadoknaditi novim kreditom MMF-a. U sli~nom tonu istupila je i premijerka RS-a @eljka Cvijanovi}, koja je tako|er sudjelovala na godi{njoj Skup{tini MMF-a. Predstavnici MMF-a izrazili su interes za produènje aran`mana u narednom periodu, izjavila je premijerka Cvijanovi}, pre{utjev{i va`nu ~injenicu da je inicijativa za novi kredit MMF-a potekla iz Sarajeva i Banje Luke a ne iz Va{ingtona, kako bi se moglo zaklju~iti iz njene izjave. Postoje}i kreditni aran`man s MMFom, kako smo naveli, isti~e sredinom naredne godine, no ve} se sada moè zaklju~iti da bh. strana nije ispunila niti jednu obavezu koju je preuzela Pismom namjera od prije dvije godine. Postoje}i kredit MMF-a odobren je s jasnim ciljem da se uravnoteè budètski prihodi i rashodi: MMF je pristao sanirati rupe u entitetskim i dràvnom budètu BiH, a bh. strana se zauzvrat obvezala da }e poduzeti
I novi kredit MMF-a potro{it }e se na pla}e i tro{kove rada administrativnog aparata dràve
12
POTPUNA SAGLASNOST
Entitetski premijeri, Nermin Nik{i} i @eljka Cvijanovi}, udruènim snagama poku{avaju osigurati novi kredit MMF-a
ENTITETSKE VLADE TRA@E NOVI KREDIT

REKORDAN RAST INO DUGA
Nikieva Vlada zaduila Federaciju za 2 milijarde KM

Pred parlamentarne izbore 2010. godine, lider SDP-a Zlatko Lagumdìja najavio je da }e njegova partija nakon preuzimanja vlasti raskinuti ranije zaklju~eni kreditni aran`man s MMF-om, za koji je rekao da je krajnje nepovoljan za BiH. Kao i ve}inu drugih, i ovo obe}anje Lagumdìja je zaboravio nakon preuzimanja vlasti. [tavi{e, uz obnovljeni kreditni aran`man s MMF-om, Vlada FBiH predvo|ena SDP-om kreirala je i nekoliko serija trezorskih zapisa na temelju kojih se zaduìla za dodatnih 200 miliona KM! Tokom trogodi{nje vlasti, Vlada premijera Nik{i}a uve}ala je dug Federacije BiH za pune dvije milijarde KM!
ZABORAVLJENO OBE]ANJE
Pred izbore 2010. godine Lagumdìja je bio najè{}i kriti~ar kreditnog aran`mana sa MMF-om
opse`ne mjere {tednje kako bi smanjila rashode i uskladila ih s realnim budètskim prihodima.
SUDSKA ZA[TITA PRIVILEGIJA

Rije~ je zapravo o standardnom receptu po kojem MMF pomaè dràvama svijeta zapalim u budètske probleme. Takvim dràvama MMF u pravilu priska~e u pomo} obilatim kreditom pod povoljnim uvjetima, traè}i zauzvrat od du`nika da u nekom razumnom roku od jedne do tri godine uskladi budètsku potro{nju s budètskim prihodima. Takav lijek MMF je propisao i vlastima BiH. No, o~ekivani rezultat je izostao, ali ne
13
[TA SMO DU@NI, TI ODU@I

KOLIKO KO[TA BIROKRATIJA da entitetske vlade smanje budètsku potro{nju i svedu je u okvire realnih budètskih prihoda. Takav potez upravo je povukla vlada susjedne Srbije koja je i bez sufliranja finansijskih eksperata MMF-a drasti~no skresala pla}e svim uposlenim u administrativnom aparatu dràve: funkcionerske pla}e skresane su za 25 posto a sve ostale pla}e za 10 posto. Srbija }e na ovaj na~in godi{nje u{tedjeti oko 200 miliona eura i po svemu sude}i ne}e traìti pomo} MMF-a. Funkcioneri u BiH, koji ina~e u prosjeku zara|uju dvostruko vi{e od svojih kolega u Srbiji, izabrali su neuporedivo lak{i na~in za prevladavanje budètskog manjka - ponovo }e pozajmiti novac od MMF-a i do daljnjeg sa~uvati privid ekonomskog blagostanja i prosperiteta.
Pola javnih prihoda odlazi na plae i trokove birokratije

U budète svih nivoa vlasti BiH godi{nje se slije oko 11,7 milijardi KM, a za pla}e i materijalne tro{kove zaposlenih u administrativnom aparatu dràve odlazi 5,4 milijarde KM. Kresanjem tro{kova za samo 10 posto godi{nje bi bilo u{te|eno vi{e od milijardu KM, {to zna~i da BiH ne bi bio potreban ni kredit MMF-a niti bi se morala zaduìvati preko emisije trezorskih zapisa. No, posve je nerealno o~ekivati da }e aktuelna vlast tek tako smanjiti vlastite privilegije i uvesti mjere {tednje. To se pogotovo ne}e desiti u predstoje}oj, izbornoj godini, u kojoj stranke na vlasti na sve na~ine kupuju naklonost bira~a.
zbog pogre{no propisane terapije, nego zbog odluke pacijenta da uop}e ne uzima propisani lijek! Istina, Vlada Federacije BiH je u prvi mah smanjila pla}e za 10 posto svim uposlenima u administrativnom aparatu, ali sav novac koji je na taj na~in u{tedjela uskoro je morala vratiti, i to s kamatama! Naime, golema ve}ina uposlenika u administrativnom aparatu Federacije BiH tuìla je vladu za nezakonito smanjenje pla}a, a nadle`ni sud je po automatizumu sve sporove rije{io u korist o{te}enih radnika. Na taj na~in, stvoren je novi, neplanirani budètski dug od oko 80 miliona KM, koji Vlada Federacije BiH ne moè izmiriti iz redovnih prihoda. Vlada Republike Srpske formalno se pridràvala propisane terapije: smanjila je pla}e uposlenima u administrativnom aparatu za 10 posto, ali je u isto vrijeme nemilice tro{ila nepostoje}i novac poku{avaju}i sanirati finansijske rupe u zdravstvenom i penzionom fondu RS-a. Do kraja ove godine, budètski manjak RS-a prema{it }e 200 miliona KM, a do kraja naredne, 2014. godine, bit }e dvostruko ve}i.
Neizbje`ni kolaps entitetskih budèta mogu}e je sprije~iti na samo jedan na~in -
Svim pripadnicima islamske vjere
BAJRAM [ERIF MUBAREK OLSUN

Potpredsjednik Federacije BiH Mirsad Kebo
14
SKANDAL NEDJELJE
Zato je Federalna televizija preutjela ilkoki ispad Ensada Karia?
Direktor JP Autoceste FBiH Ensad Kari vjeruje da javnim novcem moe kupiti medijsku naklonost i osigurati zatitu od kritikih komentara
Pi{e: ASIM METILJEVI]
ao i ve}ina relevantnih medija u dràvi, i Dnevni avaz je prije nekoliko dana prenio vijest o |ilko{kom ispadu direktora JP Autoceste FBiH Ensada Kari}a na Severininom koncertu u Zetri. Za neupu}ene, Kari} je sasuo limenku piva na glavu novinara OBN-a Mime [ahinpa{i}a, koji je neoprezno snimio nekolicinu Nermina Nik{i}a, SDP-ovih prvaka (N Elvedina Grabovicu, Ensada Kari}a) kako sa suprugama pocupkuju u ritmu lakih nota. Kari}u se, naravno, nije dopao medijski tretman u Avazu, no nije nazvao ni urednika ni novinara kako bi ispravio eventualne krive navode iz teksta, nego se obratio direktoru Avazove marketin{ke slu`be Alenu Ke{etovi}u, kojeg je bez uvijanja priupitao: Mislite li vi da mi radimo sa vama ili da ne radimo sa vama?! Nije nam poznato je li Kari} sli~no pitanje postavio i marketin{koj slu`bi Federalne televizije, tek ostaje ~injenica da je FTV iz nekog razloga pre{utjela Kari}ev ispad na Severininom koncertu. Kao {to je, uostalom, pre{utjela i neuporedivo teè i ozbiljnije poslovne karambole aktuelne uprave JP Autocesta na ~elu s Kari}em. I direktor Kari} i javno preduze}e kojim rukovodi na FTV-u uìvaju specijalan tretman. Umjesto u redovnim informativnim emisijama, Kari} i preduze}e kojim rukovodi na FTV-u se pojavljuju skoro isklju~ivo u ruì~asto obojenim televizijskim reportaàma koje se emitiraju u redovnom terminu pred dnevnik rezerviranom za marketin{ko ogla{avanje. Propagandne reportaè o izgradnji autoceste upakovane su, me|utim, tako da nije do kraja jasno je li rije~ o klasi~nom (pla}enom) reklamnom ogla{avanju ili o profesionalnom izvje{taju novinara FTV-a. Specijalni status na FTV-u koji uìvaju Ensad Kari} i JP Autoceste osiguran je marketin{kim ugovorom, navodno vrijednim preko 400 hiljada KM godi{nje! Eto za{to se FTV tako glasno buni protiv smanjenja minutaè marketin{kog ogla{avanja sa 6 na 4 minute u jednom satu.
15
SVEMO] NOVCA
Direktor JP Autoceste FBiH Ensad Kari} vjeruje da javnim novcem moè osigurati potpunu medijsku naklonost
DOSJE UGLJEN, DRUGI DIO
Meu vie od 600 dokumenata koje je u dosjeu Ugljen preuzelo Tuiteljstvo BiH, nakon to je proljetos otvorena etvrta po redu istraga o atentatu na biveg pomonika direktora AID-a NEDADA UGLJENA i zloinima (anti)teroristike jedinice EVE, pronaen je i iskaz ASIMA DAUTBAIA; jedan od najutjecajnih bonjakih obavjetajaca u ratnom i poratnom razdoblju svjedoio je poetkom jula 2002., zapisnik sa njegovog sasluanja potvruje kako je Dautbai, spaavajui sebe, pokuao svu odgovornost prebaciti na svoje protivnike
LEX DAUTBA[I] KO JE FORMIRAO [EVE

Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MILUTIN STOJÊVI]
e|u vi{e od {esto dokumenata koje je dràvni tuìtelj Oleg âvka preuzeo proljetos, nakon {to je otvorena ~etvrta po redu istraga o ubojstvu biv{eg pomo}nika direktora Agencije za istraìvanje i dokumentaciju (AID) Nedàda Ugljena, na{ao se i iskaz Asima Dautba{i}a, formalno, jednog od njegovih najbliìh suradnika. Predratni je pomo}nik {efa Slu`be dràvne bezbjednosti (SDB) RBiH Branka Kvesi}a, ratni diplomata, a od 1996. pomo}nik direktora AID-a Kemala Ademovi}a saslu{an po~etkom jula 2002., kada je po nalogu Kantonalnog suda u Sarajevu reaktivirana istraga o atentatu na Ugljena, ali i o zlo~inima za koje su osumnji~eni pripadnici Antiteroristi~ke jedinice [eve. Podsjetimo da su od 28. septembra 96., kada je u sarajevskom naselju Aneks usmr}en Nedàd Ugljen, vo|ene tri istrage, ali ubojice i njihovi nalogodavci nikada nisu prona|eni.
DAUTBA[I]EV SPECIJALNI RAT

Iako je u (po)ratnim godinama, kao jedan od najutjecajnih {pijuna, bio upu}en u sve tajne bo{nja~kog (para)obavje{tajnog aparata, Asim Dautba{i} nije bio od velike koristi istraìteljima. Ja sam za [eve prvi put ~uo u aprilu 1993., kada sam u izdanju Oslobo|enja za inostranstvo pro~itao da su dobili nagradu, kazao je na po~etku ispitivanja Dautba{i}, obja{njavaju}i istra`nom sucu Vladimiru [poljari}u i tuìtelju Branku [ljivaru kako je u januaru 93. iz SDB-a preraspore|en u Ministarstvo vanjskih poslova, te da je mjesec dana kasnije oti{ao u Bon, da u Njema~koj otvori
16
SIVA EMINENCIJA SDB-a I AID-a

Asim Dautba{i} je godinama bio me|u najutjecajnijim bo{nja~kim obavje{tajcima, vaìo je za {pijunskog kadrovika koji je dijelio iskaznice tajne slu`be notornim kriminalcima

Ambasadu BiH. Suprotno tvrdnjama njegovog nekada{njeg kolege Munira Alibabi}a Munje, biv{eg na~elnika Centra slu`bi bezbjednosti Sarajevo, odnosno Sektora SDB-a, koji je javno svjedo~io da je za formiranje specijalne policijske postrojbe prvi put ~uo po~etkom rata, na sastanku sa tada{njim ministrom policije Alijom Delimustafi}em, kojem je prisustvovao i Asim Dautba{i}, taj je svjedok u TE[KE OPTU@BE
Asim Dautba{i} je tvrdio da o zlo~inu u Velikom parku ni{ta ne zna, ali je istraìtelje uputio na Dragana Viki}a
ljeto 2002. iznio posve druga~iju verziju. Po{to se tvrdilo da su pripadnici [eva u~estvovali u ubistvu osam vojnika u Velikom parku, ispred Doma policije, ja sam to li~no, kroz medije, demantirao, jer [eve tada nisu ni postojale. U izvje{taju Komisije Predsjedni{tva BiH Nedàd Ugljen kaè da je samoinicijativno u maju 1992. zapo~eo sa formiranjem te jedinice, bez konsultacija sa bilo kim, ispri~ao je
Dautba{i}. Podsjetimo da je u slu`benoj izjavi koju je dao za ìvota, Nedàd Ugljen naveo da mu je rukovo|enje [evama povjerio upravo Asim Dautba{i}. Premda je u vrijeme kada je davao iskaz ve} bio u mirovini, Dautba{i} se silno trudio uvjeriti istraìtelje kako on, zapravo, nikada nije imao zna~ajnijeg utjecaja na rad bo{nja~ke tajne slu`be. Tvrdio je, naime, da je po~etkom rata, nakon {to se Slu`ba dràvne bezbjednosti podijelila na nacionalnoj osnovi, preuzeo ulogu savjetnika specijalne jedinice MUP-a, odnosno odreda Bosna, a da mu je drugi posao bilo vo|enje specijalnog propagandnog rata, izrada letaka i medijski pozivi stanovnicima sarajevskih naselja Vogo{}a i Ilidà da ne kre}u u rat?! Nisam imao nikakvu naredbodavnu ili nadzornu funkciju, nego savjetodavnu, rezimirao je svoj anga`man u prvim mjesecima rata obavje{tajac Dautba{i}, priznaju}i samo zasluge u okupljanju patriotskih snaga.
SVE ÛO, NI[TA VIDIO

[ef SDB-a bio je Munir Alibabi}, neformalni {ef [eva u dogovoru sa Rusmirom Mahmut}ehaji}em, ~ovjekom broj dva iz njegove knjige. [to se ti~e [eva, sa istim nisam imao nikakav kontakt, niti sa njihovim {efom. Nijedan izvje{taj, program ili plan nisam dobio, tvrdio je nadalje Dautba{i}, poku{avaju}i neuvjerljivo svu krivicu svaliti na svog starog neprijatelja Alibabi}a. Munir Alibabi} je u ljeto 2002. kao direktor Federalne obavje{tajnosigurnosne slu`be (FOSS) naredio reaktiviranje predistra`nih radnji u slu~ajevima Ugljen i Herenda, {to je po automatizmu uklju~ivalo i istragu o zlo~inima pripadnika jedinice [eve. Alibabi} je kao direktor FOSS-a tada intenzivno sura|ivao s tuìteljem [ljivarom, kojem je dostavljao brojne dokaze i izjave svjedoka. Kako je, me|utim, u sva tri slu~aja aktivnu naredbodavnu i operativnu ulogu imao Asim Dautba{i}, jasno je za{to je on, istodobno, poku{avao kompromitirati Munira Alibabi}a. Dodajmo tome kako su tada ve} bili uhap{eni Dautba{i}evi bliski suradnici, biv{i {ef AID-a Bakir Alispahi} i njegov pomo}nik Irfan Ljevakovi}, protiv kojih su FOSS i federalna policija vodili istragu u predmetu Pogorelica. No, nije Asimu Dautba{i}u zasmetao samo Munir Alibabi}, budu}i da je u daljem svjedo~enju istraìtelje nedvosmisleno uputio na odgovornost ratnog zapovjednika odreda Bosna Dragana Viki}a. U vrijeme kada se
Dragan Viki} najbolje zna {ta se desilo sa le{evima vojnika iz Velikog parka
17
DOSJE UGLJEN, DRUGI DIO

desilo ubistvo u Velikom parku bio sam u kancelariji u Domu policije. Zajedni~ka kancelarija sa sekretaricom bila je s Draganom Viki}em. ûo sam pucnjeve dok sam bio u kancelariji, ali ne tvrdim da su to pucnjevi sa tog doga|aja. Nisam nigdje izlazio, pro{lo je nekih dvadeset minuta do pola sata kada se Viki} vratio u kancelariju, psovao je i bio uzbu|en. Pitao sam ga o ~emu se radi, a on je odgovorio: Pobi{e ljude! Ja sam mu rekao da odmah zove Avdu Hebiba i Jusufa Pu{inu, oni su za to bili zaduèni. Nakon dva sata, a i sutradan, pitao sam ga da li je to prenio i on je rekao da jeste. Tako|e sam ~uo da je, dva-tri sata nakon pucnjave, traìo da mu se javi Juka Prazina. ûo sam i da su le{evi vojnika no{eni na Grbavicu, ali to nisam vidio. Naveo bih da se ni{ta bez Viki}evog znanja nije moglo uraditi, vezano za dovoènje i odvoènje le{eva, tako da Dragan Viki} najbolje zna {ta se s le{evima dalje desilo, sugerirao je istraìteljima Dautba{i}. Nekoliko mjeseci ranije, u sklopu iste istrage, pred sucem [poljari}em i tuìteljem [ljivarom svjedo~io je nekada{nji operativac AID-a Edin Garaplija koji je kazao da mu je Nedàd Herenda, jedan od glavnih egzekutora u [evama, priznao da je naredbu za likvidaciju zarobljenih vojnika dobio od Nedàda Ugljena i Asima Dautba{i}a?! Dautba{i} je, me|utim, tvrdio da je Herendu upoznao 1994. ili 95. godine, dok je radio u Konzulatu BiH u njema~kom gradu Stuttgartu, kada je traìo produènje vize. Navodno je godinu dana kasnije pitao Ugljena za{to Herendu ~esto {alje u Njema~ku, a on mu je odgovorio zbog slabih nov~anih prilika.
ÎJE SU BILE [EVE

Ubijeni pomo}nik direktora AID-a Nedàd Ugljen svjedo~io je da mu je rukovo|enje (anti)teroristi~kom jedinicom povjerio Asim Dautba{i}, koji je kasnije optuìo Munira Alibabi}a da je bio neformalni {ef [eva
UGLJEN JE BIO DVOSTRUKI [PIJUN

Asim Dautba{i} se iz diplomacije vratio u aprilu 96., nakon ~ega ga novi direktor AID-a Kemal Ademovi} postavlja na funkciju pomo}nika za operativnu tehniku. Obja{njavaju}i odnose izme|u zara}enih ISTRAGA O VELIKOM PARKU frakcija u bo{nja~koj civilnoj i vojnoj obavje{tajnoj slu`bi koji su, po svemu, odredili Ugljenovu sudbinu, Dautba{i} je izjavio kako je u AID-u bilo dosta protivnika Kemala Ademovi}a. Bila je struja koja je na mjestu direktora AID-a èljela Nedàda Ugljena. Ademovi}a nisu prihvatili Enver Mujezinovi}, Nedàd Ugljen i Irfan Ljevakovi}, i u roku od jedne godine svi su oti{li iz AID-a, kazao je biv{i Ademovi}ev pomo}nik. No, kada su ga istra`ni sudac Vladimir [poljari} i tuìtelj Branko [ljivar pitali da li zna koji je bio motiv atentata na Nedàda Ugljena, Asim Dautba{i} je ponovno odgovorio da mu nije poznato. Ipak je bio spreman svjedo~iti da je njegov ubijeni kolega ìvio na visokoj nozi. Ugljen je imao suprugu u
Asim Dautbai priznao kako mu je sugerirano da ne spominje eve

Dvije godine prije svjedo~enja o ubojstvu Nedàda Ugljena, u augustu 2000., Asim Dautba{i} je dao iskaz sarajevskom sucu Izetu Ba`darevi}u o ubojstvu zarobljenih vojnika JNA u Velikom parku. Tada nije bilo [eva, tada su mi rekli da ih ne spominjem. Poslije sam oti{ao kod prijatelja [umana (vjerojatno biv{eg direktora BH Telecoma Hajrudina [umana, op.a.), u njegovu kancelariju, i ispri~ao mu da sam dao iskaz na sudu. Tada mi je on rekao da je svojim o~ima, zajedno s Kerimom Lu~arevi}em i njegovim {oferom, vidio kako Miro @miro (Davor Mati}, op.a.) puca na te vojnike, izjavio je na ponovnom saslu{anju Asim Dautba{i}. No, u zapisniku se nigdje ne navodi tko je Dautba{i}u sugerirao da ne spominje pripadnike [eva, niti je poznato jesu li ga to istraìtelji uop}e pitali.
18

PROTIVPO@ARNI KRIMINALAC GARAPLIJA
Kriminalni dosje Edina Garaplije unitio je Nedad Ugljen

Tijekom saslu{anja u Kantonalnom sudu u Sarajevu nekada{nji pomo}nik direktora AID-a Dautba{i} odgovarao je i na pitanja o operativcu Edinu Garapliji, koji je nekoliko mjeseci ranije svjedo~io protiv njega. Potvr|uju}i da ga je ~esto vi|ao ispred kabineta direktora Ademovi}a, Dautba{i} je kazao kako je Garaplija veoma konfliktna, nestabilna i nepouzdana osoba i da se uvijek trudio biti u blizini svojih {efova. Poznato mi je da je Edin Garaplija 1992. do{ao u SDB kao rezervni radnik na poslove pra}enja stranih medija, doveli su ga na molbu njegove majke Nazif Dùbur i Zoran ôvi}. Znam i da je Nedàd Ugljen uni{tio Garaplijin kriminalni dosje, otkrio je Asim Dautba{i}.
KOMEMORACIJA ZA PRIJATELJA I SURADNIKA

Nekada{nji direktor AID-a Kemal Ademovi} na ispra}aju radnog kolege Asima Dautba{i}a
inostranstvu i dvije ljubavnice, i to je trebalo sve da pla}a. Pretpostavljam da su prste umije{ali i neki strani faktori, procjenjujem da je istovremeno radio i za zapadne strukture i s Irancima. A tu nema pra{tanja, naveo je Asim Dautba{i}, inzistiraju}i kako je, zajedno s direktorom Kemalom Ademovi}em, vodio opse`nu istragu i na sve mogu}e na~ine poku{ao otkriti ubojice. Prava je istina, me|utim, da je Asim Dautba{i}, dugogodi{nja siva eminencija SDB-a i AID-a, {pijunski kadrovik i obavje{tajac koji je podijelio iskaznice tajne slu`be notornim kriminalcima, poslije otmice i poku{aja
likvidacije Nedàda Herende rukovodio Komisijom ~ija je zada}a bila da istraì taj slu~aj. Istraga je, dakako, od po~etka do kraja bila fingirana, iako se znalo da je prava meta bio Herendin {ef Nedàd Ugljen, poslije ~ijeg ubojstva Dautba{i} ponovno povla~i konce i usmjerava istraìtelje na krivi trag. Asim Dautba{i} je umro u prolje}e 2012., deset godina nakon {to je saslu{an u svojstvu svjedoka. Posljednji mu je ispra}aj organiziran u sarajevskom Domu policije, na mjestu gdje su Dautba{i} i njegovi ratni suradnici prije dvadeset godina zakopali najmra~nije tajne.
PROCJENA KOLEGA
Edin Garaplija je konfliktna i nepouzdana osoba
19
OVO MI JE [KOLA
Izbor ESEDA RADELJAA za predsjednika Upravnog odbora Zavoda za javno zdravstvo aktuelizirao je priu o tome kako je ovjek koji e naredne etiri godine brinuti za zdravstvo u najmnogoljudnijem kantonu u BiH izvrdao odsluenje zatvorske kazne na koju je osuen 2002. godine, ali i priu o njegovoj strunosti. SB je u posjedu presude Kantonalnog suda iz 2002. godine u kojoj su meu zanimljivijim dijelovima oni o Radeljaevom obrazovanju
Pi{e: ALMIR PANJETA Foto: MILUTIN STOJÊVI]
RADELJA[ JE NA[ OBRAZOVANJE I BEZOBRAZOVANJE

DO PODNE ESAD, OD PODNE ESED
Sud je dvije godine utvr|ivao Radelja{evo pravo ime
a predsjednika Upravnog odbora za javno zdravstvo Skup{tina Kantona Sarajevo nedavno je imenovala Eseda Radelja{a, ~ovjeka krajnje upitne stru~nosti, osu|enog za prevare na kaznu zatvora od godinu dana koju, izbjegavaju}i odsluènje, zbog zastare nikada nije odsluìo. Podsjetimo, Radelja{ je 2002. godine zbog prevara osu|en na godinu i deset mjeseci zatvora, a Vrhovni sud FBiH nakon àlbe presudu je preina~io 2005. na kaznu od godinu dana, koju, tako|er, nikada nije izdrào. O detaljima poslije.
GORI FOÂ, GORI BOROVINA

Delegat BOSS-a u Domu naroda Parlamenta FBiH i zastupnik iste stranke u Skup{tini KS, za kojeg na slu`benoj stranici parlamenta stoji da ima diplomu menadèra poslovnih financija, prema navodima dokazanim u presudi Kantonalnog suda u Sarajevu iz novembra 2002. godine, nikada nije zavr{io Ekonomski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci, kao ni Ugostiteljskotrgovinsko-turisti~ku {kolu niti Vi{u ekonomsko-komercijalnu {kolu u Banjoj Luci. Da stvar bude zanimljivija, Radelja{ je tvrdio da je spomenutu {kolu zavr{io 1992. godine, ali da su mu diplome izgorjele u Fo~i. Sud je utvrdio da je spomenuta {kola zatvorena 1981. godine! Radelja{evo obrazovanje dokazivano je u opse`noj optu`nici s obzirom da je bilo dio jedne od ta~aka u kojoj se spominjalo krivi~no djelo ovjeravanja neistinitog sadràja, od kojeg je kasnijom presudom po àlbi, iz 2005. godine, oslobo|en zbog proceduralnih propusta, ali tvrdnje o {kolovanju nisu opovrgnute. Zadrà}emo se stoga najve}im dijelom na ta~ki 3. koja govori o njegovom obrazovanju, s obzirom da novinari ve} duè vremena poku{avaju do}i do zvani~nih podataka o tome. Kako stoji u prvostepenoj presudi, Radelja{ je osu|en zbog dokazanih po~injenih krivi~nih djela prijevare, krivotvorenja isprava i ovjeravanja neistinitog sadràja. U presudi je, izme|u ostalog, navedeno da je Radelja{ zajedno sa svojim bratom Asimom te izvjesnim Draènom Jankovi}em, koji su, tako|er, tada osu|eni na po godinu zatvora, varao Ravijojliju Kuljanin, Dèmu Kara~i}a, Janju Odàkovi}, Sabita i Vahida Maka{a, i brojne druge gra|ane tokom kupoprodaje zemlji{ta. Ukratko, kako je dokazano u presudi, Radelja{ i ostali optuèni bi doznali da o{te}eni prodaju imovinu ili zemlji{te, ponudili se kao posrednici i dobijali punomo}i, obavljali kupoprodaje i za sebe
20
TAJNA USPJEHA
Kako je dovitljivi Radelja{ uspio 1992. zavr{iti {kolu koja je ukinuta 1981.? Jedva!
zadràvali dio ili cijeli iznos. Iako su tokom postupka novac vratili o{te}enima, Vrhovni sud FBiH nije uvaìo zahtjev da se osuda preina~i u uvjetnu. Sud nalazi neosnovanom àlbenu tvrdnju optuènog Esada Radelja{a da bi se u odnosu na njega svrha krivi~nih sankcija mogla ostvariti i izricanjem uvjetne osude. Ovaj sud nalazi, s obzirom na upornost koju je optuèni ispoljio prilikom izvr{enja krivi~nih djela za koje je ogla{en krivim, da se ne moè osnovano o~ekivati da bi se upozorenjem uz prijetnju kaznom mogla ostvariti svrha krivi~nopravnih sankcija, stoji u obrazloènju presude iz 2005. godine. Vratimo se sad na dio o obrazovanju, zanimljiviji. U ta~ki 3. presude iz 2002. godine stoji da je Radelja{ 1996. godine, kako mu ne bi bili umanjeni prihodi za pet posto zbog nedovoljne stru~ne spreme za mjesto rukovodioca nabave DD Astro, pokrenuo kod Osnovnog suda I Sarajevo postupak tokom kojeg je davanjem neistinitih podataka i iskazima dva svjedoka, te predo~avanjem navedenog rje{enja DD Astro taj Sud donio pravosna`no rje{enje kojim se utvr|uje da je u periodu od 1990. do 1992. godine zavr{io Vi{u komercijalnu {kolu u Banja Luci. U presudi dalje stoji i da je predo~io la`no svjedo~anstvo kojim je tvrdio da je u Banjoj Luci 1990. godine zavr{io obrazovanje za prodava~a specijalca V stepena Ekonomsko-komercijalne i trgova~ke struke u Trgova~koj {koli Banja Luka. Posebno je zanimljivo da je Radelja{ u svoju odbranu, a na upit o detaljima poha|anja {kole u Banjoj Luci, kazao kako je {kolu zavr{io preko veze: Iz dopisa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Banja Luci od 16.02.2000. godine jasno proizilazi da okrivljeni Esad Radelja{ nije zavr{io studije na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Banja Luci, a niti je ikad upisivan na ovaj fakultet, dok iz dopisa Ugostiteljsko-trgovinsko-turisti~ke {kole od 11.02.2000. godine proizilazi da svjedo~anstvo o zavr{enom prvom razredu izdato 31.08.1990. godine nije zavedeno u Registru redovnih u~enika niti vanrednih polaznika, kao ni to da traèno svjedo~anstvo o zavr{enom V stepenu prodava~ specijalista, ako je izdato tako|er 31.08.1990., nije zavedeno u registru redovnih u~enika niti u registru vanrednih polaznika, stoji u obrazloènju presude. Kada je rije~ o Vi{oj ekonomskoj komercijalnoj {koli koju je, prema tvrdnjama, Radelja{ zavr{io 1992. godine, Sud je utvrdio sljede}e: Treba imati u vidu i izvje{taj Arhiva Republike Srpske od 16.02.2000. godine, u kojem je jasno navedeno da pregledom imeni~nih registara diplomiranih i upisanih studenata Vi{e ekonomske - komercijalne {kole u Banja Luci, okrivljeni Radelja{ nije bio upisan na pomenutu {kolu, te da je navedena {kola u Banja Luci djelovala u periodu od 1960. do 1981. godine. Za ta~ku 3. je utvr|eno da sadrì bitna obilje`ja krivi~nog djela krivotvorenja isprave u produènom trajanju iz ~lana 351. stav 3. KZ FBiH, te krivi~nog djela ovjeravanja neistinitog sadràja. U presudi Vrhovnog suda iz 2005. godine Radelja{ je oslobo|en dijela o ovjeravanju neistinitog sadràja i kazna mu je smanjena sa godinu i deset mjeseci, na godinu dana zatvora. Ura~unao mu se period od tri mjeseca proveden u pritvoru, ali ostatak kazne zbog zastare nikada nija izdrào.
MOJE IME JE MOJ PROGRAM

Interesantan je i na~in na koji je do zastare do{lo. Po pravosna`nosti presude u avgustu 2005. godine dostavljen je nalog za izvr{enje kazne Op}inskom sudu u Sarajevu kao sudu izvr{enja, da bi referent za izvr{enje krivi~nih sankcija ovog suda tek u februaru 2006. godine obavijestio Kantonalni sud da se ne radi o istom ~ovjeku iz presude i da je do{lo do gre{ke u imenu. Prema podacima dobijenim preko MUP-a KS i CIPS-a, utvr|eno je da se radi o Esedu Radelja{u, a u presudi je sve vrijeme kori{teno ime Esad. Sudija Kantonalnog suda potom je donio rje{enje o ispravci imena, onda se tuìlac àlio, a Vrhovnom sudu FBiH trebale su pune dvije godine da bi u martu 2006. godine ukinuo rje{enje o ispravci imena i naloìo sudu da decidirano utvrdi da li se radi o istoj osobi. Sud je preko MUP-a i Sudske policije pozivao Radelja{a da se hitno javi, ali su se stalno pojavljivale nove adrese pa mu poziv nije bio uru~en, a kada su ga napokon na{li bio je na lije~enju zbog sr~anog udara. Radelja{ se na sudu napokon pojavio 3. aprila 2009. godine, izjavio da se zove Esed, da on jeste osoba koja je osu|ena i da je prilikom podizanja optu`nice do{lo do gre{ke u imenu. Op}inskom sudu dostavljen je nalog o izvr{enju kazne koji je Radelja{u 19. maja 2009. dostavio akt radi upu}ivanja na izdràvanje kazne. Radelja{ je traìo odgodu zbog zdravstvenih razloga, ali molbu Sud nije ni razmatrao jer je 26. maja 2009. do{lo do apsolutne zastare, {to je 3. jula potvrdio i Kantonalni sud s obzirom da kod kazni do jedne godine apsolutna zastara nastaje nakon ~etiri godine. U septembru 2012. godine Radelja{ je shodno zastari izbrisan iz kaznene evidencije, jer je Zakonom predvi|eno da se kazne do jedne godine zatvora (kakvu je, gle iznena|enja, Radelja{ dobio nakon skra}enja op.a.), bri{u iz evidencije kada protekne tri godine od dana zastarjelosti kazne i ako osu|eni za to vrijeme ne po~ini novo krivi~no djelo. Narodski re~eno: pojeo vuk kenjca!
21
MOJI UNIVERZITETI
Naveo je da je u Banja Luci zavr{io vi{u komercijalnu {kolu u trajanju od dvije godine i to 1992. godine, a da je diplomu odnio u Fo~u kod roditelja gdje je ista izgorjela u ku}i zajedno sa ostalom dokumentacijom, te da je, prilikom polaganja ispita za navedenu {kolu u Banja Luku putovao autobusom Fo~atransa... Na kraju je izjavio da je izabrao studij u Banja Luci iz razloga {to je ~uo da je tamo lak{e do}i do diplome, a {kolu je zavr{io preko veze, tako da se ne sje}a imena svih profesora, kao i to da mu je izdato svjedo~anstvo o zavr{enoj srednjoj {koli, stoji u obrazloènju presude iz 2002. godine. Ono {to je dalje navedeno u obrazloènju presude tako|er je posebno zanimljivo i dolazi kao {lag na tortu:
GORIO KO OVA DIPLOMA

Faksimil presude Kantonalnog suda u Sarajevu
ÎJA JE ZGRADA FEROELEKTRA
Sarajlija ZLATKO KRAINOVI, (su)vlasnik treine zgrade Feroelektra koja se nalazi u strogom centru Sarajeva, prvi je put prije dvadeset godina od elnika sarajevske opine Stari Grad zatraio dozvolu za popravak tog poslovno-stambenog objekta, ali je ni do danas nije dobio; iako je u granatiranju 1992. nastradao samo krov, zgrada je, u meuvremenu, postala najvee ruglo u starom dijelu grada
RATNI PLIJEN PORATNIH NAÊLNIKA

Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MILUTIN STOJÊVI]
unih dvadeset godina traje spor izme|u ~elnika sarajevske op}ine Stari Grad i Zlatka Krainovi}a, jednog od suvlasnika zgrade Feroelektra, oko sanacije tog objekta koji je, u me|uvremenu, postao najve}e ruglo u strogom centru grada. Ru{evna poslovno-stambena zgrada u neposrednoj blizini sarajevske Katedrale
nije nikada obnovljena jer su gotovi svi na~elnici op}ine Stari Grad od rata do danas tvrdoglavo odbijali da sa stanarom Krainovi}em dogovore kompromisno rje{enje. Nakon {to je 1992. u granatiranju o{te}en krov, vlasnik drugog kata Zlatko Krainovi} je godinu dana kasnije od op}inskih vlasti u Starom Gradu zatraìo suglasnost da popravi svoj dio zgrade, ali odobrenje nije dobio. Kada se rat zavr{io, dok se jo{ {teta mogla sanirati s znatno manje novca, Krainovi} je bio spreman da financira obnovu cijele trokatnice, ali
ponovno nije dobio dozvolu. Vreme{na je zgrada, sagra|ena davne 1913. godine, ostavljena da propada, sve dok 1999. tada{nja na~elnica op}ine Halima Hadìjamakovi} nije naredila ru{enje cijelog poslovno-stambenog objekta.
OD FERUMA DO FEROELEKTRA
Posao je, i to bez suglasnosti predratnih stanara, dodijeljen gra|evinskoj firmi Unigradnja tada je uklonjen ostatak krova, podova, ogoljeni zidovi, ali su
Zgrada Feroelektra, koja je sagra|ena prije sto godina, preìvjela je dva svjetska rata, ali ne i poslijeratnu vladavinu SDA i SBB-a u sarajevskoj op}ini Stari Grad
REKONSTRUKCIJA REKONSTRUKCIJA I I OPSTRUKCIJA OPSTRUKCIJA

Suvlasnik Suvlasnik zgrade zgrade Feroelektra Feroelektra Zlatko Zlatko Krainovi} Krainovi} bio bio je je spreman spreman 1996. 1996. da da obnovi obnovi cijeli cijeli objekat, objekat, ali ali mu mu op}inske op}inske vlasti vlasti nisu nisu dale dale odobrenje odobrenje
BORBA ZA ATRAKTIVNU LOKACIJU U CENTRU SARAJEVA

radovi prekinuti odlukom Doma za ljudska prava prema kojoj je zabranjeno ru{enje zgrade. U tom smislu valja pojasniti da je pored Zlatka Krainovi}a, ~ija je obitelj poslije nacionalizacije zgrade Feroelektra ostala vlasnik drugog kata, jo{ jedna familija ìvjela na tre}em katu, dok je preostali dio zgrade nacionaliziran i pripada Op}ini Stari Grad. No, kako je Krainovi} nakon rata ugovorio sa susjedom kupovinu njegovog stana na tre}em katu, jasno je kako op}inske vlasti nisu mogle bez odobrenja vlasnika vi{e od tre}ine zgrade narediti ru{enje, unato~ njihovim zakulisnim planovima. Dodajmo tome da ukupna povr{ina zgrada prema{uje tri tisu}e kvadratnih metara, da se nalazi se na jednoj od najatraktivnijih lokacija u gradu, zbog ~ega je zasigurno zapala za oko mnogim potencijalnim kupcima. U narednim je godinama, a nakon {to je u neuspjelom poku{aju ru{enja dodatno devastirana, zgrada potpuno oronula, ali za na~elnike Op}ine Stari Grad ru{evina u najuèm gradskom sredi{tu nije bila dovoljan razlog da sa Krainovi}em postignu po{ten dogovor. Tek su u ljeto 2005. vije}nici u Op}inskom vije}u Stari Grad donijeli zaklju~ak da na~elnika Mustafu Resi}a ovlaste kako bi s Zlatkom Krainovi}em zaklju~io ugovor koji ne}e biti {tetan niti za jednu stranu. Uz obrazloènje kako se Op}ini Stari Grad ne isplati ulagati milijunska sredstva u obnovu nacionalizirane zgrade - obitelj Krainovi} je do 1945. u prizemlju zgrade imala tehni~ko poduze}e Ferum, koje je osnovano jo{ 1920., vije}nici su se tada usuglasili da Krainovi} sanira i rekonstruira cijelu zgradu, s tim da bi naknadno op}inski dio koristio uz naknadu. Premda je Krainovi} u me|uvremenu dobio odobrenje Zavoda za za{titu spomenika i urbanisti~ku suglasnost iz Op}ine, Ugovor koji su trebali potpisati na~elnik, op}inski javni pravobranitelj i investitor, odnosno suvlasnik, iz nepoznatih
ÎJE INTERESE [TITI NAÊLNIK

Ibrahimu Hadìbajri}u je nu|eno vi{e rje{enja za sanaciju oronule zgrade, on je insistirao samo na ru{enju
razloga nije dobio podr{ku vije}nika. Potom je za novog op}inskog na~elnika izabran Ibrahim Hadìbajri}, nakon ~ega se dugogodi{nji spor vra}a na po~etak.
PROCIJENJENA [TETA 18 MILIJUNA KM

On je od po~etka, prikriveno, na zgradu gledao kao na svoj plijen, iznena|en sam pohlepom i ambicijama na~elnika Hadìbajri}a, koji je, vjerujem, iz fine ku}e, kaè Zlatko Krainovi}, ~ija bitka za povrat imovine nije zavr{ena ni osamnaest godina nakon zavr{etka rata. Iako je Zlatko Krainovi} nudio Ibrahimu Hadìbajri}u vi{e verzija ugovora kako bi kona~no do{li do rje{enja, uporno odbijanje na~elnika upu}ivalo je samo na jedan njegov naum da se postoje}a zgrada sru{i, a lokacija proda novim vlasnicima. Tako je na~elnik Hadìbajri} odbio Krainovi}ev prijedlog da se objekat konzervira i za{titi od daljeg propadanja, uz obja{njenje da je naru~en projekat za sanaciju. Projekat je Op}ina
STRANA^KI INTERES
Za ruenje zgrade Feroelektra zalau se samo kadrovi SBB-a

U vi{egodi{nji spor oko zgrade Feroelektra odskora se uklju~io i zastupnik SBB-a u Skup{tini Kantona Sarajevo Adnan Solakovi}, koji je po~etkom juna pokrenuo inicijativu za ru{enje poslovo-stambenog objekta. Sa tim se zahtjevom zastupnik Solakovi} obratio svom strana~kom kolegi Zlatku Petrovi}u, kantonalnom ministru prostornog ure|enja i za{tite okoli{a, ali jo{ uvijek nije poznato kakav je odgovor dobio. Znakovito je, me|utim, da je Solakovi} u Skup{tini Kantona Sarajevo inicirao rje{enje za koje se prvi zalagao nekada{nji na~elnik op}ine Stari Grad Fehim [kalji}, nastavio Ibrahim Hadìbajri}, nadaju}i se da bi u kona~nici trebao presuditi ministar Zlatko Petrovi}. Solakovi}, [kalji}, Hadìbajri} i Petrovi} su, naime, ~lanovi iste stranke - Saveza za bolju budu}nost BiH.
Stari Grad platila 15.000 KM, ali nikada nije realiziran, pa je Krainovi} na koncu sam platio izvo|enje neophodnih radova, da se zgrada ne bi potpuno uru{ila. Istodobno je na njegov zahtjev upu}en op}inskoj administraciji da barem dijelom snose tro{kove sanacije, na~elnik Hadìbajri} odgovorio slanjem inspekcije, koja je poku{ala zaustaviti gra|evinske radove na za{titi zgrade. Sukob je trajao sve do prije posljednjih lokalnih izbora, kada je Ibrahim Hadìbajri}, uporedo s promjenom strana~kog dresa (iz SDA je pre{ao u Savez za bolju budu}nost BiH), naglo promijenio i mi{ljenje. Tada je pozvao Zlatka Krainovi}a i predloìo da zajedno, uz angaìranje pravnog eksperta, postignu novi dogovor. No, kada su uspjeli usuglasiti novi tekst ugovora, Hadìbajri} je nakon ponovljene izborne pobjede nastavio po starom, izbjegavaju}i da Prijedlog odluke o verifikaciji ugovora uputi vije}nicima, u ~emu mu je svesrdno asistirao njegov potr~ko, predsjedavaju}i Op}inskog vije}a bez izbornog legitimiteta Vedran Dodik. Umjesto ugovora, na~elnik Hadìbajri} je poku{ao poni{titi ranije zaklju~ke i me{etariti zgradom. On èli zgradu sru{iti, oteti vlasni{tvo, a lokaciju dati tre}em licu, tvrdi Krainovi}. Sve njegove urgencije i upozorenja da zbog izostanka verifikacije ugovora mjese~na {teta iznosi najmanje 40.000 KM, i da je samo u Hadìbajri}evom mandatu op}inska kasa ostala osiroma{ena za oko 2,4 milijuna maraka, koliko su mogli zaraditi na prihodima od zakupnine poslovnih prostora, nisu imale efekta. Prema prostoj ra~unici, ukupna {teta zbog spora oko zgrade Feroelektro koji traje dvadeset godina, iznosi blizu 18 milijuna KM.
23
RATKO PROTIV RADOVANA
Nastojanje pravnih timova RADOVANA KARADIA i RATKA MLADIA da svu krivicu za genocid u Srebrenici svale na onog drugog, dovelo je ovu dvojicu pritvorenika u veliki sukob koji se zamalo nije zavrio fizikim obraunom; Mladiev advokat MILO ALJI za na list otkriva detalje do sada najveeg konflikta dvojice ratnih lidera RS-a
KARAD@I] - MLADI]
KO JE PLANIRAO, A KO POÎNIO GENOCID

Pi{e: MIRHA DEDI]
epovjerenje i netrpeljivost koji izme|u ha{kih optuènika Ratka Mladi}a i Radovana Karadì}a ve} godinama traju, ovih dana su kulminirali. Razlog tome je {to Radovan Karadì}, biv{i predsjednik RS-a, insistira da Ha{ki tribunal primora nekada{njeg komandanta VRS-a, generala Ratka Mladi}a da bude njegov svjedok odbrane. Karadì} o~ekuje da Mladi} potvrdi da on njega nikad nije izvijestio, usmeno ili pismeno, da }e zarobljenici iz Srebrenice biti strijeljani, da se strijeljaju ili da su strijeljani. Kao i da nikada nije postojalo bilo Karadì}evo nare|enje, planova ili namjere da se zarobljenici likvidiraju. Ukratko, da nije postojala Karadì}eva Direktiva 7. Kako ratni komandant VRS-a to odbija, Karadì} je traìo da sud izda obavezuju}i nalog i da ga primora pod prijetnjom pokretanja postupka za nepo{tovanje suda. Na
ovo je Mladi}ev tim odbrane nedvosmisleno odgovorio da to nije mogu}e jer se biv{em komandantu vojske RS-a sudi po istoj optu`nici. Odnosno da zato i ne moè biti prinu|en da svjedo~i, kako se ne bi izloìo potencijalnoj opasnosti da optuì samog sebe. Karadì}u i Mladi}u se u Ha{kom tribunalu sudi po istoj optu`nici koja ih tereti za genocid u Srebrenici i jo{ sedam bh. op{tina, progon Bo{njaka i Hrvata {irom BiH, terorisanje stanovni{tva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada, te uzimanje za taoce pripadnika Ujedinjenih nacija. Kako izvor iz Ha{kog tribunala za na{ list otkriva, Karadì}ev zahtjev je do te mjere uznemirio generala Ratka Mladi}a da je njegovo psihi~ko stanje zahtijevalo tretman sedativima. Postao je razdra`ljiv i spreman za sva|u. Prije desetak dana verbalni sukob izme|u Karadì}a i Mladi}a povodom prisilnog Mladi}evog svjedo~enja, prijetio je da preraste u fizi~ki sukob. Mladi} se Karadì}u u kantini unosio u lice i kroz zube procijedio nekoliko pri-
KARAD@I] I MLADI] HVATALI SE ZA VRATOVE

Neprijateljstvo izme|u Karadì}a i Mladi}a kulminiralo je nakon izri~itog zahtjeva biv{eg predsjednika RS-a da Mladi} bude njegov svjedok odbrane
jete}ih re~enica, na koje Karadì} nije ostao ravnodu{an. Ustao je, nadvio se nad Mladi}a i mahao rukama. Njihov fizi~ki
Mladi} - Karadì}u: Ako ti budem morao biti svjedok, ispri~a}u sve o plja~ki i {vercu ~lanova tvoje porodice i tvojih tajkuna Mome Mandi}a i Mom~ila Kraji{nika
24
ÎJA JE DIREKTIVA 7
obra~un sprije~ili su straàri pritvorske jedinice.
MANOJLO MILOVANOVI] ZAVADIO KARAD@I]A I MLADI]A

Kada je u maju 2011. godine Ratko Mladi} preba~en u pritvorsku jedinicu Ha{kog tribunala, njegov tim odbrane postigao je dèntlmenski dogovor s Karadì}evim advokatima koji je podrazumijevao da se osloba|aju}i dokazi protiv
jednog ne}e koristiti kao osu|uju}i protiv drugog. Me|utim, doga|aji koji su se posljednjih nekoliko mjeseci odvijali u sudnici Ha{kog tribunala ozbiljno su uzdrmali ovaj sporazum. Naime, dèntlmenski dogovor timova odbrane Karadì}a i Mladi}a, da se prilikom izno{enja dokaza odbrane krivica ne}e prebacivati na drugu stranu, propao je nakon svjedo~enja nekada{njeg na~elnika General{taba VRS-a Manojla
Milovanovi}a, posebno njegovom izjavom kojom je direktno prozvao Karadì}a i njegove najbliè saradnike iz tada{nje civilne vlasti da su najodgovorniji za kasnija ratna de{avanja. Milovanovi} je Karadì}ev uticaj u upravljanju akcijama VRS-a kao vrhovnog komandanta RS-a tih snaga ocijenio klju~nim, prebacuju}i pri tom zapovjednu odgovornost sa svog biv{eg {efa generala Mladi}a na tada{nju politi~ku vlast RS-a.
25
RATKO PROTIV RADOVANA

Milovanovi} je u glavnom ispitivanju tuìteljstvu izjavio kako je nare|enje o napadima na srebreni~ke civile izdao Karadì} 1995. godine te kako ga je general Mladi} odbio prenijeti u tom obliku podre|enim oficirima i jedinicama VRS-a. On je nare|enje Vrhovne komande Republike Srpske iz ~uvene Direktive broj 7 kojom se nalaè da se svakodnevnim planskim i osmi{ljenim borbenim aktivnostima stvore uslovi totalne nesigurnosti, nepodno{ljivosti i besperspektivnosti daljeg opstanka i ìvota ìtelja Srebrenice i @epe, ocijenio kao nezakonito. Milovanovi} je rekao da stanovni{tvo @epe i Srebrenice, po @enevskim konvencijama, nije moglo biti zakonit vojni cilj. Stoga je Direktiva 7 koju je 8. marta 1995. godine potpisao predsjednik Republike Srpske Radovan Karadì}, po njemu, nezakonita. Milovanovi}, koji je tada bio na~elnik G[ VRS i zamjenik Ratka Mladi}a, potvrdio je da je Karadì} svoju Direktivu 7 uputio direktno Drinskom korpusu VRS-a da u Srebrenici stvore nepodno{ljivu situaciju za muslimanske civile i time presko~io Glavni {tab VRS-a i generala Mladi}a. Karadì} je bio {okiran svjedo~enjem Milovanovi}a, navodi na{ dobro upu}eni izvor, vezano za Direktivu 7, ali i u dijelu u kojem se prisje}ao doga|aja sa po~etka rata. Milovanovi} je tvrdio da je Mladi} jo{ u maju 1992. upozoravao Radovana Karadì}a, Mom~ila Kraji{nika i Dragana Kalini}a na mogu}nost genocida nad Bo{njacima. Karadì}eva odbrana tako|er je nezadovoljna poloàjem generala Mladi}a u procesu koji se vodi protiv njega. îtava plejada ratnih na~elnika op{tina, posebno iz isto~nog dijela RS-a, prilikom svjedo~enja u Haagu, u poku{aju da pomognu Karadì}evoj odbrani, krivicu za odre|ene doga|aje su poku{avali da prebace na tada{nji vojni vrh i generala Mladi}a. Njih su ha{kim sudijama opisivali kao svemo}ne ljude, uz tvrdnje da ih je bilo nemogu}e kontrolisati. Zbog op{teg nezadovoljstva kako te~e Karadì}eva odbrana, njegovi advokati sugerisali su Mladi}evom timu da bi, u slu~aju nastavka nekoordinisanih iskaza svjedoka koje su Mladi}evi advokati izabrali, najve}u {tetu mogla da snosi Republika Srpska. Na{ dobro upu}eni izvor tvrdi da je kr{enje sporazuma o nenapadanju ve} duè vrijeme bilo prisutno na obje strane, me|utim Milovanovi} je do krajnjih granica zategao odnose izme|u timova odbrane prvog predsjednika RS-a i ratnog komandanta njene vojske. Beogradski advokat Goran Petronijevi}, {ef tima odbrane Radovana Karadì}a, potvrdio je da postoji dogovor njegovog tima odbrane s advokatima generala Mladi}a, me|utim o novoj taktici nije èlio
26
GENERALI BOJKOTUJU KARAD@I]A
Zdravko Tolimir i Ljubia Beara solidariu se sa Ratkom Mladiem

Uz Radislava Krsti}a, jo{ ~etiri generala VRS-a odbila su da dobrovoljno svjedo~e u odbranu svog vrhovnog komandanta. To su Milenko @ivanovi}, koji je bio komandant Drinskog korpusa prije postavljenja na tu du`nost Radislava Krsti}a, zatim Zdravko Tolimir, Mladi}ev pomo}nik za obavje{tajne poslove, i Ljubi{a Beara, nekada{nji na~elnik bezbjednosti u Glavnom {tabu VRS, obojica osu|ena na doìvotni zatvor zbog u~e{}a u srebreni~kom genocidu, te Radivoje Mileti}, na~elnik za operativne poslove u Glavnom {tabu, osu|en na 17 godina po istoj optu`nici. Za sve njih Karadì} je zatraìo izdavanje obavezuju}ih naloga za svjedo~enje. Ha{ki tribunal je Tolimira i Bearu ranije obavezao da svjedo~e na su|enju Karadì}u, ali je Tolimir na tu odluku uloìo àlbu. Apelaciono vije}e suda jo{ nije odlu~ilo o toj àlbi, a od te odluke zavisi ho}e li Tolimir i ostali osu|eni ili optuèni oficiri VRS-a svjedo~iti u procesu protiv Karadì}a. Tolimir i Beara imaju istovetan stav, odbili su zahtev Karadì}a. Obojica su rekli - nemoj da me zove{, jer ako budem govorio istinu, mogu re}i stvari koje za tebe ne}e biti povoljne. Vojnici su navikli da govore istinu. U svedo~enju svih vojnika, i kod Karadì}a i kod Mladi}a, bilo je malo oficira koji su rekli ne{to {to fakti~ki ne stoji. Oni zapravo mogu da kaù ne{to {to ne}e biti u interesu Republike Srpske, zbog toga je Mladi} vi{e puta skretao pa`nju Karadì}u da ih ne poziva, kaè za na{ list Mladi}ev advokat Milo{ [alji}.
Zdravko Tolimir
Ljubi{a Beara
da govori. Imamo dogovor o tome da ne nanosimo {tetu jedni drugima, ali, ako su oni odlu~ili da krenu drugim putem, vide}emo {ta i kako dalje, poru~io je Petronijevi}.
MLADI]EVA NOVA TAKTIKA

Milo{ [alji}, advokat iz tima odbrane Ratka Mladi}a, za na{ list kaè da Karadì} o~ekuje da Mladi} potvrdi tezu njegove odbrane da on nije imao ni{ta sa ratnim zlo~inima i genocidom u Srebrenici. Me|utim, postoji druga strana pri~e. Mladi} }e se kao svedok na}i u sukobu interesa. Mogao bi da na{teti samom sebi, a pored toga svojim iskazom moè Karadì}a da dovede u vrlo nepovoljnu situaciju. Zbog toga je Mladi} nekoliko puta upozoravao Karadì}a da ne insistira na njegovom svjedo~enju. Prije nekoliko dana
Mladi} je, po [alji}evoj tvrdnji, doslovno rekao Karadì}u: Nemoj, bre, vi{e da me zove{ jer ja }u, budi siguran, kao svedok, pri~ati stvari koje tebi ne}e ni malo biti po volji. Ispri~a}u ~ime su sve {vercovali ~lanovi tvoje porodice, kojim biznisima su se bavili tvoji tajkuni Mom~ilo Mandi} i Momo Kraji{nik, koji poslovi nisu bili niti u interesu vojske niti RS-a, ve} va{ih li~nih interesa. Ima sve u detalje da ispri~am koliko ste pokrali i oplja~kali. Mani me se, bre, Rale, od tebe mi ska~e pritisak. Imao sam tri mo`dana udara, ho}e{ od tebe da dobijem ~etvrti. To bi ti voleo da me vi{e nema, pa da svu krivicu svali{ na mene, vikao je Mladi}. Moram priznati da na Mladi}evom svedo~enju najvi{e insistira Karadì}ev branilac iz SAD-a Peter Robinson koji misli da }e time izvu}i neku povoljnost za svog klijenta. Sud je taj koji moè da
ÎJA JE DIREKTIVA 7
TRI RATNA DRUGA
Manojlo Milovanovi}, Ratko Mladi} i Radovan Karadì} u vrijeme slave i prijateljstva
donese naredbu da Mladi} ipak svjedo~i. U tom slu~aju on nema kud, jer se tamo nalazi. Mladi} }e u tom slu~aju pri~ati o {vercu u koji se bili umije{ani civilni organi vlasti RS-a, a vojska ostajala neobezbije|ena zato {to su svi oni grabili na svoje strane. Radi se o plja~ki nevjerovatnih razmjera. Ne bi bilo zgodno da se otvori ta pri~a na sudu, a s druge strane Mladi} ne bi mogao da kaè ni{ta {to bi pomoglo Karadì}evoj odbrani. Mi, ~lanovi Mladi}eve odbrane rekli smo da sud ne bi trebao da izda obavezuju}i nalog jer bi za Mladi}a to predstavljao poseban napor, s obzirom na njegovo zdravstveno stanje, kaè advokat [alji}. Ina~e, mi smo sa Karadì}evim timom seli i otvoreno ih pitali za{to na tome insistiraju. I sa Karadì}em smo se sretali u Tribunalu i razgovarali na tu temu, a on nam je rekao da je sve prepustio svojim advokatima. Ina~e, do sada smo dobro sara|ivali. Sve dokaze i materijale koji bi mogli da budu od koristi Karadì}u ustupali smo njegovom timu odbrane, i oni nama isto tako. Sukob je nastao zbog izri~itog zahteva za Mladi}evo svedo~enje. Direktiva sedam je jedna od ta~aka gde se lome koplja. Naime, Direktivu 7 nije pisao Ratko Mladi}, ve} je (pot)pisao Radovan Karadì}. Mladi} je posle napisao direktivu7/1 gde je poku{avao da ublaì direktivu 7 u delu gde pi{e da je potrebno ìvot muslimana na podru~ju Podrinja u~initi nepodno{ljivim kako bi ih naterali da se iseljavaju. Me|utim u direktivi 7/1 koju je pisao Mladi} toga nema, namerno je izbacio, jer je on znao da je to ratni zlo~in i da se to ne sme na}i u jednoj takvoj naredbi. Mladi} je tu direktivu sveo samo na ratne
akcije, obja{njava ovaj beogradski advokat. Karadì}ev svjedok, i pored njegovog vi{emjese~nog insistiranja, nije èlio biti ni penzionisani general VRS-a Radislav Krsti}. Zbog toga je Tribunal protiv njega pokrenuo postupak za nepo{tovanje suda. Krsti}, biv{i komandant Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske, koji je u aprilu 2004. osu|en na 35 godina zatvora zbog pomaganja i podràvanja genocida u Srebrenici, dva puta je odbio da, po nalogu vije}a i pod prijetnjom kazne, svjedo~i u odbranu Radovana Karadì}a. Nevoljni svjedok je najprije u oktobru pro{le godine odbio Karadì}ev poziv da bude svjedok odbrane, zbog ~ega mu je sudijsko vije}e uputilo takozvani obavezuju}i nalog. Kad se, po tom nalogu, 7. februara ove godine pojavio u sudnici Tribunala, Krsti} se, prije nego {to }e, prema proceduri, pro~itati zakletvu da }e
OTVORENO ZA SB
Milo{ [alji}, advokat Ratka Mladi}a
govoriti istinu, obratio sudijskom vije}u. Koliko god da je Karadì}ev zahtjev s pravne strane utemeljen, za mene je on nerazuman, neljudski i predstavlja akt nasilja. Karadì} jednostavno ima svoj cilj koji èli po svaku cijenu posti}i, i to je njegova stvar, ali ja ne mogu podnijeti da zarad ostvarenja tog cilja tako bezobzirno gazi preko mene, ~ije zdravlje je ozbiljno naru{eno. Na ovo sam upozorio gospodina Karadì}a, ali, naravno, to njemu ni{ta nije zna~ilo. Krsti} je rekao i da pati od posttraumatskog sindroma i da mu je sama pomisao da svjedo~i - teàk stres. Po{to su ljekari zaklju~ili da svjedo~enje ne bi ugrozilo Krsti}evo zdravlje, on je 25. marta ponovo doveden na klupu za svjedoke. Me|utim, i tada je odbio da u~estvuje u Karadì}evoj odbrani, rizikuju}i da bude osu|en na sedam godina zatvora i da mu se izrekne globa do 100.000 eura. To su maksimalne kazne po tu`bi za nepo{tovanje suda, koja Krsti}a tereti jer je odbio obavezuju}i sudski nalog da svjedo~i u predmetu Radovana Karadì}a. Mjesec dana kasnije Sudsko vije}e ocijenilo je da Krsti} boluje od posttraumatskog stresnog sindroma, te da mu se psihi~ko stanje pogor{alo otkako je pozvan na svjedo~enje u korist Karadì}a, {to predstavlja razumnu ispriku za odbijanje svjedo~enja. Su|enje Karadì}u bi}e nastavljeno 29. oktobra, po isteku dvomjese~ne pauze koje mu je raspravno vije}e odobrilo radi dodatnih priprema za odbranu od optu`be za genocid nad muslimanima i Hrvatima u op{tinama Bratunac, Fo~a, Klju~, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik.
27
AFERA TIHILEAKS
Bivi direktor Uprave za geodetske poslove Republike Srpske TIHOMIR GLIGORI prole je nedjelje uputio dramatino otvoreno pismo predsjedniku RS-a MILORADU DODIKU u kojem ga je upozorio na teke kriminalne radnje njegovih stranakih i poslovnih prijatelja i saveznika; u razgovoru sa suradnicom SB Gligori pojanjava motive i razloge svog javnog protesta
ZEMLJI[NO-GRA\EVINSKA MAFIJA U RS-u

Pi{e: NA\A DIKLI] Foto: MILUTIN STOJÊVI]
udimir Stankovi}, Slobodan Stankovi}, Borko \uri}, Ljubo ]ubi}, Mile Radi{i}, Dragan î~i}... kona~no zemlji{na mafija u Republici Srpskoj ima ime i prezime a, {to je i najgore od svega, i za{titu entitetskih institucija. Oni su nedodirljivi pravosu|u RS-a, oni grade, kupuju i otimaju zemlji{te preko Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS-a i oni su prijatelji, kumovi predsjednika SNSD-a i RS-a Milorada Dodika s kojim ve~eri provode u restoranu Kej kod Lakta{a uz dobro i}e i pi}e, i druge prijatnosti koje im omogu}ava njihovo bogatstvo i uticaj.
NEMA KO DA PI[E
Sve ovo je Slobodnoj Bosni potvrdio Tihomir Gligori}, biv{i direktor Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS-a, koji je, kako su je mediji u RS nazvali i pokrenuo aferu Tihileaks obznanjuju}i dokumenta prema kojima je godinama svog strana~kog {efa upozoravao {ta mu prijatelji rade, zahtijevaju}i od njega da sprije~i kriminal unutar kruga svojih prijatelja i lojalnih ~lanova SNSD-a. [teta je za sada neprocjenjiva... Jer ovo je samo zemlji{na mafija, nagla{ava Gligori}, a koliki se novac vrti kada krene izgradnja i kad na scenu stupi gra|evinska mafija, niko i ne zna. Na na{e pitanje za{to je ~ekao ovoliko vremena da progovori o onome {ta je znala cijela dràva, Gligori} tvrdi da nije {utio od prvog dana. Slao sam pisma ista kao i Dodiku, Igoru Radoji~i}u, predsjedniku Narodne skup{tine RS, Miodragu @ivkovi}u, poslaniku u Predstavni~kom domu BiH, Nikoli [piri}u, predsjedavaju}em Vije}a ministara BiH.... Svima u vrhu stranke traè}i da se sprije~i kriminal. Niko mi nije
28
Tihomir Gligori}
TIHOMIR GLIGORI] PROTIV DODIKA

odgovorio osim Radoji~i}a koji mi je rekao da se obratim policiji, a bolje da mi nije ni odgovorio jer se zna koga {titi i policija i pravosu|e u RS-u - vladaju}u garnituru oko Dodika, isti~e Gligori}. Naravno da o~ekujem i montirane procese, laì, klevete u reìmskim medijima, koji su, naàlost, skoro svi u RS-u pod Dodikovom kontrolom. Znam da sam dirnuo u osinje gnijezdo i leglo kriminala i svjestan sam i da mi je sigurnost ugroèna, ali da sam imao oraha u dèpu nikada ne bih ni pokrenuo ovo pitanje, tvrdi Gligori}. No, ono {to bi mogao biti problem jeste ~injenica da je Glavna slu`ba za reviziju javnog sektora RS jo{ 2010. godine ocijenila da je poslovni prostor koji je Gligori} kao direktor kupio od Integralinènjeringa pla}en preskupo - ~etiri hiljade maraka po kvadratu, te svemu pridodala i poslovni prostor geodetske slu`be u Prijedoru. Prvi poslovni prostor je kupljen RU@ICA SI BILA
U SVOJ VJERI, NA TU\EM ZEMLJI[TU

Gligori} je ina~e stavio svoj mandat na raspolaganje istog dana kada je nova premijerka RS-a @eljka Cvijanovi} traìla od direktora svih javnih preduze}a da dostave ostavke, pa da se vidi ko }e ostati, a ko ne}e. Gligori} je otpao. Pro{le sedmice, nakon gostovanja na BN TV i izno{enja dokaza protiv najmo}nijih pojedinaca u RS-u, ujutro je dobio pismo koji je obavije{ten da mu je prekinut i radni odnos.
Kako je slavna glumica Ruica Soki ostala bez zemlje

Mo`da jedan od najpoznatijih primjera oduzimanja vlasni{tva jeste ona poznate ex - yu glumice Ruìce Soki}. Gligori} tvrdi da je preduze}e Kaldera vlasnika Dragana î~i}a jednostavno otelo od ove gluma~ke dive 1.700 kvadrata zemlje. Kada se pobunila, dobila je poruku da }e je vozati u gepeku.
Milorad Dodik
od Slobodana Stankovi}a, drugi od Budimira Stankovi}a. Mislim da je GSR RS malo pretjerala sa ovim izvje{tajem. Jesmo, platili smo kvadrat oko ~etiri hiljade maraka, ali sa svim namje{tajem. [to se ti~e Prijedora, traìo sam raskid ugovora i podnio krivi~ne prijave protiv {efa banjalu~ke podru`nice Geodetske uprave Aleksandra Deuli}a i Budimira Stankovi}a koji je i prodao prostor Upravi. Dan nakon toga, Cvijanovi}ka me i smijenila, isti~e Gligori}. Ko je uop}e Aleksandar Deuli}? On vedri i obla~i u Upravi. Do{ao je iz Han Pijeska i radi sve {to mu kaù Dodik i njegovi prijatelji, nagla{ava na{ sagovornik.
Gligori}: Dodik mo`da nije kriminalac, ali njegovi kadrovi, poslovni partneri, zemljaci, prijatelji - jesu!
29
AFERA TIHILEAKS
Gligori} }e i dalje ostati ~lan SNSD-a. Kaè da je ljevi~ar i da iz stranke ne}e istupiti dok ga ne smijene. Razlog za{to je tek sada iza{ao u medije je, kaè, jednostavan. Ti ljudi su iz iste stranke iz koje sam i ja. Traìo sam da partija interveni{e i da sredi situaciju. Kada sam shvatio da nikada ne}u dobiti odgovor te da }e stanje ostati nepromijenjeno, obratio sam se i policiji i sudstvu. Ovo pismo Dodiku je posljednje {to mi je ostalo, da skrenem pa`nju javnosti na otima~inu u RS-u, tvrdi biv{i direktor Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS-a. Nije dugo ~ekao odgovor Milorada Dodika. Ovo je samo osveta ~ovjeka koji je smijenjen sa svoje funkcije, kratko je prokomentirao Dodik. Iz MUP-a RS su samo potvrdili da istraùju Gligori}eve navode, dok je Specijalno tuìla{tvo RS ustvrdilo da nije bilo kriminala u Grand-tradeu, preduze}u Mile Radi{i}a, tako|er Dodikovog kuma, zbog kojeg su krivi~no odgovarala tri direktora Investiciono-razvojne banke RS, zbog manipulacije sa hartijama od vrijednosti, koje su Radi{i}u omogu}ile da za 2,2 miliona maraka kupi zemlji{te u centru Banje Luke vrijedno desetine miliona maraka. Sada se tamo gradi stambeno-poslovni objekat, a susjed mu @eljko Vu~i}, kojem ovaj objekat zatvara prilaz ku}i, redovno kad se pobuni zavr{ava u policiji premla}en ili na Psihijatriji. Dokle ide grabe`ljivost i nezasitost Dodikovih kumova i prijatelja? Dotle da su htjeli uzeti zemlju Dje~jeg doma Rada Vranje{evi} i napraviti stambeni blok. Da ovaj poslovni poduhvat nije sprije~en na vrijeme, niko i ne zna {ta bi bilo sa stotinjak siro~adi smje{tenih u istom domu. Drugi primjer jeste poku{aj prodaje Muzeja savremene umjetnosti preduze}u Autoprijevoz da se napravi ne{to korisnije, restoran ili supermarket... Ipak, predsjednik tima za Istaìvanje kriminala i korupcije SDS-a (prvi takav koji je opozicija u RS napravila) Kostadin Vasi} tvrdi da se Glogori} sada pere od kriminala za koji se zna godinama. PISANJE U VJETAR
Gligorievo otvoreno pismo Dodiku

Neka javnost procijeni da li sam im ostavio dovoljno vremena da bilo {ta po ovim pitanjima u~ine, prije nego {to sam istupio u javnost. Naàlost, nemam informaciju da se u institucijama bilo {ta pokrenulo, osim {to su ljudi protiv kojih sam podnio krivi~ne prijave i pokrenuo disciplinske postupke ili ih suspendovao (za {ta sam jedino bio nadleàn) u me|uvremenu napredovali ili ostali na svojim pozicijama da nesmetano rade za zemlji{nu mafiju. Podsjeti}u jo{ samo na sastanak u Palati predsjednika Republike u 9. aprila 2012. godine, kada je zajedni~ki konstatovano postojanje zemlji{ne mafije i kada sam kao direktor govorio o konkretnim imenima i jasno stavio do znanja da ne}u biti sau~esnik kriminala nekih ljudi u Upravi i u SNSD-u. Tada sam dobio deklarativnu podr{ku predsjednika Dodika i ostalih u~esnika, ali se konkretno ni{ta nije promijenilo, naveo je Gligori} u pismu Miloradu Dodiku.
Ja sam kao poslanik tuìo Gligori}a. Gdje je logika da se poslovni prostor od 600 kvadrata kupuje za milione maraka? Ja je ne vidim. Samo mislim da se SNSD htio rije{iti Gligori}a, a on im je uzvratio. A {to se ti~e potencijalne koristi od svega, tako|e je ne vidim. Kada ode Milorad Dodik, ko preuzme vlast, morat }e popravljati {tetu iza Dodika i njegovih
kumova narednih 20 godina, kategori~an je Vasi}. Specijalno tuìla{tvo je za sada reklo svoje: sasvim je zakonito kupiti park od nekoliko hiljada kvadrata za 2,2 miliona maraka, iako je dokazano da se me{etarilo hartijama od vrijednosti. Nastave li u istom tonu i ostala tuìla{tva i policija, cijela afera }e pro}i tiho kako je i nazvana, Tihileaks.
30
MIR, BRA]O, MIR
U posljednjih dvadesetak godina pored neprimjerenog agresivnog srastanja vjere i politike, u zemljama regije primjetno je upumpavanje sumnjivo steenog novca u izgradnju vjerskih objekata kao pouzdan oblik kupovine socijalnog statusa, ugleda, spaavanja due; STANKO SUBOTI, , BOKO RADONJI, TASIM KUEVI, NASER KELMENDI uloili su nemalo novca u izgradnju vjerskih objekata u Srbiji i BiH. Oni su osueni ili osumnjieni za djela koja su suprotna boijim zapovijedima
UPSKI DOBROTVOR
Kontroverzni biznismen Stanko Suboti} Cane donirao je veliki novac za izgradnju crkve u njegovom rodnom gradu Ubu
SRPSKI KTITORI I BO[NJA^KI INVESTITORI

Pi{u: Centar za istraìva~ko novinarstvo iz Sarajeva i Centar za istraìva~ko novinarstvo iz Beograda (CIN/CINS)
Crkva pamti dobrotvora Stanka Suboti}a iz Uba, pi{e na mermernoj plo~i pokraj glavnih vrata Hrama Hrista spasitelja u ovom srbijanskom gradi}u. Privilegiju da njegovo ime bude uklesano u zid crkve Suboti} je zaradio zahvaljuju}i
nov~anim donacijama za izgradnju ovog hrama koji Eparhija valjevska opisuje kao jednu od najljep{ih gra|evina u pravoslavnoj Vaseljeni. Me|utim, Suboti} nije bio na ceremoniji osvje{tenja upske crkve u septembru 2011. godine. Ovaj veletrgovac cigaretama je u to vrijeme ìvio u [vicarskoj, a dolaskom u Srbiju bi rizikovao da bude uhap{en. Suboti} je jo{
2007. godine u Beogradu optuèn za {verc cigareta, a za njim je bila raspisana i Interpolova potjernica koja je vaìla do sredine pro{le godine. Vjerske zajednice u Srbiji i Bosni i Hercegovini (BiH) su u proteklih dvadeset godina uzimale priloge od osoba koje su se bavile poslovima koji nisu u skladu sa Boìjim zapovijedima, pokazalo je istraìvanje novinara centara za
Je li Kelmendijeva dàmija u Sarajevu vi{a i ljep{a od Suboti}eve crkve u Srbiji?!

32
KRALJ NO]NOG @IVOTA U TUZLI

Tasim Ku~evi} kae da su u njegove barove dolazili kriminalci, profesori, NATO snage, ministri, policija, i da su svi po{teno platili
Foto: Mario Ili~i}
NESEBI^NI DAR ZA D@AMIJU

Naser Kelmendi je donirao 100.000 KM za damiju na Plandi{tu, ali nije dobio zahvalnicu Med`lisa Islamske zajednice u Sarajevu
istraìva~ko novinarstvo iz Sarajeva i Beograda (CIN/CINS). Pojedini donatori crkava i dàmija ve} su bili osu|eni zbog kriminala, a protiv nekih su bile podignute optu`nice ili su bili predmet istrage tuìlaca. Uz Suboti}a, donatori su bili i Bo{ko Radonji}, Tasim Ku~evi} i Naser Kelmendi. Dok je pred Specijalnim sudom u Beogradu vo|en proces protiv Suboti}a zbog utaje milionskih carina i poreza dràvi, Valjevska eparhija je veli~ala bogatog Ubljanina. Eparhija je na svojoj internetskoj stranici objavila da je sve~ana trpeza ljubavi, zavr{ni dio ceremonije osvje{tenja ove crkve, bila posve}ena Suboti}u i ostalim dobrotvorima. Tokom besjede patrijarhov vikarni episkop Atanasije je upsku crkvu nazvao vratima raja, a vladika Milutin je kazao da naro~ite i posebne zasluge za njenu izgradnju ima Stanko Suboti}. Eparhijsko glasilo prenosi da je ove vladikine rije~i mnogobrojni narod pozdravio aplauzom. Nepuni mjesec dana nakon crkvene ceremonije Suboti} je, kao vo|a grupe koja je {vercovala cigarete u Srbiji tokom 1995. i 1996. godine, u odsustvu osu|en u Beogradu na {est godina zatvora. Na {tetu budèta stekli su 28 miliona eura i skoro 8
miliona ameri~kih dolara, navedeno je u optu`nici. Po~etkom ove godine presuda je poni{tena, a Suboti} se ljetos vratio u domovinu gdje mu se sudi u ponovljenom postupku, po optu`nici za {verc cigareta. Starje{ina hrama u Ubu nije èlio razgovarati o Suboti}evim prilozima, a ni iz sjedi{ta Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Beogradu nisu odgovarali na zahtjev novinara za razgovor o donatorima hramova i njihovim prilozima.
BO@E, PARA!
Teoreti~ari religije u Srbiji kaù da nije novost da ovakvi ljudi podiù zadu`bine da bi se iskupili za grijehe i da je historija Crkve prepuna takvih primjera. Uì~anin Bo{ko Radonji} bio je poznat srbijanskoj javnosti zbog kriminalne pro{losti u vrijeme kada je pomogao crkvu na Zlatiboru, u blizini svog rodnog mjesta. Radonji} je dobar dio ìvota proveo u New Yorku gdje je, prema sudskoj dokumentaciji, radio za ~uvenog {efa mafije Johna Gottija. U Americi je bio pod istragom zbog poku{aja silovanja, posjedovanja oru`ja i droge, a osu|en je na tri godine zbog bomba{kog napada iz 1975. godine. Naj~uveniji slu~aj koji je vo|en
protiv njega je onaj iz 1992. godine, kada je optuèn zbog podmi}ivanja sudije u postupku protiv Gottija. Uhap{en je 2000. godine pri poku{aju ulaska u SAD. Dvije godine kasnije se vratio u Srbiju, gdje je ve} izgradio veliki ugled me|u lokalnim mafija{ima zbog svojih veza u Americi. Radonji} se spominje u bilje{ci srpske policije kao ~lan kriminalnog klana Amerike koji je bio uklju~en u me|unarodni {verc droge i ubistva. Ovaj Uì~anin je umro 2011. godine. Radonji} je dobio povlastice prilikom kupovine jedne parcele na Zlatiboru jer je materijalno pomagao crkvu. Op}ina âjetina je umanjila komunalne tro{kove za parcelu u vrijednosti donacije. Danilo, monah Manastira Dubrava na planini Zlatibor u Srbiji, kaè da onome ko èli donirati za vjerski objekat ne pi{e na ~elu da je kriminalac. Sociolog religije Mirko \or|evi} iz Beograda kaè da se crkveni zvani~nici pona{aju prema drevnom pravilu da svako ima pravo, ~ak i najve}i gre{nik, da se pokaje, pa neka se iskupi makar i novcem. Ali, novcem se du{a ne spa{ava, kaè \or|evi}. Gradnjom dàmija u BiH uglavnom
33
MIR, BRA]O, MIR
PRILOG PRILOG U U NOVCU NOVCU II GRA\EVINSKOM GRA\EVINSKOM MAT MA

Foto: www.crkvaub.rs
Damija Damija u u Petrovicama Petrovicama kod kod Tuzle Tuzle je je izgra|ena izgra|ena zahv zahv Tasima Tasima Ku~evi}a Ku~evi}a iz iz 2006. 2006. godine, godine, a a nedavno nedavno je je pos pos materijalu materijalu za za po~etak po~etak gradnje gradnje munare munare
KTITOR U BJEKSTVU
Hram Hrista spasitelja u Ubu u centralnoj Srbiji otvoren je u vrijeme kada je na snazi bila Interpolova potjernica za Stankom Suboti}em Canetom, najve}im donatorom ove crkve Natpis na crkvi u Ubu svjedo~i o velikom doprinosu Stanka Suboti}a za izgradnju veleljepnog hrama u centralnoj Srbiji
rukovode obi~ni vjernici koji se organizuju u odbore. Oni su ponekad prihvatali donacije osoba koje su u javnosti bile poznate zbog kriminala. Na njihov prijedlog Islamska zajednica je izdavala zahvalnice donatorima.
TASIME, SPASI ME
Jednu takvu dobio je i Tasim Ku~evi} u jeku sudskog postupka u kojem je 2010. godine osu|en na 14 godine zatvora zbog organizovanja prostitucije u okolici Tuzle, trgovine ljudima, pranja novca i nasilja nad jednom ènom u dvori{tu Suda BiH. Zahvalnicu je Ku~evi}u 2008. godine izdao Med`lis Islamske zajednice u Tuzli. U njoj je navedeno da je ovaj Sjeni~anin u periodu od 1997. do 2006. godine donirao gra|evinski materijal za izgradnju dàmije u Donjim Petrovicama te za imamski stan, abdesthanu (prostor za obredno pranje), mekteb (osnovna islamska {kola) i biblioteku u Pascima kod Tuzle. Ku~evi} je donirao i gra|evinski meterijal za mesdìd (dàmiju bez munare) u Demirovi}ima kod Ljuba~a. I za ovu donaciju je dobio zahvalnicu mjesnog odbora.
34
Ove i sli~ne Ku~evi}eve humanitarne donacije dokumentovane su u knjizi Sandà~ko-bosanski humanista - kralj siromaha neimar Tasim Ku~evi} koju su izdali njegovi simpatizeri sa ciljem da utje~u na promjenu mi{ljenja javnosti o njemu. Stanovnici tuzlanskih sela u kojima je Ku~evi} ìvio ili povremeno boravio kaù da ga pamte kao dobrotvora koji se uvijek odazivao na pozive za pomo}. Oni nerado govore o njegovim poslovima. [ta je radio i kako, to mene apsolutno ne zanima. Imaju procedure, sud, SIPA, ko sve ima, neka istraùje. Ja samo jedno znam: Tasim je u zatvoru, a prostitucija i sada cvjeta u Tuzli, kaè Omer Pao~i}, ~lan dàmijskog odbora u selu Pasci. Iako je Ku~evi} 2002. godine pred Kantonalnim sudom u Tuzli bio osu|en na tri i po godine zatvora zbog drànja èna u ropskom poloàju i posredovanja u prostituciji, odbor za gradnju dàmije u Donjim Petrovicama je tri godine kasnije prihvatio njegovu pomo} u gra|evinskom materijalu. Ja sam prolazio tu i vidim ljudi ne{to
kopaju. (...) Kaù: Pravimo mejtef. Pitao sam ih {to ne pravite dàmiju. Kazali su: Otkud nam, Tasime, pare? Kaèm: Dat }e Bog, dat }u ja, govori Ku~evi} s kojim su novinari razgovarali u zatvoru u Zenici. Tokom 2005. i 2006. godine on je za izgradnju ove dàmije donirao 50 hiljada KM u gra|evinskom materijalu, a u knjizi je navedeno da se dàmija slobodno moè nazvati po Tasimu Ku~evi}u. Ovaj vjerski objekat nije potpuno zavr{en, a predsjednik Dàmijskog odbora Salih Stra{evi} obja{njava da je nedavno po~ela izgradnja munare i da je Ku~evi} donirao 700 KM i dva traktora kamena. On najavljuje da }e Dàmijski odbor izdati jo{ jednu zahvalnicu Ku~evi}u. [ta god ima na raspolaganju, on nama daje, kaè Stra{evi}. Ku~evi} je zahvalnicu dobio i od Josipa Batini}a, ùpnika @upe Moran~ani kod Tuzle. Batini}, koji vodi @upu Cer kod Dervente, kaè da je Ku~evi} bio dobar kom{ija i da je pomagao pri izgradnji puta do mjesne crkve u Moran~anima i asfaltiranju sportskog igrali{ta koje se nalazi u njenoj blizini. @upnik dodaje da je Ku~evi} preko crkve pomagao i sirotinju. Dolazio je, pitao da li ima neko siroma{an, da li nekome treba drva, kaè Batini} i dodaje da u to vrijeme nije znao da je Ku~evi} bio osu|en za neko krivi~no djelo. Ku~evi} se prisje}a da je pred crkvom izgradio i boì}ne jasle te da je sudjelovao u obnovi zvonika.
Foto: CINS
NASER IZ NA[EG D@EMATA

Kada su stanovnici naselja Plandi{te na Ilidì kod Sarajeva krenuli u izgradnju dàmije, veliku dare`ljivost je pokazao Naser Kelmendi, glava albanske porodice koja se od dolaska u Sarajevo nakon rata ~esto sukobljavala sa suparni~kim klanovima.
ULAGANJE U BUDU]NOST
Foto: CIN Foto: CIN
MULTIKULTURNI DONATOR
Materijal za pristupni put i do crkve u Moran~anima kod Tuzle donirao je Ku~evi}
ERIJALU TERIJALU
ljuju}i donacijama aljuju}i donacijama ao ao ii prilog prilog u u novcu novcu ii
Kelmendi je 2003. i 2004. godine na Plandi{tu kupio dvije ku}e. Kamen temeljac za dàmiju u ovom
naselju poloèn je u maju 2008. godine, a Kelmendi je me|u prvima donirao novac. Gradnjom dàmije je rukovodio Nezim
ZAHVALNICA IZ-a ZA DONACIJU

U Pascima kod Tuzle izgra|en je objekat u kojem se nalaze mekteb, abdesthana i biblioteka Foto: Mario Ili~i}
OTVORENJE NA ÊKANJU
Damija na Plandi{tu nije slu`beno otvorena
Halilovi} Muderis, zvani~nik Islamske zajednice. On nije èlio govoriti o tome jer, kako je kazao, dàmija nije slu`beno otvorena. Na internetskoj stranici Rijaseta pi{e da se dàmija od 2010. godine koristi za obavljenje dnevnih molitvi i vjersku pouku djece. Med`lis Islamske zajednice u Sarajevu nije bio uklju~en u prikupljanje novca za gradnju, a sekretar ove institucije Esad Karahmet je kazao da je Kelmendi donaciju uplatio direktno firmi Rasno-Meka Company iz Sarajeva koja je gradila dàmiju. Mi nikada nismo ni{ta traìli od njega. Nismo mu dali zahvalnicu jer nismo s njim izravno komunicirali, objasnio je Karahmet. Zamjenik direktora gra|evinske firme Esad Hasanovi} je kazao da je Kelmendi jedan od najve}ih donatora dàmije sa prilogom od oko 100.000 KM . Kelmendi je u maju 2013. godine uhap{en na Kosovu na osnovu Interpolove potjernice koju je za njim raspisao Sud BiH. Tuìla{tvo BiH ga sumnji~i za likvidaciju Ramiza Delali}a ]ele, vo|e suparni~kog klana u Sarajevu, i trgovinu drogom. Sud je blokirao njegove nekretnine u Sarajevu, uklju~uju}i i ku}e na Plandi{tu. U zahtjevu za blokadu Tuìla{tvo BiH je navelo da }e tokom postupka protiv Kelmendija dokazati da je imovinu stekao trguju}i drogom. U vrijeme kada je dao donaciju za izgradnju dàmije, protiv ovog kosovskog Albanca i njegovih sinova vo|eno je vi{e istraga zbog ubistva, oruànih obra~una i nasilni~kog pona{anja, a njegov polubrat i dvojica sinova bili su osu|eni za nezakonito posjedovanje oru`ja i nasilni~ko pona{anje. Rijaset Islamske zajednice u Sarajevu je u pisanom odgovoru novinarima naveo da ova vjerska zajednica nema instrumente za provjeru imovine donatora. Navode i da bi za Islamsku zajednicu bile neprihvatljive sve donacije osobe koja je imovinu stekla na nedozvoljen na~in, poput prodaje narkotika. Profesor islamskih nauka u Sarajevu Hilmo Neimarlija kaè da Islamska zajednica nema pravo da prihvata novac sumnjivog porijekla te da je du`na voditi ra~una o stavu javnosti na osnovu kojeg se moè suditi o namjerama donatora. Prema njegovim rije~ima, starije generacije bosanskih muslimana bi uvijek izabrale da grade skromnu dàmiju svojim novcem, umjesto neke veleljepne koju bi finansirali drugi, novcem sumnjivog porijekla. On poja{njava da su nastupile promjene u dru{tvu, jer su materijalni interesi prevagnuli u odnosu na univerzalne vrijednosti u koje, obja{njava on, spada i po{teno sticanje imovine. Vjera koja se moè prodati nije vjera, kaè Neimarlija.
35
DIREKTNO U BRAZIL
I u regiji je, glasno i jasno, odjeknula informacija da se naa reprezentacija kvalifikovala za Svjetsko prvenstvo u Brazilu naredne godine; za Slobodnu Bosnu, o tom istorijskom, historijskom i povijesnom faktu govore DRAGAN DAJI, OTTO BARI, SREKO KATANEC, FADIL VOKRRI, EDO PEZZI i ALEKSANDAR MILETI
BiH JE MNOGO JAKA!

Pi{e: DINO BAJRAMOVI] Foto: ARHIV SB
NEZAPAMEN KONSENSUZ U REGIJI
S
36
ve znate... Idemo u Brazil! Ako {ta moète u{tedjeti da otputujete u Ju`nu Ameriku dobro i jest, a ako ne moète - gleda}emo tekme u junu, a nadamo se i u julu, naredne godine na bosanskohercegova~kim trgovima, u kafanama i restoranima, u domovima i ku}ama, u |ulba{~ama i na terasama, sokacima, mahalama, gradovima i varo{ima, na plaì u Neumu. Ustvari, na kompletnom Jadranu! Ta~no je da se reprezentacija Hrvatske plasirala u bara`, ali, Boga mi, kako su igrali u ovim
kvalifikacijama, realna opcija je da Bosna i Hercegovina bude jedina reprezentacija sa podru~ja biv{e Jugoslavije koja }e igrati na predstoje}em Svjetskom prvenstvu u Brazilu. [to zna~i da }emo imati vi{e od dvadeset i dva miliona navija~a. No, hajde da vidimo {ta o direktnom plasmanu na{e reprezentacije na Svjetsko prvenstvo misle ugledni fudbalski radnici izvan na{e domovine, ali u okviru nekada{nje SFRJ. Svakom od njih {est postavili smo tri pitanja: da li je iznena|enje direktan plasman reprezentacije BiH na Svjetsko prvenstvo u Brazil, potom {ta im se najvi{e dopada u igri na{e ekipe, te moèmo li
{ta napraviti u Brazilu? Najmanji zajedni~ki sadrìlac njihovih odgovora je: Safet Su{i} Pape!
RASADNIK TALENATA
Sre}ko Katanec je najve}i slovena~ki fudbaler svih vremena. Nekada{nji igra~ Olimpije, Dinama, Partizana, Stuttgarta i Sampdorije aktuelni je selektor reprezentacije Slovenije: êstitke! Drago mi je zbog Papeta Su{i}a, drago mi je zbog svih ljudi u Bosni. Pogotovo {to tamo imam puno prijatelja. Ja sam jo{ ranije govorio da imate reprezentaciju koja je kvalitetom me|u deset najboljih na svetu, ali mi niko nije
ALE, ALE, ALE...
Dragan Dàji}: êstitam Bosni i Hercegovini i èlim joj uspeh!

verovao. Ni{ta nije iznena|enje! Ta~no je da imate izvrstan napad, ali Edin Dèko i Vedad Ibi{evi} mogu da se slikaju ako iza sebe nemaju kvalitetnih veznih igra~a.
Sami ne mogu da igraju. Ne mogu bez Miralema Pjani}a i Zvjezdana Misimovi}a. Ali, ni oni ne mogu da igraju ako to pozadi sve nije posloèno. Ma, gledajte, to je spoj
svega. Ni{ta nije slu~ajno. Samo budite pametni. Neka novinari budu pametni. Trebate znati gde su vam limiti. Nemojte i}i u Brazil da biste bili svetski prvaci, po{to moète imati velikih problema. To je moj savet. Edo Pezzi doajen je sportskog novinarstva iz Splita. Meni je apsolutno iznena|enje direktan plasman reprezentacije BiH na Svjetsko prvenstvo, to je malo ko mogao predvidjeti prije po~etka kvalifikacija. Ali, s druge strane, i nije iznena|enje. Jer, pogledajte jednu Armeniju, koja ~etiri utakmice zaredom dobiva u gostima. Dakle, vremena se mijenaju. Svi rade vi{e, svi ulaù vi{e, svi uzimaju kvalitetne stru~njake, tako da se ta nogometna karta svijeta poprili~no mijenja. Dopada mi se pristup reprezentaciji kakav vi imate. Ako nema kemije u mom~adi, onda nema rezultata. A kemiju je uspio posti}i Safet Su{i}, kojemu ja od srca ~estitam! Znam ga dobro, bili smo nerazdvojni dok je igrao u Jugoslaviji. Ono {to je Safet pokazao, prema mojim informacijama, je veliko! Nije se libio, nije mu bilo te{ko pitati za savjet, recimo, jednog Ivicu Osima. A to na{, sad ve} biv{i, izbornik Igor [timac nije radio. A u Brazilu... Za{to Bosna ne bi tamo iznenadila kao {to je Hrvatska 1998. iznenadila na Svjetskom prvenstvu u Francuskoj? Da vam kaèm iskreno: svi mi u Splitu i u ~itavoj Dalmaciji radujemo se {to je Bosna i Hercegovina to napravila.
37
DIREKTNO U BRAZIL
Otto Bari}: Nijednoj reprezentaciji na svijetu nije lako pobijediti Bosnu i Hercegovinu
Uvijek je Bosna bila rasadnik talenata, tvrdi Edo Pezzi. Otto Bari} nekada{nji je izbornik hrvatske nogometne reprezentacije. Zasluèno! Imate stvarno odli~nu mom~ad. Drago mi je da ste uspjeli i èlim vam puno sre}e u Brazilu! Nisam iznena|en, jasno je to meni bilo jo{ pro{le godine. êstitam Su{i}u! Igrate da postignete golove. Na kraju krajeva vi ste, ~ini mi se, reprezentacija koja je postigla najvi{e golova u ovim kvalifikacijama, mada nisam siguran. Dalje, imate igra~e koji gaje takvu igru i èle dati golove, potom publika, odu{evljenje, ~itav taj {timung oko mom~adi, i Su{i}! @elim vam da se dobro pripremite za Svjetsko prvenstvo. A drugo, nije lako pobijediti Bosnu i Hercegovinu. Bilo kojoj reprezentaciji. Naravno da ima nekoliko boljih na svijetu, ali sve je mogu}e. Bosna i Hercegovina se moè plasirati u drugi krug, veli Otto Bari}. jaka klupa. I zato svaka ~ast selektoru Su{i}u {to je s manjim brojem kombinacija uspeo da odvede tim u Brazil. Najvi{e mi se dopada to {to ekipa igra na gol vi{e a opet dobro ~uva svoju mreù. Da ne ulazim u taktiku i ostale stru~ne stvari, ono {to je vidljivo golim
okom jeste to da je selektor Su{i} uspeo ne samo da napravi dobru hemiju, ve} i da ubedi igra~e da mogu da budu prvi u grupi. Dokaz njegove vere u ovaj tim je i to {to je kao cilj postavio prvo mesto u grupi, a ne bara` koji se u startu kvalifikacija obi~no mota po glavama selekcija koje ne veruju previ{e u svoje mo}i. BiH vidim u drugom krugu Mundijala, a onda }e dosta zavisiti i od `reba. Za ekipu koja nema dva jaka tima vrlo }e biti vaàn i faktor povreda i oprez od kartona koje na velikoj sceni lak{e zara|uju ekipe bez velikog autoriteta. Ako
IMAMO KVALITET
Aleksandar Mileti} je urednik Sportske rubrike beogradske Politike: Za mene jeste iznena|enje plasman Bosne i Hercegovine u Brazil. Znao sam da ima odli~an tim, ali sam sumnjao da moè da igra dobro u kontinuitetu, bez oscilacija. Selekcija BiH ima desetak igra~a visoke klase, sa zna~ajnim iskustvom u jakim evropskim klubovima, ali se za duga takmi~enja traì
38
Fadil Vokrri: Ogroman podstrek za cijelu regiju

ALE, ALE, ALE...
put Brazila krenu navija~i, koji su i na gostovanjima bili 12 igra~ reprezentacije, to }e onda biti dodatni razlog za velika o~ekivanja. Dragan Dàji} Dàja. Dovoljno svakom onom ko i{ta o fudbalu zna. Fudbaler, predsjednik i direktor beogradske Crvene zvezde. Reprezentativac Jugoslavije, ~lan najboljih selekcija Evrope i svijeta. Jedno od najboljih lijevih krila koje je planeta ikada vidjela. Tre}a Zvezdina zvezda. Pa, znate {ta... Bosna je uvek imala dobrih
Edo Pezzi: Safetu Su{i}u ~estitam od srca

igra~a. Vidim, ima i kontinuitet. êstitam joj! I njoj i Su{i}u. Napravili su veliki uspeh. Ne znam kako bih to okarakterisao, da li je iznena|enje ili nije. Bosna je u ovim kvalifikacijama, iz utakmice u utakmicu, dokazivala da ima kvalitet. Jo{ jednom joj
Aleksandar Mileti}: Znao sam da imate odli~an tim

~estitam i èlim joj uspeh. A uspeh je i sama ~injenica da se plasirala na Svetsko prvenstvo. Mada, mislim da ima {anse da tamo uradi i ne{to vi{e od toga. Imate dosta dobrih pojedinaca, ali ne mogu re}i da ba{ ~esto gledam utakmice va{e reprezentacije, po{to otprilike u isto vreme igra i reprezentacija Srbije. Bosna sa svima moè da igra egal, da se ne pla{i nikog, pa {ta bude, kaè Dàji}. Fadila Vokrrija, sjajnog napada~a Pri{tine i Partizana , nekada{njeg reprezentativca Jugoslavije i sada{njeg predsjednika Fudbalskog saveza Kosova, dobili smo u Zrichu: Veliki stvar za fudbal uop{te i za njegov razvoj na ovim na{im prostorima, ne samo za Bosnu. S obzirom na sve ono {to se de{avalo to je jedna velika satisfakcija. Naro~ito za velikog trenera kao {to je Safet Su{i}. Nije to za mene iznena|enje. Mislim da Bosna ima ekipu za Svetsko prvenstvo. Iako u fudbalu postoji i iznena|uju}i faktor. Edin Dèko je apsolutno jedna od velikih poluga. Ali, ne zaboravimo ni briljantnog Miralema Pjani}a i ostale va{e momke, pogotovo na sredini terena. Od sveg srca vam èlim uspeh na Svetskom prvenstvu! Trenera svih trenera, Miroslava ]iru Blaèvi}a nismo uspjeli dobiti. Nedostupan je! Vjerovatno slavi, pa da ga ne peglamo...
39
Sre}ko Katanec: Drago mi je zbog svih ljudi u Bosni

KRATKI FILM O USPJEHU
IVICA OSIM ovjek je bez kojeg moda ne bi bilo razloga za slavlje stotina hiljada bh. navijaa nakon to se BiH plasirala na Svjetsko prvenstvo u Brazilu. Nogometni mag i armer nogometnu reprezentaciju BiH spasio je od diskvalifikacije iz UEFA-e i FIFA-e, i u pravoj filmskoj prii okupio sportiste-veterane kojima je BiH u srcu kako bi spasili ta se spasiti da. I uspjeli su. BiH je strpljivim i upornim radom Komiteta za normalizaciju NS BiH, selektora Safeta Suia, i najvanije - jedne od najsranijih reprezentacija BiH, na Svjetskom prvenstvu. Samo za SB Osim govori o proteklim kvalifikacijama, reprezentaciji, Papetu, ali jo bitnije - budunosti reprezentacije
Pi{e: ALMIR PANJETA Foto: MARIO ILIÎ]
V
IVICA OSIM, ZA SB, NAKON SVEGA
proteklog dana, spremno je, kao da nema 72 ve} 27 godina, odgovorio na sva na{a pitanja. Pokrenuli smo ne{to, sada samo treba ostati na zemlji, pribran i polako nastaviti dalje, ukratko je formula uspjeha za reprezentaciju BiH koju je onako na prvu prosuo iz rukava. Sve smo vidjeli, za ne{to vi{e treba i mora bolje. Za o~ekivati je bilo da }e se dugo ~ekati na onaj gol, jer ne ide to onako kako mi ho}emo, da odmah damo gol. A i navikli smo malo publiku da odmah dajemo golove, pa su ljudi o~ekivali da }e to biti neki brzi start u petoj-desetoj minuti, da se da gol odmah, mo`da jo{ jedan poslije, to se nije odmah desilo i sad nam je to ve} i neki kompleks, kaè Osim. Ono {to je prije i tokom proteklih kvalifikacija bilo neobi~no kada je on u pitanju, bile su izjave u kojima je direktno i bez uvijanja tvrdio kako }e se BiH plasirati na Svjetsko prvenstvo u Brazilu.
Ivicom Osimom razgovarali smo dan poslije utakmice. [vabo spava, umoran je, sino} smo kasno do{li, stresno je sve to bilo za njega, odmara se, kazala nam je njegova supruga Asima kada smo pozvali da dogovorimo intervju. Nakon {to se razbudio i do{ao sebi od svih uzbu|enja
40
GRUPNA FAZA
Kad pogledate sve utakmice, i sve protivnike, malo ih uporedite, do|ete do nekih zaklju~aka. Na kraju krajeva, vidi se da smo mi ipak tim koji odska~e od ostalih. Pokazali smo to i golovima, i igrom, i na~inom na koji smo se postavili. Mediji su jedini napravili neki pritisak i prikazali
GDJE JA STADOH, TI PRODU@I
ABO - PAPE
Reprezentacija je pokazala da ne moramo uvijek biti neko ko gubi i ko je na dnu. Pokazali smo da bar u ne~emu moèmo biti uspje{ni, a fudbal ipak nije bilo {ta
situaciju neizvjesnom, ali nije se uop{te postavljalo pitanje prolaska, poja{njava Osim svoje ranije izjave. Pogleda li se grupa, treba biti malo po{ten pa re}i da smo u grupi u kojoj imamo solidniji i kompaktniji tim od ostalih. Odavno nismo imali jedan ovako kompaktan tim koji predstavlja jedan narod, jednu zajedni~ku èlju za uspjehom. Dosta nam je bilo neuspjeha! Taj tim se pretvorio u nekog egzekutora narodnih èlja. Bio si u ratu, pro{ao mnoge probleme i reprezentacija je pokazala da ne moramo uvijek biti neko ko gubi i ko je na dnu. Pokazali smo da bar u ne~emu moèmo biti uspje{ni, a fudbal ipak nije bilo {ta. Sada imamo situaciju da nas
druge reprezentacije respektuju, i za{to ne re}i da nas se pla{e, kaè Osim. Dodaje kako se nada da }e sve {to je reprezentacija pokazala imati uticaja i na druge stvari u BiH: Imamo jedan multi-kulti stru~ni tim, takav je Komitet za normalizaciju, reprezentacija. Momci su pokazali kako neke stvari savr{eno dobro mogu da funkcioni{u, i mislim da bi se i dràva umnogome mogla u njih ugledati, ali dobro, da sad ne mije{amo politiku..., kaè Osim. Pitali smo ga i koju bi ocjenu dao Safetu Su{i}u za kvalifikacije: Nije {kola da ga ocjenjujem!, kazao je u svom stilu, ali je ipak spremno pohvalio
neke od Su{i}evih kvaliteta koje smatra mo`da i presudnim. Najvi{e njegov imperatorski mir. Ima jednu karizmu koju je izgradio jo{ kao igra~, izgradio je poseban mir, sve to prenio je na reprezentaciju. Nismo od njega ~uli nekih èstokih izjava, nije dopu{tao da se oko reprezentacije stvaraju neki skandali i to je veoma bitno, pojasnio nam je Osim. Dodaje kako je BiH i ranije imala vrlo kvalitetne igra~e, kvalitetne selektore koji su znali svoj posao, ali da je jednostavno trebalo da pro|e odre|eno vrijeme i da se sve stvari posloè. [teta, potro{ili smo jako puno dobrih selektora. Mnogi njih krive za neuspjehe,
41
KRATKI FILM O USPJEHU

ali nije to tako jednostavno. Mi smo ovdje skloni individualizirati i uspjehe i neuspjehe, pripisivati ih nekome, ali treba voditi ra~una da ni{ta od toga nije samo do jednog ~ovjeka. Ti selektori su na neki na~in `rtvovani, moralo se u~iti na gre{kama, stvari su se polagano slagale i sada su jednostavno legle na svoje mjesto, kaè Osim. Kad su protekle kvalifikacije u pitanju, kaè da je iako siguran u prolaz, u posljednjih nekoliko utakmica imao bojazan da igra~i ne izgube motivaciju:
A SADA PAMETNO!
Brazil ti je pred o~ima, ve} vidi{ one anakonde, i sad da na kraju kiksa{. Na svima je bio veliki pritisak, i drago mi je da su to uspjeli prevazi}i i izboriti se s tim, i to je jedna od velikih lekcija koju su igra~i mogli nau~iti. Mi sad imamo reprezentaciju koja je mnogo toga pro{la, imamo igra~e koji su igrali u ranijim kvalifikacijama kada su ispadali, i sad prvi put mogu uporediti kako je to kad ne pro|e{, a kako je kada pro|e{. Za razliku od kvalifikacija, Osim kaè da za Svjetsko prvenstvo jo{ ni{ta ne èli predvi|ati, bar dok se ne izvuku grupe. Treba sa~ekati. Imamo tu Ju`noamerikance koji su uvijek neugodni, a u Brazilu bi prakti~no bili na doma}em terenu za razliku od nas, ne treba potcjenjivati azijske reprezentacije, bi}e tu jo{ ekipa iz Evrope, uglavnom jo{ ne znamo {ta nas sve ~eka. Dobra je stvar {to imamo ekipu koja ima mnogo utakmica u nogama, ali imamo i
[VABO SE OTVORIO NOVINARU SB

[teta, bila je ovo idealna prilika da se cijeli Balkan na|e na Svjetskom prvenstvu
rupa koje treba popuniti. Treba ve} razmi{ljati i o kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2016., {to da ne, oprezan je Osim. Uz svo zadovoljstvo koje ne krije, Osim kaè da àli {to u reprezentaciji nema igra~a iz doma}e lige. Kaè i da bez obzira na sve kvalitete reprezentacije, do Svjetskog prvenstva treba posebnu pa`nju posvetiti dovo|enju jo{ nekoliko igra~a. Naprimjer, Rahimi} je idealno rje{enje za poziciju koju igra, ima pamet, ima iskustvo, ali on vi{e fizi~ki ne moè izdràti, jednostavno godine ~ine svoje. Mo`da }e se neki igra~i naljutiti, ali mi nemamo brzih igra~a. Nama fale dva vanjska igra~a, fale nam brzi igra~i. Imamo pet
veznih igra~a, playmakera, ali oni protiv brzih ekipa te{ko igraju, analizira Osim.
SVE SE MO@E KAD SE HO]E

Zna~i, nemaju se igra~i {ta ljutiti, ne kaèm ja da oni ne tr~e, ali brz se rodi{. I to ne fali samo nama, sli~no je i kod susjeda, i generalno na ovim prostorima. Mnogi su se na njega ljutili, ali jedan od takvih igra~a bio je Zlatko Vujovi}, koji je zbog te brzine ~esto znao dobro na{tetiti protivni~kim ekipama, ali nekad i nama..., kaè Osim dodaju}i kako treba misliti na mnogo stvari da bi se odrào kontinuitet: Treba razmi{ljati unaprijed, ne znam kako }e se to naprijed rije{iti, da li je Vedo Ibi{evi} rje{enje, vidje}emo. Na kraju, moramo imati i rje{enje nakon Dèke, jer ne}e ni on mo}i vje~no igrati i moramo imati nekoga spremnog i za tu poziciju. Dodaje da ga ipak najvi{e ohrabruje to {to je igra~ima nakon ovih kvalifikacija poraslo samopouzdanje, i o~ekuje da }e do po~etka Svjetskog prvenstva jo{ rasti: Samopouzdanje ti je kao apetit, {to vi{e jede{ apetit raste. Tako i s pobjedama dolazi samopouzdanje. Me|utim, to ne treba mije{ati sa prepotentosti i sada se postaviti prema narednim protivnicima kao Ko su oni, {ta ho}e?. Spustiti se na zemlju, pametno i polako. Ivica Osim kaè da je upravo prepotentnost razlog neuspjeha reprezentacije Srbije koja je ispala, i relativnog neuspjeha Hrvatske na proteklim kvalifikacijama koja }e mjesto u Brazilu traìti kroz bara`. Ne moè{ ti potcijeniti reprezentacije kakve su Wales, [kotska, ili Belgija koja je trenutno jedna od najja~ih ekipa u Evropi. Kod njih su mediji napuhali pojedine igra~e i predstavili ih onakvima kakvi nisu, i to im se na kraju obilo od glavu, kaè Osim. Na kraju, kaè kako mu je ipak ào {to se ne}e sve reprezentacije iz regije plasirati u Brazil: A, opet, ko zna da li bi nas iko takve primio
KOMITET ZA NORMALIZACIJU
Nita mudro, samo racionalno

Iskreno, nisam sve ljude ni poznavao na po~etku, ljudi iz raznih bran{i su se okupili i pokazalo se da moèmo funkcionisati na zajedni~kom cilju. Reprezentacija je pokazala da je dobar rezultat mogu}, i kada smo pokazali da se u sportu moèmo takmi~iti sa najja~ima, to bi trebao biti pokazatelj i za ostale, BLATTER I ÊTIRI ASA naprimjer za ekonomiju, {to Dino Begi}, Ivica Osim, Safet Su{i}, Sepp Blatter i oni iz ovoga ne bi ne{to i Emir Spahi} nau~ili?, kaè Osim. Govore}i o stanju u klupskom nogometu u BiH, kaè da se za razliku od reprezentacije tu jo{ mnogo toga mora uraditi. I tu smo napravili neki pomak, odluke poput one o zabrani dolaska gostuju}ih navija~a su se pokazale korisnim, i mora se vi{e uraditi da se poja~a kvalitet Premier lige i da do Brazila imamo bar dva-tri igra~a iz na{e lige, {to bi bio dodatni poticaj za fudbalere u na{im klubovima da igraju bolje i da se pokaù, tvrdi Osim.
42
PAULINA LOOSE
PROFESORICA LINA SA RONDOA

Pi{e: MAJA RADEVI] Foto: MARIO ILIÎ]
Profesorica i biva dugogodinja direktorica Muzike kole u Mostaru PAULINA LINA LOOSE nedavno je u drutvu svojih nekadanjih uenika i mnogobrojnih prijatelja proslavila stoti roendan; najstarija stanovnica Mostara odgojila je mnoge poznate i priznate muzike umjetnike koji danas nastupaju na pozornicama irom Evrope i svijeta, a svoje profesorice sjeaju se sa neizmjernom zahvalnou
ve do unatrag godinu-dvije, profesorica Paulina Loose znala je sjesti za klavir i zasvirati svoju omiljenu kompoziciju, oti}i u grad u {etnju i sresti neke drage ljude... Sada, ipak, starost uzima svoj danak i profesorica Lina dane provodi uglavnom u ku}i, okruèna porodicom i gledaju}i stalno iznova stare, crno-bijele fotografije koje je podsje}aju na neko ljep{e vrijeme, kada su i grad Mostar i ljudi u njemu, ~ini joj se, bili malo bolji i bliì nego sada. Peglanje je omiljeni Paulinin ku}ni posao i radna terapija. S vremena na vrijeme drmne i poneku rakijicu, a na pitanje o tajni dugovje~nosti nema precizan odgovor. Do{li ste ~ak iz Sarajeva, da vidite ~udo, u {ali nam kaè, dok njen brati} @elimir dodaje da je jedan od klju~nih razloga zbog kojih je Paulina poìvjela ve} puno stolje}e i ostala tako vitalna svakako u tome {to nije imala muà i djecu da je sekiraju.
USPOMENA IZ DAVNIH VREMENA

Miroslav i Mirjana Loose sa djecom na vrelu rijeke Radobolje
PORODICA ARHITEKATA I IN@INJERA

Vjerovatno ne postoji nijedan starosjedilac Mostara koji nije ~uo za ime Pauline Loose, omiljene profesorice, jedne od osniva~ica i dugogodi{nje ravnateljice Muzi~ke {kole u Mostaru, ène koja je odgojila generacije brojnih, danas poznatih i priznatih muzi~kih umjetnika koji nastupaju na pozornicama {irom Evrope i svijeta. O Paulini Loose ne}ete prona}i mnogo podataka na internetu tek nekoliko {turih informacija da je nedavno, ta~nije 29.
septembra ove godine, u dru{tvu svojih biv{ih u~enika i prijatelja proslavila svoj stoti ro|endan. Postoji ne{to fascinantno u ljudima koji doìve tako duboku starost, pa vjerovatno zato i mir profesorice Line ovih dana u njenoj ku}i na mostarskom Rondou pomalo remete novinari koji dolaze sa namjerom da naprave pri~u o najstarijoj Mostarki, ali posebno èni koja je, kako smo ve} rekli, umnogome zaslu`na za razvoj muzi~ke kulture i obrazovanja u Hercegovini. Iako je najve}i dio svog ìvotnog i radnog vijeka provela u Mostaru i me|u Mostarcima, profesorica Lina zapravo je po
ro|enju Trebinjka. Ro|ena je 29. septembra 1913. u porodici Miroslava i Mirjane Loose. Paulina je odrastala u velikoj porodici, sa ~etvoricom bra}e i jednom sestrom. Bra}a Josip i Ivan bili su rudarski inìnjeri, a Rudolf i Nedjeljko arhitekti (Nedjeljko je bio i prvi diplomirani arhitekt u Mostaru). Za starijeg brata Nedjeljka Paulina je bila posebno vezana. Kada bi i{la da svira u Prag, on joj je dizajnirao haljine za nastupe. Mla|a sestra Katarina-Beba poha|ala je gimnaziju, a jedino se Paulina zainteresirala za muziku i odlu~ila postati profesorica glazbe. Brojnu obitelj izdràvao je otac Miroslav, pravim imenom
Stolje}e obiljeèno ljubavlju prema muzici

44
PRVIH 100 GODINA MOSTARSKE PROFESORICE

MUZIKA KAO @IVOTNO OPREDJELJENJE
Paulina Lina Loose od{kolovala je brojne generacije danas vrsnih muzi~ara
Friedrich, koji je tako|er bio znameniti mostarski graditelj, zasluàn za neke od najzna~ajnijih gradskih i sakralnih objekata Mostara, me|u kojima su i spomenici Aleksi [anti}u i Svetozaru ]orovi}u, kao i hotel Neretva, zgrada Biskupije, Vakufska ku}a na Musali, Vi{a djevoja~ka {kola... Njegov ìvotni projekat bila je izgradnja moderne banje sa bazenom i plivali{tem prekoputa hotela Neretva, prije ravno stotinu godina, u slavu dolaska cara Franje Josipa I, koju je sve~ano otvorio i u rad pustio legendarni mostarski gradona~elnik Mujaga Komadina. U ku}i Miroslava Loose vladala je stroga disciplina i savr{eni red. Poticao je svoju djecu da se {koluju, ali su od malih nogu morali nau~iti i {ta zna~i zara|ivati i sav novac koji bi im otac slao za {kolovanje, morali su uredno i na vrijeme vra}ati. Pruska disciplina, kako to opisuje Paulinin brati} @elimir Loose, koji sa suprugom Vi{njom i sinom danas ìvi sa tetkom Linom, bila je razlog zbog kojeg su sva djeca Miroslava Loose jedva do~ekala da odrastu i odsele iz porodi~ne ku}e, uz sve po{tovanje prema ocu. Sva, osim Pauline, koja je kao najstarija k}er ostala uz roditelje i brinula o njima do starosti. Vjerovatno je to i razlog zbog kojeg se Paulina Loose nikada nije udavala, niti imala djecu. Bilo je tu nekoliko mladala~kih ljubavi, ali ni{ta ozbiljno, pri~a nam @elimir Loose. Miroslav, to jest Friedrich, bio je posebno osjetljiv na svoju stariju k}erku. Ako bi se uve~er kasno vratila ku}i, ili bi je neki momak dopratio, dobila bi {amar od oca. S drugom k}erkom, Bebom, ve} je bilo puno druga~ije. Ona je pred roditeljima smjela i zapaliti cigaretu, a kod Pauline to nije dolazilo u obzir, govori @elimir. Ispalo je tako da je Linina ìvotna ljubav bila i ostala muzika. Osnovno muzi~ko obrazovanje stekla je u~e}i kod ~asnih sestara, zatim u U~iteljskoj {koli te na akademijama u Brnu i Bratislavi.
OD MOSTARA DO BA[KE VODE

Muzi~ka {kola u Mostaru osnovana je davne 1949. godine. U isto vrijeme utemeljeni su i [kolski, Gradski i Simfonijski orkestar, a u osnivanju svih tih institucija profesorica Loose odigrala je zna~ajnu ulogu. Godinu dana nakon osnivanja Muzi~ke {kole, Paulina Loose postala je njena direktorica i na tom mjestu je bila sve do 1973. godine, kada je oti{la u prijevremenu mirovinu. Zapravo, ta~nije je re}i da je bila prisiljena da ode. Bila su to turbulentna vremena, obja{njava @elimir, a tada{njim vlastima navodno se nije ba{ svi|alo to {to je ve}ina profesora u Muzi~koj {koli bila hrvatske nacionalnosti,
45
PAULINA LOOSE
pa su tako i direktoricu Linu indirektno optuìli za nacionalisti~ke tendencije. To, naravno, nije imalo veze s istinom, ali Paulini su optu`be te{ko pale i zato je odlu~ila da se povu~e, pri~a @elimir Loose. U knjizi 60 godina glazbenih {kola u Mostaru, Ubavka Prusina Pra{o pi{e: Cijeli radni vijek Pauline Loose je protekao u ulaganju nevjerojatnog napora i radnog elana u jednu mladu ustanovu bez tradicije te njezinu izgradnju u instituciju od ugleda i zna~aja, ne samo za grad, nego i cijelu dràvu. Sura|uju}i sa svim zna~ajnim kulturnim i obrazovnim ustanovama, po~ev{i od Simfonijskog orkestra i Pozori{ta do {kola i mjesnih zajednica, utjecala je na formiranje kulturnog identiteta Mostara. OMILJENO MJESTO BIV[I UÊNICI O PROFESORICI LINI
Profesorica Paulina za klavirom u porodi~noj ku}i na mostarskom Rondou
Nije nas uila samo glazbi, ve i ivotnim istinama, ljubavi, ustrajnosti...

Imala sam sre}u biti u~enicom te divne ène, ~iji je blagotvorni utjecaj na mene ostao sve do danas. Nije nas ona u~ila samo glazbi: ona nas je u~ila ìvotnim istinama, ljubavi, ustrajnosti, u~ila nas je davanju, a ona je sama od sebe i previ{e davala, ne samo nama u~enicima, nego i ovome gradu, kaè profesorica Marija Zelenika iz Glazbene {kole Ivana pl. Zajca iz Mostara. Nara{taji u~enika, raspr{eni po cijelom svijetu kao vrsni glazbenici i umjetnici, svoje po~etno obrazovanje duguju {koli koju je vodila profesorica Lina Loose. Primadona Zagreba~ke opere Blaènka Cigi}-Mili} kaè kako su, zahvaljuju}i sposobnostima profesorice Line, mnogi u~enici Glazbene {kole u Mostaru postigli zavidne karijere: I mene su tamo do~ekale, odgojile i uputile maj~inske ruke tada{nje ravnateljice. Svojim entuzijazmom i osobno{}u, znala je privu}i stru~ne osobe i na}i na~in kako utemeljiti odjele solo pjevanja, u~enja svih instrumenata, pa ~ak i baleta. Profesorica Lina Loose zaista je jedinstvena osoba.
Paulina Loose sa svojim u~enicama u Mostaru 1953.
Godinama nakon odlaska sa mjesta {kolske ravnateljice, Paulina Loose nastavila je odgajati mlade muzi~ke umjetnike ne samo u Mostaru, nego i u drugim mjestima u biv{oj Jugoslaviji. Ljubav prema muzici vodila ju je aktivno i kroz osmu i devetu deceniju ìvota. Tijekom svojih devedesetih godina, radno, pedago{ki i odgojno, profesorica Lina Loose sudjelovala je u stvaranju Glazbene {kole Ferdinanda Zovke u êrinu. Svoje glazbeno znanje i ìvotno iskustvo èljela je darovati jednoj {koli, jednom kraju i jednom velikom nastojanju. Na valovima ljubavi prema svom pozivu, nije joj bilo te{ko putovati hercegova~kim bespu}ima - od Mostara do êrina, pi{e mostarski odvjetnik i kulturni djelatnik Josip Muselimovi}. Posljednji rat profesorica Lina provela je u Ba{koj Vodi, gdje je u tamo{njoj Franjeva~koj klasi~noj gimnaziji nastavila podu~avati mlade muzi~are, a nakon rata vratila se u svoj Mostar. Kao {to to obi~no biva sa skromnim, nenametljivim ljudima koji su ostavili veliki trag u sredinama u kojima su ìvjeli i radili, ime i djelo profesorice Pauline Loose nikada nije bilo dovoljno cijenjeno i vrednovano, izuzev u sje}anjima njenih nekada{njih u~enika koji je i danas, kada god prolaze kroz Mostar, posjete i sa zahvalno{}u govore o svemu {to je za njih u~inila. Na njen stoti ro|endan, pokrenuta je inicijativa da jedna muzi~ka {kola u Mostaru nosi ime Pauline Loose. Ali, jo{ je rano za to, govori @elimir. Takve po~asti rezervirane su nakon {to ~ovjek otplovi u vje~nost, a profesorica Lina tek je do~ekala svoje novo stolje}e...
46
SASO MANGE
Fondacija GORICA - GORAN BREGOVI, za stipendiranje Roma koji se ele muziki obrazovati, bie promovisana 19. decembra u sarajevskoj Zetri; o eljama, idejama i ambicijama velikog sarajevskog muziara, te o promociji, Statutu, Senatu i Upravnom odboru, kao i o RONU WOODU, za na magazin govori izvrni direktor Fondacije FARUK DRINA
EVO BANKE, CIGANE MOJ!

Pi{e: DINO BAJRAMOVI] Foto: MARIO ILIÎ], ARHIV FARUKA DRINE
zajednici. Pomo} se ogleda i u materijalnoj podr{ci, u vidu stipendiranja |aka i studenata.
ored milion fondacija, kojekakvih udruènja i nevladinih organizacija, raznoraznih sektora i protektora, koji u Bosni i Hercegovini egzistiraju, profitiraju, pa i parazitiraju, osnovana je Fondacija GORICA - Goran Bregovi}. Po ~emu }e ona biti posebna, zna~ajna i interesantna, pitamo na po~etku na{eg razgovora izvr{nog direktora Fondacije Faruka Drinu: Fondacija GORICA Goran Bregovi} je pionirski i jedinstven projekat u cijelom svijetu. Ima mnogo vladinih i nevladinih organizacija koje na razne na~ine pomaù romsku populaciju, ali niti jedna u oblasti muzi~kog obrazovanja. Romi su svjetski narod i zna~ajno naseljen u BiH, prema procjeni upu}enih, oko 100.000 Roma su dràvljani BiH. Sastavni dio njihovog ìvota je muzika, i nema tog Roma koji nije u toj oblasti na neki na~in nadaren, kao pjeva~ ili svira~. Sve to uglavnom po~inje i zavr{ava se na sirovom talentu, tj. bez odgovaraju}eg obrazovanja. To je svjetski proslavljenog Sarajliju, kompozitora i muzi~ara Gorana Bregovi}a inspirisalo da osnuje Fondaciju koja }e pruàti podr{ku i pomo} osobama romske nacionalnosti, dràvljanima BiH, da se muzi~ki obrazuju i tako postanu korisni sebi a i dru{tvenoj
KORAK PO KORAK
Eto, sad pomalo znamo {ta je i kako je. Fondacija GORICA - Goran Bregovi} ima i Statut i Upravni odbor, {to je zakonska obaveza, ali po prvi put }emo mo}i re}i da neka fondacija ima i - Senat. Fondacija je registrovana na dràvnom nivou, rje{enjem Ministarstva pravde pri Vije}u ministara BiH. Organi upravljanja Fondacijom su Upravni odbor, koji je sastavljen od uglednih i visoko obrazovanih ljudi (dva profesora muzike i jedan sociolog), zatim izvr{ni direktor i Senat. To je, mislim na Senat, zna~ajan organ Fondacije i novina koju smo mi izumili, uslovno re~eno u ovoj oblasti dru{tveno korisnog rada, uz napomenu da to nije bila zakonska obaveza pri registraciji Fondacije. Senat broji devet ravnopravnih ~lanova, uglednih li~nosti iz javnog ìvota, koji davanjem mi{ljenja, {to nije obavezuju}e, predstavlja korektivni faktor u radu Fondacije. Naravno, pored Statuta izradili smo i usvojili program rada za 2013./14. godinu, a zatim i Pravilnike, koji obuhvataju i reguli{u sva postupanja u radu Fondacije. Kako bi se steklo povjerenje javnosti, rad Fondacije }e biti potpuno transparentan, a o aktivnostima Fondacije javnost }e biti redovno informirana direktno putem portala www.gorica.org, i posredno, putem medijskih partnera (printanih i elektronskih
UZDRAVLJE, ZA NOVI POÊTAK

Goran Bregovi}, najpoznatiji Sarajlija u svijetu
medija). Sjedi{te Fondacije GORICA Goran Bregovi} nalazi se u prostoru Bosanskog kulturnog centra u Sarajevu, obja{njava Drina. U po~etku }e se koristiti finansijska sredstva Gorana Bregovi}a, kojima je Fondacija i osnovana. Pored osniva~kih sredstava, izvori finansiranja bi}e prihodi ostvareni vlastitim aktivnostima, sponzorstvima i donacijama. Fondacija po definiciji nije dru{tvo jednog lica, ili slikovitije, nije pekarska radnja da se finansira iz dèpa gazde, nego da se ugledom Osniva~a i kvalitetnim radom obezbijedi povjerenje potencijalnih donatora i sponzora da }e njihov novac
Fondacija Gorica - Goran Bregovi} stipendirati }e mlade muzi~are, Rome, iz cijele Bosne i Hercegovine
48
IZ D@EPA GAZDE ZA ROME
BREGOVI] IZ MEKSIKA ZA SB
Sarajevski - roendanski koncert mi je promijenio glavu

Goran Bregovi} je, rekosmo to u osnovnom tekstu, na turneji po Meksiku, ali ipak nam je e-mailom kratko odgovorio na dva pitanja i potvrdio da }e op{irnije o svom projektu govoriti za Slobodnu Bosnu za mjesec dana. Za{to mu, interesovalo nas je, nakon toliko godina na estradi i jo{ uvijek aktivnog anga`mana, kao i mogu}nosti uìvanja u plodovima vlastitog rada u dru{tvu porodice sada i u rodnom gradu, sve ovo treba, i drugo: koji su razlozi zbog kojih je u Sarajevu osnovao preduze}e Tetak d.o.o.? Ne znam kako da ti odgovorim na to pitanje... Nakon mog ro|endanskog koncerta u Sarajevu pro{le godine mnogo toga se promijenilo u mojoj glavi. A firma Tetak, Fondacija i jo{ mnogo toga posljedice su tih promjena, napisao nam je Goran Bregovi}.
oti}i u prave ruke. Sredstva Fondacije su predvi|ena za pomo} i stipendiranje isklju~ivo osoba romske nacionalnosti,
dràvljana Bosne i Hercegovine, koji su ve} upisani, ili planiraju da se upi{u u jednu od obrazovnih ustanova muzi~kog usmjerenja,
kao redovni |aci/studenti, isti~e na{ sagovornik. U pripremi na{eg razgovora izvr{ni direktor Fondacije GORICA - Goran Bregovi} rekao nam je da se Bregovi} oslonio isklju~ivo na podru~ja gradova Sarajevo i Isto~no Sarajevo, {to se ti~e mjesta gdje }e se djeca i omladina mo}i {kolovati. No, treba biti oprezan, mo`da se na|e neko ko }e re}i da su, bez obzira na upla}ena finansijska sredstva, Romi diskriminisani jer se ne mogu {kolovati u gradovima u kojima ìve, mada su oni, po definiciji, nomadski narod. Jesu li u Fondaciji razmi{ljali i o tome, pitamo ga: Prije svakog po~etka i u svakom projektu, akteri moraju imati realnu procjenu vlastitih mogu}nosti i spoljnih faktora koji mogu da uti~u na uspje{nu ili neuspje{nu realizaciju. U na{em slu~aju, procjena Osniva~a tj. Gorana Bregovi}a jeste da se krene korak po korak, {to zna~i, da se
49
SASO MANGE
pomaù i stipendiraju samo oni Romi dràvljani BiH koji se ve} obrazuju, ili èle da se obrazuju u nekoj od dràvnih institucija muzi~kog usmjerenja, za po~etak na podru~ju Sarajeva i Isto~nog Sarajeva. Da pojasnim, nema diskriminacije, svaki Rom dràvljanin BiH, nastanjen u bilo kojem dijelu na{e dràve, a da èli da se muzi~ki obrazuje i za to ima osnovne pretpostavke, moè da u Sarajevu dobije na{u podr{ku i pomo} pri upisu, smje{taju i dobijanju stipendije. Za izrazito talentovane, marljive |ake i studente predvidjeli smo stimulaciju u vidu nabavke odgovaraju}eg muzi~kog instrumenta, a po zavr{enom {kolovanju i pomo} pri zapo{ljavanju. Naravno, plan je da se u perspektivi aktivnost Fondacije sa lokalnog izdigne i na globalni nivo, da ne kaèm evropski i svjetski.
IZVR[NI I GLAVNI DIREKTOR

Faruk Drina i Goran Bregovi}
PROMOCIJE SU U MODI
A koliki }e biti ti nov~ani iznosi? Iznosi stipendija se razlikuje zavisno od obrazovnog nivoa - niì, srednji ili visoki koji budu}i stipendisti poha|aju ili na koji se odlu~e, da li trebaju smje{taj ili ne, obzirom da svi |aci/studenti nemaju iste potrebe. Mjese~na stipendija iznosi 100 KM za one koji se {koluju u niìm muzi~kim {kolama, 200 KM za srednjo{kolce i 300 KM za studente muzi~ke akademije. Podrazumijeva se da }e stipendije biti odobrene samo onim kandidatima koji ispunjavaju uslove konkursa, a konkurs }e biti objavljen 1. januara 2014. i bit }e stalno otvoren. [to se ti~e mjese~ne stipendije, |aci/studenti je primaju u toku ~itave godine, ukoliko redovno poha|aju nastavu, nad ~ime }e nadzor i kontrolu vr{iti Fondacija, odgovora na na{e pitanje Faruk Drina, a Osniva~ - Goran Bregovi} je na turneji u Meksiku. Romi su muzikalni, jednostavno, takvi se ra|aju. Ima li i sada njih koji idu u muzi~ke {kole bilo gdje u Bosni i Hercegovini? Naravno da ima, imamo naznake, a mi smo i u potrazi za takvima. Nakon promocije Fondacije i nakon {to zvani~no krenemo u kampanju, pa jo{ kada bude otvoren konkurs, imat }emo mnogo jasniju sliku o svemu. A Fondacija GORICA - Goran Bregovi} bi}e promovisana 19. decembra u Olimpijskoj dvorani Zetra u Sarajevu. Tada }e biti organizovana manifestacija Saso mange - Ve~e donatora: Svaki projekat, pa i ovaj sa Fondacijom, zahtijeva promociju, kako bi javnost saznala ko je, ~ime i iz kojeg razloga uznemirava. Danas su promocije u modi, nema kakvih nema, pa onda donatorski ru~kovi, ve~ere i jo{ mnogo toga. Me|utim, mi smo to sve objedinili u jedan doga|aj, koncertnu promociju Fondacije GORICA - Goran Bregovi}, pod nazivom Saso mange - Ve~e donatora, koja }e se,
50
zna~i, dogoditi 19. decembra u sarajevskoj Zetri. Pripremamo program koji }e odu{eviti ne samo posjetioce u dvorani, nego i one koji }e taj spektakl naknadno gledati pored malih ekrana. U programu }e prodefilovati najeminentnija estradna plejada iz cijelog regiona, a modeliraju ga Goran Bregovi} i glumac Branko \uri} \uro. Sa sadràjem programa, a u interesu stvaranja {to bolje predkoncertne atmosfere, javnost }e biti upoznata tokom reklamne
POMO I BRIGA: Fondacija GORICA Goran Bregovi je pionirski i jedinstven projekat u cijelom svijetu. Ima mnogo vladinih i nevladinih organizacija koje na razne naine pomau romsku populaciju, ali niti jedna u oblasti muzikog obrazovanja
kampanje, koja zapo~inje 31. oktobra. Jedna novina, koja obja{njava naziv promocije Ve~e donatora, a razlikuje se u odnosu na sve do sada vi|eno, jeste da }e svaki posjetilac biti u statusu donatora Fondacije. Naime, ne}emo {tampati i distribuirati uobi~ajene ulaznice, jer }e publika u dvoranu ulaziti uz pokaz potvrde o uplati donacije. Svaka uplata }e biti usmjerena direktno na ra~un Fondacije, a uplate }e se mo}i vr{iti tako|e od 31. oktobra, i to ne samo na punktovima u Sarajevu nego i u cijeloj BiH. Tro{kove tehni~ke organizacije pokrit }emo sponzorstvom. Mo`da }e i legendarni gitarista Rolling Stonesa Ron Wood taj dan do}i u Sarajevo da podrì svoje bude}e kolege i sunarodnike... To jo{ ne moèmo potvrditi, ali je sigurno da tu akciju privodimo kraju. Goran Bregovi} je od ranije imao dogovor sa Ronijem Woodom za saradnju na albumu [ampanjac za cigane, ali se to terminski nije moglo uskladiti, tako da je taj dogovor ostao da visi za neki naredni projekat. Da li }e taj projekat biti promocija Fondacije, znat }e se mnogo prije 19. decembra. Ron je gitarista legendarnih Rolling Stonesa, engleski cigan, ro|en u predgra|u Londona, gdje su mu roditelji ìvjeli na sojenicama, tako je dobio nadimak Water Gipsy (vodeni cigan), jer se rodio na vodi. Nije samo Ron inozemna komponenta u programu, bit }e tu jo{ velikih iznena|enja. I, {ta se nakon svega treba desiti da ovaj projekat ne uspije, ili brutalno kazano - propadne!? Zasada ne vidimo nijedan razlog, osim {to ova dràva propada bez razloga. Ne znam {ta se treba de{avati da ovaj projekat uspije, a sa neuspjehom nemam iskustva, tako da na to pitanje nemam odgovor, kaè Faruk Drina. A ne{to stariji ljudi, pak, kaù da ni{ta ne uspijeva kao - uspjeh!
TRAGIKOMI^NA SITUACIJA
ZABRANJENO PUENJE upravo je objavilo svoj deseti studijski album RADOVI NA CESTI; na novinar recenzira, analizira i kritizira ovaj uradak
BESPOTREBNI RADOVI NA CESTI
Zabranjena pu{enja nikada nije snimilo ni pribli`no dobar album, pa ~ak niti pjesmu, pribli`ne kvalitete radovima dvije prijeratne postave banda. Karajli} je odlebdio u fluidnu apstrakciju beskrajnosti, ili prevedeno na razumljivi jezik u jedno veliko ni{ta, dok je Sejo Sexon povremenim bljeskovima odràvao la`nu nadu svim fanovima kako }e se uskoro dogoditi ne{to konkretno, ali taj dan do danas nije stigao.
PONAVLJANJE IZLIZANE [EME

Zagreba~ko Pu{enje objavilo je peti studijski album pod nazivom Radovi na cesti, koji sadrì jedanaest pjesama, a otvara ga pjesma U tvoje ime. Zasigurno je to pjesma sa najja~om energijom na albumu, koju nose hard rock riffovi i solidan refren. Odmah iza èstokog hard rocka, Sula i ekipa odlaze u reggae ritam u pjesmi Tri kile, tri godine. Pri~a sama po sebi nije lo{a, iako je lokalnog karaktera, ali je pjesma iz nekog razloga aran`manima pretvorena u dosadnu usiljenu nabrajalicu. Ti voli{ sapunice je skladba koja je trebala biti predvodnica novog albuma, progovoriti o novoj po{asti u domovima, TV sapunicama. Tekst zapravo i nije lo{, ali je pjesma, naàlost, kriminalno otpjevana, a svira~ki dio je uglavnom ponavljanje izlizane {eme koju Pu{enje koristi od albuma Hodi da ti ~iko ne{to da. Nakon jo{ jedne lokalne pri~e, o Kafani kod Keke, slijedi pjesma od koje su o~ekivanja bila najve}a, a zapravo je ispalo najve}e razo~arenje na novom albumu. Dirljiva pri~a o nesretnoj ljubavi sarajevske mladosti, Bo{ka i Admire, njihovoj ogromnoj ljubavi i tragi~nom zavr{etku, pjesma je koja je i najavila novi studijski album Zabranjenog pu{enja. Sula je ~ak napisao i solidan tekst, ali je problem nastao onog momenta kada ga je otpjevao i uglazbio. Kona~an proizvod je dosadna uspavanka koja zvu~i ba{ kao TV sapunica kojoj se Pu{enje ruga u pjesmi Ti voli{ sapunice. Od {est preostalih pjesama relativno prolaznu ocjenu moè dobiti jedino Lav, dok sve ostale, uklju~uju}i i bonus track Neprijatelj, mogu pro}i jedino kao pjesme za popunjavanje praznog prostora. Nakon rekapitulacije i konstruktivnih kritika, koje su u prvom redu dobronamjerne, mo`da je kona~no do{lo vrijeme da se razmisli o nekoj vrsti reuniona, ili barem angaìra pravi pjeva~ koji bi produìo vijek nekad kultnom sarajevskom bandu. Jer, za ovo kako sada zvu~i Zabranjeno pu{enje, postoji samo jedna re~enica izgovorena u kultnim Nadrealistima: Pro{o fol, buraz!
51 Foto: Sa{a Midòr Su~i}
STARI PROBLEMI
Sejo Sexon i ekipa snimili su, u najboljem slu~aju, prosje~an album
Pi{e: MARIO ILIÎ]
abranjeno pu{enje je ponajbolji sarajevski punk rock sastav prije rata. Uz njihove pjesme odrastale su i stasavale generacije, a njihovo glazbeno neznanje s po~etka karijere do~ekano je sa simpatijama, jer su bili u folu.
TAJ DAN NIKAD NE]E DO]I

Nad karijerom najrevolucionarnijeg sarajevskog banda, izuzme li se neponovljivi i jedinstveni Elvis J. Kurtovi}, kruìle su smije{ne ali i ozbiljne pri~e. Jedna od njih je zasigurno tragikomi~na situacija, u medijima poznatija kao Crko Marshall, koja je imala i svoj policijsko- istraìteljski epilog. Dakle, raja iz ulice Fuada Midì}a, i sarajevske Druge gimnazije, okupljena
oko tandema Sexon-Karajli}, napravili su band koji je iz garaè stigao na naslovnice. U razdoblju od 1984. do 1989. snimili su antologijske albume Das ist Walter, Dok ~eka{ sabah sa {ejtanom, Pozdrav iz zemlje Safari i Male pri~e o velikoj ljubavi. Pred sam rat u biv{oj zajedni~koj dràvi band se raspao, ba{ kao i zajedni~ka dràva. Nenad Jankovi} alias Nele Karajli} preselio se u Beograd gdje je zajedno sa povremenim basistom Pu{enja Emirom Kusturicom oformio beogradsko Zabranjeno pu{enje, a Davor Su~i} Sula alias Sejo Sexon u ratu iz Sarajeva seli u Zagreb, da bi poslije rata osnovao zagreba~ko Zabranjeno pu{enje. Ono {to je va`no ista}i je notorna ~injenica kako niti jedno od dva
portal slobodne bosne
dnevnih vijesti u bIh

www.slobodna bosna.ba
najveca tvornica
MAJSTORICA SAVREMENE PRIÊ
OPASNA BEZAZLENOST
@ENE SU ODUVIJEK KRALE VRIJEME ZA PISANJE
Pripovijetka je dobra forma za majke i doma}ice jer moè{ pisati dok ti djeca popodne spavaju ili dok ti se kuha ru~ak, kaè kanadska nobelovka Alice Munro
Njene prie ne zavravaju dramatinim preokretima, nego pitanjem kako nastaviti nakon njih
54
NOBELOVKA ALICE MUNRO
Prvi put u historiji Nobelovu nagradu dobila je osoba iji se knjievni opus sastoji skoro iskljuivo od pria: nakon uporne i neosporne vladavine romana, pripovijetka se izgleda opet vraa u arite knjievnog interesa, gdje joj je i mjesto; Kanaanka ALICE MUNRO (82) dobila je najvie knjievno priznanje za svoje briljantne prie o ljubavi, ljubomori, opasnim tajnama, pogrenim odlukama i njihovim dugoronim posljedicama...
Pi{e: ADISA BA[I]
PREVODI NA HRVATSKI I SRPSKI

Zagreba~ki i beogradski izdava~i objavili su ~etiri knjige ovogodi{nje nobelovke: Slu`ba, dru`ba, pro{nja, ljubav, brak ,Previ{e sre}e,@ivoti devojaka i èna i Bekstvo
auline je mlada majka dvije djevoj~ice, dobra supruga, pristojna snaha. Ljetuje sa djecom, muèm i njegovim roditeljima i sve se ~ini kao jo{ jedan uobi~ajeni porodi~ni odmor. Onda u obli`nje ljetovali{te dolazi Jeffrey, Paulinin ljubavnik, reìser drame Euridika u kojoj ona amaterski nastupa. Pauline ostavlja porodicu i bjeì sa Jeffreyjem, pravi taj prelomni korak na koji su spremni samo rijetki preljubnici. Pri~a me|utim ne zavr{ava ovim melodramskim raspletom, nego se nastavlja. Godinama poslije Pauline i njena djeca prisje}aju se dana kad je mama oti{la. îtalac iz ovog razgovora saznaje da Pauline nije ostala sa Jeffreyjem. On je za Pauline bio samo neko s kim sam ìvjela neko vrijeme. Nema kajanja zbog odlaska, nema dje~ije mr`nje i prebacivanja, nema o~ekivanog jednostavnog raspleta: ima samo ìvot koji se nastavlja.
gospodinom Sandsom koji joj pomaè da povrati psihi~ku stabilnost. Kako pri~a odmi~e, saznajemo da je Doree imala troje djece i muà Lloyda. Jedne ve~eri je Doree bila prenapregnutih nerava i umjesto ku}i oti{la je da preno}i kod poznanice. Lloyd je te no}i ubio djecu. Ovo bi u novinama bila sr` pri~e, su{tina izvu~ena u naslov. Pri~a koju mi saznajemo govori o ìvotu koji Doree poku{ava nastaviti. Tragi~ni lom u njenoj ispovijesti nije kraj nego po~etak. Sve {to Doree ima je potraga za odgovorom na pitanje kako nastaviti dalje. Ona traì nekog s kim moè razgovarati o onome {to je doìvjela, ali sve vrijeme je prisutno pitanje moè li se o tome uop{te razgovarati, moè li se ~ak i misliti. A mora. Djeca ostaju ovdje i Dimenzija su po mnogo ~emu tipi~ne pri~e iz pera kanadske knjièvnice Alice Munro. Pri~e ove autorice naj~e{}e opisuju ure|ene, nerijetko dosadne ìvote èna u kanadskoj provinciji. Barem nam se tako u~ini na prvi pogled. Likovi izrone odjednom kao iz neke magle, a pred nama se brzo po~nu ukazivati sve o{trijih obrisa zahvaljuju}i dobro odabranim detaljima i konciznim, jasnim re~enicama. Prosje~nost i normalnost su samo privid, u svakodnevnim ìvotima njenih likova tinja dramati~nost koju Alice Munro maestralno prepoznaje i pred na{im o~ima poja~ava do kre{enda. Ali vrhunci nikad nisu tamo gdje bismo ih o~ekivali, kao {to nisu ni raspleti. Munro naj~e{}e, ali ne i uvijek, pi{e o ènama iz Ontarija, kanadske oblasti poznate po idili~nim prizorima i prelijepoj prirodi: ispod idile se krije ljudski ìvot, univerzalan u svojoj kompliciranosti i nepredvidivosti. Junakinje Alice Munro su ponekad ène devetnaestog vijeka a nekad
na{e savremenice. Junaci pri~a su naravno i mu{karci, ali ènski ìvot je velika tema i knjièvna preokupacija ove autorice. Jednom prilikom je ona objasnila: Svoje likove jako dobro poznajem, znam ~itav njihov istorijat, znam svaki detalj iz njihove budu}nosti. îtalac mo`da moje likove sre}e samo u kratkom trajanju jedne pripovijetke, ali ja sam u ìvot svojih likova potpuno upu}ena i u njemu prisutna. Iako se ~ini da pri~e govore o malim, skoro neznatnim doga|ajima, prave teme su zapravo najve}a ìvotna pitanja poput odgovornosti, ljubavi i krivice. Munro pi{e o smrti ali i o ljubavi, ljubomori, te o pogre{nim odlukama i njihovim dugoro~nim posljedicama na ìvote ljudi. Velika tema za Alice Munro je i slobodna volja. Vrlo ~esto se ~ini da su njeni likovi `rtve nesretne sudbine, a Alicin veliki po{tivalac, poznati ameri~ki knjièvnik Jonathan Franzen je jednom ~ak rekao da njene pri~e li~e na klasi~ne tragedije napisane u prozi jer stalno govore o trenutcima prelomnih sudbinskih de{avanja. Sama Munro na te tvrdnje odgovara pomalo rezervisano: To je samo donekle ta~no. Sudbina u mojim pri~ama nikad nije odlu~uju}a, moji likovi su ti koji sami donose odluke. Oni nisu tragi~ni junaci koji moraju stradati jer se opiru sudbini koja im je namijenjena. Kad junakinja moje pri~e Djeca ostaju ovdje odlu~i da ostavi muà i dvoje djece, to se ne desi zato {to joj je taj drugi mu{karac bio su|en. On nije bio njena sudbina, niti ona s njim ostaje, ali i ne àli zbog onoga {to je u~inila. Ona je sama donijela odluku o svom ìvotu.
SEKS I (NE)VJERA
Vrlo vaàn element u pri~ama Alice Munro je seksualna privla~nost izme|u ljudi i ta privla~nost je ~esto predstavljena kao neobi~no jak kohezivni faktor koji moè spojiti po svemu razli~ite osobe. Predavanje tjelesnim strastima u pri~ama ove kanadske knjièvnice (nekada{nje doma}ice a kasnije feministi~ke ikone) nikada nije razlog za osudu. Ponekad ~ak me|u njenim akterima nastaju i velike
55
@IVOT PU[TEN DA TRAJE

Doree je sobarica koja nakon posla odlazi na razgovor sa izvjesnim
AUTORI SVOJIH IVOTA: Sudbina u mojim priama nikad nije odluujua, moji likovi su ti koji sami donose odluke
MAJSTORICA SAVREMENE PRIÊ

ljubavne pri~e sa sretnim krajem. Ona kaè: Seks ima nevjerovatnu mo} da pobri{e sve ono {to se isprije~ilo izme|u dvoje ljudi i ta mo} me uvijek fascinirala. Dru{tvena klasa, obrazovanje, stil ìvota, sve prestane da igra ulogu. Dva potpuno strana bi}a se u jednom trenutku mogu fizi~ki zaljubiti jedno u drugo. Ta vrsta nepredvidivosti duboko potresa ovo na{e moderno, ure|eno dru{tvo. Pri tome su mu{karci uvijek mogli istovremeno imati i porodicu i ljubavnicu ili barem neku afericu sa strane. @enama je to bilo mnogo teè. Ako bi i uspjele, morale su pla}ati uàsno visoku cijenu kao sirota Ana Karenjina. Majka troje djece, Munro je relativno kasno po~ela knjièvnu karijeru i prvu zbirku pri~a je objavila 1968. kao skoro ~etrdesetogodi{njakinja. Godinama je ostala vjerna formi pri~e (u skoro pola stolje}a dugoj karijeri objavila je 12 zbirki pripovijedaka i jedan roman), a u jednom intervjuu je objasnila za{to je to tako: Kad sam pedesetih godina po~ela sa pisanjem, bila sam kao i ve}ina tada{njih èna doma}ica, imala sam malu djecu, muà koji je radio. Dugo godina sam mogla pisati samo kad bih uspavala djecu. Uvijek je bilo premalo vremena za pisanje, nikad se nisam mogla posvetiti nekim zahtjevnim poduhvatima. Za pri~e sam se, dakle, odlu~ivala iz prakti~nih razloga. Djecu bih tjerala da popodne spavaju svi u isto vrijeme, pa spavalo im se-ne spavalo, i tako sam dobivala malo vremena za sebe. Kad su po{li u {kolu, bilo je lak{e, mogla sam ra~unati barem na ta tri sata dnevno za sebe. Ina~e je uvijek bilo isto - pristavim krompir da se kuha a ja tr~im da napi{em koju re~enicu. Pa stalno prekidam pisanje. Koliko puta mi se ru~ak prekuhao jer sam paralelno pisala! Nikad nisam imala radnu sobu, uvijek sam pisala na radnom stolu u dnevnoj. Vjerujem da je tako bilo sa svim spisateljicama iz moje generacije: mi smo morale krasti vrijeme za pisanje. Naàlost, ovakav odnos prema ènskom pisanju nije rezervisan samo za generaciju nove nobelovke. Od 1901. godine uz Alice Munro je Nobelovu nagradu za knjièvnost dobilo jo{ svega 13 èna. Nisam znala broj èna koje su nagradu dobile, a po{to je tako mali, utoliko mi je jo{ draè, zbog svih MICK JAGGER SVJETSKE KNJI@EVNOSTI
Stalno najavljujem povlaenje a nastavljam pisati

Alice Munro je ro|ena Winghamu, Ontario, u kanadskoj provinciji. Majka joj je bila u~iteljica, otac farmer. Po~ela je pisati jo{ kao tinejdèrka. Prvu pri~u je objavila 1950. kao studentica ùrnalistike. Udavala se dva puta i ima troje djece. Njene pri~e se redovno pojavljuju u ~asopisima kao {to je The New Yorker, a dobitnica je niza istaknutih knjièvnih nagrada me|u kojima je i nagrada Man Booker. Za nekoliko svojih knjiga je tvrdila da je to posljednje {to objavljuje, ali se opet vra}ala pisanju. Kad su je jednom novinari {aljivo upozorili na to da se svako malo povla~i zauvijek, sa smijehom je rekla: Ja sam Mick Jagger u knjièvnosti. Uvijek pravim opro{tajne turneje i uvijek pi{em dalje.
èna. Tako|er se radujem i zbog kanadskih autora i nadam se da }e nakon ovoga i njihovo pisanje dobiti malo vi{e pa`nje, izjavila je Munro povodom vijesti da joj je dodijeljena Nobelova nagrada. Ova autorica je i sama svjesna da je i do dana{njeg dana ostala sli~na situacija sa odnosom prema ènskom pisanju, te da ve}ina autorica i dalje mora da krade vrijeme za pisanje. Poziciju ène pisca je jednom prigodom Munro opisala vrlo slikovito: Mu{karci pisci imaju radne sobe i kancelarije, ène rade usput. Moj drugi mu` je odli~an kuhar i nas dvoje dijelimo dosta ku}nih poslova, ali opet su moj posao namirnice, izbacivanje sme}a i sli~ne
stvari. Jednom sam ~itala intervju s irskim piscem kojeg jako cijenim, Williamom Trevorom. Novinar je opisao kako za vrijeme razgovora u pi{~evu radnu sobu u|e gospo|a Trevor sa sendvi~ima i ~ajem. E vidite, kod èna pisaca je druga~ije. Ja sam vam u isto vrijeme i gospodin i gospo|a Trevor.
VI[E ME OKUPIRALO PISANJE NEGO MAJÎNSTVO

Maj~instvo je velika tema u pri~ama Alice Munro, a posebno odnos izme|u majke i k}erke. Ona i sama ima vrlo kompleksan odnos sa svojom najstarijom k}erkom Sheilom koja je napisala knjigu o tome kako je naporno biti dijete knjièvne ikone Alice Munro. [ [ta da radi{ sa ikonom, moè{ joj se moliti, moè{ je ignorisati ili je moè{ razbiti u komade, napisala je k}er slavne knjièvnice na {to njena majka kaè: Sheila je tu potpuno u pravu. Ja tek sad kao baka uìvam u djeci, ne mogu ih se nasititi. Kad sam ra|ala svoju djecu, ona me nisu mnogo zanimala. Nemojte me pogre{no shvatiti, ja volim svoju djecu iznad svega, ali u vrijeme kad sam postajala majka, nisam osjetila neki
NEZAUSTAVLJIVA SILA: Seks ima nevjerovatnu mo da pobrie sve ono to se isprijeilo izmeu dvoje ljudi i ta mo me uvijek fascinirala. Drutvena klasa, obrazovanje, stil ivota, sve prestane da igra ulogu
56
NOBELOVKA ALICE MUNRO

O NAJVA@NIJEM UKRATKO duboki poriv da se to desi, nego sam naprosto radila {to i ostali. Pri tome sam bila jako zauzeta svojom borbom za slobodu i pisanje, to me istinski okupiralo, vi{e nego maj~instvo. Ona sama opisuje kako je u prvoj trudno}i bjesomu~no pisala, po cijeli dan, sva u strahu da poslije kad se dijete rodi vi{e ne}e imati vremena za pisanje. Kasnije je ~esto pisala tako da je jednom rukom tipkala a drugom dràla svoju k}erkicu na rastojanju od pisa}e ma{ine da joj ne smeta. Pri tome je po sopstvenom priznanju uvijek imala jak osje}aj krivice. Munro je odrasla u porodici kanadskih emigranata koji su porijeklom {kotski protestanti pa su krivica i samokriti~nost sastavni dio njenog ìvota. Ja sam zapravo odrasla u 19. vijeku, kaè Munro, aludiraju}i na atmosferu odricanja, pobo`nosti i skromnosti koja je pratila njeno djetinjstvo i ranu mladost. Zbog toga se ~itavog ìvota ova knjièvnica boji pretjerane hvale i nerealne ocjene svog rada. Ipak, na vijest o Nobelovoj nagradi je osjetila odu{evljenje koje nije sakrivala. Zaista mi je drago da to ~ujem jer je uvijek bilo te{ko da te shvate ozbiljno ako pi{e{ samo pri~e. Knjièvna kritika jo{ uvijek pri~e smatra drugorazrednom disciplinom, svojevrsnom vje`bom za pisanje romana. Ja sam i sama godinama u to vjerovala. Koliko sam samo muke vidjela poku{avaju}i da napi{em roman dok na kraju nisam shvatila da je pripovijetka za mene odgovaraju}a knjièvna forma. Nov~ani iznos ovogodi{nje Nobelove nagrade za knjièvnost je osam miliona {vedskih kruna, {to je oko 914.000 eura. Alice Munro je stotinu i deseta osoba koja je dobila Nobelovu nagradu za knjièvnost, ali prva ~iji se opus sastoji skoro isklju~ivo od pri~a. Nobelova nagrada za knjièvnost }e biti dodijeljena u Stockholmu 10. decembra, na dan smrti njenog utemeljitelja Alfreda Nobela. Kada je prije nekoliko godina prvi put spomenuta kao mogu}a dobitnica ove nagrade, Alice Munro je prema sopstvenom priznanju bila vrlo uzbu|ena. Tad me moj izdava~ bio uvjerio da je to mogu}e i nadigao stra{nu buku oko toga. Bila sam luda od uzbu|enja, na dan progla{enja sam se probudila u pet ujutro i nisam se mrdala od telefona. Kasnije sam mislila, pa {ta i da se desilo, pola sata bih bila luda od sre}e a zatim bih pomislila koji uàs. Kada je kona~no ove godine zazvonio telefon a sekretar {vedske akademije poku{ao da joj javi sretnu vijest, u domu Alice Munro niko se nije javio na telefon. Poruka o nagradi joj je ostavljena na telefonskoj sekretarici {to je bio doga|aj po svemu dostojan neke od njenih pri~a.
57
Biti sretan je teak posao
O FEMINIZMU: Ja nisam feministi~ka knjièvnica, ali jesam feministkinja. Nikad ne bih sa transparentom iza{la na ulicu i demonstrirala i ne bih se politi~ki angaòvala, ali jesam feministkinja jer se interesujem za pri~e èna. O LJUBAVI: U cijeloj historiji knjièvnosti ljubav je glavna pokreta~ka sila koja stvara zaplet. Ona je to i u stvarnom ìvotu. O SLOBODI: Sloboda nije jednostavna ni laka. Borile smo se za ekonomsku nezavisnost èna, a dana{nje majke imaju i poslove i brigu o doma}instvu. êsto ~ujem da bi neke od njih ostale ku}i s djecom, ali da to sebi ne mogu priu{titi. [ezdesetih nismo mogle o~ekivati ovakve probleme. I{le smo iz ~istog idealizma, svi su mislili da }e i mu{karci malo ostajati ku}i da bi ène imale karijeru. Naàlost, novoj generaciji su ideale zamijenili pohlepa i novac. To niko nije mogao predvidjeti.
O BRAKU I PISANJU: Kao mlada èna sam èljela dvije stvari, da se udam za mu{karca kojeg volim i da budem knjièvnica. Udala sam se vrlo mlada i dobila djecu, kao ve}ina èna u to vrijeme. Kad sam nakon 22 godine braka shvatila da su moje dvije najve}e èlje me|usobno nespojive, razvela sam se od svog prvog muà. O SRE]I: Sre}a je komplikovana. Biti sretan je krvav posao. O STARENJU: Prije me je starenje mnogo brinulo, sad ve} daleko manje. Protiv njega ne moè{ ni{ta, a i bolje je da si star nego mrtav. Osje}am i da sam dosta postigla, pa mi to tako|er smanjuje nervozu zbog starenja i ~ini me ispunjenom. O SEKSU: Seks je jedan od na~ina da se makar nakratko nadvladaju smrtnost i prolaznost.
KULT MARKET
BILLY JOE SHAVER
MUZIKA Album Ashes of Ares istoimenog banda
Live at Billy Bobs Texas

Billy Joe Shaver je doajen ameri~ke glazbene scene. Jo{ od davne 1973. kada je na njegove stihove veliki Waylon Jennings snimio studijski album Honky Tonk Heroes. U glazbenoj karijeri ima dvadesetak objavljenih albuma, {to studijskih {to koncertnih, a jedan takav, Live at Billy Bobs Texas je upravo u prodaji.
Metalni ratnici
MGMT
Mgmt
Za sve ljubitelje indie rocka i psihodelije dobre vijesti. Ameri~ki psihodeli~ni rock band MGMT objavio je svoj tre}i studijski album jednostavnog naziva: MGMT. Nakon iznimno uspje{nih albuma Oracular Spectacular iz 2007. i Congratulations iz 2010., MGMT odlu~ili su u}i u studio i snimiti novih deset pjesama.
BRZI I @ESTOKI
Ashes of Ares objavili su istoimeni prvijenac
ANTE PERKOVI]
Rundek izme|u: Knjiga o pjesmama

Rijetko imamo priliku najaviti izlazak neke knjige posve}ene glazbi i glazbenicima. Rije~ je o djelu Rundek izme|u: Knjiga o pjesmama, hrvatskog pjesnika, glazbenika i novinara Ante Perkovi}a. Knjiga na 172 stranice posve}ena je pjesmama nekada{njeg frontmana Haustora Darka Rundeka,u izdanju naklade Menart.
Ovoga puta predstavljamo istoimeni studijski prvijenac ameri~kih heavy metalaca, banda Ashes of Ares. Osnovali su ga biv{i pjeva~ i basist banda Iced Earth Matt Barlow i Freddie Vidales, uz pomo} nekada{njeg bubnjara banda Nevermore Vana Williamsa. Self Titled njihov je prvijenac, snimljen u Morrisonound Records studiju u gradu Tampa na Floridi, pod produkcijskom palicom Jima Morrisa. Za dizajn omota pobrinuo se Van Villiams. Ashes of Ares u prodaji se pojavio kao standardno CD izdanje, ali i kao limited edition digipack s bonus pjesmom te u dvije rali~ite 2LP verzije. Album sadrì deset pjesama, a otvara ga kompozicija The Messenger. Ako ste se zaèljeli èstokih riffova, duplih bass pedala i sna`nih distorzija, onda je ovo album kao stvoren za vas. Ve} od prve pjesme sve pr{ti energijom i visokim lagama koje izvla~i Matt Barlow. Zanimljivo je kako je taj ~etrdesettrogodi{nji heavy metalac iz Mississippija zapravo policijski slu`benik, te kako je u dosada{njoj karijeri s razli~itim bandovima snimio devet studijskih albuma. Iskusni de~ki nastavljaju u istom ritmu, sna`no i èstoko i u pjesmi Move To Chains, dok je majstorska akusti~na balada s èstokim cressendom pjesma On Warriors Wings. Kako album Ashes of Ares odmi~e, tako dolaze sve bolje pjesme. Jedna od stvari s najboljom atmosferom na albumu je mra~na i èstoka Punishment. Vrijedi izdvojiti akusti~ni i melodi~ni uvod u pjesmu
This is My Hell u ~ijem introu dominiraju prate}i vokali. Da na albumu Ashes of Ares nema lo{e izvedbe potvr|uju i ostale pjesme, me|u kojima se izdvaja Chalice of Man, koja podsje}a na zvuke kultnog thrash metal banda Panthera iz najboljih dana. Nakon ne{to laganije The Answer, povratak u èstoke ritmove osigurava èstoka pjesma What I Am. Istoimeni prvijenac banda Ashes of Ares zatvara odli~na pjesma The One-Eyed King. Na koncu, rije~ je o izvrsno odsviranom, otpjevanom i isproduciranom heavy metal albumu iskusnih ameri~kih glazbenika. (M. Ili~i})
TOP LISTA (iz Top 40 BH radija 1)
1. Erlend Oye: La prima estate 2. Wretch 32 ft. Jacob Banks: Doing OK 3. Asian Dub Foundation: Radio Bubblegum 4. Seeed ft. Fefe: Blink Blink 5. Breach: Jack 6. Indiana: Smoking Gun 7. Disclosure: F for you 8. Nine Inch Nails: Came back haunted 9. Ayah Marar: Lethal Dose 10. The Bloody Beetroots ft. Paul McCartney & Youth: Out of sight
58
KULT MARKET
KINO KRITIKA Film The Place Beyond The Pines (SAD, 2012.); reija: Derek Cianfrance
CHA CHA CHA
Mika Kaurismaki
Cha cha cha je igrani film Mike Kaurismakija iz 1989. godine. Uz reìju, Mika je koscenarist skupa sa Richardom Reitingerom. Direktor fotografije je bio Timo Salminen. Matti i Kari su dva ro|aka. Matti ìvi kao besku}nik ispod mosta u Helsinkiju. Karij ga nagovara da postane pravi gospodin, dok }e ga on zamijeniti pod mostom, a sve zbog uvjeta koje je zadala tetka iz Amerike i dobijanja odre|enog novca. Ocjena. 4
Oinska ljubav
BOG JE BRAZILAC
EPSKA DRAMA
Seciranje odnosa oca i sina
Carlos Diegues
grijehova nekih o~eva i o~evih o~eva! Prekinimo primitivne tradicije i mislimo na lijepu budu}nost djece, neoptere}enu budu}nost. Jer ta djeca zasluùju odrastanje u miru, bez straha, s pregr{t ljubavi, a ne krv, nasilje, primitivizam, strahove, grubosti... Naravno, osim ako se ne èli da upravo to budu toponimi u dru{tvu kada oni odrastu. Nadamo se da to nitko ne èli. I molim vas, ne zaboravimo da i druge vrste imaju djecu. (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE
1. Gravitacija (Alfonso Cuaron) 2. Cloudy wiht a Chance of Meatballs 2 (Cody Cameron i Kris Pearn) 3. Runer, runer (Brad Furman) 4. Prisoners (Denis Villeneuve) 5. Utrka ìvota (Ron Howard)
The Place Beyond The Pines je epska kriminalisti~ka filmska drama koju je reìrao Derek Cianfrance, dok su on, Ben Coccio i Darius Marder napisali scenario. U filmu glumi izvrsna gluma~ka postava: Ryan Gosling, Bradley Cooper, Rose Byrne, Ray Liotta, Dane DeHaan, Ben Mendelsohn, Bruce Greenwood. Ryan Gosling (Luke) je prije svega virtuoz na motoru (poput onih motorista iz Bureta smrti na na{im va{arima), ali i plja~ka{, a Bradley Cooper policajac. Obojica imaju sinove i trude se prona}i svoje mjesto pod suncem, te njima obezbijediti normalan ìvot. Jedan od njih nije imao oca, dok je drugom otac sudac. Ova drama secira odnos oca i sina, sna`nu povezanost i o~insku ljubav, kao i naslije|ene grijehove istih tih o~eva. Luke se nastoji pomiriti s Rominom koju jako voli, a koja je u tajnosti rodila sina. U nadi da }e osigurati pristojan ìvot svojoj obitelji, Luke plja~ka banke. Kako je jako dobar motociklist, uspijeva pobje}i nakon plja~ki. No, za protivnika ima ambicioznog policajca koji radi u korumpiranoj postaji gdje gradi svoju karijeru. Sama drama se razvija kroz petnaest godina, no grijesi ostaju, te sustiù dva nedu`na dje~aka. Samo zato {to su sinovi svojih o~eva... Bosanskohercegova~ki film ima dugu tradiciju bavljenja o~evima kao iznimno bitnim karakterima. A ovo je univerzalna pri~a o o~evima, ovaj put u ameri~kom filmu. Tuga da te uhvati kada se sjeti{ koliko je nedu`nih ljudi, a prije svega djece, nastradalo na na{im prostorima zbog
Bog je Brazilac je suvremeni brazilski film iz 2003., u reìji Carlosa Dieguesa. êtiri su potpisnika scenarija: reìser, potom Joao Emanuel Carneira, te Almeida Magalhaes i Joao Ubaldo Ribeira, a prema pri~i ovog potonjeg. Svako treba malo odmora. Pa i sam On, koji silazi na Zemlju, u Brazil, te susre}e sitnog prevaranta Taocu. Pridruùje im se Mada, djevojka na putu za Sao Paulo... Ocjena: 4
PUTOVANJE NA MJESTO NESRE]E
Zvonimir Berkovi}
Putovanje na mjesto nere}e je film iz 1971., za koji i scenario i reìju potpisuje Zvonimir Berkovi}. Radi se o pri~i iz suvremenog ìvota, psiholo{koj drami. Slu~ajni sudionik prometne nezgode javlja jednoj èni da je u toj nezgodi stradao njen mu`, te da je on u nju zaljubljen... Ocjena: 4
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Mafija{i starog kova (Fisher Stevens, Lionsgate, Blitz film i video) 2. Grijesi o~eva (Derek Cianfrance, Focus Features, Blitz film i video) 3. Veliki Gatsby (Baz Luhrmann, Focus Features, Blitz film i video) 4. Divna stvorenja (Richard LaGravenese, Warner Bros. Pictures, Blitz film i video) 5. Iron Man 3 (Shane Black, Marvel Studios, Paramount Pictures, Continental film)
59
U ÊTIRI OKA
BH. INFO
Srpsko prosvjetno-kulturno dru{tvo Prosvjeta ove godine obiljeàva 111. godi{njicu postojanja i dvadesetu godi{njicu od obnove rada. êstitamo, jo{ jednom! Izme|u brojnih doga|aja koje su organizovali tokom 2013. ovom prilikom }emo izdvojiti godi{nji koncert klasi~ne muzike, odràn po~etkom godine u Narodnom pozori{tu Sarajevo. Dvadesetorica iz Sarajeva imaju novi hit Izuzetno. Tekst je njihov, a na muziku iz pjesme Kad bulbuli pjevaju Seida Memi}a Vajte. Otkako je bh. fudbal nastao/Takav tim se nije sastao/To nikad bilo nije/Za pehar zlatni borimo se sad/@elim i} na Svjetsko dok sam mlad. To nikad bilo nije... Izuzetno, o! U nedjelju, 13. oktobra, u Bijeljini je odràn Me|unarodni karate turnir Bijeljina Open 2013, No} {ampiona, na kojem je u~e{}e uzelo 48 karate klubova iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Takmi~ari KBS Tuzla Sinbra osvojili su 12 medalja, od toga dvije zlatne, {est srebrenih i ~etiri bronzane, pi{e na tuzlarijama. Na sceni Caffe cluba Gogo u Sarajevu 17. oktobra }e biti izveden novi one man show Filipa Andronika Striper, najavljuju iz Magacin Kabarea. I to u okviru tre}e sezone Late Nite programa. Reditelj je Neven Samardì}. To je pri~a o seksualnim avanturama i iskustvima sasvim obi~nog mu{karca koji ìvi i radi i poku{ava na}i djevojku u Bosni i Hercegovini. Scenarista TV serije Lud, zbunjen, normalan stvorio je lik Dine Mehmeda Mujki}a, pa ga onda, nakon nekoliko godina, ubio. No, Dino je vaskrsnuo. Parodija Dino Food Eliminator je predstava sarajevskog AltTeatra i naslonjena je na ìvot poslije smrti Dine Mehmeda Mujki}a. Premijera i prve reprize bi}e uskoro odigrane u Istri. Usput, spomenuta serija je, na osnovu glasova posjetilaca portala Press online, nagra|ena Zlatnom antenom na tre}em Festivalu doma}ih igranih serija FEDIS, koji je u Beogradu odràn 9. i 10. oktobra. U konkurenciji su bile i serije Larin izbor iz Hrvatske te Budva na pjenu od mora iz Crne Gore.
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]
NEDAD PODI POKO, izvrni producent koncerta grupe Vaya Con Dios u Sarajevu
Zabava u Zetri
Draèn Petrovi}. Prosje~na cijena ulaznice u Zagrebu je oko 70 KM, dok su karte za sarajevski koncert u prosjeku skoro duplo jeftinije, veli Nedàd Podì} Po}ko, izvr{ni producent koncerta: Ali, nije to zbog toga {to }e u Sarajevu nastupiti neki lo{iji ili jeftiniji bend, ili zbog toga {to su tro{kovi organizacije sarajevskog koncerta znatno niì. Honorar izvo|a~a, najam tehni~ke podr{ke, pa ~ak i iznajmljivanje dvorane mi pla}amo gotovo isto koliko i organizatori koncerata u Beogradu i Zagrebu. Jedina razlika je to {to su nama u pomo} pritekli sponzori, bez kojih, zaista, ne bismo uspjeli organizirati koncert u sklopu opro{tajne turneje Vaya Con Dios. Bez podr{ke Fabrike duhana Sarajevo i BH Telecoma bili bismo prinu|eni staviti mnogo vi{u cijenu ulaznica, a onda bi bilo pitanje da li na{a publika sebi uop}e moè priu{titi tu zabavu. Do|ite. Eto.
Skoro sve je spremno za nastup grupe Vaya Con Dios u Sarajevu. U Zetri, 26. oktobra. Sarajevski nastup bit }e odràn nakon opro{tajnog koncerta Vaya Con Dios u Zagrebu, koji }e se desiti u KC
BORIS T. MATI, direktor Zagreb Film Festivala
BORIS T. MATI] Glavni dugometra`ni program donosi dvanaest naslova
60
PREDRAG SOLOMUN, direktor Programa Meunarodnog festivala animiranog filma BANJALUKA
Najskromnije do sada
Dakle, Me|unarodni festival animiranog filma BANJALUKA bi}e odràn od 23. do 28. oktobra. I vas je, izgleda, pritisnula recesija, nebriga, kokuzluk... Me|unarodni festival animiranog filma BANJALUKA ove godine }e imati svoje {esto izdanje koje }e, naàlost, biti najskromnije i najlo{ije do sada. Razlog je financijske prirode, jer je ovogodi{nji prora~un festivala svega 18.500 KM, a to nije dovoljno ni za puno manje festivale ili revije filmova. Koncepcija ovoga festivala je od samog po~etka bila da se ide ka kvaliteti a ne kvantiteti, kako programskog sadràja tako i dolaska vrhunskih svjetskih animatora, te kvalitetne promocije Banje Luke, Republike Srpske i Bosne i Hercegovine u svijetu. Najve}i razlog financijskog problema jeste zna~ajno smanjivanje sredstava podr{ke od strane Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske, koje ove godine iznosi svega 12.000 KM, {to je za festival ovakvog tipa doista mali iznos. Prvi put ne}e biti dodijeljena ni nov~ana nagrada za najbolji film Festivala, smanjen je broj ~lanova ìrija festivala, a ne}e biti uprili~ena nijedna autorska retrospektiva. Ipak, {ta biste izdvojili iz ovogodi{njeg programa? U skladu s dosada{njim konceptom Festivala da predstavi jednu od velikih nacionalnih kinematografija animiranog filma, ove godine u fokusu festivala animiranog filma bit }e japanska animacija, koja }e se predstaviti s dva programa, a koju prire|uje Svjetska asocijacija za animirani film - ASIFA Japan. Na Festivalu }e biti prikazano oko 150 filmova, od ~ega 66 u takmi~arskim programima. U prate}im programima bit }e prikazani filmovi s Dje~jeg festivala u Vara`dinu, dva bloka suvremene poljske animacije, koje prire|uje poljski festival Anima & Etida, program Erotika u filmovima Zagreba~ke {kole animiranog filma, program ruske animacije i brazilski dugometra`ni animirani film Uma Historia de Amor e Furia, ovogodi{nji pobjednik za najbolji dugometra`ni animirani film na najzna~ajnijem svjetskom festivalu animiranog filma u Aneccyju.
Nasilje me|u mladima i zabranjene ljubavi

Ovogodi{nji Zagreb Film Festival traja}e od 20. do 27. oktobra na pet zagreba~kih lokacija. Slu~ajne ljubavi, nespojivi osobenjaci i nasilje me|u mladima glavne su teme takmi~arskog programa. Glavni dugometra`ni program donosi dvanaest naslova koji na izuzetno vje{t na~in progovaraju o raznim temama - otu|enosti, sve prisutnijem problemu nasilja me|u mladima, ali i zabranjenim ljubavima, slu~ajnim susretima, pa i komi~nim, naizgled nemogu}im odnosima. Festival otvaramo talijansko-slovenskom komedijom Zoran, moj ne}ak idiot autora Mattea Oleotta koji na ZFF stiè s ~etiri osvojene nagrade na ovogodi{njoj Mostri, me|u ostalima nagrada publike Me|unarodnog tjedna kritike, a na zabavan na~in progovara o odnosu naoko nespojivih likova, najavljuje Boris T. Mati}, direktor Zagreb Film Festivala: Sli~nom temom naizgled nemogu}om vezom izme|u mafija{a i sestre jedne od njegovih `rtvava bavi se i prvijenac autorskog dvojca Fabija Grassadonije i Antonija Piazze, film Salvo, koji je osvojio Veliku nagradu canneskog Tjedna kritike. Spomenuti filma{i doma}oj su publici poznati po kratkometra`nom filmu Rita prikazanom na ZFF-u prije tri godine. Uberto Pasolini jo{ je jedan autor koji se vra}a na na{ festival, i to svojim drugim filmom Miran ìvot, s uspje{nim britanskim glumcem Eddijem Marsanom u ulozi osobenjaka, opsesivno organiziranog zaposlenika dràvne slu`be. Iz Indije i Francuske stiù pak dvije drame o pogre{nim ljubavima - Pogre{na dostava i Centrala. Jo{ izraènije nego prija{njih godina redatelji su pokazali interes za najosjetljiviju skupinu - mlade - i to govore}i o njihovoj neprilago|enosti, me|ugeneracijskim sukobima i nasilju me|u mladima. Potonjom temom uz razli~ite redateljske pristupe bave se meksi~ki film Nakon Lucije redatelja Michela Franca te Poduke iz harmonije kazahstanskog debitanta Emira Baigazina... Za provjeru, i ostatak programa, oti|ite u Zagreb. Nije daleko...
61
iz Sarajeva: i pa in ah C BT or kt dire
by DINO BAJRAMOVIC
AJDIN AHINPAI,
Foto: Mario Ili~i}
a Najbolja je nanina orb
1. Kada }e biti odràn ovogodi{nji Zimski salon knjige u Sarajevu? Od 11. do 24. decembra.
15. Opi{ite Dèvada Karahasana u tri rije~i? Nisam toliko nadaren. 16. S kim biste voljeli otplesati tango? Ne znam plesat. 17. Osoba koja Vam ide na ganglije? Ovaj pjeva~ Gangham style. 18. Ima li i{ta bolje od Nutelle? Ima, pekmez.
2. Kako se osje}ate u Sarajevu? Kao ostali.

na Sajmu 3. Je li bilo {ta pametno za marku. ega Sv tu? knjige u Frankfur
4. [ta ne morate imati u friìderu? Svjetlo. 5. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Beara Gryllsa. 6. [ta obavezno nosite na plaù? Kupa}e. 7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Doktor.
8. [ta ste bili u pro{lom ìvotu? Kit.
19. Tange ili badi}? Radije nijedno. 20. A begova ili {kembe ~orba? Najbolja je nanina ~orba.
9. Jeste li meteoropata? Da, patim od meteo prognoze. 10. Koliko ima istine u izreci: Ko je sretan ni u hali nije gladan? Puno. 11. Da li je {utnja zlato? Nije. 12. [ta obla~ite kada èlite izgledati moderno? Potko{ulju. 13. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ruàn i glup? Najbolje je biti prosje~an. 21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? Knjige su zakon!
14. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili? Zapo{ljavao rodbinu.

62
KLIN ÔRBA
Bajram izme|u dvije utakmice

Pi{e: FADILA NURA HAVER
Bajrami budu i prou, i obino ih ne pamtimo pojedinano, osim kad su vezani za neko drugo krupno deavanje koje nam je u naem ovozemaljskom ivotu vano. Tako ja zauvijek pamtim Bajram iz 94., koji smo obiljeili s nekoliko dana zakanjenja, kad se koliko-toliko primirila goropadna neprijateljska artiljerija
e{to nam se ove godine i nije ba{ najbolje posloìo kalendar vjerskih i svjetovnih praznika, a po prvi put ~ak i veliki broj vjernika ne znaju koja im je fe{ta va`nija, pa se i u televizijskim programima moè ~uti javno priznanje: Kud }e nam bolji Bajram od pobjede na utakmici i plasmana na Svjetsko prvenstvo? Pretpostavljam da Ibrahim ili Abraham, otac svih vjernika, ni u svom najblistavijem provi|enju nije mogao vidjeti da u dalekoj budu}nosti jedan narod ne}e biti u dilemi da li da `rtvuje sina, nego }e do}i u isku{enje da `rtvuje i samo `rtvovanje. Ako to nisu {ejtanska posla, ne znam {ta je. Bajrami budu i pro|u, i obi~no ih ne pamtimo pojedina~no, osim kad su vezani za neko drugo krupno de{avanje koje nam je u na{em ovozemaljskom ìvotu va`no. Tako ja zauvijek pamtim Bajram iz 94., koji smo obiljeìli s nekoliko dana zaka{njenja, kad se kolikotoliko primirila goropadna neprijateljska artiljerija. Ona dva kilometra koja su dijelila grad od ku}e u kojoj je moj otac ìvio sa svojom drugom suprugom Hanifom, prevalila sam kroz tunel Sikola, skupa sa sestrom. Uslijed potpune blokade grada Maglaja, hranu su nam s vremena na vrijeme bacali iz NATO-vih aviona, pa je glad odavno preuzela prednost nad svakodnevnim granatiranjem glede straha i rizika. Bili smo ve} spremni u~initi sve; prevaliti na desetine kilometara do bolje stoje}ih te{anjskih sela za malo hrane, za koju smo davali sve {to je iole vrijedilo: odje}u, obu}u, zlato...
strani, {to je napokon otvorilo izlaz prema Zenici. Ujutro, zorom, gledala sam duga~ku kolonu bijelih automobila koji mile {umskim putem uz brdo O{ve. I glasno plakala od sre}e. Ljekari bez granica uputili su se prema te{anjskoj bolnici da odande evakuiraju najteè ranjenike u Zenicu. A me|u tim najteìm bio je i moj brat, koji je zbog ranjavanja u glavu ve} danima leào u komi. I spa{en je. Eto, taj Bajram iz 94. zauvijek pamtim kao najljep{i u mom ìvotu. Mati mi tad nije bila ìva, a dok je bila, imala je obi~aj kazati: Bajram je svakog petnaestog u mjesecu, kad Mujo dobije platu. Naravno, bila su to vremena kad se pla}a primala uredno, ta~no onog dana kad je propisano aktima privrednog subjekta. Bilo je nezamislivo da se taj datum mijenja.
e pamtim {ta je bilo na bajramskoj sofri, ali budu}i da znam kako je majka Hanifa vje{ta stvoriti gozbu iz ni~ega, vjerujem da smo se ~estito najeli. No, pravi se Bajram zapravo desio tek kad smo se zaputile ku}i, ponovo kroz tunel. U dubokom mraku, sustigao nas je jedan vojnik, koji je razdragano vikao: Radujete se, gotovo je! Maglaj je deblokiran. Upravo su se na ju`noj strani, na brdu Pazari}, spojili HVO i Armija BiH. Bombasti~ne su se a la`ne vijesti, poput ove, ~esto {irile maglajskom kotlinom ne bi li barem na trenutak priskrbile malo radosti gotovo podivljalim ljudima, pa je nevjerica bila na{a prva reakcija. Onda nas je vojnik pozvao da se s njim vratimo do ulaza u tunel i svojim se o~ima uvjerimo da se na Pazari}u vijore dvije zastave, jedna uz drugu. Hrvati i Bo{njaci ponovo su bili na istoj
li, odavno, sve se promijenilo. Sad ni za Bajram nismo sigurni da }e biti ba{ onoga dana u koji je najavljen. O pla}ama i penzijama da i ne govorimo. Ono o ~emu moèmo pri~ati, s ~im sa sigurno{}u moèmo ra~unati na sve praznike, pa i na Bajram, to je divlja~ka pucnjava. Ovo dru{tvo vi{e ne zna na druga~iji na~in iskazati radost. Kako nam se nadolaze}i Bajram uvukao izme|u dvije va`ne utakmice, strahovati je da }emo ovaj 15. oktobar po bh. gradovima imati stanje nalik ratnom. Sigurna sam da su se mnogi kvalitetnije snabdjeli municijom i alkoholom nego tradicionalnim bajramskim |akonijama. Ostaje da se vidi, i preìvi. Budu}i da uz kurbansko meso nije dozvoljeno piti, sasvim je mogu}e da }e mnoge obredne `rtve sa~ekati na{e trezvenije dane. Mogu ovnovi sa~ekati na ledu, ionako ih veliki broj nije pro{ao obaveznu veterinarsku kontrolu. Nije {ala, ali, nisu li nas ba{ tome u~ili u ovom vremenu otkad se sve promijenilo, pa i Bajram: `rtvi, ja ikom, prili~i strpljenje.
adam se da }u ovaj Bajram, kao i hiljade Bosanaca, upamtiti po vrijednoj pobjedi na{ih Zmajeva. Ne zato {to ba{ vjerujem u Bo`ju pravdu po kojoj i najve}eg siromaha sunce pokatkad ogrije, nego iz puke ljudske èlje da nam se napokon zgodi kolektivni bajramluk koji bi mogao istinski taknuti na{a pusta srca, do te mjere odviknuta od radosti, da ne znaju {ta bi od sebe kad ih pogodi barem mrvica sre}e. I nadam se da }e se pokazati la`nim stih: Sre}a je lijepa samo dok se ~eka.
63
PETA BRZINA
Pi{e: MARIO ILIÎ]
Nova Opel Insignia: Snaga i mo}!
a nedavno odrànom Salonu automobila u Frankfurtu predstavljen je i osvjeèni top model iz Opelove flote Opel Insignia. U reklamama za taj automobil Opel se poluìo krilaticom: Najbolji auto koji smo ikada napravili, a da je tome tako svjedo~i kratki osvrt na tog energi~nog ljepotana. Popis tehnologija, sustava pomo}i i opreme je doista velik, a za ovu priliku izdvojili smo one najva`nije. Nova Insignija nudi cijeli niz naprednih zna~ajki, uklju~uju}i ultramoderne pomo}ne sustave namijenjene voza~u, informacijsko-multimedijski sustav, kao i bogatu standardnu opremu te niz dodatne opreme. Za offroadere tu je i prilagodljivi 4x4 pogon na sve kota~e sa stra`njim elektroni~kim diferencijalom i ograni~enim proklizavanjem koji ima zadatak rasporediti snagu od 0 do 100% izme|u prednje i stra`nje osovine te izme|u stra`njih kota~a. Tu su i prilagodljiva prednja biksenonska svjetla s brojnim automatskim funkcijama poput pomo}i prilikom kori{tenja dugih svjetala i automatskog pode{avanja visine prednjih svjetala, te svjetla za dnevnu vo`nju i stra`nja svjetla s LED tehnologijom. Posebnu
pozornost u unutra{njosti Opel je posvetio audio sustavu. Tu je sada vrhunski zvu~ni sustav Bose s maksimalno devet zvu~nika i dva subwoofera, ~etiri {irokopojasna zvu~nika, kao i digitalni procesor zvuka. U masi noviteta na novoj Insigniji vrijedi izdvojiti: elektri~nu parkirnu ko~nicu s pomo}i prilikom kretanja na uzbrdici uz ru~ni mjenja~, elektroni~ku raspodjelu sile ko~enja, dvozonsku elektroni~ku kontrolu klimatizacije s pojedina~nom kontrolom klimatizacije za voza~a i suvoza~a te senzorom vla`nosti.
Nova Insignija ima i novi program stabilnosti plus ESPPlus, kao i klizni pod utovarnog prostora Flex Floor u opciji za modele Sports Tourer. Insignija posjeduje i prednju kameru druge generacije ~iji je zadatak o~itanje udaljenosti spram vozila ispred u sekundama te upozorenje na mogu}i frontalni sudar kao i upozorenje prilikom napu{tanja prometne trake. Od noviteta u unutra{njostu tu su jo{ i grijani upravlja~ presvu~en koòm, kao i nezavisni grija~ automobila s daljinskim upravlja~em, s tajmerom i automatskim
aktiviranjem kad je automobil u pogonu. Ko`ne presvlake nove Insignije crne su ili krem boje s grijanjem i ventilacijom sjedala, ko`nom kuglom na mjenja~u i sredi{njim naslonom za ruku na stra`njem sjedalu. Vanjski izgled uveliko uljep{avaju lagani aluminijski naplatci raznih dizajna i veli~ina, dok je informacijsaki sustav pri~a za sebe. Sustav Navi 900 IntelliLink kojim se upravlja putem dodirnog zaslona u boji dijagonale osam in~a, putem touchpada s prepoznavanjem slova, kontrolama na upravlja~u ili govornim naredbama. Odabrani sadràji s pametnog telefona prenose se putem Bluetootha; 2D i 3D navigacijske karte, a integrirani su i planovi gradova vi{e od trideset europskih dràva. Ne treba zaboraviti sustav Start/Stop i sustav za nadzor tlaka zraka u gumama ali i niz drugih novotarija koje krase najbolji Opelov model svih vremena.
64

Slobodna Bosna 884-Signed

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Slobodna Bosna 884-Signed

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

dalmirj

22 ^IJA JE ZGRADA FEROELEKTRA

32 MIR, BRA]O, MIR

16 DOSJE UGLJEN, DRUGI DIO

NEGATIVAN IZVJETAJ EVROPSKE KOMISIJE O NAPRETKU BiH

File pozvao bh. lidere da se ugledaju na Suieve Zmajeve

NISMO ODUSTALI OD BiH

17.10.2013. I SLOBODNA BOSNA

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

U TEM DOBOJU; LOPTA JE OKRUGLA

Veli~anstveni uspjeh nogometne reprezentacije ne}

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

}e pomo}i normaliziranju zemlje/dr`ave; ali ne}e ni odmo}i

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 10. OKTOBAR

NEDJELJA, 13. OKTOBAR

PONEDJELJAK, 14. OKTOBAR

SUBOTA, 12. OKTOBAR

PETAK, 11. OKTOBAR

Meteorski uspon Marija Fofi}a u prava{koj upravi Elektroprivrede HZHB

SLOBODNA BOSNA I 17.10.2013.

Treba li EU pomoi bh. liderima da rijee problem presude Sejdi- Finci?

DA Bh. lideri nisu

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

17.10.2013. I SLOBODNA BOSNA

[TA SMO DU@NI, TI ODU@I

BiH ]E SE DO KRAJA GODINE ZADU@ITI ZA DODATNIH 400 MILIONA KM

NASTAVAK STAND BY ARAN@MANA

ENTITETSKE VLADE TRA@E NOVI KREDIT

Nikieva Vlada zaduila Federaciju za 2 milijarde KM

SUDSKA ZA[TITA PRIVILEGIJA

[TA SMO DU@NI, TI ODU@I

Pola javnih prihoda odlazi na plae i trokove birokratije

Neizbje`ni kolaps entitetskih bud`eta mogu}e je sprije~iti na samo jedan na~in -

Svim pripadnicima islamske vjere

BAJRAM [ERIF MUBAREK OLSUN

SLOBODNA BOSNA I 17.10.2013.

Zato je Federalna televizija preutjela ilkoki ispad Ensada Karia?

DOSJE UGLJEN, DRUGI DIO

LEX DAUTBA[I] KO JE FORMIRAO [EVE

DAUTBA[I]EV SPECIJALNI RAT

SIVA EMINENCIJA SDB-a I AID-a

KAKO JE SVJEDO^IO ASIM DAUTBA[I]

SVE ^UO, NI[TA VIDIO

DOSJE UGLJEN, DRUGI DIO

^IJE SU BILE [EVE

UGLJEN JE BIO DVOSTRUKI [PIJUN

Asim Dautbai priznao kako mu je sugerirano da ne spominje eve

KAKO JE SVJEDO^IO ASIM DAUTBA[I]

Kriminalni dosje Edina Garaplije unitio je Nedad Ugljen

KOMEMORACIJA ZA PRIJATELJA I SURADNIKA

17.10.2013. I SLOBODNA BOSNA

Pi{e: ALMIR PANJETA Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

RADELJA[ JE NA[ OBRAZOVANJE I BEZOBRAZOVANJE

GORI FO^A, GORI BOROVINA

MOJE IME JE MOJ PROGRAM

GORIO KO OVA DIPLOMA

^IJA JE ZGRADA FEROELEKTRA

RATNI PLIJEN PORATNIH NA^ELNIKA

REKONSTRUKCIJA REKONSTRUKCIJA I I OPSTRUKCIJA OPSTRUKCIJA

BORBA ZA ATRAKTIVNU LOKACIJU U CENTRU SARAJEVA

^IJE INTERESE [TITI NA^ELNIK

PROCIJENJENA [TETA 18 MILIJUNA KM

Za ruenje zgrade Feroelektra zalau se samo kadrovi SBB-a

17.10.2013. I SLOBODNA BOSNA