Sie sind auf Seite 1von 230

Popis jedinica stacionirane u Meugorju, uloga i znaaj mjesta eva Polje u otporu neprijatelju u 1991. i 1992.

godini, eva Polje, oktobar 1992. godina


... Dana 10. 04. 1992. godine otvara se estok front na Bivolju Brdu. Tenkovska jedinica pokree se sa Pijesaka i kree prema Bivolju Brdu i Bivolje Brdo tue artiljerijom. Toga dana oko 10,00 sati ujutro otvorena je artiljerijska vatra po Bivolju Brdu iz tenkova i minobacaa koja je neprekidno trajala do uvee do 19,30 sati bez ijedno prekida. Taj dan bio je paklen na Bivolju Brdu, ali zbog blizine i na eva Njivama i u eva Polju. Toga dana, 10. 04. 1992. godine oko 15,00 sati na eva Njive dolazi Jozo Popovi i Andrun Drago i trae ispomo za kopanje rovova, za prvu vatrenu liniju na Bivolje Brdo. Na Domanovie odlaze abanovi Zulfo i Musair i Zijo Veledar u kuu Vinka Andruna i dogovaraju se gdje kopati, kome se javiti i dr. Dogovoreno je da Dadi Luka i Toni Andrun dou kod harema na eva Njivama i preuzmu ljude i odvedu ih na mjesto gdje e se kopati. abanovi Musair sa svojim kamionom odvodi ljude i to, iz Poitelja su bili: Merdan Alija zv. Heroj, Dizdar Zijo i Alagi Alaga, a sa eva Njiva su bili: abanovi Musair, Demil, Kemo, Enver, Rijad, Boji Ibraga, Rahi Ibro (Salke). Ovog dana 10. 04. 1992. godine na Bivolju Brdu poginuli su Beno Frano i Beno Martin sa Hotnja, te Ragu Dragan sa Bivolja Brda. ... Svi lanovi Kriznog taba u Poitelju su prezauzeti. Trebalo je velikom broju ljudi pruiti ljekarsku pomo, narod je u velikoj panici, trebalo je obezbjediti gorivo za motore za amce na Neretvi, trebalo je smjestiti na prenoite veliki broj ljudi, te noi 11./1.2. 04. 1992. godine i narednih noi. Krizni tab organizuje prihvat djece-dojenadi u Poitelju, organizuje mlae ene na muenju seoskih krava po zaseocima Gradina, eva Polje, Hodanj i kod Veledara, te u kuhinje restorana Staklenik u Poitelju kuhaju mlijeko i dijeli majkama male djece. Ove noi, 11./12. 04. 1992. godine narod masovno i neprekidno pristie. Sutradan, 12. 04. 1992. godine dr Esad Bokailo iz Kriznog taba u Poitelju dogovara se sa vlastima u apljini i elnicima Srba u Tasoviima da se u Poitelju i eva Polju formira konola vozila i da budu proputeni kroz Tasovie i prou prema jugu. Dogovor uspjeva, formira se ogromna kolona vozila punih izbjeglica u Poitelju i eva Polju i kree prema Tasoviima. elo kolone dolazi do nove raskrsnice i tu nailazi na barikadu koji Srbi ne ele skinuti. Kolona se tu zaustavlja. Pregovori traju neko vrijeme. Uslijedila je prijetnja srpskih ekstremista da e na kolonu otvoriti vatru i cijele kolona se ponovo vraa u Poitelj i eva Polje, ostavljaju se vozila i ide preko Neretve. Procjena je Kriznog taba da je tada bilo oko 10.000 ljudi u Poitelju i eva Polju. ... Dana 13. 04. 1992. godine etnici napadaju apljinu. Ovo je prvi napad na apljinu. Sa Modria i Muminovae tenkovima gaaju bunkere na Gradini, te gaaju po cijeloj apljini.

D-42

U eva Polju bio je dogovor da sa ostalim izbjeglicama iz Dubrava, iz sela idu i stariji mjetani eva Njiva, a da svi mlai ljudi, sposobni za borbu ostanu u selu. Tako ovih dana 12, 13, 14, 15, 16, i 17. 04. 1992. godine iz sela odlazi najvei broj, gotovo sve stanovnitvo koje je starije. Sa danom 17. 04. 1992. godine sve izbjeglice preveene su preko Neretve. U eva Polju ostalo je ogromno mnogo vozila. Po naoj procjeni oko 3.000. Smjeteni su bili od tunela u Hauzu, do tunela koji je bio oboren, blii restoranu Sunce, i to sa obadvije magistralne strane puta. Osim ovog, mnogo vozila je bilo ispred privatnih kua u polju, na svim mjestima gdje se vozilo moglo ostaviti, cijelom duinom puta od ulice na seoskom prelazu preko magistralnog puta, pa do amca na Barama, a na Barama je po livadama bilo jako puno vozila. Sa prestankom davanja strae kod Atrija i po dogovoru da mladii ne idu iz sela, u selu se organiziraju nove strae. Naime, sa danom 17. 04. 1992. godine preveene su sve izbjeglice, one koje su dole, ali i veina starijih ljudi iz eva Njiva, brda i polja. Toga dana, 17. 04. 1992. godine bio je drugi veliki napad na apljinu. Sa ovim danom zastaje prelaz preko Neretve nekoliko dana, ali ponovo poinju dolaziti nove izbjeglice iz Dubrava i one se poinju prevoziti. ... U meuvremenu u valovima, zavisno od prilike u Dubravama, te zavisno od mogunosti prelaska putevima od Dubrava do Poitelja, preostale izbjeglica iz cijelih Dubrava pristiu i prevoze se preko Neretve, i oni i njihova vozila. Prevoz izbjeglica i vozila sa povremenim prekidima traje sve do 22. 05. 1992. godine...

www.slobodanpraljak.com

231

D-43

Iskaz eljka Ostojia u predmetu IT-04-74 od 29. XI. 2005.

232

www.slobodanpraljak.com

D-43

www.slobodanpraljak.com

233

D-43

234

www.slobodanpraljak.com

Ilija Filipovi: koordinator Zapovjednitva HVO Mostar sa promatraima EZ i UNPROFOR-a Izvjee O aktivnostima promatraa EZ-a i UNPROFOR-a tijekom rata u Mostaru do njihovog naputanja opine Mostar
Mostar, svibnja 1992. I Osobno smatram potrebnim, da trajno ostane zabiljeen i boravak mirovnih misija EZ i nenaoruanih promatraa Ujedinjenih naroda UNPROFOR-a u ovom nezapamenom agresorskom i nametnutom nam imperijalistikom ratu srbocrnogorske armije na Mostar, i nae prostore i neduno puanstvo, treba da ostane i ovo izvjee. O tijeku svih ratnih dogaanja postoje i dnevna izvjea Centra veze HVO Mostar, koja segmentarno spominju i uinkovitost promatraa EZ i UNPROFOR-a i koja se uglavnom odnose na djelovanje neprijatelja i druge injenice. Sa svih znaajnijih susreta promatraa i predstavnika Opinskog stoera HVO Mostar pravodobno su sudionicima tih sastanaka dostavljeni zapisnici, tako da ovo izvjee i ne dodiruje sadraje takvih susreta, osim u sluaju kada zbog uvjeta u kojim su razgovori voeni ili kratkoe vremena nisu injeni zapisnici, pa je to obuhvaeno ovim izvjeem. Ovo izvjee dotie samo najbitnije dnevne dogaaje tijekom napada na Mostar, a u vezi s boravkom i ulogom promatraa UNPROFOR-a, naih zahtjeva prema njima i uglavnom njihove nemoi da utiu na bilo to bitnije u ovom ratu iz prostog razloga to ih neprijatelj nije uvaavao i to se kroz njihovu aktivnost osjeao strah od agresora za vlastite ivote. Zato su ee odlagali svoje dnevne planove i nae zahtjeve ekajui prekid napada neprijatelja, a da istodobno na prekid vatre nisu mogli utjecati. Slobodan sam ocijeniti minornim usluge UNPROFOR-a, jer bitnu stvar koju smo oekivali od njih nisu mogli uiniti, a to je da sprijee zloinako razaranje grada. U ostalom, tek njihovim naputanjem grada, Mostar je ubrzo osloboen. Uz to, svakodnevno smo gosp. Jozo Kraljevi i ja satima objanjavali promatraima EZ i UNPROFOR-a tko je neprijatelj, zato smo napadnuti, to su agresorski ciljevi, da Srbi tee hegemoniji, da Srbija vodi imperijalistiki rat i slino. Dalo se zakljuiti da su promatrai i EZ-a i UNPROFOR-a doli u Mostar bez ikakvog povjesnog predznanja o naim prostorima, odnosima, kulturnim, etnikim i drugim specifinostima, kao i o tome kako je nastala i zbog ega se morala raspasti biva Jugoslavija. Odnosno, ta njihova znanja o nama su ili skromna ili neistinita. Moda se time moe tumaiti njihova neodlunost, nedoreenost, esta sumnjiavost, neodreenost i uope nemo da uine ono to smo od njih oekivali. Tijekom boravka EZ i UNPROFOR-a svoje usmene naloge i
www.slobodanpraljak.com

D-44

stavove za razgovor sa UNPROFOR-om uglavnom su davali: g. P. Zelenika, g. J. Topi, general S. Praljak, g. R. Bonjak, g. D. Slezak i g. Primorac. Uvijek je o svim bitnim pitanjima na sastanku sa UNPROFOR-om netko od njih prisustvovao. Odreenim porukama preko UNPROFOR-a uvijek je pravodobno informiran prisutni lan Opinskog stoera ili Centra veze koji bi to prenosio Zapovjednitvu. Svesrdno angairanje i osiguranje svih potrebnih veza sa svim relevantnim osobama u gradu, pa i onda kada su bile unitene telefonske komunikacije, pruali su: g. uljak, g. Mabi, g. Lovri, g. Vendo i drugi i uope sustav veze i sam Centar veze funkcionirali su veoma dobro i bez njih se ovaj dio posla to je sadran u Izvjeu, ne bi mogao uspjeno obaviti, niti bi smo nau kooperativnost prema Meunarodnim organizacijama mogli iskazati na traenoj razini. Posebno je UNPROFOR upozoravan da neprijatelj tijekom cijeloga rata sustavno kri pravila Meunarodnog ratnog prava i enevske konvencije jer je, meu ostalim, ometao ili nije doputao evakuiranje civila i ranjenika iz ugroenih podruja grada i zbog zloinakog razaranja grada civilnih ciljeva. No, da bi to sprijeili iskazali su totalnu neuinkovitost i kako je agresor vie isticao svoju bestijalnost UNPROFOR je prema njem uvrivao svoje strahopotovanje i bila je razumljiva njihova srea kada su dobili naredbu za definitivno povlaenje prema zapadu. Slijedi kronoloki pregled dogaanja za svaki dan, od dolaska UNPROFOR-a do dana njihovog naputanja naih prostora. II 21. 04. 1992. - ef promatrake misije EZ XAVIER de CHAMBORD (Fr) prenosi obavijest da za etiri do pet dana u Mostar dolaze promatrai UN. Dogovor da se istog dana u vremenu od 11 sati i 30 min. Do 15 sati u pratnji EZ uine interventni radovi na dalekovodu u TS ule. Postignut dogovor i sa jugoarmijom o nesmetanom radu. Oekivali smo, konano, da elektrinu energiju dobiju neke opine Zapadne Hercegovine. No iza 12 sati u ulama su etnici ubili promatraa EZ (belgijanac) i ta aktivnost je trajnije odloena, kao i mnoge druge, a ubrzo iza toga promatrai EZ napustili su Mostar. Istog dana prenio sam Opinskom stoeru Centru veze HVO izreenu prijetnju gen. Periia da e svim sredstvima udariti po gradu ako mu ne vratimo dete. Naime, etnici su sa lokacije Konak, uputili u grad srpskog snajperistu u pratnji dvanaestogodinje djevojice Slavice Petrovi, ija je majka Gordana bila na slubi kao graansko lice u kasarni Konak. Snajperist je uhien, a zbog neprijateljskog topnikog djelovanja po gotovo cijelom gradu, dijete je zatieno u jednom podrumu u Titovoj ulici. Da prijetnja ludog generala nema osnova dao sam im, po odobrenju, broj telefona na koji

235

D-44
mogu uti dijete, ali to je bio samo jedan od niza izgovora za razaranje grada to je agresor inio tijekom cijelog rata. 22. 04. 1992. Dijete sam, uz obrazloenje prljavosti neprijateljske borbe i zloupotrebe djece za ostvarenje ubilakih ciljeva nedunog civilnog puanstva u Mostaru, predao promatraima EZ, osobno efu promatrake misije u Mostaru, da ga predaju majci Gordani, jer nisam pristao da ja osobno ili netko iz Stoera to ini, da se primopredaja djevojice izvri na Starom mostu, zbog sigurnosti bilo koga od nas po vlastiti ivot. Ostvaren kontakt sa Meunarodnim crvenim kriom u kome trae da posjete zarobljenike. Preneseno Stoeru i dalje postupano po uputama dok tu obvezu nije preuzela druga osoba. 23. 04. 1992. S promatraima EZ-e su nastavljeni razgovori o potrebi izvlaenja oko 200 radnika Aluminijskog kombinata, jer se stanje razaranja june zone grada pogoravalo iz sata u sat. Utjecaj na EZ da se sprijei pljaka kombinata i da se spasi milijunska dolarska vrijednost gotovih proizvoda ostao bezuspjean. Ukazivano na najalarmantniji nain da eventualno razaranje Aluminijskog kombinata sobom nosi ekoloku katastrofu grada i okolice. No, jugoarmija i pukovnik Ljubotina nisu uvaavali poruke to ih je donosio EZ, kada su bili u pitanju nai zahtijevi. Preko promatraa EZ-e najavljen dolazak promatraa UNPROFOR-a za podruja: Mostar, apljina, Stolac i Trebinje, koji bi doli 30. 04. 1992. god. 24. 04. 1992. Preko promatraa EZ-e obavijeten sam da osam promatraa UNPROFOR-a sa efom za sektor Mostar, dolazi oko 13 sati putom iz pravca Nevesinja prema Mostaru (preko mosta Hasana Brkia do Doma penzionera) o emu sam obavijestio Stoer, a vezisti su spomenutu trasu dolaska UNPROFOR-a prenijeli naim postrojbama. Kasnije je odloen njihov dolazak o emu su sve relevantne osobe obavijetene. Istodobno od promatraa EZ-e zatraeno da utiu na prestanak neprijateljske vatre sa pozicija Hum, Fortica, Konak i ehovina, te otro protestirano zbog njihovog nedovoljnog utjecaja na agresorsku stranu, to su gospoda prihvatila. Zatraeno posredovanje da se na relej Vele dostavi nafta za agregat, jer nije bilo drugog napajanja to je obeano. Prihvaena pratnja EZ-e autobusima sa naim graanima prema zapadu, to su promatrai inili vie puta. 25. 04. 1992. Promatraka misija EZ-a najavila dolazak promatrake grupe UNPROFOR-a iz pravca sjevera oko 10 sati i predloili susret UNPROFOR-a sa zapovjednitvom HVO-a i gradonaelnikom isti dan u 16 sati. Iz razloga cjelodnevnog topnikog napada po gradu, odloen je ovaj susret, o emu su svi dobili pravodobnu informaciju, a drugi termin nije perfektuiran. 26. 04. 1992. Kao i prethodnog dana promatrai EZ-e su pravodobno imali naa izvjea o agresorskom otvaranju vatre sa svih njihovih poloaja: Sjevernog logora, Fortice, Huma i Orlovca, a posebno iz Sjevernog logora i sa Fortice po civilnim ciljevima u naseljima Cim i Ilii, kao i po junoj zoni grada. Poto je dan prije agresor prekrio kratkotrajan prekid vatre, uz suglasnost iz Stoera preko EZ je utvren obostran i istodoban prekid vatre u 18 sati. Kao po pravilu sva ugovorena primirja i prekidi vatre su kreni od strane agresora, a uz pokuaj EZ-a i moj osobno da se sa jugoarmijom stupi u kontakt tijekom njihovih artiljerijskih napada kontakt telefon je u pravilu bio blokiran ili se nije nitko javljao. Tako su postupali sve dok topniki nisu razorili mnoge gospodarske i kulturne objekte, kao i zgradu Pote, do kada su telefonski ugovarani prekidi vatre. EZ uloio protest da se stave pod kontrolu postrojbe HVO (kako kau individualci) koji pucaju oko objekta sjedita UNPROFOR-a to ih ugroava. Preneseno im je da je grad pun srpskih snajperista koji ugroavaju civilno puanstvo kao i promatrae EZ i da nai ljudi moraju istiti grad od ubaenih etnika, za ta imamo informaciju da su se ubacili i u objekat Hotela penzionera. Zamoljena je gospoda iz EZ-a da to ima u vidu, kao i to da je naa obveza uvati sve objekte u gradu, posebice Carinski most koji je u blizini sjedita EZ-a te da to moraju uvaiti. Preko EZ jugoarmija saopava da ima ranjenih i stoga prijeti napadom na Bijelo polje, te trai da se uklone neke zapreke. Prenio sam da je to izmiljotina, da nema nikakvih zapreka ve da su to njihove namjere za razaranje tog naselja i upitao promatrae EZ-a: Zato se puca iz pravca Vrapia po Bijelom polju i po objektu samostana asnih sestara? Zar je to vojni cilj? Promatrai EZ na to nisu odgovorili, ali su to kao na upit prenijeli jugoarmiji na to nismo dobili odgovor. UNPROFOR-ov zvanini prevodilac, g. Lero, najavio za 27. 04. 1992. susret zapovjednitva HVO i gradonaelnika sa UNPROFOR-om. Utvreni su, dogovorno sa sudionicima susreta, termin i mjesto sastanka. 27. 04. 1992. Prvi sastanak sa promatraima UNPROFOR-a odran je u zgradi Rektorata na kome su u ime HVO bili nazoni: g. Topi, g. Slezak, i g. Zelenika, gradonaelnik g. Gagro, g. Ismet Hadiosmanovi, g. Filipovi i uz suglasnost Stoera na prevodilac g. Kraljevi (poto je UNPROFOR-ov prevodilac bio srpske nacionalnosti). O ovom susretu sa UNPROFORom Opinski stoer je dobio pravodobno zapisnik, to je

236

www.slobodanpraljak.com

D-44
injeno i sa kasnijih sastanaka. I ovaj dan, poslije sastanka UNPROFOR-a sa jugoarmijom, neprijatelj je otvarao vatru po cijelom gradu pravdajui se pred promatraima UNPROFOR-a da se grupiraju hrvatske snage u Iliima kako bi napale Orlovac. Prvog dana boravka UNPROFOR-a u gradu, po njihovom povratku sa sastanka na aerodromu, traio sam da posreduju u prekidu vatre, ali su to prebacili na promatrae EZ, to je i uinjeno. 28. 04. 1992. UNPROFOR posredovao u transportu bolesnika iz Blagaja za Mostar. G. Lundgren, komandant UNPROFOR-a za sektor Mostar prenio je obavijest da je sa gn. Periiem ugovorio prekid vatre u 10 sati i 30 min. i traio miljenje zapovjednitva HVO, to je odgovoreno potvrdno. Unato tome, po gradu djelovano topniki, iz pravca Bjeluina snajperski i dolo do pokreta neprijateljskih tenkova u junom logoru o emu je odmah obavijeten UNPROFOR. Zatraeno od UNPROFOR-a da posreduje na hitnim radovima oko popravke vodovoda i struje i da se u neka naselja dostavi hrana gladnom stanovnitvu. 29. 04. 1992. Nae postrojbe obavijetene o dolasku promatraa EZ iz pravca sjevera i o odlasku druge grupe promatraa EZ prema Sarajevu, po utvrenoj trasi. Odran sastanak zapovjednitva HVO i UNPROFOR-a u 10 sati o emu je Opinskom stoeru dostavljen zapisnik odmah poslije sastanka. EZ promatrai omoguili pratnju za 25 radnika Sokola sa osobnim vozilima koji su se iz tvornice ... grad. O stravinom etnikom napadu po Bijelom polju pravodobno prenesena informacija promatraima EZ i UN da utiu na neprijatelja. Prenesena i naa saznanja da se iz pravca Sjevernog logora prema Fortici kree pet neprijateljskih kamiona sa topnitvom. Uspjeno sa promatraima UNPROFOR-a dogovoreno i obavljeno evakuiranje djece i asnih sestara iz Bijelog polja sa dvojicom nepokretnih i bolesnih sveenika. 30. 04. 1992. Na zahtjev UNPROFOR-a odran sastanak sa zapovjednitvom HVO, o emu je sainjen i dostavljen zapisnik Stoeru. Neprijatelj imao velike gubitke u junoj zoni grada i preko UNPROFOR-a traio prekid vatre kako bi pokupio poginule i ranjene etnike. Zapovjednitvo HVO-a je to prihvatilo, sa zadovoljstvom. Ukopava se neprijatelj na Fortici, preneseno UNPROFORwww.slobodanpraljak.com

u kao i etnika vatra sa Huma i Bjeluina. Pogoen niz vitalnih objekata u gradu, o emu su obavijeteni promatrai. EZ i UN se ale na nesigurnost u Hotelu penzionera, ponuena im alternativa to nisu prihvatili, ali im je reeno da mi moramo tititi grad na svim njegovim dijelovima, pa i u blizini Hotela penzionera. 01. 05. 1992. Preko UNPROFOR-a najavljen dolazak u Mostar gen. S. Nambijara komandanta UNPROFOR-a, g. G. Santosa efa promatraa EZ, g. Miljenka Brkia i drugih visokih dunosnika. Gen. S. Nambijar nije stigao, a neprijatelj preko EZ prenosi prijetnje gradu i mitraljeski i topniki tue po Balinovcu i cijelom gradu. Na jugozapadu neprijatelj bacio krmau, a s Fortice granatiran put prema ovnici to su sve istodobno znali i promatrai. Oko 18 sati na traenje neprijatelja utanaen jednovremen prekid vatre. 02. 05. 1992. Ispratio sam tri promatraa EZ i na struni tim za popravku TS ule. EZ i UN u 12 sati i 30 min prenose da je gen. Perii spreman na razgovor sa zapovjednitvom HVO i gen. Praljkom i trae direktni kontakt sa naim generalom o emu je obavijeten Stoer. Oko 13 sati neprijatelj smrtno pogodio promatraa EZ u ulama u vrijeme kada je promatraki tim EZ pratio nae elektriare do oteenog stuba u ulama. EZ obustavio sve svoje aktivnosti toga dana, a neprijatelj nastavlja sa razaranjem grada, o emu je obavjetavan UNPROFOR, ali toga dana nije reagirao na nae zahtijeve prema agresoru. 03. 05. 1992. Prenio sam UNPROFOR-u uvjete gen. Praljka za razgovor sa gen. Periiem. 1. Nema tripartitnog sastanka, nego naelo odvojenih soba za razgovor (ime ne doputamo legitimitet neprijatelju). 2. Da se demilitariziraju: Hum, Orlovac, Fortica i Brkanovo brdo i to za 24 sata. 3. Da se oslobode prometnice: prema Litici, itluku i Ljubukom. 4. Da se u junoj zoni grada omogui normalan rad poduzea. 5. Da je nositelj razgovora Opinski stoer HVO Mostar. estoka vatra neprijatelja, gotovo cijeli dan iz pravca aerodroma prema Kruevu i Krivodolu, te prema Slipiima i Tepiima. Sa Huma, Bjeluina i Brankovca artiljerijski tueni Luka, Donja mahala, Cim i Ilii.

237

D-44
G. Santos komandant promatraa EZ za BiH saopio da je dobio izriitu naredbu o povlaenju EZ misije iz BiH, te da e doi kad se stia situacija to je preneseno Stoeru. 04. 05. 1992. Na traenje UNPROFOR-a u 11 sati odran sastanak sa zapovjednitvom HVO o emu je sainjen zapisnik. Najavljen dolazak 06. 05. 1992. u Mostar g. M. Guldinga, g. S. Nambiara, gen. Mekenzija i g. Solberia. Detalji posjete bit e kasnije saopeni. Preneseni nain, trasa i vrijeme dolaska. G. Lundgren, na nae insistiranje, prihvatio da sa svojim timom obie Aluminijski kombinat, ali UNPROFOR-u to nije dozvolila jugoarmija, dok ne dobije suglasnost iz Beograda. 05. 05. 1992. Za obilazak Aluminijskog kombinata UNPROFOR-a dat spisak osoba iz kombinata koje je oredilo rukovodstvo kombinata (Petkovi Marko i Jambrei Marijan). Jugoarmija izbjegava ulazak u Aluminijski kombinat pod isprikom da mora dobiti dozvolu iz Beograda. UNPROFOR saopava da se odlae dolazak visoke delgacije UN i da e umjesto u Mostar otii u posjetu Osijeku i Sisku. Cjelodnevno traje, od jutra, topnika paljba neprijatelja po neselektivnim ciljevima po gradu, sjevernom i junom dijelu bojita. EZ i UN imali ulazak i izlazak iz grada iz pravca zapada. 06. 05. 1992. U 9 sati UNPROFOR javlja da je Perii zaprijetio napadom na grad u 10 sati. Razlog: Uznemirava se JNA, i vre se pripreme HVO da e napasti njihove ciljeve. UN hitno trai nae posredovanje preko centra veze da se zaustavi konvoj UN i EZ u Grabovici dok ne prestane prijetnja jugoarmije. (Uinjeno naom vezom da gospoda Joko i Pero zaustave promatrae do daljnje naredbe.) UNPROFOR uurbano radi na prekidu vatre poglavito zbog svojih ljudi na putu. Jugoarmija prijeti zrakoplovima, a istodobno grupira pjeake i vri pokret tenkova u junoj zoni grada. UN, na nae traenje, zahtijeva od jugoarmije obustavu svih pokreta i prekid vatre. Dvije treine grada nema vode. Stravian napad na grad sa svih neprijateljskih poloaja. Obostrano utanaen prekid vatre u 16 sati. Prenio sam UNPROFOR-u poruku gen. Praljka da neprijatelj ne potuje prekid vatre i da zbog ugroavanja poloaja naih postrojbi moramo uzvratiti vatrom. G. Lundgren prenio poruku zahvale gen. Praljka na suradnji. Iza 17 sati UN prihvatio da izvue 50 ljudi iz RK Razvi238

tak. Oko 18 sati ranjen promatra UN-a u Hotelu penzionera. Dojavljeno zapovjedniku Zeleniki. Gen. Praljak trai da se UNPROFOR-u ponudi sve to treba pa i transport ranjenog promatraa u Split. G. Lundgrenu odmah preneseno na emu se zahvalio. Oko 19 sati i 45 min. dok UN prati ljude iz RK Razvitak pucano s Malog kuka na osobe UN. U 22 sata obavijestio sam UNPROFOR taksativno o svim razaranjima koje je Mostar doivio od svog postanka. Ovo je za grad do tada bio najtei ratni dan. 07. 05. 1992. UNPROFOR s negodovanjem prihvata nae zahtijeve da se ide na lijevu obalu i uope da se kree po gradu. etniki snajperisti stalno pucaju po civilima prema Titovom mostu. Rano, na mostu pogoena jedna ena, kojoj se ne moe prii. G. Zelenika trai da se UNPROFOR obavijesti o gomilanju novog naoruanja na Fortici i drugim neprijateljskim pokretima. UNPROFOR javlja da sa jugoarmijom ne moe uspostaviti vezu jer su blokirali liniju, a kasnije: Da se radi o smjeni ljudstva. Od UNPROFOR-a traim da prati nae ekipe za popravke elektrinih vodova, izvlaenje civila i dovod vode u grad. Oni inzistiraju da se pod prioritetno dovede struja u njihov hotel. Protestirao sam zbog neselektivnosti prioriteta. Javljeno don. Luki Pavloviu o dolasku hrane i lijekova za Caritas. UN trai oslobaanje g. Andria. Prenio sam im protest g. J. Topia. I dalje su na tome vie puta inzistirali pod pritiskom neprijatelja. Uvijek im je prenesen na protest na koji nisu vraali odgovor. Na pitanje g. Lundgrenu: Da li je osobno optuio tzv. JA za ranjavanje svog ovjeka, odgovorio je: Optuio sam ih to bacaju granate blizu Doma penzionera. Oko 19 sati nastaje totalna komunikacijska blokada, jer u gradu ne radi nijedan telefon. U 19 sati i 48 min. Sa prevodiocem g. Kraljeviem doao sam do Doma penzionera pod kiom granata, radi pokuaja dogovora o prekidu vatre. UNPROFOR odbija da pod vatrom izvlai ranjene osobe. Postavljaju uvjet: bar tri sata obostran prekid vatre. UN nema kontakta sa tzv. JA i na prekid vatre ne moe utjecati. 08. 05. 1992. UNPROFOR odrava sastanak sa gen. Praljkom, g. Zelenikom i g. Topiem. (sainjen zapisnik) Poslije ovog sastanka UNPROFOR otiao na sastanak sa tzv.
www.slobodanpraljak.com

D-44
jugoarmijom. UNPROFOR javlja da je utanaen prekid vatre u 13 sati i da e trajati minimum 3 sata, a da se u tom periodu uradi niz ranije dogovorenih aktivnosti. (Popravci, pratnje, razmjene i sl.). (Od 13 sati do 13 sati i 38 minuta neprijatelj je tono est puta prekrio dogovor o prekidu vatre to je i za UNPROFOR bilo oigledno, jer su tukli topniki i VBR-om po Cimu, Iliima i cijelom gradu. Tako se neprijatelj ponaao uvijek kad bi bio dogovoren prekid vatre.) UNPROFOR se interesira gdje je pogubljen sin Sejde Bajramovia i trae izruenje tijela. Ostali smo u obvezi pruiti odgovor, ako bi smo to saznali. Na pitanje odakle im ta informacija, odgovorili su da to od njih trai puk. Ljubotina. 09. 05. 1992. UNPROFOR-u prenesena poruka gen. Praljka da u Dom penzionera nee ulaziti naoruane osobe. UN uzvratio potvrdno da su ugovorili sa etnicima da nee otvarati vatru u vremenu od 8 do 16 sati istog dana. UN popratio 40 ena, djece i staraca sa lijeve na desnu obalu. Pokuaj da nai ljudi odu u Opine radi popravke TS UNPROFOR nije uspio ugovoriti s neprijateljem. Prenesena poruka UN-u gosp. Zelenike da imamo snimljeno djelovanje neprijatelja u vrijeme polaska g. Lundgrena na Aerodrom. UN do 12 sati imao nekoliko pojedinanih ispraaja iz grada, a onda je neprijatelj prekrio primirje i sve druge planirane aktivnosti su odloene. Neprijatelj preko UN trai prekid vatre da moe pokupiti svoje ranjene i mrtve etnike. Zapovjednitvo prihvata. Istog dana, kao i nekoliko ranijih dana, iznad Mostara i cijele Hercegovine pojavljivali su se zrakoplovi koji su najee dolazili iz pravca juga, ali i sa sjevera. 10. 05. 1992. Oko 2 sata i 30 min. neprijatelj topniki pogodio Hotel penzionera sjedite UNPROFOR-a. Promatrai UN su tada tvrdo spavali pa sam im to osobno saopio oko 8 sati i 30 min. to ih je iznenadilo. Za ovaj dan je ugovoren prekid vatre od 9 do 16 sati, ali neprijatelj djeluje po gradu ve u jutarnjim satima. Protestirali smo kod UNPROFOR-a zbog postavljanja haubice na Fortici, zbog napada iz pravca Rodoa, zbog pokreta neprijateljske pjeadije sa Bjeluina i stalnog neprijateljskog djelovanja sa svih poloaja po civilnim ciljevima Mostara. Na inzistiranje kod UNPROFOR-a da protestira i zahtijeva od neprijatelja prestanak razaranja grada prenijeli su nam odgovor puk. Ljubotine da ne mogu prestati dok ne dostignu svoju liniju, ali nisu rekli o kojoj je liniji rije. To sam prenio Zapovjednitvu HVO. Tek oko 17 sati i 30 min. Dogovoren prekid vatre na traenje neprijatelja uz na uvjet: bez pomjeranja jedinica i tehnike. Ni to agresor nije potivao. Imali su pokret pjeaka prema Donjoj mahali i kretanje kamiona prema Fortici uz stalnu vatru po gradu. 11. 05. 1992. Neprijatelj otpoeo svoje djelovanje neto iza 9 sati bacajui zapaljive metke i suzavac sa podruja Bjeluine i sa svih neprijateljskih poloaja cijeli dan, do iza 24 sata tukao po gradu. Posebno je inteziviran topniki napad iza 20 sati po junoj zoni, a s vozilima i tehnikom kretao se i prema Bijelom Polju. Sa Fortice i iz Sjevernog logora tukao je i VBR-om. UNPROFOR je pravodobno obavjeten o svim neprijateljskim djelovanjima, ali bez ikakvog uticaja na smanjenje etnikog napada. Istog dana u 15 sati 55 min. UNPROFOR trai od Zapovjednitva HVO odobrenje kako bi neprijatelj na lokaciji aria harem pokupio svoje mrtve etnike. Razlog traenja obustave vatre posebno nam je godio, pa je Zapovjednitvo to i prihvatilo. 12. 05. 1992. Planirane neke znaajne aktivnosti, na koje su prethodnog dana pristali i promatrai UNPROFOR-a. a) evakuirati cca. 800 djece i ena na zapad preko Goranaca; b) obii pozicije Luka, Donja mahala, Mazoljice i Brankovac zbog naih boraca i civila; c) zapoeti radove na popravci vodova za struju; d) sa Meunarodnim Crvenim kriom poslati dvojicu naih ljudi u Podveleje (Dobr i Kruanj) da odnesu nune lijekove i obave druge poslove. Jutarnji etniki napadi na grad odloili su taku a) i smiljeno su tukli ba put prema Gorancima, a i Dom kulture na Rondou gdje smo sklonili ene i djecu. UNPROFOR nije mogao uticati na prekid vatre, a kad je neprijatelj na to pristao i UN poao na realizaciju take b) etnici su granatirali UNPROFOR-ovo vozilo na Titovom mostu i ranili jednog promatraa UN. Promatrai UN su odmah odloili sve planirane aktivnosti za ovaj dan. U 14 sati i 10 min. Major Turien saopio mi je poruku puk. Ljubotine da bi bilo najbolje povui hrvatske snage sa lijeve obale kako bi se dolo do primirja, barem na toj obali. Upitao sam: Da li Vi to nama preko puk. Ljubotine sugerirate predaju Mostara na lijevoj obali? I to mislite da taj zahtjev rjeava? G. Lundgren i Turien su slegli ramenima.

www.slobodanpraljak.com

239

D-44
Upitao sam dalje eli li g. Lundgren osobno to saopiti zapovjednitvu HVO jer osobno nemam ovlasti dati odgovor na takav zahtjev. Odgovorio je potvrdno. Zbog kalkulantskih i zlonamjernih glasina na raun Stoera HVO Mostar o ovom dogaaju, prenosim u ovom izvjeu autentini tijek razgovora zapovjednitva HVO Mostar sa UNPROFOR-om o zahtijevu agresora za povlaenje hrvatskih postrojbi s lijeve obale Neretve. G. J. Topi: Tu poruku mi znamo odavno. Mi ne moemo pristati na takve uvjete, jer JNA nije predstavnik ni nekog naroda ni neke drave. Naa poruka je: da se oni pridravaju 15. 5. 1992. god. do kada ih je Srbija pozvala da dou u svoju dravu. Oni su ovdje agresor. Takav ultimatum, je za nas neprihvatljiv i nezamisliv. Ne znam to oni trae na lijevoj strani. Jesu li oni to Vama gospodine objasnili? G. Lundgren: Oni su vie puta upozoravali da ih uznemiravate na njihovim pozicijama i da puno puta hrvatske i muslimanske snage naruavaju prekid vatre. G. J. Topi: Mi smo se ak povukli jednim dijelom i to sa eljom da ne izazivamo krvoprolie. Danas su dva kilometra napredovali, a mi smo uzmicali jer nismo htjeli uzvraati. Mostar je nedjeljiva cjelina i postoji granica do koje to moemo tolerirati. Pitajte narod, da li eli da se dijeli: Neretva nije Drina, i Mostar nije Berlin. Neemo zid. G. J. Jaganjac: Ja bih Vam neto elio rei: Ja sam ovdje jedini profesionalac asnik, a gosp. Topi je poznati nogometa, a gosp. Petar je poznati radnik. Ovdje se narod brani i cijena nam nije vana. G. Lundgren: Prenijeu sljedee: zahtjev da se povuete je neprihvatljiv! G. J. Jaganjac: Neka se on (Ljubotina) povue, jer to to on radi to rade teroristi. Ljubotina i njegova vojska nas ne obvezuje ni po kojem pitanju, a kamo li da mi dajemo ono to je nae. G. Lundgren: Prenijet u takoer: da njegov zahtjev nije prihvatljiv, da JA nije predstavnik drave i potsjetiti ga na 15. 5. 1992. god. zahtjev Srbije da se vrate u Srbiju. G. J. Topi: Pitajte ga: U ime koga, u ime ega to trai. Tko mu je dao legitimitet. Pitao bih Vas i u vezi ranjenih i mrtvih. G. Lundgren: To sam radio ovih dana. Da se izvuku civili i ranjeni, i srpske porodice da se izvuku na desnu stranu. Imam i jedno posebno pitanje: imam jedno oteeno vozilo na istonoj strani Titovog mosta. Ako imate neke jedinice u blizini da se to izvue, a pitat u i Ljubotinu. G. J. Topi: Kako je povrijeeni gospodin? G. Lundgren: Dobro. Samo noga i rapnel u lea u pancirku. G. J. Topi: to moemo uiniti za auto i kada? G. Lundgren: Izmeu 16 i 18 sati. Ako imate lep slubu da se podigne prednji trap, da se dovede ispred Hotela penzionera? Dobro, sada idemo prenijeti poruke Ljubotini. (Razgovoru prisustvovali: g. J. Topi, g. J. Jaganjac, g. P. Zelenika; zabiljeio Ilija Filipovi, prevodilac Jozo Kraljevi) Istog dana agresor preko SDS-a BiH jednostrano proglasio petodnevno primirje, poevi od 13. 5. 92. 13. 05. 1992. UNPROFOR je u Opinskom stoeru informirao g. Jaganjca i g. Zeleniku o planovima svog rada dok traje primirje. G. Jaganjac je prenio g. Lundgrenu da je to prividno stanje neprijateljskog ulaenja na istonu stranu. Istodobno je ztraeno od agresora da nema nikakvog pomjeranja, ako ele primirje. G. Lundgren obeao prenijeti Ljubotini. Izvukli smo UN vozilo sa Titovog mosta. Tijekom dana, kola Meunarodnog crvenog kria agresor nije propustio u Rodo. Oko Titovog mosta esta pucnjava, povremena topnika paljba na junu zonu grada, a Luka i Donja mahala u gustom dimu. 14. 05. 1992. UNPROFOR u 8 sati najavio dislokaciju prema zapadu, u narednih 12 sati, prema nalogu iz Njujorka. G. Lundgren: Izmiemo se, jer neprijatelj ne tedi ni nae ljude, a i dalje emo nastojati obavljati svoju posredniku i humanitarnu ulogu u gradu. Zatim, nema govora o bilo kakvim akcijama u gradu to smo ih planirali, jer Ljubotina nije dao pristanak za na siguran prelaz na lijevu obalu. O tome odmah obavijeten Petar Zelenika. U Opinskom stoeru osobno je g. Lundgren to saopio g. R. Bonjaku, rekavi da idu prvo u Meugorje, a onda e traiti druge mogunosti. G. R. Bonjak se u ime stoera HVO zahvalio na trudu i elji da pomognu i izrazio nadu da e i dalje kontaktirati sa Mostarom. Za njihov smjetaj na zapadu zaduio g. Filipovia i g. Kraljevia. U 13 sati i 30 min. UNPROFOR preko Goranaca napustio Mostar. 15. 05. 1992. iroki Brijeg UNPROFOR primio gosp. Primorca iz Opinskog stoera HVO iroki Brijeg. On ih je upoznao, vrlo opirno, o stanju u opini, o odnosima meu puanstvom, o namjerama neprijatelja, o plaenicima u njihovim redovima, arolikosti
www.slobodanpraljak.com

240

D-44
njihovih vojski i konfuziji u agresorskim redovima. Stavio im na raspolaganje sve to im treba u opini. (Naime, upozorio sam g. Primorca da oni razmiljaju i o Grudama kao svom smjetaju. Zato smo im predlagali lokaciju akur, da bi se odluili za iroki Brijeg, kako je i bilo.) Za sve usluge opine iroki Brijeg za njihov smjetaj odreen je g. Koul i g. V. Lasi. 16. 05. 1992. UNPROFOR trai kontakt sa g. avarom i eli upoznati komandanta zone Grude. O tome je obavijeten Stoer u irokom Brijegu. 17. 05. 1992. G. Lundgren protestira: Dom penzionera je pun hrvatskih vojnika i to smeta radu Meunarodnog crvenog kria, jer to odudara od njihovih pravila rada. Objasnio sam: Hotel penzionera je na samoj obali Neretve i u blizini Carinskog mosta, a nama su vaniji nai poloaji i obrana grada. Meunarodni crveni kri moemo preseliti na Bijeli brijeg ili drugdje. Ocjenjujemo da je primarnije da branimo grad. Takoer sam prenio g. Lundgrenu: na Luku, Donju mahalu i Slipie neprijatelj je bacio bojne otrove, bombardirani su: Opine: 1) Mostar Bijelo Polje: topniki i pjeadijski napad, i baene su kasetne bombe; 2) iroki Brijeg Koerin (etiri puta) Mamii Mokro 3) Posuje Vrani Broanac 4) Ljubuki Grljevii Lipno 5) Metkovi UNPROFOR nije mogao uspostaviti vezu sa jugoarmijom, pa je svoj protest Ljubotini prenio na misiju UN-u Stolac da oni prenesu jugoarmiji. Da UN ode u Mostar, Lundgren je odbio. 18. 05. 1992. Predao sam UNPROFOR-u uz pomo Opinskog stoera iroki Brijeg dostavljene uzorke gas-maske i bojnih otrova baenih na Bijelo Polje, to zbog brzog odlaska nisu analizirali. 19. 05. 1992. G. Lundgren saopio da je dobio naredbu sa najvieg mjesta da ve narednog dana njegov sektor i drugi promatrai UN-a (Stolac, Trebinje, Meugorje) naputaju BiH. O tome su odmah obavijeteni Opinski stoeri Mostara i irokog Brijega. 20. 05. 1992. Promatrai UNPROFOR-a Sektor Mostar otputovali u Split, pa u Zagreb. Izvjee sainio: Koordinator Zapovjednitva HVO Mostar sa promatraima EZ i UNPROFOR-a Ilija Filipovi dipl. iur. Slijede prilozi uz Izvjee (10)

III
PRILOZI UZ IZVJEE: (10) 1. Zapisnik sastanka sa promatraima EZ odran 24. 04. 1992. g. u Hotelu penzionera s poetkom u 17 sati. 2. Zapisnik sastanka sa promatraima UNPROFOR-a, odran 27. 04. 1992. g. u Rektoratu s poetkom u 10 sati. 3. Zapisnik sastanka sa promatraima UNPROFOR-a, odran 28. 04. 1992. g. u Rektoratu, s poetkom u 10 sati. 4. Zapisnik sastanka sa komandantom UNPROFOR-a, za sektor Mostar, odran 29. 04. 1992. u Rektoratu s poetkom u 10 sati. 5. Zapisnik sastanka sa promatraima UNPROFOR-a, odran 30. 04. 1992. g. u Rektoratu s poetkom u 10 sati. 6. Zapisnik sastanka sa promatraima UNPROFOR-a, odran 04. 05. 1992. g. u Rektoratu s poetkom u 10 sati. 7. Autorizirani tekst saopenja g. Ismeta Hadiosmanovia u povodu potpisane Odluke o stavljanju svih naoruanih formacija u Mostaru pod komandu i zapovjednitvo Opinskog stoera HVO Mostar. 8. Spisak telefaksa Meunarodnih organizacija i uvaenih osoba u svijetu na ije adrese su poslati brojni apeli o agresorskom napadu na Mostar (tekstovi apela u arhivi g. Franje imunovia, tajnika opine Mostar). 9. Tekst prijedloga plana komandanta Lundgrena o eventualnom dolasku M. Guldinga i S. Nambiara sa suradnicima u Mostar. 10. Tekst objavljenog razgovora sa koordinatorom Zapovjednitva HVO sa UNPROFOR-om (Slobodna Dalmacija, od 08. 06. 1992. g.).

www.slobodanpraljak.com

241

D-45
...

Franjo Boras: Bosanskohercegovaki kaos


nadaju pomoi JNA. Nakon zavrenih razgovora vratio sam se kroz kiu granata iv i zdrav u zgradu Predsjednitva. Na kraju razgovora Cutilleiro nam je dao do znanja da se sve tri nacionalne delegacije trebaju pokuati meusobno dogovoriti o teritorijalnom razgranienju triju konstitutivnih jedinica unutar BiH bez prisustva predstavnika meunarodne zajednice. Razgovori u Grazu U svezi sa zakljukom iz Sarajeva odran je 6. svibnja 1992. sastanak u Grazu izmeu hrvatske i srpske delegacije. Hrvatsku delegaciju predvodio je Mate Boban. U njoj smo bili jo Vlado anti i ja. Na elu srpske delegacije bio je Radovan Karadi, a pratili su ga Momilo Krajinik i Branko Simi. Razgovori su se vodili u zgradi zrane luke Graza. Predmet razgovora bile su tri kljune toke: Kupres, bosanska Posavina i lijeva strana Neretve, od Jablanice do Metkovia. Srpska je delegacija predlagala da Srbima pripadne Kupres, s tim da Hrvati imaju nekakav zaobilazni put prema Bugojnu, lijeva obala rijeke Neretve od Jablanice do Metkovia, ukljuivo i Mostar te koridor kroz bosansku Posavinu irine 20 km. Hrvatska je delegacija predlagala obrnuto: Kupres treba pripasti hrvatskoj konstitutivnoj jedinici u BiH kao i jugoistona Hercegovina, zajedno s Mostarom sve do ukljuivo opine Stolac, a da se o koridoru kroz bosansku Posavinu moe razgovarati, ali o mnogo uem dijelu. O odranim razgovorima nije napravljen nikakav protokol. Dogovorili smo se da e obje delegacije razgovarati i s muslimanskom stranom. Razgovori su poeli oko 11 a zavrili oko 16 sati. Hrvatska se delegacija vratila kolima u Zagreb, dok je srpska otputovala zrakoplovom, meni u nepoznatom pravcu. Kasnije se o odranim razgovorima u Grazu pojavilo nekakvo priopenje za javnost o kojemu na samome sastanku nije bilo govora. To sam priopenje naao u knjizi Zdravka Tomca koji u cijelosti prenosim: Odluni da sva sporna pitanja, ukljuujui razgranienje dviju konstitutivnih jedinica hrvatske i srpske u Bosni i Hercegovini rijee miroljubivim sredstvima i dogovorom, predstavnici hrvatske i srpske nacionalne zajednice utvrdili su da u odnosu na radnu mapu o razgranienju postoje nesuglasnosti u sljedeim sluajevima: 1. U gradu Mostaru srpska strana smatra da granicu predstavlja rijeka Neretva, a hrvatska strana smatra da je cijeli grad Mostar u hrvatskoj nacionalnoj jedinici. 2. Juno od Mostara hrvatska strana smatra da u hrvatsku nacionalnu jedinicu spada podruje odreeno 1939. godine, tj. granica Hrvatske Banovine. Srpska strana smatra da je granica izmeu hrvatske i srpske jedinice granica rijeke Neretve. 3. Obje strane su suglasne da se u razgranienju dvije kon-

Kako je ve reeno, prvi meustranaki sastanak odran je u Bruxellesu, sljedea tri sastanka odrana su u Lisabonu. Peti je sastanak odran u sarajevskom Konaku 16., 17. i 18. oujka 1992. Na tom su sastanku usuglaena naela o ustavnopravnom ureenju BiH, a o ponuenom zemljovidu, kojemu je temelj bila apsolutna i relativna nacionalna veina za svaku opinu, trebalo je dalje razgovarati. esti sastanak odran je 30. i 31. oujka 1992. ponovno u Lisabonu. I na tome je sastanku zemljovid triju konstitutivnih jedinica ostao spornim i o njemu se trebalo razgovarati najdalje do 15. svibnja iste godine. Meutim, nakon povratka iz Lisabona, a pod pritiskom svoje stranke, Alija Izetbegovi se odrekao svoje suglasnosti s Cutilleirovim planom. Nakon toga su i druga dva sudionika povukla svoju suglasnost. Ubrzo zatim poeo je opi sukob irom BiH izmeu srpske vojske s jedne te hrvatske i muslimanske s druge strane. U svezi s Izetbegovievim odbijanjem Cutilleirova plana u svom kasnijem intervjuu beogradskom Blicu Cutilleiro je potvrdio da je tadanji lider bosanskih muslimana Alija Izetbegovi najprije prihvatio plan samo da bi udovoljio Europi, a onda je od njega odustao da bi zadovoljio Amerikance koji su ga ohrabrivali da to uradi. On (Izetbegovi) je vjerovao da Washington podrava njegovu ideju o unitarnoj Bosni. Dayton je pokazao da grijei, kazao je portugalski diplomat istiui i da je Europska unija bila protiv unitarne Bosne.63 Sukladno zakljuku s meustranakoga sastanka u Lisabonu od 31. oujka, razgovori o Cutilleirovom planu nastavljeni su 23. travnja izmeu svih triju stranakih delegacija s jedne i delegacije Europske zajednice s druge strane. Razgovori su se vodili u zgradi zrane luke Butmir Sarajevo koja je bila opkoljena srpskim vojnim snagama. Trolanu delegaciju EZ-a predvodio je ministar vanjskih poslova Portugala Pineiro, a lanovi su bili Cutilleiro i lord Carrington. Srpsku delegaciju predvodio je Radovan Karadi, muslimansku Alija Izetbegovi, a hrvatsku Franjo Boras. Hrvatsku delegaciju predvodio sam ja zato to Mate Boban nije mogao doi u opkoljeno Sarajevo, a Miljenko Brki, koji je u to vrijeme bio v.d. predsjednika HDZ-a, imao je nekih obiteljskih problema u Sarajevu. Uz mene je u hrvatskoj delegaciji bio Mile Akmadi koji je u to vrijeme bio generalni tajnik Ratnoga predsjednitva BiH. Pri kraju razgovora s hrvatskom delegacijom obratio mi se lord Carrington sljedeim rijeima: Gospodine Boras, ukoliko se ne dogovorite, mi emo vas pustiti da se meusobno poubijate, pa emo vam mi nametnuti svoja rjeenja. Odgovorio sam mu: Lorde Carringtone, kako i s kim da se dogovorimo, srpski agresor ima sve na raspolaganju, uzeo je svu vojnu opremu JNA i sami ujete jeku topova i minobaaca s okolnih brda. Kad s njima razgovaramo, to je razgovor gluhi. Predstavnici muslimanskog naroda dre se pasivno, nita ne poduzimaju za obranu BiH i jo uvijek se
63

Dnevni list, Mostar, 19. 7. 2005., str. 5.

242

www.slobodanpraljak.com

D-45
stitutivne jedinice na podruju Kupresa, kao i u Bosanskoj posavini (Derventa, Bosanski Brod, Bosanski amac, Odak, Oraje, Modria i Brko) vodi rauna o kompaktnosti prostora i komunikacijama. 4. Obje strane su odlune ustrajati na principima usvojenim na konferenciji Europske zajednice o Bosni i Hercegovini, te temeljem toga suglasne su da u odreivanju spornih i drugih podruja tuju dogovorene kriterije za definiranje nacionalnih teritorija uz arbitrau Europske zajednice. 5. Ovim dogovorom prestaju razlozi za prekid Konferencije Europske zajednice o Bosni i Hercegovini, te obje strane trae hitan nastavak konferencije. Inzistira se da se arbitrano razgranienje izvri u dogovorenom roku do 15. svibnja 1992. godine. 6. Slijedom naprijed dogovorenog prestaju razlozi za oruane sukobe izmeu Hrvata i Srba na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine. Objavljuje se sveope i trajno primirje pod kontrolom Europske zajednice, koje stupa na snagu dana 06. svibnja 1992. u 24.000 sata. Predstavnik Srpske dravne zajednice Radovan Karadi Predstavnik Hrvatske nacionalne zajednice Mate Boban64 Tijeku razgovora u Grazu nisu se vodile nikakve zabiljeke niti je na kraju napravljen bilo kakav protokol. Takoer smo se dogovorili da se ne izdaje nikakvo priopenje za javnost. Unato tome, nakon dva-tri dana u domaoj i inozemnoj javnosti pojavilo se priopenje do kojega sam doao u navedenoj knjizi Zdravka Tomca. Uslijedila je otra reakcija u svijetu, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Taj su, naime, sastanak politiki protivnici i neistomiljenici prikazali kao tajni sastanak hrvatske i srpske delegacije o podjeli Bosne i Hercegovine. Moe li se iz samoga priopenja to ga je srpska strana zlonamjerno objavila iitati bilo kakva podjela Bosne i Hercegovine? ... Franjo Boras: Bosanskohercegovaki kaos Izdava M. Hrvatska Mostar, 2006.

64

Isto, str. 36.-37.

www.slobodanpraljak.com

243

D-46

Dr. Ismet Hadiosmanovi: Bonjako-hrvatski politiki obraun

U drugoj polovici travnja/aprila 1992. godine pristiu izbjeglice i prognanici iz Sarajeva i dijelova Bosne oko Sarajeva. Na slobodnu teritoriju su ve prispjeli lokalni prognanici iz prigradskih naselja: Gnojnica, Blagaja, Bune, Rodoa, Jasenica, Vojna i Bijelog Polja. Mostar postaje prenapuen. Krizni tab organizira masovno smjetanje izbjeglica u hotele i privatne smjetaje u Republici Hrvatskoj. Ovim izbjeglicama i prognanicima se pridruio i veliki broj Mostaraca. Naalost, meu njima je bilo puno vojno sposobnih koji su sabotirali odbranu i napustili Mostar. Koristili su sve mogue metode da pobjegnu na more u Republiku Hrvatsku. I dok su branitelji grada krvarili, oni su bezbrino provodili dane uivajui na moru, mislei da e se rat ubrzo zavriti. Lokalni Srbi su se masovno pridruili agresorskoj vojsci, a preostalo srpsko civilno stanovnitvo je organizirano naputalo Mostar, preko cestovnih komunikacija od Mostara prema Nevesinju i Stocu. Samo je mali broj Srba ostao u gradu. IX. 4. Odluka Kriznog taba Mostar o novom ustroju obrane Mostara

Dokument 011: Odluka Kriznog taba br. 427/92, 29. 4. 1992. godine.

244

www.slobodanpraljak.com

D-46
Dana 29. 4. 1992. godine Krizni tab Opine Mostar donosi odluku br. 427/92 o novom ustroju obrane Mostara iji sadraj donosimo u cijelosti: Ovoj odluci prethodio je cijeli niz sastanaka Kriznog taba i predlagaa odluke, tj. Glavnoga stoera HVO i njegova predsjednika Jadrana Topia. Ovi razgovori su trajali vie dana, a temelj razgovora je bilo prvo pismo kojim se definiraju polazita za ureenje odluke.

Dokument 012: Poetni uvjeti za usklaivanje konanog prijedloga odluke Kriznog taba Spomenutom odlukom se utvruju temeljna naela ouvanja dravnosti Republike Bosne i Hercegovine. potuju se vaee odluke legalnih organa vlasti, JNA se proglaava agresorom, zatitu i obranu graana preuzima HVO Mostar, HVO ine pripadnici hrvatskog i muslimanskog naroda, a komandni kadar e se imenovati na paritetnoj osnovi, uvode se pravosudni organi za suenja u ratnim uvjetima, imenovani na paritetnoj osnovi, HVO je duan koordinirati sve akcije sa legalnim organima vlasti u RbiH i po prestanku ratnih djelovanja i oslobaanju Mostara, prihvatiti e se rjeenja donesena od organa legalne vlasti. Sutradan, predsjednika Kriznog taba Milivoja Gagru pozvao je telefonom Ejup Gani, lan Predsjednitva RbiH i traio objanjenje u vezi donesene odluke prethodnog dana. Ponuenim objanjenjem je bio zadovoljan i nije traio nikakve konsekvence ili eventualno ukidanje odluke. Dana 29. 4. 1992. godine ja, kao lan Kriznog taba, izdao sam priopenje koje je u cijelosti proitano na Radio Mostaru, kao i cjelovit tekst odluke u emisiji u 18 sati. Na ovu odluku nikada nije zvanino reagiralo Predsjednitvo Republike Bosne i Hercegovine. Interesantno je napomenuti da su na tadanjim slobodnim prostorima RbiH, a naroito u srednjoj Bosni, organizirani krizni tabovi koje nisu osnivale legalne vlasti, ve su ih osnivale uglavnom bive komunistike vlasti. Takve odluke nisu smetale vlastima u Sarajevu. ...

www.slobodanpraljak.com

245

D-46
Dokument 017: Odluka o imenovanju Hrvatskog vijea obrane br.: 01-227 od 21. 5. 1992. godine

246

www.slobodanpraljak.com

D-46
IX. 7. Arkanovi zloinci dolaze u Mostar Sa ukupnog aspekta vojnih i politikih zbivanja u Mostaru predoit emo jednu vanu i veoma interesantnu poruku.

Dokument 018: Sadraj telefonske poruke od 17. 4. 1992. primljena od Omera Behmena. Ova poruka primljena je 17. travnja/aprila 1992. godine telefonom iz Centrale SDA BiH u Sarajevu. Poruku je telefonom uputio Omer Behmen, lan Izvrnog odbora SDA BiH, koji je po stranakom programu bio zaduen za Hercegovinu. U poruci stoji: etnici vojska kreu na Mostar, blokirati Mostar, poruka Hadija. Ovom depeom se puno toga poruilo. Svjee su nam slike sa TV zloina koje su ove postrojbe uinile diljem Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Zloini su, prije svega, imali psiholoku poruku, da budemo svjesni to nas eka. U to vrijeme u Mostaru su uurbano pojaavane linije obrane. Interesantno je istai da je vjerodostojnost ove poruke koju je poslao Omer Behmen u cijelosti kasnije potvrena. Ali, ostalo je nerazjanjeno kako je Omer Behmen doznao za ove pokrete?

IX. 8. Razgovori Slobodan Praljak Momilo Perii Josip Jole Musa je bio lan Kriznog taba Opine Mostar i to je bio jedini lan taba sa kojim su eljeli razgovarati oficiri agresorske vojske. Dana 3. 5. 1992. godine javio se u Krizni tab Momilo Perii, zapovjednik Uikog korpusa, izrazivi elju da razgovara sa zapovjednikom HVO. Mi smo kontaktirali Slobodana Praljka, zapovjednika zbornog podruja Mostara HVO i prenijeli mu poruku. Sutra dan oko 14 sati uspostavljen je telefonski razgovor i M. Perii je bez uvijanja predloio da njegova vojska i hrvatska vojska dou na obale Neretve i da svaka od vojski uva svoje nove pozicije, ekajui mirno rasplet politike krize u Jugoslaviji. Na takav prijedlog S. Praljak mu je odgovorio: Izvesti emo mi bilancu u Nevesinju. Poslije toga razgovora, Mostar je pretrpio do tada najvee granatiranje i razaranje. Povijesni dokumenti koji su predoeni nedvosmisleno ukazuju na veoma teku vojnu i politiku situaciju u Mostaru, a tome su posebno doprinijeli pregovori u Gracu izmeu Mate Bobana i Radovana Karadia koji su odrali zajedniki sastanak 7. i 8. 5. 1992. godine. Na tom sastanku raspravljalo se o buduem ureenju. Ti razgovori su obavljeni na zahtjev lorda Carringtona. ... Dogaaji u Grazu, u Austriji nisu mogli proi bez otrih reagiranja. Regionalni odbor SDA za Hercegovinu tom prilikom je izdao priopenje i uputio ga zainteresiranim stranama, te upozorio na svu pogubnost tih pregovora bez prisustva predstavnika Muslimana iz RBiH. ... Cijenei izuzetno teku vojnu i politiku situaciju u Mostaru i Hercegovini, SDA kao veinski legitimni predstavnik muslimanskog naroda, kao i Muslimani iz drugih opozicionih stranaka prihvatili su i dali svoju politiku suglasnost za formiranje jedinstvene obrane u Mostaru koji su povjerili Hrvatskom vijeu obrane u iji sastav su uli Hrvati, Muslimani i jedan dio ostalih graana. Takvu odluku prihvatili smo pod jednim uvjetom, a to je da se ne prihvaaju nikakva politika rjeenja dok traje zajedniki rat protiv istog agresora. Na ovu injenicu morali smo upozoriti Matu Bobana i Radovana Karadia koji su pregovarali u Grazu15.
15

strana br. 2 spomenutog priopenja.

www.slobodanpraljak.com

247

D-46
Okupacija lijeve obale Mostara ... Dana 11. 5. 1992. godine u ranim jutarnjim satima agresor je krenuo u silovit napad na slamanje otpora i potiskivanje branitelja na desnu obalu Neretve. U napad su ukljuene sve raspoloive snage koje su po naim informacijama iznosile oko pet hiljada/tisua vojnika, potpomognutih artiljerijskim i tenkovskim orujem. Napad su izveli iz pravca Sjevernog logora, obilaznicom na istonoj strani grada, iz pravca Junog logora, aerodroma Ortije, heliodroma Rodo. Artiljerija je tukla nemilosrdno po lijevoj i desnoj strani Mostara, a naroito sa brda Hum, Stolac i aerodroma Ortije. Takvom silovitom napadu branitelji Mostara su odolijevali vie od dvanaest sati. Poslije toga, uslijedila je komanda da se civili i vojnici povuku na desnu obalu kako bi izbjegli opi masakr. Poslije toga nastupa period opeg unitavanja lijeve obale Mostara. Organizirano se pljakaju kue, gospodarski objekti, rue damije, pali se nemilosrdno sve to ini osmansku i austrougarsku kulturu. U tim pljakama posebno se istiu mostarski Srbi, koji su bili organizirani u srpske paravojne skupine. U tom periodu bilanca stradanja Mostara je: izvren je genocid nad Muslimanima i Hrvatima koji su zateeni u svojim kuama i stanovima, pronaene su dvije masovne grobnice na Uborku gradskom odlagalitu otpada u naselju Vrapii. U jednoj grobnici je pronaeno oko 80, a u drugoj oko 40 Muslimana i Hrvata. U periodu okupacije lijeve obale od 11. 5. 1992. godine pa do 13. 6. 1992. godine, sruene su ili oteene sve damije na lijevoj obali. Ve ranije je zapaljen franjevaki samostan i kripta u Podhumu, Biskupski ordinarijat, katedrala na Balinovcu i tako redom. Opljakane su tvornice Soko, Aluminijski kombinat, Hepok, Vrapii, Kompresori i oteen je i opljakan cijeli niz manjih poduzea. Odneseno je silno bogatstvo iz obiteljskih kua i stanova. Nikada se nee utvrditi kolika je vrijednost opljakanih i unitenih bogatstava Mostara. Poslije ove vojne akcije agresor je zauzeo vojnu poziciju od HE Salakovca na sjeveru Mostara, pa sve do Doljana i Stoca. Slinu sudbinu su doivjeli prostori juno od Mostara. Cijelo muslimansko i hrvatsko stanovnitvo je protjerano na desnu obalu Neretve. Pokrenuto je cca. 40 000 stanovnika. Mnogi se ni do danas nisu vratili svojim kuama. Ve 13. 5. 1992. godine Krizni tab Opine Mostar sainio je prvi preliminarni izvjetaj i upoznao cjelokupnu svjetsku javnost o stradanjima Mostara i Hercegovine. Svi ti oajniki potezi ostali su bez bilo kakvog reagiranja i pomoi. Poslije osloboenja Mostara u ljeto 1992. godine, grupa eksperata iz Mostara sainila je cjelovit nalaz o agresiji i stradanju Mostara i to objedinila u knjigu pod nazivom Urbicid Mostara 1992. godine. Ova knjiga je upuena na mnoge adrese u svijetu. Grad Mostar je organiziroa cijeli niz javnih prezentacija diljem svijeta kako bi se ira svjetska javnost mogla upoznati sa stradanjima Mostara. Mostar jo nije doao na red da se sudi pojedincima za uinjeni zloin nad Mostarom. Stradalnici Mostara su strpljivi, jer znaju da e poinitelje stii pravedna kazna. U periodu okupacije lijeve obale Mostara, agresor je sruio miniranjem: Carinski most, Titov most, Luki Most, most Hasana Brkia, most u Vojnu, most u itomisliima, most u apljini, eljeznike mostove u Ratanima i Baeviima. Avijatiki most u rodou je agresorska vojska sruila prilikom povlaenja sa lokaliteta Heliodroma u Jasenici. Svi mostovi preko rijeke Neretve su minirani na osnovu tehnike dokumentacije koju je izradila komunistika vlast u bivoj Jugoslaviji. Ti projekti su bili pohranjeni u arhivi Oblasnog taba teritorijalne obrane za Hercegovinu.16

16

Jovan Divjak je u oktobru/listopadu 1992. godine bio pritvoren u Konjicu pod optubom da je izazvao sukobe izmeu Hrvata i Muslimana u Prozoru. Cjelokupnu istragu vodili su istrani organi IV Korpusa Armije BiH na elu sa Arifom Paaliem. U toj istrazi je potvreno da je on bio informiran o nainu miniranja mostova, ali da nije nikakve informacije dostavio obrani Mostara, iako su jo postojale komunikacije sa Sarajevom. Centralna zgrada PTT Mostara granatirana je poetkom petog mjeseca, tako da je mogao dati upute kako pokuati spasiti mostove od ruenja.

248

www.slobodanpraljak.com

D-46
IX. 12. Naoruavanje Patriotske lige U prethodnom dijelu objasnili smo kako je naoruan rezervni sastav policije. Jedan dio naoruanja iz kontingenta rezervnog sastava policije dodijeljen je Patriotskoj ligi u Mostaru. Najvei dio naoruanja doao je od Hrvatske vojske koju je osobno podijelio Mate arlija Daida i Krizni tab Hrvatske za pomo Muslimanima BiH. Poslije zaustavljanja agresora u epikuama u oktobru/listopadu 1991. godine i prvog poraza agresora, Daida prebacuje svoje komandno mjesto u Vrgorac, malo pogranino mjesto u Hrvatskoj gdje nastavlja dalje djelovati branei Republiku Hrvatsku i organizirati obranu Bosne i Hercegovine. Po odobrenju Gojka uka, Daida obavlja razgovor sa Mustafom Hadiosmanoviem kako bi on bio garant da e se oruje isporueno Muslimanima pravilno rasporediti. Mustafa i Daida su se znali iz dana zajednikog robijanja u komunistikim zatvorima. Poslije obavljenog tajnog sastanka, prve kontingente naoruanja iz Vrgorca preuzeli su Arif Hadiosmanovi, Suad upina, Nail Noi Pinca. Sigurnost transporta osiguravao je Zikrija Donko, Sejo elebi i Omica uki. Transporti naoruanja provoeni su u najveoj tajnosti i uz velik rizik po osobne ivote. Najee su koriteni kamioni brae Husi iz Podveleja. Naoruavanje je dijeljeno sukcesivno od Stoca, Dubrava, Gubavice, Bune, Blagaja, Podveleja, Gnojnica, Mostara, Bijelog Polja, Jablanice, Konjica pa sve do sela Bijelimii prema Borakom jezeru. Naoruanje je kontinuirano otpremano u manjim koliinama. Ukupno je Daida isporuio cca. 4.500 puaka i znatne koliine municije. Svaki transport je imao svoje osiguranje, jer Daida nije dozvoljavao transport dok nije dobio garanciju za sigurnost. Za svaku isporuenu koliinu ispostavljala se uredna dokumentacija koju je kod sebe zadravao Daida. Ovaj proces je trajao otprilike tri mjeseca. Od Daide su na slian nain dobivali naoruanje i Hrvati u Mostaru. Iz istog kontingenta to jest od Hrvatske vojske dobili su naoruanje Sarajevo i Foa. Za preuzimanje naoruanja za Sarajevo i Fou garanciju je prethodno dao Omer Behmen koji je osobno posjetio Daidu u Vrgorcu. Na tajne sastanke sa Daidom

Dokument 027: Dio pisma koje je Daida uputio Aliji Izetbegoviu, 6. 7. 1992. godine, kojim potvruje da je Sarajevu poslao tri hiljade/tisue cijevi. Radi povijesnih injenica kasnije e se prikazati cijeli tekst ovog pisma u kome se oslikava veliki doprinos Daide za oslobaanje BiH. dolazio je i Hasan Cengi. Daida i Alija su se tajno sastali u Sarajevu, koncem 1991. godine. Sastanak je u najveoj tajnosti organiziran uz maksimalne mjere opreza. Pratnju Daide do Sarajeva osigurao je Zikrija onko i Nail Noi Pinca. Oko tri hiljade/tisue puaka otpremljeno je u Sarajevo. Priblino isto toliko je dobio i Senad ahinpai aja za Istonu Bosnu. Kasnije, u ljeto 1992. godine, u pismu koje je Daida poslao Aliji Izetbegoviu 6. 7. 1992. godine, pored ostalog, stoji da je on poslao 3.000 puaka da se moe braniti Sarajevo. Radi rasvjetljavanja povijesne istine dat emo samo jedan insert iz koliina naoruanja i opreme koje je SDA Mostara osigurala Prvom mostarskom bataljonu kojim je zapovijedao najprije Suad upina, a potom Arif Paali.
www.slobodanpraljak.com 249

D-46
Priloeni dokument 028 predstavlja izvjetaj o naoruanju i opremi koju je SDA isporuila Samostalnom bataljonu (kasnije Prvoj mostarskoj brigadi) u periodu od 1. 4. 1. 9. 1992. godine.

Dokument 028: Izvijetaj o nbavci i isporuci opreme koja je dana za obranu Mostara i Hercegovine od SDA Mostara.
250 www.slobodanpraljak.com

D-46
U dokumentu 029 prikazano je naoruanje koji su samoinicijativno osigurali Emir i Tarik Bijedi, a dokument 030 predstavlja takoer spisak naoruanja i opreme koju su samoinicijativno osigurali Emir Bijedi i Hivzo Kazazi. Interesantan je dokument 030 kojim se pokazuje dio naoruanja koje je Krizni tab Muslimana Hrvatske isporuio obrani Mostara, tri dana nakon oslobaanja Mostara, a ono je amcima u Donjoj mahali prevezeno preko Neretve i otpremljeno na prvu liniju obrane u Podvele, gdje je predano komandi ete Podvele. Naoruanje je odobrio efko Omerbai, a prevezao Miralem Batlak, predsjednik SDA Bilea. Primopredaja naoruanja i opreme u poetku je vrena direktno komandirima eta, a kasnije je zaprimao Mujo Koro ispred Prve mostarske brigade i Adil Krgo. ... Akcija je nastavljena i dan poslije; kada je linija sukoba pomaknuta duboko prema planini Vele i komunikaciji prema Nevesinju. Osloboeni su Buna, Blagaj, Podvele, Vranjevii, Bijelo polje, Dubravska visoravan, apljina, Stolac i zalee Neuma. Ofanziva zapoeta 12. 6. je trajala vie dana i neprijatelj je stalno potiskivan u dubinu svojih poloaja. Poslije toga, formirana je linija obrane koja je otprilike ila padinama planina Prenj, Vele, Hrguda i Stoca. Na toj liniji se formirala zajednika obrana koja je povremeno pomjerana u korist branitelja i tako je otprilike ostalo do muslimanskohrvatskog rata 9. 5. 1993. godine. U ovoj dobro izvedenoj akciji branitelji Mostara su ipak imali rtve. U redovima Samostalnog bataljona i u HVO-u, poginulo je oko 15, a lake ili tee ranjeno oko 30 ljudi. Nakon slavlja i proslave pobjede i stiavanja euforije oslobaanja Mostara, bilo je stravino obii i utvrditi koji je zloin poinjen Mostaru. Uistinu, to je bio grad strave i uasa. Protjerani Mostarci sa lokaliteta Jasenice, Rodoa, Carine, Zalika, Mazoljica, Brankovca, Luke, ehovine i tako redom, polako su poeli obilaziti svoje spaljene i opljakane domove i stanove. Bile su to teko ljeive rane, pogubne za dalji oporavak Mostara, koji se i poslije 14 tekih godina nije uspio oporaviti. Bog zna hoe li se sve to i kada povratiti. Zauvijek je otiao u povijest jedan svjetski poznati grad, po pjesnicima, umjetnicima, liskama, skakaima sa mosta, veslaima i plivaima sa Neretve, koji su inili njegovu duu. Nestalo je tradicionalno korzo i ljepote ambijenta Staroga grada. Buduim naratajima e ostati jedna tuna i neizreciva bol. Bilanca prvog dijela rata bila je uasna, mislili smo da je to kraj i da emo sa svim tegobama koje smo prihvatili kao realnost, smoi snage i ponovo graditi svoj grad i domovinu. Naalost, to je bio samo prvi dio scenarija koji je doivio Mostar. Drugi dio scenarija je poeo 9. 5. 1993. godine kada je dolo do muslimansko-hrvatskog rata na ovim prostorima. Za uinjeni genocid i urbicid privremene vlasti Mostara podnijele su tubu Meunarodnom sudu u Hagu protiv Momila Periia, komandanta agresorske vojske i njegovih pomagaa. Poslije oslobaanja Mostara i dijelova Hercegovine poinju se izvoditi politike igre oko budueg statusa Mostara. O toku tih zbivanja bit e puno vie napisano u daljem tekstu ove knjige. X. 2. Pripreme za oslobaanje Sarajeva U pripremi i provoenju akcije irokih razmjera pri oslobaanju Mostara i irih prostora Republike Bosne i Hercegovine, direktno je uestvovao general bojnik Mate arlija Daida (Nijaz Batlak), iji je doprinos nemjerljiv. Odmah nakon oslobaanja Mostara i zahvaljujui tome, Alija Izetbegovi, predsjednik Predsjednitva RBiH i Vrhovni zapovjednik Armije RBiH, ukazom ga rasporeuje za glavnog zapovjednika Junog ratita, sa ciljem daljeg oslobaanja Republike Bosne i Hercegovine. Tim ukazom se stavljaju pod njegovu komandu sve aktivne postrojbe HVO-a i Mostarskog bataljona, kao i Armije RBiH na prostorima Mostara, Jablanice i Konjica. ... Prije polaska u ofanzivu za osloboenje Sarajeva, Daida je stvorio sve preduvjete da Hrvati i Muslimani zajedno krenu u odlunu bitku za oslobaanje Sarajeva. Pri prvoj prozivci javilo se dobrovoljno oko est stotina Muslimana i Hrvata, meu njima i ja osobno. Bilo je stvoreno izvanredno ozraje za ovu akciju. Shodno dobivenim ovlastima, Daida izdaje cijeli niz naredbi kojima, u vojnom smislu, ojaava borbenu gotovost Mostara i Bosne i Hercegovine. Naveo bih dvije: zapovijed br. 11057/92. od 16. 5. 1992. god. o prikupljanju hrane iz osloboenih sela za ishranu vojske i izbjeglica i zapovijed broj 11562/92. od 16. 5. 1992. godine kojom se nareuje stavljanje pod jedinstvenu komandu mjetana sela Podveleje.

www.slobodanpraljak.com

251

D-46
Dokument 038: Posebna naredba Podveleju, 16. 5. 1992. godine, br. 11562/92.

Dokument 039: Prva stranica, pismo Daide A. Izetbegoviu zato nije deblokirano Sarajevo 28. 6. 1992. godine, druga stranica nosi ifru Dokument 027, a u vezi je sa naoruavanjem branitelja Sarajeva.
252 www.slobodanpraljak.com

D-46
Dokument 027: Druga stranica istog pisma kojim Daida potvruje naoruavanje branitelja Sarajeva.

U svome pismu kojeg Daida pie A. Izetbegoviu navodi razloge zato nije dolo do realizacije probijanja obrua oko Sarajeva 28. 6. 1992. godine. Originalni dio pisma sa obrazloenjem dat je u dokumentu 039. Iz predoenog pisma se jasno vidi kako se razvijala akcija oko sprjeavanja probijanja obrua oko Sarajeva. Za aktere ovih dogaaja ostaje da odgovore na postavljena pitanja. Zato nisu dozvolili oslobaanje Sarajeva? Iz tog vremena zapamena je izjava Sefera Halilovia nee nas ustae oslobaati. Dr. Ismet Hadiosmanovi, Bonjako-hrvatski politiki obraun Mostar, 2004.

Alija imenuje Daidu

D-47

www.slobodanpraljak.com

253

D-48/1

Uborak i Sutina

Dan-dva prije nego to je osloboena lijeva obala Neretve (istona strana Mostara) pripadnici ili JNA, ili VRS, ili paravojnih srpskih postrojbi poubijali su 114 osoba muslimanske i hrvatske narodnosti. U selu Vrapii sjeverni dio Mostara, u masovnoj grobnici Uborak naeno je 88 ubijenih, a u masovnoj grobnici Sutina 26 ubijenih Hrvata (Hrvatica) i Muslimana (Muslimanki). Piem Muslimani, Muslimanke s velikim poetnim slovom M jer je tada tako pisalo. Od ukupnog broja pronaenih tijela 107 je identificirano, a 7 tijela nije identificirano. Ispraaj posmrtnih ostataka bio je ispred Sveuilita u Mostaru. Ispraaju su nazoile politika i vojna izaslanstva muslimanskog i hrvatskog naroda HDZ-a, SDA-a, HVO i Mostarskog bataljuna A BiH. Istrage nema, poinitelji nepoznati!

D-48/2

254

www.slobodanpraljak.com

Oslobaanje Dubravske visoravni i Stoca Snage HVO-a i HV-a angairane u oslobaanju Dubravske visoravni i Stoca
Snage angairane u prvoj fazi A) BG-1 sastava: 1. i 2. satnija/1 br. HVO-a, vod HVO itluk VP HVO itluk, div. vod itluk, diverzantska grupa Naice, diverzantska grupa Zadar, HOS Snage u napad kreu sa crte: Most u apljini urmanci. Cilj u ovoj fazi sa snagama BG-2 razbiti neprijatelja na prvoj crti obrane (r. Neretva) i ovladati irim prostorom Domanovia. Oistiti osloboeni prostor. B) BG-2 sastava: 1 sat. 156 br. HV, ojaani vod 156. br. HV, 1 sat./1 br. HVO, grupa HOS-a, Vukovi, POG/156. br. HV, in. odjeljenje/156. br. HV, div. grupa Pilot Snage u napad kreu sa crte: selo Struge s. eljevo s. Gnjilite Tasovii. Zadatak: razbiti neprijatelja u prostoru s. Prebilovci, s. Tasovii, Hotanj, te izbiti na komunikaciju Domanovi Bivolje brdo. Oistiti osloboeni prostor. Snage angairane u drugoj fazi 13. 6. 20. 6. 92. A) Snage HVO (dio snaga OZJIH) isti prostor Dubravske visoravni, teite je na smjeru s. Domanovii s. Gubavica i s. Domanovii s. Rotimlja. B) Snage HVO: L. Pavlovi i grupa HOS produavaju djelovanje smjerom s. Aladini s. Maslin Stolac, potiskuju snage neprijatelja i sa snagama Stolake bojne oslobaaju Stolac i uspostavljaju sigurnu obranu Stoca. C) Snage TG-2 HV i Stolaka bojna HVO djeluju juno du toka rijeke Bregava, oslobaajui grad Stolac i june dijelove stolake opine. Uspostavljaju suradnju sa snagama L. Pavlovi i snagama HOS-a. Organiziraju vrstu obranu grada Stoca.

D-49

www.slobodanpraljak.com

255

XV.

Snage HVO-a i HV-a angairane u oslobaanju Dubravske visoravni i Stoca

256

www.slobodanpraljak.com

Oslobaanje lijeve i desne strane Mostara


13. 4. 92. IZVIJEE o rasporedu neprijateljskih jedinica i sastava u irem rejonu Mostara od Orlovca-Slipii-Tasovii-Prebilovci, kao i o vojarni u gradu apljina Operativnom obradom ireg rejona linija obrane i vizuelnim osmatranjem utvreno je slijedee stanje: 1. Na brdu Hum tt 436 u toku dana bila su neka pomjeranja koja su protumaena da se naputa pomenuti trigonometar ali se je radilo o smjeni snaga na Humu. Dosada su smjene vrili helikopterima, a sada zbog blizine borbenih dejstava pjeke. I dalje se na Humu nalaze snage jaine 50 etnika. Na pomenutoj koti postavljeno je tri ZIS, 3 Bst 2 MB-120mm. Teren oko tt 436 je od prije miniran. Pored dva bunkera i starih utvrda na Humu je izgraen i jo jedan armirano-betonski bunker. 2. U rejonu Brkanovo Brdo-Orlovac-Vokodol nalaze se snage jaine oko 60 etnika, sa ciljem kontrole prometnice itluk-Mostar i iroki Brijeg-Mostar. Od tekog oruja imaju top 130mm i 4 minobacaa 82mm. U toku dana i noi etnici iz ovog sastava silaze u kue u s. Miljkovii koje su naputene i vre pljake. 3. U rejonu Varda tt 331 Humac nalaze se snage jaine 50 etnika ojaane sa 3 Bst 82mm. U ovom sastavu ima dosta snajperista koji esto dre nae snage na poloajima u ulama pod snajperskom vatrom. 4. U rejonu Koarua-tt 315 ima snage jaine i satnije oko 80 etnika. Na dominantnim visovima postavio je snajperska gnijezda, a ima izgraen vatreni poloaj odjeljenja MB82mm. Poslije vie uzastopne estoke obrane naih snaga u Krivodolu ne usuuju se vie napadati, pa je ve odavno ova linija mirna, ako se ne spominje sporadina pucnjava. 5. Izmeu s. Milievii i kote 342 ukopana su dva komada PAT 20/3 i cca 60 etnika (posada i osiguranje). 6. U rejonu Slipii na liniji Gradina 274 kore Vlake ima snage jaine jedne satnije cca 80 etnika, a liniju Slipii tt 281 kore Vlake tt 313 Milievii tt 342 iskljuno Krivodol vri osiguranje i kontrolu prilaza sa 9 punktova i snagama jaine cca 300 etnika, koje pomae srpski ivalj iz zaseoka kore, kojih ima 7 kua i 30 stanovnika. 7. Kota 302 Gubavica smjeten je rezervni komandni toranj aerodroma Ortije, rezervno komandno mjesto i centar veze. Osiguranje vri sa snagama jaine voda oko 30 etnika, a u blizini damije na Gubavici utvren je vatreni poloaj dvije haubice 155mm, koje svakodnevno otvaraju vatru po naim poloajima u Slipiima, a esto i po samom gradu itluk. 8. U s. Pijesci imaju stacionirane snage jaine cca 120 etnika, 6 tenkova i 7 oklopnih transportera, pored ove tehnike ima jedan VBR plamen. Dana 10.04.92. sa ovim
www.slobodanpraljak.com

D-50/1
snagama izvrio je napad na nae jedinice na irem rejonu Dubrava, da bi dana 12.04.92. u rane jutarnje sate zaposjeli iri rejon Tasovia. U Tasoviima ima 6 tenkova i 3 oklopna transportera sa slijedeim rasporedom: ispod kote 83 nalaze se jedan tenk, a oko 50m juno od njega razmjeten je drugi tenk, iza kote 83, oko 100 m istono, nalazi se trei tenk. etvrti tenk nalazi se uz samu katoliku kapelicu, a ostala dva tenka razmjetena su izmeu kote 142 i kote 241. Na samom Hotnju kota 241 postavljen je jedan top B1, a drugi top B1 smijestio ispred magacina TO u Tasoviima. Sve cijevi ovih orua okrenuta su prema apljini. Oklopne transportere razmijestio je u ulicama u Tasoviima. Raskrsnicu kontrolira s poslugom RB, a osiguranje sa 10 mitraljeza i neutvreni broj snajpera. Jaina snaga u Tasoviima pored tehnike ima oko 200 etnika. Ove snage su dejstvovale po apljini, nanijevi veu materijalnu tetu na gospodarskim objektima, a sruili su i stari most u Dretelju. 9. Prebilovci: pored dosada uoenih ciljeva, 2 VBR Plamen 2 haubice 155 mm, 3 mitraljeza, 1 RB nema promjena osim u ljudstvu. Jedan dio ljudstva oko 140 etnika prebacio je u Tasovie, a sada u Prebilovcima ima oko 150 etnika. 10. U s. Klepcima nisu uoene jae snage etnika, ve samo pojedine patrole. 11. Skladite Gabela: u toku noi 11/12.04.1992. osvojeno ljudstvo oko 15 mladih vojnika predalo se bez borbe. 12. Garnizon Grabovina: oko 120 etnika dobro ukopanih za krunu obranu od tehnike imaju 2 tenka, T55, 7 ZIS 76mm i 7 PAM 12,7mm. 13. Skladite pogonskog goriva Dretelj: ve odavno ispranjeno uva ga oko 20 vojnika koji ekaju na predaju. 14. Naa obrana od Kozice do Dobrog Sela je dobra i ilava, sa dobrim zaklonima i odvanim borcima mahom mjetani. Veliki problem predstavlja obrana Slipia jer uope nije utvren, nema sklonita za dejstvo i zatitu, to bi pod hitno koristei sve potencijale i materijalno tehnika sredstva trebalo izgraditi i pored dovoenja svjeih snaga i iskusnih boraca ova linija se nee moi zadrati ako se pomenuti zakloni ne urade. 15. Snage u apljini trebalo bi preformirati a pojedine pripadnike ovih sastava dati uhititi zbog samovoljnog naputanja jedinica i irenja glasina. Na terenu ima dosta civilnih i vojnih lica koji ire glasine o desantima i nemogunosti nae obrane i da treba bjeati. Policija na punktovima koja slua ove glasine nita ne poduzima pa u tom cilju Stanicama javne sigurnosti trebalo bi napisati uputstvo kako postupiti u ovakvim i slinim sluajevima.

257

D-50/2
HRVATSKA ZAJEDNICA HERCEG BOSNA HVO NAELNIK ZA OB. POSLOVE ZA J/Z HERCEGOVINU itluk Dana, 22.04.1992. godine OBRANA SLUBENA TAJNA STROGO POVKURIROM OBAVJETAJNO IZVJEE Podaci od 25.04.1992. godine izvor iz Mostara Sjeverni logor 680 etnika 4 tenka i 6 oklopnih transportera. Ova sredstva su u stalnom pokretu. Kreu se od Sjevernog logora do pravoslavne crkve na Bjeluinama gdje se nalazi oko 200 etnika. Juni logor ima oko 6 tenkova i 3 oklopna transportera i 300 etnika. Jedan tenk operativan dat crnogorskim rezervistima ostali nisu u funkciji zbog nekompletnih posada. Na Buni se nalazi oko 150 belih orlova. Svi Srbi s druge strane Neretve (Buna, Ortije, Bjeluine itd) su pod orujem. U Jasenici se nalazi oko 100 padobranaca koji imaju zadatak osiguranje komandnih mjesta i nekih specijalnih poslova. (Primjer izvlaenje jugovojnika iz skladita Dretelj.) Avijatiarski most: stanje nepromjenjeno 2 tenka i 1 transporter. Mostar se tue najvie sa zaobilaznice oko grada lijevo od pravoslavne crkve za to se koriste tenkovi i auta na kojima su postavljeni minobacai i PAT 120/3 mm sve pokretno. U Mostaru kod naih jedinica nedostaje protuoklopnih sredstava. BST top nema dovoljno mina (sasvim malo). Prema Tasoviima je otila izviaka eta kap. Mihaljevia i specijalni izviaki vod koji je formirao na Pijescima major Batini. NAELNIK Frano Primorac Oper. br. 1-1/92

258

www.slobodanpraljak.com

D-50/3

www.slobodanpraljak.com

259

D-50/4

260

www.slobodanpraljak.com

D-50/5

www.slobodanpraljak.com

261

D-50/6

262

www.slobodanpraljak.com

D-50/7

www.slobodanpraljak.com

263

D-50/7

D-50/8

264

www.slobodanpraljak.com

D-50/8

www.slobodanpraljak.com

265

D-50/9

266

D-50/ 10

www.slobodanpraljak.com

267

D-50/ 11

268

www.slobodanpraljak.com

D-50/ 11

www.slobodanpraljak.com

269

D-50/ 11

270

www.slobodanpraljak.com

D-50/ 12

www.slobodanpraljak.com

271

D-50/ 12

272

www.slobodanpraljak.com

D-50/ 12

www.slobodanpraljak.com

273

D-50/ 13

D-50/ 14
HRVATSKA ZAJEDNICA HERCEG BOSNA HRVATSKO VIJEE OBRANE OPINSKI STOER MOSTAR Str.pov.br. 01-286/419 Mostar, 14. 06. 1992. godine Predmet: Redovno izvjee od 14. 06. 1992. kronologija 02:58 sati ula se topnika paljba po gradu. To je bio trenutaka etka naeg ofanzivnog djelovanja u cilju ienja istone obale Neretve. 03:00 04:15 sati Nae topnitvo je pokrivalo prelaske naih snaga preko Starog mosta i rijeke Neretve. 05:45 sati Poelo je prebacivanje naih snaga kod ua Bune u Neretvu, a neprijateljsko djelovanje nastavljeno je gradu (06:20 po Rondou). 06:50 sati General je zapovjedio topnitvu sa Planinice da stalno pokriva vatrom po Bjeluinama. 07:20 sati Kolona neprijateljskih vozila se kretala iz Sjevernog logora ka jugu magistralnom cestom. 07:40 sati Borbe su se vodile u Fejievoj ulici kod kina Zvijezde i oko Starog mosta. 07:45 sati Neprijatelj iz Junog logora tue nae snage oko Starog mosta. General je naredio irokom Brijegu da djeluje ko pravoslavne crkve, zaobilaznicu, Juni i Sjeverni logor. 07:47 sati etnici su zatraili pomo iz Vrapia. 07:52 sati Nareeno ubranima da tuku Vrapie. 08:05 sati U etnikim redovima javila se panika. 08:07 sati Tenk se kretao magistralnom cestom prema pravoslavnoj crkvi. 08:10 sati Dva tenka sa pjeadijom su se kretala iz Junog logora prema gradu. 08:12 sati Topnitvo irikog Brijega je tuklo Bjeluine, Juni logor i Mazoljice. 08:14 sati Neprijatelj najavljuje vatru po Starom mostu i gradu. 08:30 sati Meu etnicima je opa panika, nemaju ljudstva i trae pojaanje. 08:35 sati Poele su, navodno, borbe u Podveleju to nije potvreno. 08:37 sati General je naredio naim snagama na itluku da krenu sa june strane preko mostova na rijeci Buni i da ih spasu.
274 www.slobodanpraljak.com

HRVATSKA ZAJEDNICA HERCEG BOSNA HRVATSKO VIJEE OBRANE GLAVNI STOER OPERATIVNA GRUPA JUGOISTONA HERCEGOVINA ITLUK

D-50/ 14
08:50 08:55 sati Granate su padale po Cimu. 09:10 sati Gorili su dijelovi Junog logora (barake) a kolone vozila su bjeale iz grada. Naa vojna policija je na tri rejona stone obale ulica Brae Fejia, podruje oko Starog mosta i Luka. General je zapovjedio Samostalnoj bojnoj da na koncu renu naprijed naputajui obalu. 09:15 sati Neprijateljsko topnitvo tuklo je po gradu. 09:20 sati Dva tenka i top su uli u VTI u Vrapiima. 09:20 sati General je naredio snajperistima bojne Tihomir Mii da djeluju po rejonu oko pravoslavne crkve i Konaka ako bi uutkali neprijateljske snajperiste, da bi dio naih svijeih snaga preao preko Starog mosta. 09:36 sati Neprijatelju stie pomo preko Zalika, potrebno nae topniko djelovanje po njima. 09:50 sati Potrebno je naom vatrom pokriti Juni logor to je nareeno Stoeru na irokom Brijegu. 09:58 sati General naredio da krene i Samostalna bojna jer treba uvoditi svjee snage. 10:00 sati Da je most preko rijeke Bune na magistralnoj cesti u naim rukama. 10:10 sati Neprijatelj e tui podruje oko Starog i Titovog mosta dojavljeno Stoeru na irokom Brijegu. 10:11 sati Dva PAM-a su tukla od Vrapia prema gradu. Vatrom ih je pokrilo nae topnitvo sa Planinice. 10:15 sati Proradila je ina veza sa Aerodromom Jasenica. 10:17 sati Neprijatelj je PAM prebacio prema Fortici. Vatrom ih je pokrilo nae topnitvo sa Planinice. 10:45 sati Pukovnik Puara je iao po pomo u Nevesinje, obeana je navodno pomo eeljevaca. 10:46 sati Djelovao je neprijatelj sa velike Fortice, te je pokriven naom vatrom topnitva sa irokog Brijega. 11:00 sati Bojna Tihomir Mii je zatraila mine za MB-82 mm. 11:10 sati Trideset naih branilaca trebalo je prebaciti kroz Cernicu na lijevu obalu rijeke Neretve realizacija Petar Zelenika. 11:14 sati Nae topnitvo sa Planinice je bilo u intenzivnom djelovanju. 10:18 sati Lovri Jadranko je od generala dobio zapovjed da sa svojom postrojbom djeluje na Buni. 11:20 sati Dobijena dojava o pokretu naih tenkova iz pravca Stoca. 11:21 sati Nae topnitvo imalo est direktnih pogodaka u Konak. 11:23 sati Rudnik je tuen VBR-om iz Dobra. 11:26 sati Preneeno Stoeru na irokom Brijegu da pokrije VBR na Merdan glavi. 11:40 sati Tenk je djelovao ispod podvonjaka u Zaliku a drugi tenk je djelovao iz Opina i kretao se prema gradu. 11:45 sati Po gradu djelovao tenk sa ehovine iznad harema. 11:50 sati Pogoen neprijateljski VBR na Fortici od strane topnitva irokog Brijega. 11:53 sati Tenk iz Vrapia je tukao prema Rakoj gori Planinica. 11:54 sati Tenk je kod nadvonjaka u Zaliku. 11:55 sati Tri tjedna je neprijatelj vukao topove iz VTI prema Rujitu. 12:07 sati Zapovjeeno je Domanoviima da prebaciti jednu satniju prema Buni (satnija sa irokog Brijega). 12:09 sati Neprijatelj sa Fortice koordinirao vatru po gradu. General naredio irokom Brijegu da pokrije koordinatore. 12:23 sati Na cesti za Gorance poginuo jedan ovjek od posljedica djelovanja neprijateljskog djelovanja. Vjerojatno civil. Organiziran prihvat. 12:30 sati Jedan tenk uniten i pobijena desetina etnika na Carini. 12:35 sati Nareeno policiji da organizira izvlaenje poginulog na cesti za Gorance. 12:48 sati Neprijatelj je sa Bjeluina tukao FLAK-ovima i minobacaima. General je naredio naem topnitvu na Planinici da ih pokriju. KRAJ PRVOG DIJELA U 13:00 SATI. Dostavljeno: 1. Stoeru HVO itluk 2. Zapovjedniku HVO Mostar 3. Naelniku Stoera 4. Arhivi ZAPOVJEDNIK Bojnik, Mr Jasmin Jaganjac

www.slobodanpraljak.com

275

D-50/ 15
HVO SAMOSTALNI BATALJON ODBRANE MOSTAR Strogo povjerljivo Mostar. 14. 6. 1992. REDOVNI IZVJETAJ Op. Br. 1 1. Zadatak prelaska rijeke i uspostavljanje mostobrana na lijevoj obali r. Neretve u potpunosti je izvren. a) Na lijevoj obali r. Neretve uspostavljen je mostobran na prostoru CARINSKI MOST TEKIJA po dubini Ul. M. TITA. b) Na lijevoj obali r. Neretve nalaze se jedinice: Samostalni bataljon 1 . 1/4 bojna TIHOMIR MII snage MUP MOSTAR c) Ukupno ljudi: 580. 2. U toku izvrenja postavljenog zadatka gubici su: Samostalni bataljon: Ostale jedinice 5 poginulih 1 nestao 12 ranjenih 1 poginuli 2 ranjenih

3. Tok izvrenja zadatka bio je planski sa nedostatkom u planu prevoenja na amanim mjestima prelaza (radio samo jedan prelaz) radi visokog vodostaja rijeke koju je neprijatelj podeavao preko brane. 4. Postavljen blii i sljedei zadatak je izvren. 5. ZAHTJEVI: a) obezbijediti potrebe municije i ostalih b/s po datom zahtjevu 14. 06. 1992. Logistici HVO, b) obezbjeenje ekipe za sanaciju bojita, c) logistiko obezbjeenje ivota i rada u ratnim uslovima bez vode i struje. 6. Za 15. 06. 1992. godine planiran je zadatak na izvrenju narednih dejstava i dostizanja linije magistralnog puta.

276

www.slobodanpraljak.com

D-50/ 16

www.slobodanpraljak.com

277

D-50/ 16

278

www.slobodanpraljak.com

D-50/ 16

www.slobodanpraljak.com

279

D-50/ 17
HRVATSKA ZAJEDNICA HERCEG BOSNA HRVATSKO VIJECCE OBRANE OPCCINSKI STOZZER MOSTAR Str.pov.br: 01-286/ Mostar, 16. 06. 1992. HRVATSKA ZAJEDNICA HERCEG BOSNA HRVATSKO VIJECCE OBRANE G L A V N I S T O ZZ E R OPERATIVNA GRUPA JUGOISTOCCNA HERCEGOVINA CC I T L U K Predmet: Izvjesscce 16:00 Tenk silazi sa pjesaka prema gradu. 16:05 Samostalna bojna unisstila jedan transporter kod Pasjaka, tom prigodom djelovao je topnisstvo SSirokog Brijega. 17:45 Samostalna bojna dojavila da je Konak opkoljen ali ccetnici necce da se predaju na ssto je general zapovjedio: Zapaliti bocama benzina jer je to jedino rjessenje. 18:15 CCetnici se skupljaju oko pravoslavne crkve. 19:00 Pravoslavna crkva je zapaljena (vjerojatno su je zapalili ccetnici pri povlaccenju). 19:15 Borci 4. bojne Tihomir Missicc ussli u vojarnu Sjeverni logor. 19:30 Konak se predao, u isto vrijeme jedan tenk se povlacci u usjek za Nevesinje, jrd predpostavljaju da nassi imaju tenkove koji bi djelovali po njihovim snagama. Data zapovijed 2. bojni da uputi 50 ljudi za pojaccanje i ispomocc 4. bojni u osvajanju Sjevernog logora. Data zapovjed vojnoj policiji da uputi 10 policajaca za osiguranje Sjevernog logora. 20:50 CCetnici uputili 2 granate u Gurance na Djinkica kucce. 21:10 Ispod Velike Fortice djeluje tenk koji se povukao iz Male Fortice. 21:20 Nassa sluzzba za prislusskivanje uhvatila je niz ccetnicckih poruka iz kojih se vidi da im je ljudstvo na liniji obrane slabog morala. Spominju Turkovicca Milog koji locira svoje mjesto i naredjuje povlaccenje i utvrdjivanje na sljedeccoj liniji obrane Hum-Kula. 23:00 CCetnici djeluju iz PAM-ova sa igralissta u Vrapcciccima op muslimanskom naselju u Sutini. Zapovjednik 2. bojne izvjessccuje dozapovjednika Petra Zeleniku da su njegova 64 vojnika pressla na lijevu obalu i sada sa 224 vojnika osiguravaju liniju od Doma JNA do Sjevernog logora. 23:30 Dojavljeno da cce ccetnici djelovati topnisstvom sa CCobanovog polja. 16. 06. 1992. U roku od pola sata 25 ccetnicckih vozila sisslo niz Porim. 01:15-03.10 Nasse postrojbe na juzznom dijelu bojissta vrsse radnje oko logisticcke podrsske. ......... 05:20-05:30 Primjeccena grupa ccetnika ispod Velike Fortice. Nasse topnisstvo djelovalo po Nevesinju a ccetnici trazze da se tucce Podvelezzje. 50 vojnika 5. bojne upucceno prema Juzznom logoru. 05:50 CCetnici se povlacce prema Lijessccu. Petar Zelenika zatrazzio da SSiroki Brijeg tucce po Velikoj Fortici. Pukovnik Grubor naredio da se minira raskrsscce iznad Blagaja, te trazzi pomocc u ljudstvu i tehnici. 07:00 Dojavljeno P. Zeleniki da su se dva sela u Podvelezzju, navodno, aktivirala. 07:30 Paniccan razgovor izmedju Hadzzovicca i komande na CCobanovom Polju koji dojavljuje da se komanda povukla prema njemu te da se aktiviralo jedno selo u Podvelezzju, da su zzene i djeca pobjegli u ssumu u brdo a da su musskarci uzeli oruzzje. Naredjuju mu da tucce po njima, a on odgovara: CCIM K..... tucite vi ja moram sstititi odstupnicu Fortici. 2 vojna vozila kreccu od benz. Stan. INA prema Vrapcciccima, jedno skrecce ispred HEKOM-a. 08:20 Iz razgovora vodjenog na nivou ccetnicckih komandi saznajemo da medju njima vlada rasulo i dezinformacije, dole jedni javljaju o lojalnosti podvelezzara, a s druge strane dojavljeno je da je vojsci postavljena barikada na k-680 gdje je bio
280 www.slobodanpraljak.com

D-50/ 17
policijski punkt. Ovo se desilo u fazi pregovora izmedju ccetnika i podvelezzaca kako bi vojska prossla bez otpora seljana. 09:20 Peta bojna i ccetvrta bojna T. Missicc dojavljuju da su occistili Juzzni logor i Opine. 10:00 Samostalna bojna dojavljuje da su ccetnici trazzili zrakoplovnu podrssku iz pravca CCobanovog polja. NASSE SNAGE Nasse snage su u gradu ovladale Sjevernim logorom, lijevom obalom reon zaobilaznice sa pravoslavnom crkvom zakljuccno a Opinama i Juzznim logorom. Nemamo toccnih informacija o djelovanju nassih snaga na sjevernom sektoru B. Polja. Nasse snage na juzznom sektoru bojissta djeluju na linijama: Lakissevina prema Ortijessu, Lakissevina prema Blagaju i Hodbina prema Malom polju. Tijekom operacije unisstena je i zaplijenjena znatna koliccina MTS i unisstena brojna zziva sila. ZAPOVJEDNIK Bojnik Mr. Jasmin Jaganjac

www.slobodanpraljak.com

281

D-50/ 18

282

www.slobodanpraljak.com

D-50/ 19

www.slobodanpraljak.com

283

D-50/ 19

284

www.slobodanpraljak.com

D-50/ 20

www.slobodanpraljak.com

285

D-50/ 20

286

www.slobodanpraljak.com

D-50/ 20

www.slobodanpraljak.com

287

D-50/ 21

288

www.slobodanpraljak.com

D-50/ 22

www.slobodanpraljak.com

289

XVI.
Karte su crtane po sjeanju i mogue su neke nepreciznosti i manje netonosti. Ispriavam se svojim ratnim drugovima to je njihova pobjeda ; nisam i ne elim preuveliavati ulogu zapovjednika,ali nije dobro da o tome sude i govore oni koji nisu bili u akciji.

290

www.slobodanpraljak.com

www.slobodanpraljak.com

291

XVII.

292

www.slobodanpraljak.com

www.slobodanpraljak.com

293

XVIII.

294

www.slobodanpraljak.com

www.slobodanpraljak.com

295

XIX.

296

www.slobodanpraljak.com

www.slobodanpraljak.com

297

XX.

298

www.slobodanpraljak.com

www.slobodanpraljak.com

299

D-51/1

Prijave za uee u raspodjeli stanova

300

www.slobodanpraljak.com

D-51/1

****

www.slobodanpraljak.com

301

D-51/2

302

www.slobodanpraljak.com

D-51/2

****

www.slobodanpraljak.com

303

D-51/3

304

www.slobodanpraljak.com

D-51/3

****

www.slobodanpraljak.com

305

D-51/4

306

www.slobodanpraljak.com

D-51/5

www.slobodanpraljak.com

307

D-51/5

****

308

www.slobodanpraljak.com

Zahtjev za pomo prognanim gaanima smjetenim u Mostaru


Iz knjige: Dr. Ismet Hadiosmanovi: Bonjako-hrvatski politiki obraun, Mostar, 2006. god.

D-52

www.slobodanpraljak.com

309

D-52

310

www.slobodanpraljak.com

D-53

****

www.slobodanpraljak.com

311

D-53

312

www.slobodanpraljak.com

D-53

www.slobodanpraljak.com

313

D-53

314

www.slobodanpraljak.com

D-53

www.slobodanpraljak.com

315

D-54

Hercegovaki vojnik, list 4. korpusa Armije Republike BiH, Mostar, februar 1993., broj 1

****

****

316

www.slobodanpraljak.com

D-54
****

****

****

****

www.slobodanpraljak.com

317

D-55

O ustavnosti HZ HB

PREDMET : Va dopis br. U 46/92 od 22.srpnja 1992. godine tovani gospodine Dautbaiu, Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine dobila je 23. srpnja 1992. godine dopis Ustavnog suda Republike Bosne i Hercegovine br. : U 46/92 od 22. srpnja 1992. godine a s Vaim potpisom. Meutim, dopis je pisan na memorandumu pisma i ovjeren peatom nepostojee drave - bive SR BiH, - s petokrako u sredini. Budui je Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine uinila sve za stvaranje jedne nove drave - neovisne, suverene, Demokratske i meunarodno priznate drave Bosne i Hercegovine Ovaj dopis zbog nevaeih obiljeja drimo eo ipso nevaeim i na njega neemo odgovarati. Takodjer, i Vae Rjeenje br. U 46/92 u svezi sa pokretanjem postupka za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti smatramo neprimjerenim vremenu u kojem ivimo a time,takodjer, nevaeim i za nas neobvezujuim,jer je i ono ovjereno istim peatom. Nadam se da su Vama kao predsjedniku Ustavnog suda suverene Bosne i Hercegovine naa obiljeja dostatna i ostajemo s punim tovanjem.

318

www.slobodanpraljak.com

Tko je zapovjedao HOS-om?

D-56

www.slobodanpraljak.com

319

D-57

Naredba Alije Izetbegovia o deblokadi Sarajeva

320

www.slobodanpraljak.com

Tko je zapovjedao HOS-om?

D-58

DIREKTIVA TABA VRHOVNE KOMANDE ORUANIH SNAGA REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE


I SNAGE AGRESORA Agresor kombinovane oruane snage Srbije i Crne Gore, ostaci bive JNA i ekstremne snage SDS, osloncem na planinske masive i ranije ureene vatrene poloaje na Trebeviu, Romaniji, Zvijezdi, Majevici, Ozrenu, Vlaiu, Motajici, Grmeu, Prosari, Kozari i Vitorog pl., pokuao je rasijecanje teritorije Republike Bosne i Hercegovine na vie pravaca i ovladavanje Sarajevom i vanijim privrednim centrima, dolinom r. Drina i razdvajanje Republike Bosne i Hercegovine od Republike Hrvatske. U petomjesenom ratu agresor nije ostvario ciljeve rata, pa je zbog snanog otpora Armije RBiH i drugih naoruanih snaga primoran da se zaustavi na dostignutim linijama i otpone dovoenje i pregrupisavanje snaga za naredna dejstva. Djelimino brani liniju: DakModriaDobojTesliVlaiD. VakufKupresuica i s. BorciPodveleje SnijenicaHrgud. U blokadi dri gradove i vea naseljena mjesta: Sarajevo, Srebrenicu, Jajce, Gradaac, Cazinsku krajinu u cjelini. U dosadanjim dejstvima ispoljio je nevieni teror i genocid nad muslimanskim narodom, posebno u dolini r. Drina i na prijedorskoj regiji, nanio velike gubitke stanovnitvu i razruio privredne objekte, infrastrukturu i kulturna dobra, blokirao je i paralisao informativni sistem. Na teritoriji RBiH rasporeene su snage ekvivalenta pet korpusa, pri emu su u formaciji borbena sredstva bive JNA, i to: 900 tenkova i OT, 850 artiljerijskog orua i 48 aviona. Upotrebljava avijaciju za oko 3040 a/p dnevno i hemijska sredstva (preteno zaguljivci). Jake oklopno-mehanizovane sastave upotrebljava u Posavini, dolinom r. Bosna, r. Vrbas, r. Drina, r. Una i oko Sarajeva, Doboja, Brkog, Tuzle i na Kuprekoj visoravni. Organizaciji ujedinjenih nacija, Savjetu bezbjednosti i meunarodnoj javnosti poznata je istina o cilju i namjerama agresora, ali jo uvijek nije energino stala u zatitu rtve i nije preduzela najstroije sankcije prema agresoru. Meutim, srpskocrnogorska diplomatija, uz pomo ruskog, grkog i izraelskog lobija, uspjela je amortizovati sve nae napore i sprijeiti vojnu intervenciju. Zbog sve manje mogunosti pljake i podjele plijena, u redovima agresora dolo je do meusobnih sukoba, naroito kod voa i vojvoda, to se prenijelo i na jedinice i znatno uticalo na borbeni moral agresora. U dosadanjim dejstvima, agresor je pretrpio znaajne gubitke, u ivoj sili oko 20% i tehnici 1520%. **** SARAJEVSKA REGIJA Na prostoru ove regije angaovane su snage Sarajevsko-romanijskog korpusa (49. mbr rejon Sarajevo, 120. lpbr s. Vojkovii, 14. motbr Koran i 216. bbr Ustipraa), zatim brojni dobrovoljaki odredi iz Srbije i Crne Gore, kao i brojne domae etnike formacije, uz veliku koncentraciju artiljerijskih i raketnih jedinica i oklopno-mehanizovanih snaga. Glavne snage angaovane su na prostoru Sarajevo, Pale, Sokolac i Han Pijesak, a pomone na prostoru Foe, Gorada, Rogatice i Viegrada. Zadatak ovih snaga vjerovatno je drati Sarajevo u blokadi, odsjei tzv. srpske optine od centra, iznuditi kapitulaciju i primorati na podjelu grada i prihvatanje njihovih drugih uslova, a u dolini r. Drine uspostaviti sopstvenu vlast i braniti granice tzv. srpske republike. MOSTARSKA REGIJA U ovoj regiji i dalje su angaovane snage tzv. Hercegovakog korpusa i dijelovi uikog korpusa, sa ciljem ovlaivanja prostorom do r. Neretva. Na Tomislavgradskom livanjskom prostoru dejstvuju glavne snage 9.K koje imaju zadatak odbrane granica tzv. srpske

www.slobodanpraljak.com

321

D-58
republike i Kninske krajine sa pravca Zapadne Hercegovine. II NAE SNAGE U poetnom periodu rata TO BiH, a u narednom OS RBiH, u veoma nepovoljnim uslovima, uz znatne gubitke u /s, uspjele su sprijeiti dublje prodore agresora, zauzimanje grada Sarajeva, Tuzle, Zenice i Bihaa. Najznaajniji uspjesi ostvareni su u Sarajevu, Mostaru, Goradu, Tuzli, Kalesiji, Gradacu, Graanici, Zenici, epi, Doboju i Tenju. Osloboeni su gradovi: Mostar, Stolac, Trebinje, Trnovo i Srebrenica. Stvorene su ire slobodne teritorije na prostoru tulanske regije (Srebrenica, Kalesija, Bratunac, Zvornik, Ugljevik, Srebrenik, Brko); sarajevske regije (Viegrad, Gorade, Foa, Rogatica, Trnovo, Hadii, Breza i Ilija) i mostarske regije (apljina, Mostar, Stolac, Trebinje i Ravno). Ipak, i pored ostvarenih rezultata, jo uvijek su u odbrani irih gradskih regija angaovane znaajne snage, ime su ograniene mogunosti razvoja irih ofanzivnih dejstava. Steena su dragocjena iskustva: dolo je do ukrupnjavanja jedinica i njihova organizacijsko-formacijska dogradnja; poboljana je materijalno-tehnika baza (sopstvenom proizvodnjom i ratnim plijenom), iznalaenjem i primjenom raznovrsnih oblika i postupaka u borbenim dejstvima, stvoreni su povoljni uslovi za sukcesivno unitavanje neprijatelja; u redovima OS i naroda RBiH porastao je moral i volja da se agresor dotue i istjera iz Republike Bosne i Hercegovine. III SUSJEDI Oruane snage Republike Hrvatske, izvodei ofanzivna dejstva za osloboenje teritorija Hrvatske, dijelom svojih snaga angaovanim u rejonu Dubrovnika, najneposrednije sadejstvuju naim snagama u oslobaanju Istone Hercegovine, a posebno gradova Trebinje i Stolac. Dejstvima u Posavini, posebno na prostoru Derventa i Odak, te Brko i Oraje, dio ovih snaga sadejstvuje naim snagama u razbijanju agresora i spreavanju njihovog prodora na pravcu Brko Derventa Banja Luka. IV O d l u i o s a m: odsudnom odbranom grada Sarajeva, upornom odbranom okruenih gradova i slobodnih teritorija i napadnim dejstvima u dolini r. Drine, u Posavini, r. Bosna u Cazinskoj krajini i Istonoj Hercegovini i masovnim diverzantskim dejstvima u pozadini agresora, sprijeiti zauzimanje gradova, zadrati slobodnu teritoriju i nedozvoliti podjelu teritorije Republike BiH i stvoriti uslove za prelazak u ofanzivna dejstva irih razmjera. Glavne snage imati na deblokadi grada Sarajeva, za odbranu slobodne teritorije i za ofanzivna dejstva, a pomone snage za diverzantska dejstva u pozadini agresora. Cilj dejstva: nanijeti agresoru to vee gubitke u /s i TMS, lomiti mu napadnu mo, deblokirati gradove, iriti slobodnu teritoriju, spreavati dovoenje svjeih snaga i stvarati uslove za izvoenje ofanzivnih dejstava ka Podrinju, Posavini i dolini r. Una. Operaciju izvesti u dvije etape, u trajanju od 30 dana. Trajanje prve etape od 10 15 dana, Trajanje druge etape od 15 20 dana. U prvoj etapi: odbraniti slobodnu teritoriju, sprijeiti stvaranje koridora u Posavini, deblokirati gradove, prikupiti slobodne snage, izvriti pripreme za izvoenje ofanzivnih dejstava u bokove i pozadinu agresora. U drugoj etapi: ofanzivnim dejstvima operativno-strategijskih sastava udarima u bokove i dublju pozadinu, izolovati snage agresora i razbiti ih po dijelovima. Stvarati ire slobodne teritorije, sprijeiti izvlaenje materijalno-tehnikih dobara van granica zemlje i stvoriti uslove za ofanzivna dejstva i konano osloboenje zemlje. Operativni raspored: snage za deblokadu gradova, snage za odbranu slobodne teritorije, snage za diverzantska dejstva, snage za ofanzivna dejstva i snage podrke. Gotovost za dejstva: ODMAH. KM u sadanjem rasporedu.

322

www.slobodanpraljak.com

D-58
V ZADACI OPERATIVNIH SASTAVA PRVI KORPUS Glavne snage angaovati u deblokati Sarajeva, i to: snage Jug, osloncem na pl. Igman zabaciti na prostor Jahorina i Trebevi, sa zadatkom: presjei komunikacije Pale s. Tvrdinii i Pale s. Brus, odsjei Pale od Lukavice na prostoru Pale Lukavica, a u daljim dejstvima, u sadejstvu sa snagama iz grada, razbiti neprijatelja na prostoru BrusOsmice, stvoriti uslove za izvlaenje snaga iz Sarajeva na iri prostor Trebevia i Jahorine. Pomone snage u Sarajevu angaovati na vezivanju agresora i vrsto dranje poloaja. Snage na visokom i hadikom dijelu bojita angaovati na likvidaciji uporita Hadii, Blauj, Butila, Ilija i Vogoa. U drugoj etapi, glavne snage angaovati na pravcu TrebeviPale, a pomone za dejstva pravcem HreaBrezoviceMokro, sa zadatkom: razbiti agresora na pravcima napada, voladati irim prostorom Pale i izbiti na liniju: SjetlinaPodvitezMokro Kadino Selo. Operativnom grupom Jugoistona Bosna nastaviti dejstva po dosadanjem planu. KM u Sarajevu. DRUGI KORPUS I dalje upornom i aktivnom odbranom braniti slobodnu teritoriju, sa teitem na diverzantskim dejstvima u pozadini, spreavati prodor agresora u irenju koridora na pravcu BrkoLonariModria i odbraniti grad Gradaac. Razviti jaa ofanzivna dejstva u dolini r. Bosna, osloncem na Teanj i Crni Vrh, proiriti slobodnu teritoriju sa teitem na oslobaanju grada Doboja i spajanja sa snagama na prostoru Graanica i time onemoguiti spajanje snaga agresora na Ozrenu. Operativnu grupu Kalesija uiniti borbeno sposobnom za jaa ofanzivna dejstva prema Zvorniku, sa zadatkom da presijee komunikaciju ZvornikDrinjaa i Zvornikekovii i time sprijei dovoenje svjeih snaga iz Srbije na prostor Glasinac. Ostale snage, a naroito iz rejona Banovia aktivnije angaovati na irenju slobodne teritorije sa teitem na izvoenju diverzantskih dejstava u pozadini agresora. TREI KORPUS Glavne snage angaovati na dijelu bojita TravnikJajceBugojno. Deblokirati grad Jajce. Razbiti snage agresora na platou Vlai, na prevoju Komar i na prostoru Donji Vukof, a zatim usmjeriti ofanzivna dejstva dolinom r. Vrbas i r. Ugar. U drugoj etapi razviti ira ofanzivna dejstva i izbiti na liniju: Maslovare Skender Vakuf Mrkonji Grad. Pomone snage na prostoru Zenica, Busovaa, Kakanj, Zavidovii i epe angaovati na odbrani slobodne teritorije i sadejstvovati snagama u odbrani Maglaja. Na irem prostoru Banjaluke regije razvijati snana diverzantska dejstva, posebno po komunikacijama. ETVRTI KORPUS U sadejstvu sa snagama Republike Hrvatske, glavnim snagama prei u ofanzivna dejstva na pravcu Mostar Nevesinje, Trebinje Bilea, Tomislavgrad Kupres ipovo. Pomonim snagama braniti pravac Livno Glamo. U drugoj etapi produiti ofanzivna dejstva pravcem: NevesinjeKalinovik i BileaGacko i u sadejstvu sa snagama Prvog korpusa ovladati sa Kalinovikom i prevojem emerno, s snagama na pomonom pravcu prei u ofanzivna dejstva ka Bosanskoj krajini (Glamo Drvar i Livno Grahovo). **** Novac, dragocjenosti i hartije od vrijednosti i slino, zarobljene i zaplijenjene u toku izvoenja borbenih dejstava, jedinice i tabovi duni su, uz odgovarajue zapisnike i potvrde, predati nadlenim financijskim institucijama i o tome obavijestiti pretpostavljenu komandu. g) Protivpoarno obezbjeenje Protivpoarno obezbjeenje organizovati na nivou svih jedinica, sa teitem na zatiti ljudstva i materijalno-tehnikih sredstava. h) Ratni plijen Sredstva zaplijenjena od agresora sakupljati na odreeno mjesto, obavijestiti o tome nadleni tab i ista obezbijediti od otuivanja. Ratni plijen prije upotrebe obavezno pregledati, koristei za to struno lice iz jedinica, kao i strune organe sa teritorije. Upotrebnu ratnog plijena nepoznatog porijekla vriti samo po pregledu i dobijenom odobrenju nadlenog organa.

www.slobodanpraljak.com

323

D-58
i) Asanacija bojita Za asanaciju bojita angaovati jedinice CZ i stanovnitvo preko tabova CZ u optinama. Sahranu boraca OS RBiH vriti uz mogue poasti u pojedinane grobnice, stavljanjem odgovarajuih obiljeja. Evidenciju o sahranjenim borcima (lini podaci, datum pogibije i mjesto sahrane) vode komande eta i bataljona. Sahranu neprijateljskih vojnika vriti u masovne grobnice koje na pogodan nain obiljeiti. MASKIRANJE Teite imati na korienju prirunih sredstava i pogodnosti zemljita, noi i drugih vremenskih i prirodnih pogodnosti. BORBENO OSIGURANJE Teite imati na neposrednom osiguranju KM, CV, pokreta jedinica, pripreme i izvoenja borbenih dejstava, privrednih i javnih objekata, pri emu koristiti prostorne odbrambene snage. VIII

324

www.slobodanpraljak.com

D-59

www.slobodanpraljak.com

325

D-59

326

www.slobodanpraljak.com

D-60

www.slobodanpraljak.com

327

D-60

****

****

328

www.slobodanpraljak.com

D-61

www.slobodanpraljak.com

329

D-61

330

www.slobodanpraljak.com

D-61

www.slobodanpraljak.com

331

D-62

Stjepan iber: Prevare, zablude, istine - Ratni dnevnik 1992.

**** 7. oktobar 1992. Za danas je dogovoren razgovor sa predstavnicima HVO-a. Ujutro ubjeujem Sefera Halilovia, jer sam obavijeten da e i Petkovi doi, da i on ide na razgovor. Sefer to odbija: Neu da razgovaram sa ustaama. Svi su oni ustae osim tebe. Ispravljam ga: Sefere, pazi ta govori. Ako misli da ta tvoja izjava meni godi, onda si se grdno prevario. Dobro, samo sam se alio, uzvratio je uz cinini osmijeh. I dalje sam uporan i kaem da e prisustvovati i Gani i Kljui i drugi i nema smisla da on izostane. Slai Stjepane, kae on, ta zna slai, reci da sam bolestan i da imam temperaturu i izvuci me. Na taj zakazani sastanak vodim Vehbiju Karia i Benu Fabijana. Za zapaziti je da je ovo prvi put u toku rata i prvi put uope da su predstavnici hercegovakog HVO-a, podvlaim hercegovakog HVO-a, doli u zgradu Predsjednitva RBiH, u Sarajevu, na razgovor sa predstavnicima Armije BiH i Vrhovne komande nae drave. Razgovoru prisustvuju u ime HVO-a Milivoje Petkovi, Tihomil Blaki, Kotroman, neki arko i neki Bandi, koji su manje vani i manje poznati, a sa nae strane Gani, Kljui, Dahi, Hebib i moja ekipa. Razgovor je obavljen u tri dijela. Na poetku smo bili sami, dakle, predstavnici BiH i HVO-a, zatim se prikljuio general Morion sa generalom Razekom, a poslije smo opet razgovarali bez prisustva Unproforovih predstavnika.

Stjepan iber: Prevare, zablude, istina ratni dnevnik 1992. Sarajevo 2000.

332

www.slobodanpraljak.com

Zapovjed za napadnu operaciju

D-63

***
www.slobodanpraljak.com 333

D-63
***

D-63/1

334

www.slobodanpraljak.com

Plan napadne operacije Bura, karta XXI.

D-63/1

www.slobodanpraljak.com

335

D-63/2

Postrojbe HVO i napadi VRS, XXII.

Legenda:
Plavi nazivi, npr. 105. brigada

Pravci napada VRS


336

Imena postrojbi HVOa


www.slobodanpraljak.com

D-63/2

www.slobodanpraljak.com

337

D-64

338

www.slobodanpraljak.com

D-65

www.slobodanpraljak.com

339

D-65

340

www.slobodanpraljak.com

D-66

www.slobodanpraljak.com

341

D-66

342

www.slobodanpraljak.com

D-66

www.slobodanpraljak.com

343

D-66

344

www.slobodanpraljak.com

D-66

www.slobodanpraljak.com

345

D-67

Angaovanje snaga prema Gornjem Vakufu - odgovor

346

www.slobodanpraljak.com

D-68
JASMIN JAGANJAC ZAGREB 12. 02. 1992. 18,45 h NA RUKE G. PREDSJEDNIKU PREDSJEDNITVA RBiH Aliji Izetbegoviu 1. U toku dananjih kontakata sa generalom Praljkom i generalom ermakom dogovorio sam da krene odreena koliina MTS za Pazari (tj. Istonu Bosnu) i to: a) metaka 7,62x31 komada 300.000 b) RPG-7 komada 200 c) maljutki komada 20 Sva koliina stane u 2 kamiona lepera. Kada stigne navedena koliina krenut e slijedee. Sredstva su simbolina, ali ipak govore o poputanju. 2. Dao sam g. Praljku i uku Va prijedlog IZJAVE koju ste predloili g. Bobanu. Smatraju da je dosta priblina i priznali da je nisu dovoljno prouili. Na moj upit da li su se odrekli HZ Herceg-Bosna gen. Praljak je odgovorio da to ne postoji vie i da je potreban jedan prelazni period.

www.slobodanpraljak.com

347

D-68
Kako Boban dolazi iz Njemake tek sutra obeali su da e izvriti pritisak na Bobana da se doe do potpisa. Mislim da se zapelo na toki 5 a to su bila obiljeja. Praljak misli da ni to nee biti sporno, da pored BOSANSKE (dravne zastave) stoji zastava provincije. Ukoliko bude to sporno izvjestit u Vas sutra. 3. Kako general Praljak sutra putuje u Hercegovinu, a zatim put Srednje Bosne to je molio da Vam prenesem da odredite jednog do dva vienija politiara (muslimana) koji bi zajedno s njim obili srednju Bosnu i uticali na daljnje smirivanje stanja. Ljude koje odredite neka se jave u Mostar. Veza bi trebao biti Zijo ili Safet. 4. Za onaj posao u Njemaku uradio sam pripremne radnje. Oekujem da u ponedjeljak POHARA dobije PASO i u utorak u Vam se javiti iz Kelna. 5. Iz odreenih izvora dobio sam informaciju da je g. ADIL ZULFIKARPAI prije tri dana bio na prijemu kod predsjednika SAD g. KLINTONA. Takoer, da su u dnevnom kontaktu ADIL i SEFER ili ADIL i IBER.

348

www.slobodanpraljak.com

D-68
Gospodine predsjednie, ja ne znam koje su to sve eme, zato Vam i aljem ove informacije. One su sigurno pouzdane. Izjave elnih vojnika posljednjih dana nisu sluajne, nego imaju podrku od ADILA. Navodno im je obeao dati veliki novac za oruje i opremu koja bi ila u Bosnu. Za ovo drugo znam jer se jedan trgovac naoruanjem u mom prisustvu pohvalio za taj posao. Posao je ipak propao jer ADIL nije DAO novac. ZULFIKARPAI je PRIJE SEDAM DANA u FRANKFURTU DAO INTERVJU Listu Globus (zagrebako izdanje) koji se oekuje u slijedeem broju. U tom intervjuu optuuje Vas za stradanja naeg naroda i za probleme Bosne. Ne znam njegov krajnji cilj, ali analize govore da mu nije stalo do dogovora i suivota izmeu naeg Muslimanskog naroda i Hrvatskog. U tom smislu nije zgoreg da vojni vrh SEFERIBERDIVJAK drite na oku. iberu je ADIL za dranje, koje ima, obeao da e uticati da dobije generalski in i visoku poziciju nakon rata. Poznajui njegov (iberov) karakter za kratko vrijeme mislim da to nije daleko od istine. Molim da moje informacije i briga za Vas budu shvaene kao izraz podrke i iskrenih namjera da istrajete i uspijete. Na Bojem ste putu. Vi ete uspjeti. SELAM! Jasmin (Napomena: tekst podcrtao autor)

www.slobodanpraljak.com

349

D-69

Pismo Predsjednika vlade Republike BiH Mile Akmadia Senatoru Josephu Bidenu

350

Pismo Predsjednika vlade Republike BiH Mile Akmadia tajniku UN-a Boutros Boutros Ghali-u

D-70

www.slobodanpraljak.com

351

D-71

352

www.slobodanpraljak.com

D-71

www.slobodanpraljak.com

353

D-72

354

www.slobodanpraljak.com

D-72

www.slobodanpraljak.com

355

D-72

356

www.slobodanpraljak.com

D-72

www.slobodanpraljak.com

357

D-73

358

www.slobodanpraljak.com

D-74

www.slobodanpraljak.com

359

D-75
Izvod iz magnetofonskog snimka sjednice Predsjednitva RBiH, Vlade RBiH i parlamentarnih stranaka, odnosno predsjednika ili predstavnika stranaka, odrane 10. marta 1993. godine. Rasprava je voena povodom pripreme za zasjedanje Skuptine RBiH koja se trebala izjasniti o Vance-Owenovom planu. Posebno u trima provincijama. Oni bi kao takvi i dalje predstavljali veliku opasnost za sigurnost bosanskohercegovaki opredijeljenih graana, a posebno Muslimana, pa i Hrvata. **** 2. Zamrznuti rad politikih stranaka i formirati patriotski front graana RBiH za odbranu suverene drave. **** 4. Sa Republikom Hrvatskom, na politikom planu, konano razrijeiti najvanije pitanje, a to je logistika za potrebe RBiH, odnosno OS. 5. Na meunarodnom planu animirati sve prijateljske zemlje da izvre pritisak na Republiku Hrvatsku da odustane od porke Herceg-Bosni, i raditi aktivno na njenom dokidanju. 6. Obezbijediti da luka Ploe i put Ploe Mostar Sarajevo Zenica, bude u neprekidnoj funkciji za potrebe drave BiH. Ako je nuno, za ovo angaovati meunarodne snage, a po potrebi i naim snagama taj prostor osigurati. ****

IZETBEGOVI: elio bih da imamo jedan koristan razgovor. ... Je li vam, dakle, poznat sadraj vojnog dokumenta koji je potpisan u New Yorku, ili smatrate da bi bilo dobro da se u uvodu proita? Dobro, onda e biti donesen i proitat emo ga. ... HALILOVI: Gospodine Predsjednie, gospodo, ja bih ovdje samo iznio neke ocjene vezane za vojni papir. ... Iz toga proizlazi da je jedan od osnovnih problema itavog, pa i vojnog dijela sporazuma, u injenici to rjeenje rata ne bi uslijedilo kao posljedica temeljne vojne pobjede nad agresorom, zbog ega bi dolo do toga da realizator pokolja i drugih oblika genocida nad muslimanskim i hrvatskim narodom, ostane u ulozi i organizatora dijela vlasti u RBiH.

D-76

Charles R. Shrader: Muslimansko-hrvatski graanski rat u srednjoj Bosni, vojna povijest 1992 - 1994
Mnogima od trideset tisua izbjeglica koji su pobjegli preko planina ili niz tada poznatu Vijetnamsku cestu prema relativnoj sigurnosti Travnika to nije bio prvi put da su bili natjerani u bijeg pred Armijom bosanskih Srba. Mnogi su i ranije bjeali u Jajce iz Banje Luke, Prijedora, Sanskog Mosta, Kotor Varoi i ostalih gradova i sela u podruju Bosanske krajine. Vojnici HVO-a i hrvatske izbjeglice koji su napustili Jajce najveim su se dijelom spustili do relativne sigurnosti Hercegovine ili ak do same Hrvatske. S druge strane, oko dvadeset tisua muslimanskih izbjeglica nije imalo kamo i stoga su ostali u Travniku, Novom Travniku, Vitezu, Busovai ili u selima nedaleko Bile i Zenice. Usred uzajamnih optubi zbog naputanja obrane grada, i HVO i ABiH bili su prisiljeni nadoknaditi velike vojne tete koje su pretrpjeli, dok su njihove civilne vlasti bile suoene s problemima koje je izazvao veliki priljev izbjeglica u podruje srednje Bosne. U tome je lealo sjeme nadolazeeg sukoba. Za vladu Alije Izetbegovia muslimanski izbjeglice iz Jajca bili su istodobno i problem i prigoda. Problem je bio gdje ih smjestiti. Prigoda je bila vojna: veliki broj mukaraca u dobi za vojsku, dobro motiviranih za osvetu protiv Srba i jednako spremnih krenuti i na Hrvate, osiguravao je izvorite iz kojeg je ABiH mogla popuniti postojee postrojbe i osnovati nove pokretne

Uvod
U listopadu 1992. godine Jajce, vaan grad sjeveroistono od Travnika na glavnoj cesti za Banju Luku, bio je pod opsadom Armije bosanskih Srba (ABS), ve gotovo pet mjeseci. Zajednike snage Hrvatskog vijea obrane i vojnika Armije Bosne i Hercegovine branile su grad i njegove dvije vane elektrane. Opskrbljivanje je ilo iz Travnika, uskim krivudavim koridorom dugim tridesetak kilometara, kroz podruje koje su nadzirali Srbi. Pojaanja, hrana, streljivo i druge ivotne potreptine dovoeni su kamionima, obino nou. Neprekidno pod paljbom, noni su se konvoji probijali iz Travnika tom loom cestom kroz teki planinski teren, jedva dostatni da odre na ivotu opsjednuti garnizon u Jajcu i civilno stanovnitvo. Prvi krajiki korpus Armije bosanskih Srba 27. listopada 1992. godine odluio je okonati opsadu Jajca opim napadom kojemu je prethodilo nekoliko zranih udara. Idueg dana branitelji Jajca iz redova HVO-a evakuirali su svoje bolesne i ranjene, zajedno s civilnim hrvatskim stanovnitvom, prije nego to su te veeri napustili grad. Ubrzo su za njima krenuli i muslimanski vojnici i civili kad je, 29. listopada, Armija bosanskih Srba ula u grad i poela program etnikog ienja koje je dovelo do najveeg i najnesretnijeg pojedinanog egzodusa tijekom rata u Bosni i Hercegovini.1

Edward Vulliamy, Seasons in Hell: Understanding Bosnias War, str. 179-180.

360

www.slobodanpraljak.com

D-76
postrojbe koje bi mogle poduzimati ofenzivne akcije. Do kraja 1992. nedostatak uvjebanih i motiviranih pokretnih postrojbi za napadajne operacije onemoguavao je ABiH da pokree stalne ofenzivne akcije protiv ABS-a ili bilo koga drugoga.2 Meutim, priljev izbjeglica iz Jajca, zajedno s velikim brojem izbjeglica vojne dobi iz istone Bosne, i dolazak fundamentalistikih muslimanskih boraca (mudahedina) iz inozemstva, omoguili su ABiH-u da osnuje takve pokretne postrojbe i da prvi put pone razmiljati o velikim ofenzivnim akcijama.3 Tako je, suprotno uobiajenom prihvaenom miljenju, upravo pad Jajca krajem listopada 1992. a ne objavljivanje dijelova Vance-Owenova mirovnog plana u sijenju 1993. ubrzao muslimansko-hrvatski sukob u srednjoj Bosni. Muslimani su imali i sredstva i motive da udare na svoje donedavne saveznike. Vance-Owenov mirovni plan, poduprt od Ujedinjenih naroda, predloio je podjelu Bosne i Hercegovine na deset provincija, od kojih bi u svakoj osim u onoj oko Sarajeva prevladavala jedna od triju glavnih etnikih skupina. Detalji plana bili su obznanjeni u prosincu 1992. godine, a karte tog plana objavljene su sljedeeg mjeseca. Ope je prihvaen, premda pogrean, argument da je muslimansko-hrvatski sukob u srednjoj Bosni izbio zbog toga to su bosanski Hrvati prerano i nemilosrdno nastojali primijeniti plan u onim provincijama srednje Bosne koje im je plan dodjeljivao.4 Meutim, taj argument poiva na pogrenom post hoc propter hoc razmiljanju, bez uvjerljiva injeninog dokaza glede sredstava, motiva i mogunosti. Osim toga, taj argument ne uzima u obzir vrijeme potrebno za planiranje i provedbu ofenzivne kampanje. Otvoreni sukob izmeu Muslimana i Hrvata u srednoj Bosni izbio je 14. sijenja 1993., samo dva dana nakon to je u enevi dovrena kantonalna karta Vance-Owenova mirovnog plana, ali zato dva i pol mjeseca nakon pada Jajca. S ruge strane, vremenska i uzrona povezanost masivnog priljeva muslimanskih izbjeglica u srednju Bosnu nakon pada Jajca i izbijanja muslimansko-hrvatskog sukoba posve je jasna. Remetilaka prisutnost tih izbjeglica u gradovima i selima srednje Bosne, njihovo ukljuivanje u nove pokretne ofenzivne postrojbe ABiH-a i urna potreba da im se nae ivotni prostor dobro su poznate i opeprihvaene injenice. Njihovu ulogu katalizatora muslimansko-hrvatskog sukoba istaknuli su Franjo Naki, bivi naelnik stoera Operativne zone Srednje Bosne HVO-a, te mnogi drugi svjedoci pred Meunarodnim kaznenim sudom za bivu Jugoslaviju u Haagu. Kao to je Naki izjavio lokalni Hrvati i Muslimani nikad ne bi uli u sukob da nije bilo priljeva tih izbjeglica koji su za sebe traili prostor, nakon to su svoj izgubili u zapadnoj i istonoj Bosni.5

Charles R. Shrader Muslimansko-rrvatski graanski rat u srednjoj Bosni Vojna povijest 1992 1994 Golden marketing Tehnika knjiga Zagreb 2004.

2 U obliku u kojem je postojala krajem 1992. ABiH je bila gotovo iskljuivo sastavljena od postrojbi ustrojenih po obrascu bive Teritorijalne obrane JNA. Njezine su postrojbe u naelu bile vezane uz odreeno podruje i nisu bile pokretne u smislu mobilnosti amerike ili britanske pjeake bojne (tj. spremne djelovati izvan neposredne blizine svojeg domicilnog poloaja). 3 Zloglasna Sedma muslimanska motorizirana brigada, sastavljena djelomice od mudahedina i glavne napadake postrojbe ABiH-a, utemeljena je 17. studenoga 1992., dok su 17. i 27. krajike brdsko-planinske brigade bile osnovane od muslimanskih izbjeglica u Hrvatskoj, u studenome 1992. i lipnju 1993., te zatim prebaene u Bosnu i Hercegovinu. 4 Neutemeljena ocjena da je do muslimansko-hrvatskog sukoba u srednjoj Bosni dolo zbog ustrojavanja Hrvata na brzoj primjeni Vance-Owenova plana pojavila se ve u zaetku sukoba. Naprimjer, potpukovnik Robert A. Stewart, zapovjednik UNPROFOR-ove bojne u Lavanskoj dolini, zabiljeio je u svoj dnevnik da je poboniku princa od Walesa prenio svoje uvjerenje da HVO izaziva probleme kako bi Muslimane natjerao da prihvate enevski plan (Stewartov dnevnik, 29. sijenja 1993. sec. 3. 12. KC D56/1 i KC D104/1). Istu su ocjenu irili i novinari (npr. Peter Mass u lanku Love Thy Neighbor: A story of War, 2786); humanitarne organizacije (npr. Helsinki Watch u War Crimes in Bosnia-Hercegovina) te u drugim zapadnim publikacijama (npr. Janes Information Group. James Bosnia Handbook, dio 2, 3-4). 5

Franjo Naki, svjedoenje na suenju Kordiu i erkezu. 13. travnja 2000. Naki je bio naelnik stoera OZSB-a HVO-a od prosinca 1992. do prosinca 1996.

www.slobodanpraljak.com

361

1.

Stanje u BiH travanj-svibanj 1992.

362

www.slobodanpraljak.com

Situacija u Hercegovini do i oko 10. IV. 1992

2.

www.slobodanpraljak.com

363

3.

Zajedniko djelovanje HVO i A-BiH, stanje 10. IV. 1992. - 7. VI. 1992.

364

www.slobodanpraljak.com

Zajedniko djelovanje HVO i A-BiH od VI. 1992 - 29. X. 1992.

4.

www.slobodanpraljak.com

365

5.

Zajedniko djelovanje HVO i A-BiH 29. X. 1992., VRS zauzima Jajce

366

www.slobodanpraljak.com

Odnosi HVO i A-BiH - I. 1993.

6.

www.slobodanpraljak.com

367

7.

Napad A-BiH na HVO - IV. 1993.

368

www.slobodanpraljak.com

Napad A-BiH na HVO - V. 1993.

8.

www.slobodanpraljak.com

369

9.

Napad A-BiH na HVO - VI. 1993.

370

www.slobodanpraljak.com

Odnosi HVO - A-BiH 30. VI. 1993

10.

www.slobodanpraljak.com

371

11.

Napadi A-BiH na HVO - VII. 1993.

372

www.slobodanpraljak.com

Stanje na prostoru pod kontrolom A-BiH i HVO 30. VII. 1993.

12.

www.slobodanpraljak.com

373

13.

Odnosi HVO - ABiH 8.XI.1993.

374

www.slobodanpraljak.com

Odnos snaga A-BiH i HVO, oujak 1993. te ustroj i razmjetaj OZ SB, travanj 1993.

14.

www.slobodanpraljak.com

375

15.

ema dodira sa snagama agresora i raspored snaga HVO u centralnoj Bosni 01.IV. 1993.

376

377

16.

Sredinja Bosna linije frontova i raspored vojnih snaga

378

379

17.

Obrana Viteza nakon 20. IV. 1993.

380

381

18.

Poloaji HVO-a u Vitezu , svibanj 1993.

382

www.slobodanpraljak.com

Poloaji HVO-a u Vitezu od srpnja 1993.

19.

www.slobodanpraljak.com

383

20.

Raspored snaga i napad A-BiH na Vare, 05. XI. 1993.

384

www.slobodanpraljak.com

www.slobodanpraljak.com

385

D-77

Zapovijed Sefera Halilovia kojom se odustaje od suradnje ABiH i HVO

KOMANDANTU 4. KORPUSA Prema naim saznanjima na prostoru Jablanice, Konjica, Pazaria, Tarina a vjerovatno i drugih mjesta u zoni odgovornosti 4.K. jedan manji dio kadrova iz Armije RBiH, MUP-a i vlasti u potpunosti se stavio u slubu ostvarenja velikohrvatske politike kroz potpuno sprovodjenje zadataka koje dobijaju od rukovodilaca HZ HR-HB, to direktno utie na razbijanje naeg fronta borbe za cjelovitu i demokratsku RBiH, a posredno i neposredno zbunjuje jedan dio naih pripadnika i dovodi ih u zabunu. Ovo se naroito odnosi na dr. R. Hadihuseinovia predsjednika SO Konjic, Jasmina Gusku naelnika MUP-a Konjic. Naelnika MUP-a Hadii Tufo i komandanta 7. konjike brigade Cerovac Midhada. Radi sagledavanja cjelovite situacije i planskog preduzimanja mjera NAREDJUJEM: 1. to prije otii na Igman i obaviti razgovor sa komandantom OG Igman gospodinom Devadom Radjom, Alipaga Zulfikarom i ostalim. 2. Angaujte sve ostale mogue izvore radi to hitnijeg sagledavanja cjelokupnog stanja i utvrivanja istine, jer ovdje je istina jedini kriterij. 3. Problem svestrano izuite i ono to je u vaoj nadlenosti odmah rijeite, a predloite koje i kakve (ako su potrebne) kadrovske promjene treba da uradi GS OS R BiH, MUP ili Predsjednitvo R BiH ili eventualno stranka. 4. Po potrebi predloite posebne mjere krivinog gonjenja ili eventualno ako je potrebno napraviti plan akcije za koju emo blagovremeno odrediti snage i sredstva. 5. Provjerite ima li slinih pojava i na drugim mjestima. NAELNIK TABA VRHOVNE KOMANDE OS RBiH Sefer Halilovi

386

www.slobodanpraljak.com

D-78

REPUBLIKA BOSNA I HERCEGOVINA ARMIJA R BiH 4. KORPUS 7. BRIGADA SUAD ALI KONJIC Broj: 02-7.../93 Datum: 23. 03. 1993. god. 4. KORPUS MOSTAR VANREDNI OPERATIVNI IZVJETAJ Obavjetavamo Vas da je stanje u zoni nae odgovornosti sljedee: 150 pripadnika HVO zarobljeno, Grad blokiran, ivot u gradu paralizovan, Nastavljamo sa hapenjem.

ZAPOVJEDNITVO 4. korpusa br. 02-2236/93 Datum 24. 3. 93.

KOMANDANT Cerovac Midhad 4. KORPUS CENTAR VEZE CADCN3Uf

www.slobodanpraljak.com

387

D-79
REPUBLIKA BOSNA I HERCEGOVINA HRVATSKA ZAJEDNICA HERCEG-BOSNA HRVATSKO VIJECCE OBRANE BRIGADA HERCEG BOSNA KONJIC Datum: 24. 03. 1993. godine Izvijesscce za dan 24. 03. 1993. Po odlasku mjessovite komisije iz Mostara pristupili smo sa nasse strane provedbi izdate zapovjedi, no druga strana nije ispunila ni jednu toccku zapovjedi. Armijske snage su od samog jutra zzestoko napale nasse polozzaje, uzvraccali smo tek toliko da odrzzimo crtu obrane. U Konjicu je blokirana nass VP kao i zapovjednisstvo II bojne. Po gradu se pale nasse zastave i uhiccuju nassi ljudi. Izvijesscceni smo da nassi ljudi iz vojarne Ivan-sedlo joss nisu pussteni, kao ni ostali uhicceni. Tjekom nocci, poslije izdate zapovjedi, vrssili pregrupiranja i planirali napad (veza im je ccitavu nocc radila ssifrirano). Rano jutros razoruzzani su nassi ljudi u selu Strgovnice i njihove snage su nakon toga krenule ka nassim polozzajima u tom rajonu. Prethodni dan nam nisu vratili ranjenika i dva uhiccenika, iako smo poslali sanitet da ih preuzmu. Sa istom praksom nastavljaju i danas. Jutros su u Konjicu su zarobili nass sanitet koji je prevozio ranjenu zzenu pa je na nassu intervenciju pussteno, ali je na povratku u Klis na svakom punktu zaustavljeno i osoblje verbalno maltretirano. Od tada ne dozvoljavaju prolaz sanitetu tako da nismo u stanju prevoziti nasse ranjenike do medicinske ustanove. Od ranog jutra napada se kompletna zona odgovornosti I bojne, a istovremeno je napadnuto Pokojisste gdje su nassa dvojica ranjena. Vecc trecci dan Vratna Gora je u okruzzenju i tucce se iz Krussccice. Sela na rubnim djelovima ka Prozorskoj opccini su ccitav dan pod vatrom i pokussavaju se zauzeti (rijecc je o selima: Pozzetva, Plavzi, Bussccak i Prijeslop). U selu Jasenik su zarobili sve nasse vojake i civile Hrvatske nacionalnosti (njih oko 50) i zatvorili ih u jednu kuccu blizu dzzamije, valjda mislecci da ccemo mi granatirati istu a da ih mi sami pobijemo, ssto mi naravno nismo uccinili. U selu Gostevicci zarobili su oko 50 zzena i djece i zatvorili ih u neku kuccu zzelecci da im sluzzi kao zzivi sstit. U selu Trusina napravili su punkt sa koga vatreno djeluju. U Seonici drzzimo njihove snage u okruzzenju ali po nocci nemozzemo kontrolirati veliki prostor da bi sprijeccili dolazak svjezzih snaga. Iz sela Podhuma, Parsovicca i Gorana potiskuju nasse snage ka Goranskom Polju pa se povlaccimo ka raskrizzju prema Buturovicc Polju. Ka selu Vrce upucceno je 400-500 pripadnika A BiH, ovo je selo tucceno iz MB iz Ccelebicca. Iz Jablanice (neznamo toccnu lokaciju) tuccena je Kostajnica. Iz Ostrozzca su tucceni Falanovo Brdo i Kostajnica ccitav dan i to iskljuccivo civilni ciljevi, sreccom u ova dva sela nije bilo ozlijeddenih niti poginulih. Orudde u Ostrozzac (MB 82 i 102 mm 10 kom) dovucceno je iz Konjica iz brigade Suad Alicc koja je oslabila crtu prema ccetnicima na konjicckoj bojissnici. Iz sela Gorica tucceni su Obri ali je to mjesto neutralizirano. Jake svjezze snage ubacuju preko sela Repovaca prema selima Gornje i Donje Vinjevice. Civilno stanovnisstvo iz Gornjih i Donjih Vissnjevica, kao i Mrkosovica i Budissnje ravni izvukli smo prema Ljesovini, a civilno stanovnisstvo iz Goranskog Polja prema Kostajnici iako je ostalo joss nekoliko starica. Iz Konjica (sa kojima zbog prekida telefonskih veza tessko stupiti u kontakt) smo dobili informaciju (ne znamo stupanj toccnosti) da je brigada Suad Alicc dobila zadatak da nas vojniccki porazi na svom poloajima oko Konjica (dakle na crtama prema ccetnicima), no odreddeni potccinjeni je ne zzele izvrssiti i navodno zzele prekid sukoba. Muslimanski politiccari zatjevaju od vojske prekid susreta no nemaju utjecaj na vojsku. Prema i ranijm informacijama armijske snage su imale za cilj svrgavanje muslimanskog politicckog i civilnog voddstva pa sada samo do kraja realiziraju vojni plan o vojnom osvajanju opccine i uspostavi nove muslimanske vlasti. Do sada na podruccju Klisa imamo registriranih 4 mrtva i 2 ranjena. Upravo dogovaramo prekid vatre, no i slussamo njihovo izvijesscce za Radio BiH, koje govori suprotno. Na najgori naccin uz obilje neistina informiraju javnost (izvijessce ssalje Haso Hakalovicc sa kojim dogovaramo prekid vatre), pa ne vjerujemo u njihovu iskrenost. I BOJNA KLIS Zzeljko Mlikota
388

OBRANA VOJNA TAJNA STROGO POVJERLJIVO

HVO MOSTAR ZAPOVJEDNISSTVO OZ J/i h MOSTAR

..... 12. 7. 2000. g.


www.slobodanpraljak.com

D-80

U toku danassnjeg dana na podruccju Konjica nastavljene su borbe na svim dijelovima opsstine. Possto je jedan uredjaj bio u kvaru nemam puno informacija iz Klisa. Dobili smo uredjaj sa Igmana i ponovo uspostavili vezu. Izvjessten sam da tamo nema veccih problema i da se brigada Neretvica uspjessno nosi sa agresorskim HVO-om. U zoni 7. brigade situacija je sljedecca: objekat Zlatar je u okruzzenju i nastavlja se sa dejstvima. HVO intenzivno trazzi pomocc i ssto se ticce ovog objekta na izmaku su snage. Inacce sa ovog objekta artiljerijom nemilosrdno tuku grad i sva muslimanska sela, uveli smo svjezze snage na pravcu Podorassac-s. Ovccari i uspjeli deblokirati selo i pomocci civilima. Po izvjesstaju occisscen je rejon jugozapadno od vijadukta prema Zlataru. Nastavljeno jhe dejstvo nassih snaga na pravcu s.HomoljeRepovica i trenutno cciste selo Galjevo. Tu HVO daje veliki otpor i tu su poginula nassa dva borca. Nastavit cce se do kraja jer je ovladjivanje Repovicom uslov za pokret ka Babinom Nosu. Objekat Zlatar dominira nad svim a njegovim osvajanjem komanduje Cerovac, i veoma je spor ssto se odrazzava na ostalo. HVO potisnut je iz sela Ovccari i sela Borovac povukao se u magacin DC prema gradu. Od strane grada blokiran je sa snagama VP pod komandom Ssahicha koji veoma uspjessno komanduje bataljonom. Objekat Babin Nos je blokiran a u njegovo osvajanje cce krenuti tek poslije Zlatara i Repovice. Interesantno je da HVO Konjic putem veze vapi za pomocc i obeccana im je iz Kresseva i Kiseljaka. Na tim pravcima postavljene su zasjede. Inacce ovdje je pozitivno odjeknuo vasse obraccanje javnosti i krajnje otvoreno rekli ssta rade Hrvati. DO KONACCNE POBJEDE !!! PNSS ZA ONP ESAD RAMICH

www.slobodanpraljak.com

389

D-81/1

390

www.slobodanpraljak.com

D-81/2

www.slobodanpraljak.com

391

D-81/2

392

www.slobodanpraljak.com

D-81/3

www.slobodanpraljak.com

393

D-81/4

394

www.slobodanpraljak.com

D-81/5

www.slobodanpraljak.com

395

D-81/6

396

www.slobodanpraljak.com

D-81/6

www.slobodanpraljak.com

397

D-81/7

398

www.slobodanpraljak.com

D-82

INFORMACIJA, PRILOG O KONJICU Dostavljamo Vam spisak sela koja su popaljena, iz kojih su protjerani Hrvati i o kojima nemamo podataka. a) Konjika opina rajon Klis /dolina Neretvice/ 1. Selo Trusina, Hrvati protjerani, jedan dio strijeljan a selo zapaljeno. 2. Selo Sulti, Hrvati protjerani, a selo spaljeno. 3. Selo Buak, Hrvati protjerani, jedan dio sela spaljen, mukarci strijeljani. 4. Selo Orlite, Hrvati koji su se zatekli svi poubijani, selo potpuno spaljeno. 5. Selo Mrkosovice Lukije, Hrvati protjerani, nemamo podataka o poginulim, neznamo da li je spaljeno. 6. Selo Jasenik, Hrvati protjerani. 7. Selo Slavkovii, Hrvati protjerani a selo opljakano. 8. Selo Dobrievii, Hrvati protjerani a selo opljakano. 9. Selo Bare, Hrvati protjerani a selo opljakano. 10. Selo Prijeslop, Hrvati protjerani a selo opljakano. 11. Selo Solakova Kula, Hrvati protjerani a selo opljakano. 12. Selo Goransko polje, Hrvati protjerani, a selo opljakano. 13. Selo Gorani, Hrvati protjerani, a 10 kua opljakano. 14. Selo Ljesovina, Hrvati pruaju otpor, izloeni desetodnevnom napadu. 15. Selo Budinja ravan, Hrvati protjerani i nalaze se u Ljesovini. b) Podruje grada Konjica i prigradska sela. 1. Sam grad Konjic pod potpunom kontrolom dre muslimani. Hrvati ili protjerani ili zatvoreni u s.elebii gdje prema naim saznanjima u tom logoru ima oko 300 Hrvata. 2. Prognani Hrvati iz grada skoncentrirani su selima: Turija, Zabre i Zaslivlje.O njihovoj sudbini nita ne znamo. 3. Hrvatsko selo Dubravice, Hrvati protjerani, koriteni kao ivi zid za osvajanje objekta Zlatar koga je drao HVO. O sudbini vojnika i civila nita ne znamo. 4. Selo Galjevo, Hrvati protjerani, selo opljakano pa spaljeno. 5. Selo Ovari, Hrvati protjerani, selo opljakano, ne znamo da li je spaljeno. 6. Selo Radeine, Hrvati se nalaze u okruenju ve 10 dana, nalaze se na lijevoj obali Jablanikog jezera u potpunom okruenju.
www.slobodanpraljak.com 399

D-82
NAPOMENA U potpunom okruenju nalazi se selo Vrci /nasuprot Radeinama/, Hrvati se dobro dre. Selo Obri nalaze se u potpunom okruenju, odvojeni su od Vrca i Buturovi polja. Hrvati se u ovom selu dobro dre. Za NAELNIK VOS GS HVO ARKO KEA

400

www.slobodanpraljak.com

Agresija - napad postrojbi A-BiH na HVO


OPINA KONJIC - STANJE OD 13.4.1993. DO 25.4.1993.

D-83/1

www.slobodanpraljak.com

401

D-83/2

Preostali depovi obrane HVO - poslije napada A-BiH

OPINA KONJIC - STANJE SVIBANJ 1993. DO 10.7.1993.

402

www.slobodanpraljak.com

D-83/3
OPINA KONJIC - STANJE OD 10. SRPNJA 1993.

www.slobodanpraljak.com

403

D-84

Opine u BiH u kojima su neki pripadnici A-BiH (muslimanske postrojbe) poinili zloine nad Hrvatima

404

www.slobodanpraljak.com

D-84

www.slobodanpraljak.com

405

D-84

406

www.slobodanpraljak.com

D-84

www.slobodanpraljak.com

407

D-85/1

Plan ABiH za osvajanje sredinje Bosne i izbijanje u Neum i Ploe

408

www.slobodanpraljak.com

D-85/2

D-85/3

www.slobodanpraljak.com

409

D-85/4

D-85/5

410

www.slobodanpraljak.com

D-85/6

www.slobodanpraljak.com

411

D-85/7

412

www.slobodanpraljak.com

D-85/8

www.slobodanpraljak.com

413

D-85/9

D-85/ 10

414

www.slobodanpraljak.com

D-85/ 11

D-85/ 12

www.slobodanpraljak.com

415

D-85/ 13

D-85/ 14

416

www.slobodanpraljak.com

D-85/ 15

D-85/ 16

www.slobodanpraljak.com

417

D-85/ 17

D-49/2

418

www.slobodanpraljak.com

D-85/ 18

www.slobodanpraljak.com

419

D-86/1

Dr. Ismet Hadiosmanovi: Bonjako-Hrvatski politiki obraun Mostar 2006.


Shvatajui vrlo dramatinu situaciju i krajnje opasnu za mogui sukob irih razmjera HVO-a i Armije RBiH, Regionalni odbor SDA za Hercegovinu izdaje dva saoptenja 17. 4. 1993. godine. U prvom saoptenju istie kako su tijekom noi to jest 16/17. 4. zajedno izali na ulice pripadnici HVO-a i Armije RBiH, u Mostaru protestirajui protiv moguih sukoba. Ta spontana grupa zajednike vojske je eljela da iskae svoje nezadovoljstvo i da sprijee mogui rat u Mostaru izmeu HVO i Armije RBiH. Rukovodstvo stranke SDA je tom prilikom upozorilo najvie politike i vojne organe muslimanskog i hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini da neodlono rade na sprjeavanju sukoba. U drugom saopenju rukovodstvo SDA istie da je uzrok velikog broja rtava koji su poginuli do sada u meusobnim sukobima jer se odugovlai u pregovorima i realizaciji Vance-Owenovog plana. Rukovodstvo Regionalnog odbora SDA trai u tom saopenju da u Mostar dou Mate Boban i Ejup Gani, kako bi oni direktno uticali na smirivanje napetosti. Na kraju istiu da e oni intenzivirati pregovore oko politikog rjeenja i da je to jedini put otklanjanja nesporazuma.

DR. ISMET HADIOSMANOVI: BONJAKOHRVATSKI POLITIKI OBRAUN Mostar 2006. (Politiki obrauni u Mostaru) *** Dana 16. 4. 1993. god. u prijepodnevnim satima postrojbe HVO-a su izvrile zloin nad muslimanskim civilima u selu Ahmii. Isti dan u ranim jutarnjim satima u zoni odgovornosti Konjike brigade A RBiH izvren je zloin nad hrvatskim civilima u selu Trusina kod Konjica. Ovaj in je pokazao da su zaraene vojne strane obostrano izvrile ratni zloin. Na politikom planu obavljaju se intenzivne konsultacije izmeu Opinskog odbora SDA i Opinskog odbora HDZa u Mostaru. U priopenju koje su zajedno potpisali S. Vrlji i ja, pozdravili smo prihvaeni neformalni sporazum A. Izetbegovi M. Boban i zahtijevali njegovu to hitniju primjenu u Mostaru. Mi nismo znali za zloin u Ahmiima i Trusini od 16. 4. 1993. godine. Dokument 131: Zajedniko priopenje SDA i HDZ Mostara, 16. 4. 1993. godine.

420

www.slobodanpraljak.com

D-86/1
Glavni akteri zajednikog okupljanja boraca HVO-a i A RBiH 17. 4. 1993. su bili Safet Oruevi i Zijad Demirovi, dok su organizirano poinjeni ratni zloini u Ahmiima i Trusini kod Konjica. Za to vrijeme A. Paali pie zapovijed o napadu na HVO i HV u zoni odgovornosti etvrtog korpusa br. 01-3191/93 od 17. 4. 1993. god. Na prostorima sjeverne Hercegovine dramatino se pogorava situacija izmeu postrojbi HVO i Armije RBiH. Vode se prave borbe u irokom rejonu Konjica i Jablanice. ... Razvoj politikih dogaaja u toku agresije potvrdio je i dokazao da su se realizirale pojedine tvrdnje o stvaranju islamske drave u BiH. Dolazak muslimana-mudahedina kako su sebe sami nazivali, njihovo odijevanje, ratne koranice i zloini koje su izvele pojedine postrojbe mudahedina, dovoljno je bilo nai u moru zloina jednu kap i rei da ratni zloin se izvodi pod motivom dihada i za islam. Jasno da se ovom konstatacijom eli opravdati poinjeni zloini koga su izvele pojedine skupine mudahedina u BiH. Izvrena je djelimina islamizacija vojske Armije RBiH. Stvorena je Druga muslimanska brigada poetkom 1995. godine. Na sveanosti su bili muftija tuzlanski Kavazovi, Sakib Mahmuljin, zamjenik ministra obrane Vojske federacije BiH i Rasim Deli zapovjednik Zdruenog stoera Vojske Federacije. Tvrdnja o islamizaciji vojske kao vojne sile kojom se eli doi do islamske drave, A. Izetbegovia je dovodilo pred svren in, kome se teko mogao oduprijeti. Video zapisi sa tih smotri obile su cijeli svijet koji, na taj in, gleda sa podozrenjem i nevjericom u dobre namjere ove vrste muslimanske vojske. U zoni odgovornosti etvrtog korpusa postojala je oruana jedinica pod nazivom Muslimanske oruane snage, iji je prvi zapovjednik bio Senad Miijevi. Poslije je on smijenjen i imenovan Ibrahim Mimi koga imenuje muftija hercegovaki hadi Seid ef. Smajki. Imenovanje zapovjednika Muslimanskih oruanih snaga u etvrtom korpusu obavljao je muftija S. Smajki po odobrenju glavnog emira Mahmuta Karalia komandanta muslimanskih snaga u Armiji RBiH, ije sjedite je bilo u Zenici. Ovo je nepobitan dokaz kako je postojala organizacija muslimanskih oruanih snaga u Armiji RBiH i kako su vjerski slubenici direktno bili nadleni za njihov ustroj, a poglavito u etvrtom korpusu Armije RBiH. Od ovih injenica A. Izetbegovi se ne moe ograditi, jer je i on znao za postojanje paralelne vojne organizacije u strukturi Armije RBiH. ***

www.slobodanpraljak.com

421

D-86/2

422

www.slobodanpraljak.com

D-87
MUSTAFA HADROVI 21. 2. 2007. Tt 14613-14616

Na pitanje tuitelja o starom mostu svjedok je odgovorio: H: Ja govorim istinu sudskom vijeu. Ja imam dokument i fotografiju takoer. Gospodin Praljak je bio s nama u starom gradu u to doba, i on je rekao gospodin Praljak, general. General Praljak. I ja sam snimio fotografiju, jer sam htio da me se vidi kako sam do generala, koji je ba poeo da... Prevoditelj: prevoditelj nije razumio. H: Ja sam snimio fotografiju njega, ulajia, Paalia, Hasia i Keme, malog pilota. asni sude, onda sam snimio sljedeu fotografiju i stao sam odmah do... Tuitelj: uvali ste stari most... Sudac Antonetti: Ali druga tema... Gospodin je naveo da ima neke fotografije snimljene s generalom Praljkom. Razumio sam da ih ima sa sobom. Ako bi bilo mogue da ih gospodin preda ili da ih kopira za nas, da tajnitvo to kopira. To bi bilo neto to bismo pozdravili... Obrana bi eljela vidjeti fotografije. Moete li ih predati da ih fotokopiramo. Imate li fotografije sa sobom. H: Imam, asni sude. Dajem vam prvu fotografiju za fotokopiranje i da vidite sa kim je gospodin Praljak sjedio, a kasnije u vam dati drugu fotografiju kako biste je fotokopirali. Na drugoj fotografiji su isti ljudi a ja sam bio sa g. Praljkom, Arifom Paaliem, Miom Lasi, Hasi-pilot i Kemo. Kemo, mladi ovjek radi, a Hasi ima vlastitu apoteku u Mostaru. Sudac Antonetti: Na prvoj fotografiji je 6 ljudi. Jedna je osoba snimila fotografiju. Tko je sedma osoba? Ili se radilo o automatskom aparatu koji snima nakon to ga se pozicionira. H: Prvu sam fotografiju snimio ja. Na njoj su gospodin Praljak, Paali, Mia Lasi, Kemo i Hasi. A drugu fotografiju, jer sam ja htio biti isto na fotografiji, snimio je iirak Hara. Snimljena je u kafiu u starom gradu kraj starog mosta. Sudac: Antonetti: Gospodine, Praljak, izvolite. Praljak: Malo pitanje. Nije li ova fotografija snimljena u aprilu 1993? Siguran da ete se vi sjetiti, koliko se ja sjeam to je sredinom 4. mjeseca 1993. H: Tako nekako, oko tog vremena, jer tada jo nije poeo konflikt. Preli smo Neretvu i vraali smo se s Podveleja i iz Velea. Gospodine Praljak vi znate da smo se svi vratili iz Podveleja i da su etnici tada otili i otili u Nevesinje. Praljak: Ako se vi dobro sjeate, a ja sam siguran da se sjeate, jer se i ja sjeam, fotografija je snimljena sredinom aprila 1993. H: Prije sukoba. Ba prije sukoba.

www.slobodanpraljak.com

423

D-88
General Slobodan Praljak, do njega Arif Paali, general Mia Lasi

D-89

424

www.slobodanpraljak.com

D-89

www.slobodanpraljak.com

425

D-89

426

www.slobodanpraljak.com

D-89

www.slobodanpraljak.com

427

D-89

428

www.slobodanpraljak.com

D-90

www.slobodanpraljak.com

429

D-91

430

www.slobodanpraljak.com

D-92

www.slobodanpraljak.com

431

D-93

432

www.slobodanpraljak.com

D-94

www.slobodanpraljak.com

433

D-95

434

www.slobodanpraljak.com

D-96

Na dogovoreni sastanak dana 26. 04. 1993. god. U Projektantu doli su predstavnici HVO u 10.00 sati i to: Zapovjednik OZ JIH Mia Lasi Stanko Mari Boo Ragu Berislav Pui Nakon dueg vremena doli su predstavnici A BiH, ali bez ikakvih ovlasti i to: Sulejman Budakovi Mustafa Isovi Bjedi i jo neki Sastankom je rukovodio predstavnik UN-a i dogovoreno je da se sastanak nastavi u 12.00 sati u Jablanici. Sastanak je odran u kampu panjolskog bataljuna uz prisustvo puk. Moralesa. Rukovoditelj sastanka g. Kristofer zbog efikasnosti traio je da HVO definira lanove Komisije koji e posjetiti jednovremeno tri ugroena podruja: Konjic, Klis i Sovii. Dogovoreno je da se posjeti u bolnici A. Paali koji e dati suglasnost na predstavnike A BiH u komisiji to je i uinjeno. Paali je definirao da ga na pregovorima zamjenjuje g. Emir Bijedi. Sastanak je nastavljen poto su na pregovore pristigli zapovjednik 7. brigade ABiH g. Midhat Cerovac i od strane ABiH uhieni i zatvoreni NS brigade HVO H. Stjepan Zovko Dobroslav. U tijeku razgovora u prostoriju je upao vojnik A BiH koji se predstavio kao Nihad Bojadi (navodno prvi roak Sulejmana Ugljanina i navodno bivi vojnik HV). Pokazao je papir-naredbu vrhovnog taba po kojoj je zapovjednik snaga A BiH od Igmana do ukljuno Drenice neki Salko Gui, a zamjenik mu je Zuka i da iz ABiH iz Mostara nemaju ovlasti da o bilo emu pregovaraju kad je u pitanju podruje gospode Guia i Zuke. (Dokument o postavljenju-datum 18. 04. 1993.) G. Kristofer je kratko razgovarao sa dotinim vojnikom i g. Lasiem, a potom predloio da se sastanak okona i ekipe vrate u Mostar. Potom je naglasio da se ovo moe rijeiti samo na nivou viih zapovjednika gospode Petkovia i Halilovia, a da se sastanci ovog nivoa nastave po njihovu dogovoru. -------------- 2 ------------Na sve ovo negodovanje je iskazao i puk., zap. panjolskog bataljuna gospodin Morales. Da bismo napravili prostor za budue razgovore i jo vie popravili opi dojam i pokazali se pravim pregovaraima i da nam je stalo do razgovora, nastavili smo neformalne razgovore u em uglavnom nisu sudjelovali posrednici (UN). Primijetili smo da Zukini i Armijiski vojnici lako ulaze u kamp panj. Bataljuna naoruani i u razgovorima smo saznali da ih posrednici vode tamo gdje oni hoe bez naeg znanja. Isto tako, primjetili smo da se u konvoje UN-a ubacuju i kamioni sumnjuvih vlasnika i ABiH i tako prevoze terete. Na polasku panjolski bataljun je insistirao, odnosno osobno g. Morales, da se vratimo transporterom do prvog punkta HVO-a jer nam ne mogu garantirati sigurnost ako se budemo vozili naim kolima. Upozoreni smo da su panjolci primjetili u Jablanici Zuku i nekoliko njegovih snajperista, te da za jedno snajpersko gnijezdo sa dva snajperista znaju ve na jednoj zgradi. Do punkta na Grabovici vratili smo se transporterom a u Mostaru smo jo jednom upoznali g. Kristofera da ne moemo pregovarati jer druga strana nema definirane zapovjednike i sugovornike. Ve due vrijeme, pogotovo od poetka pregovora sa promatraima da g. Paali ne vlada situacijom i da djeluje izgubljeno. Da ne vlada stanjem pokazao je to prije dva dana u Konjicu. Dostavljeno: Ministarstvo obrane HZ HB Mostar GS HVO HZ HB Mostar ONO OZ JIH Mostar
www.slobodanpraljak.com

ZAPOVJEDNIK Brigadir Gosp. Miljenko Lasi


435

D-97

436

www.slobodanpraljak.com

D-97

www.slobodanpraljak.com

437

D-98/1

438

www.slobodanpraljak.com

D-98/2

www.slobodanpraljak.com

439

D-98/2

440

www.slobodanpraljak.com

D-98/2

www.slobodanpraljak.com

441

D-98/2

442

www.slobodanpraljak.com

D-98/3

www.slobodanpraljak.com

443

D-99

444

www.slobodanpraljak.com

D-99

Danas, 20. travnja 1993. godine sastali su se posredstvom predstavnika UN predstavnici HVO i A BiH. U cilju smirivanja napetosti izmeu postrojba HVO i A BiH dogovoreno je sljedee: 1. Formira se zajedniki zapovjedniki punkt HVO A BiH kod ugostiteljskog objekta Jagnje- Punktom e rukovoditi predstavnik A BiH Esad Humo, predstavnik Vojne policije HVO arko Juri i predstavnik UNPROFOR-a. Nadzor e se obavljati ulicom Bulevar do Hotela Ero. 2. Sve postrojbe HVO i A BiH povlae se u objekte gdje su i inae smjetene, pred objektom moe biti samo jedan straar, a navedene postrojbe ne smiju zaposjedati borbene poloaje na crti razgranienja. Hitne sluajeve kretanja vozila i ljudi odobravat e se zajedniki. 3. Pozivaju se graani na strogo pridravanje policijskog sata, a sve nesporazume rjeavat e Vojna policija. 4. Transportere panjolskog bataljuna UN smjestiti na raskrijima kod katolike crkve, kod Doma zdravlja i kod robne kue Hit. Ona e zajedno sa zajednikim zapovjednitvom punkta kontrolirati crtu razgranienja. KOMANDANT 4. KORPUSA A BiH /Arif Paali/ NAELNIK OZ JIH /Petar Zelenika/

www.slobodanpraljak.com

445

D-99/2

Danas, 21. travnja 1993. god. na sastanku kome su prisustvovali Naelnik OZ JIH gosp. Petar Zelenika i komandant 4. korpusa A BiH gosp. Arif Paali, doneseni su sljedei zakljuci: 1. Izdat e se zajednika zapovjed za izmjetanje svih vojaka A BiH u Konak u Juni logor, a HVO u Vojarnu Tihomir Mii i Vojarnu Heliodrom (III brigada ostaje u postojeem objektu i pomjeranje vri samo prema crti neprijatelja). Rok izvrenja je 48 sati nakon izdavanja zapovijedi (23. 04. u 13.ooo sati). 2. Vojna policija HVO ostaje na svojoj poziciji na Strojarskom fakultetu, a Vojna policija A BiH na emovcu do drugaije zapovjedi. 3. Zabranjuje se noenje oruja dugih cijevi svima onima koji ne vre slubu. 4. Mjeoviti timovi Vojne policije formirat e se i obavljti svoju zadau nakon realizacije zakljuka iz toke 1. 5. Nakon izmjetanja postrojbi u vojarne uklonit e se svi zakoni za borbena djelovanja u gradu. 6. Komisiju za nadzor i kontrolu izvrenja zapovjedi ine Redo Mehi i Adis Hondo u ime 4. Korpusa A BiH i Mario Mikuli i Mato Knezovi u ime OZ JIH. 7. Sve informacije u svezi s djelovanjem A BiH i HVO sredstvima priopavanja mogu davati samo pomonici zapovjednika za IPD u 4. Korpusu i OZ JIH svojim zajednikim priopenjima. KOMANDANT 4. KORPUSA A BiH /Arif Paali/ NAELNIK OZ JIH /Petar Zelenika/

446

www.slobodanpraljak.com

D-100

www.slobodanpraljak.com

447

D-100

448

www.slobodanpraljak.com

D-101

www.slobodanpraljak.com

449

D-102/ 1

450

www.slobodanpraljak.com

D-102/ 2

www.slobodanpraljak.com

451

D-102/ 3

452

www.slobodanpraljak.com

D-102/ 4

www.slobodanpraljak.com

453

D-102/ 5

454

www.slobodanpraljak.com

D-102/ 6

www.slobodanpraljak.com

455

D-102/ 7

456

www.slobodanpraljak.com

D-102/ 8

www.slobodanpraljak.com

457

D-102/ 9

458

www.slobodanpraljak.com

D-102/ 10

www.slobodanpraljak.com

459

D-102/ 11

460

www.slobodanpraljak.com