slijepe osobe izvan sigurnosti stana

Gubitak vida predstavlja vrlo sloen problem za svaku osobu, jer vidom ovjek percipira oko 90% informacija iz okruenja. Sljepoa je teak i sloen invaliditet koji uvjetuje razvoj i stavljanje u funkciju preostalih sposobnosti - sluha, opipa, njuha i visokog stupnja mentalne koncentracije. Sljepoom se smatra oteenje koje je dovelo do totalnog gubitka vida, kada nema nikakvih vizualnih podraaja te oteenje vida s kojim osoba ima osjet svjetla ili ostatak vida do 2% na boljem oku s korekcijom ili bez nje. U Hrvatskoj je ovim invaliditetom pogoeno oko 5800 osoba registriranih pri Hrvatskom savezu slijepih. Jedan od moda najveih problema slijepih je nezaposlenost, jer dok se osoba financijski ne osamostali ovisna je od obitelji i drave, a na taj nain je svi doivljavaju kao teret. Poto slijepi zbog teine hendikepa nisu u mogunosti konkurirati na tritu radne snage zapoljavanje invalida.

neophodno

je

zakonski regulirati

Najvaniji preduvjet neovisnog ivljenja svake osobe, pa tako i osobe s oteenjem vida je kretanje. Osposobljavanje za samostalno kretanje svakoj slijepoj osobi predstavlja najzahtjevniji i najsloeniji iskorak. Ukljuivanjem u program orijentacije i mobiliteta slijepe osobe postiu visok stupanj neovisnosti od drugih u obavljanju svakodnevnih ivotnih obveza

orijentacija i mobilitet
Orijentacija i mobilitet predstavljaju skup vjetina koje, kad se njima ovlada, omoguuju osobi oteena vida da u okviru objektivnih okolnosti postane autonomna u kretanju od odabranog ili zateenog polazita do eljenog odredita. Orijentacija i mobilitet osposobljavaju osobe oteena vida za samostalno, sigurno i uinkovito kretanje, tj. omoguuju da osoba:
l l

prestane biti ovisna o videem vodiu; postane realna u procjenama prostornovremenskih sklopova i pripadajuih prometnih situacija, te dovoljno precizna u primjeni posebnih tehnika i vjeta u ovladavanju rizinim situacijama kako ne bi ugrozila svoj tjelesni integritet; postigne brzinu i gracioznost kretanja, istovjetnu ili priblinu brzini prosjene videe osobe.

kretanje pomo u dugog tapa

Dugi tap proizaao je iz obinog bijelog tapa i javlja se u raznim varijantama: u jednom dijelu, viedjelni sa sklopivim segmentima, teleskopski, a zadnjih godina i laserski tap. U svakom sluaju, radi se o individualnom pomagalu za kretanje slijepe osobe koja se odluila da je to najbolje rjeenje. Duina tapa odreuje se prema stasu

osobe, a kao referentna poetna vrijednost uzima se udaljenost donje toke prsne kosti u stojeem uspravnom stavu od povrine na kojoj osoba stoji. tap je zapravo cijev izraena od kvalitetne aluminijske slitine, koja na gornjem dijelu ima navuenu ergonomski oblikovanu gumenu drku, a na donjem dijelu koji dodiruje podlogu, nalazi se potroan i promjenjiv teflonski vrh uvren na razliite naine. Prednosti dugog tapa su njegova jednostavnost, otpornost na oteenja, niska cijena proizvodnje i relativna jednostavnost savladavanja tehnika za njegovu uinkovitu uporabu. Nedostaci dugog tapa su nedovoljna mogunost zatite glave i gornje polovice torza ukoliko se osoba kree trasom na kojoj se pojavljuju visinske prepreke (nisko granje drvea, prozori u prizemlju koji se otvaraju prema van, razliite istake na fasadi, nepropisno parkirani kamioni i nerijetko neprimjereno postavljeni prometni znakovi).

elektronika pomagala
Zasnivaju se i funkcioniraju na naelu emitiranja visokofrekventnih radio-valova ili svjetlosnih valova koji se potom reflektirani od prepreke prihvaaju odgovarajuim prijemnikom i prevode u zvuni ili mehaniki (vibratorni) signal, kako bi korisnik saznao priblinu veliinu, poloaj i udaljenost prepreke na koju u kretanju nailazi. Susreu se pod zajednikom skraenicom E.T.A. (Electronic Travel Aids). Unutar struke postoji dioba na: 1. Obstacle detectors - detektori prepreka 2. Enviroment sensors - osjetila za okoli Prvoj grupi pripadaju pomagala pod nazivima Pathsounder, Mowat sensor i Laser cane. U drugu skupinu spada Sonic guide. Pathsounder Ovo elektroniko pomagalo je oblika omanje kutije i pomou remenia visi oko vrata na prsima. Funkcionira tako da emitira i prima reflektirani signal pretvarajui ga u zvuni i/ili vibracioni. Prostorni doseg pomagala je cca 1.8m, a registrira prepreku u zoni koja pokriva glavu i tijelo do pojasa. Dolazi u dva osnovna oblika: za normalno pokretne osobe oteena vida, te za slijepe koji u kretanju koriste invalidska kolica. Na tritu se nalazi od 1968. godine i nema ih puno u praktinoj uporabi jer slijepe osobe zbog loeg kozmetikog uinka izbjegavaju ovo pomagalo. Za koritenje Pathsoundera potrebno je 12-15 sati obuke. Smatra se primjerenim za starije osobe. Mowat sensor Ovo pomagalo funkcionira na principu ultrazvu nih valova. Depnih je dimenzija i dri se u ruci kao lokator karakteristinih trodimenzionalnih orijentira, iji poloaj dojavljuje vlasniku putem vibrirajueg signala. Ne daje zadovoljavajue rezultate za lociranje prepreka. Funkcionira u zoni usmjerenja s varijabilnim dosegom, u daljoj varijanti do 3m, a u skraenoj do 1m. Na tritu se nalazi od 1976. godine. Nedostaci su mu to pri dranju ne podnosi greke u poloaju ruke i shodno tome relativna odstupanja u usmjerenju. Osjetljiv je na nie temperature. Laser cane Laser cane (u prijevodu laserski tap) za sada je najsofisticiranije elektroni ko pomagalo u praktinoj primjeni na podruju orijentacije i mobiliteta. Funkcionira na principu odailjanja i prijema reflektirane laserske zrake iz nevidljivog dijela svjetlosnog spektra koje prevodi u zvuni i vibracioni signal.

Dimenzije trebaju biti usklaene s proporcijama korisnika kao i kod klasinog dugog tapa. Teina je neto vea nego kod dugog tapa, ovisno o stasu korisnika moe teiti do 0.5kg. Za koritenje je potrebno oko 30 sati obuke, a podrazumijeva se da je osoba prije toga koristila obian dugi tap. Loe strane laserskog tapa su visoka cijena, osjetljivost na udarce i lomove, mali kapacitet baterija pri niskim temperaturama, te relativno slaba mogunost detekcije staklenih i tamnih povrina. Sonic guide Ovo pomagalo ima oblik naoala u koje su ugraene elektronike komponente. Na prednjem dijelu okvira naoala nalazi se u sredini jedna emitirajua elija, a sa strane dvije prijemne Pomou tih elija korisnik moe kontrolirati prostor ispred sebe u polju od punih 180 stupnjeva. Reflektirajui signal prevodi se u zvuk razliite kvalitete koji se prima pomou malih slualica. S obzirom na razliku u tonskoj kvaliteti mogue je razlikovati frontalno reflektiran signal od signala koji se reflektiraju sastrane. Dobra strana mu je iroka zona detekcije, a loa, osim visoke cijene, slaba mogunost uobiajene auditivne kontrole. Naime ui su cijelo vrijeme zauzete zvunim signalima koji stiu u slualice.

kako voditi slijepu osobu?

Slijepe osobe ponekad trebaju pomo drugih pri kretanju, pa i tada kada se uglavnom dobro snalaze same. Osoba koja vidi, a ne zna pomoi, moze pogrijeiti, pri emu se slijepa osoba osjea nesigurno i neugodno. Tehnike koje se ovdje preporuuju usavravaju se vjebom, kao i veina vjetina. Ruka vodilja Za usporedno hodanje u zatvorenim ili otvorenim prostorima, stanite pored slijepe osobe sputenih ruku. Partner neka vau ruku uhvati odmah ispod lakta, s prstima na unutarnjoj, a palcem na vanjskoj strani ruke. Pritom lakat vaeg partnera treba biti savijen. U tom e poloaju slijepa osoba biti pola koraka iza vas to e joj omoguiti da lake prati ritam vaeg kretanja. Ni u kojem sluaju ne smijete uhvatiti slijepu osobu za ruku i gurati je ispred sebe. To ne samo da izaziva nelagodu, ve je i opasno po ivot.

Hodanje u nizu - jedan iza drugog esto se koristi u trgovinama, restoranima i pri prometnim guvama. Da bi slijepa osoba znala da se treba povui iza vas, pomaknite svoju ruku vodilju do sredine lea. Partner vas slijedi ispruiene ruke, hodajui iza vas umjesto pored vas.

Rubnici Bez obzira na to to je pronalaenje rubnika jednostavno, ljudi esto ne znaju to treba uiniti. Malo zastanite prije nego zakoraite gore ili dolje i va e partner osjetiti promjenu u poloaju ruku.

Mnoga suvremena krianja imaju iroke i zaobljene rubnike. Pripazite da se va partner ne nae na kolniku prije vas (bez obzira na pravilan poloaj ruke vodilje) zbog izrazite zaobljenosti rubnika. Stepenite Prilikom dolaska do stepenica uvijek se postavite licem prema njima. Bez obzira penjete li se ili silazite, morate biti korak (stepenicu) ispred vaeg partnera, tako da on ne lovi imaginarne stepenice. Pribliavajui se stepenitu upozorite na smjer kretanja (gore ili dolje). Prije silaska neki slijepi ljudi vole povui nogom po rubu stepenice kako bi odredili razdaljinu prije polaska. Silazei niz stepenice, vi ste korak ispred partnera. Kada doete do kraja, stanite i priekajte da se i partner spusti sa zadnje stepenice. Prilikom penjanja va e partner primijetiti da se vaa ruka podie. Slijedei vae kretanje, uvijek e biti stepenicu iza vas. Prilikom dolaska do vrha zakoraite duljim korakom da va partner osjeti da ste opet na istoj razini. Sjedanje Slijepu osobu nikad ne gurajte okrenutu leima u stolicu! Bez obzira na to s koje strane prilazite stolici, ruku vodilju uvijek postavite na naslon stolice. Taj e pokret pokazati partneru poloaj stolice i tada je na njemu da se primakne i sjedne. Ukoliko je stolica kod stola, upozorite partnera na blizinu i poloaj stola Ukoliko se naete u situaciji da slijepoj osobi pomognete pronai stolicu u kazalitu ili koncertnoj dvorani, postupite na sljedei nain: Odvedite partnera do eljenog reda i postrance zakoraite u isti, leima okrenuti prema sjedalima. Zaustavite se kad partner doe do svog sjedala. Prilikom izlaska iz reda postupak je isti. Vrata Prilikom prolaska kroz vrata obavezno ih otvarajte rukom vodiljom jer e tako partner znati u kojem se smjeru otvaraju. Pri tome treba paziti da partner bude na strani gdje je i kvaka, kako bi vrata nakon prolaska svojom slobodnom rukom mogao zatvoriti. Upozorite partnera kad naiete na vrata koja se sama zatvaraju. Pri koritenju rotacijskih vrata trebate procijeniti ima li u odjeljku dovoljno mjesta za dvije osobe. Ukoliko va partner koristi bijeli tap ili psa vodia, otvorite vrata i propustite ga da ih samostalno proe. Sredstva javnog prijevoza Nema vrstog pravila o tome kako ui ili izai iz autobusa, tramvaja ili vlaka jer to odreuje njihov dizajn. Ipak, evo nekoliko opih uputa:

l l l l l

prilikom ulaska i izlaska obavezno koristiti prva vrata (kod vozaa) priite ulazu u prometno sredstvo tako da partner moe lako pronai rukohvat svojom slobodnom rukom hodajte jedan iza drugoga po stepenicama te kroz prolaz meu sjedalima kada doete do praznih sjedala, uite prvi i pustite da vas partner slijedi kod izlaska takoer hodati jedan iza drugoga

pas vodi slijepih

Pas vodi slijepih vrhunac je svega to je ovjek nauio psa. Voditi slijepu osobu kroz promet velikog grada mnogo je vie od obinog rada i ispunjavanja zadataka. Moemo slobodno rei da takav pas postaje dio ovjeka, vraa mu slobodu, odnosno vraa ga u ivot. Odabir i odgoj teneta za psa vodia Odabir teneta za psa vodia zapoinje testiranjem (utvrivanje genetskih predispozicija za psa vodia slijepih), najee labrador retrievera, u dobi od osam tjedana. U slijedeih godinu dana tene se u obitelji koja ga je prihvatila na socijalizaciju navikava na sve okolnosti u kojima ivi ovjek, te se prati njegov razvoj i kroz vjebe kunog odgoja postie potrebna poslunost. Dakle, za sretno djetinjstvo tenetu je potrebna obitelj, u kojoj e ga svi prihvatiti, kako roditelji tako i najmlai. Tijekom socijalizacije, uz strunu pomo voditelja socijalizacije, Udruga za kolovanje pasa vodia i mobilitet snosi i sve trokove ivota teneta. kolovanje pasa vodia slijepih Po zavretku socijalizacije, u dobi od 12 do 16 mjeseci, nakon zavrnog testiranja pas ulazi u kolovanje koje traje od est do osam mjeseci. kolovanje obuhvaa, uz obvezne vjebe poslunosti, markiranje rubnika, stepenica, zaobilaenje prepreka, pronalaenje pjeakih prijelaza, autobusnih i tramvajskih stajalita, te voenje u prometu i sl. Uz ovladavanje naredbama pas mora znati samostalno pronalaziti najsigurnija i najprihvatljivija rjeenja u cca 50ak situacija (u svim klimatskim uvjetima: snijeg, led, kia), ime e poveati samostalnost, sigurnost i brzinu kretanja slijepe osobe. Nakon izbora slijepe osobe psihofizikih sposobnosti), a prema osobinama (brzina kretanja, konstitucija, temperament) osposobljavanje radne jedinice ovjek pas. adekvatne (procjenom psa vodia provodi se

Slijepa osoba ovladava tehnikom koritenja psa vodia svakodnevnim radom s instruktorom. Udruga korisniku besplatno dodjeljuje psa vodia nakon procjene strunog povjerenstva, obvezujui se na kontinuiranu skrb o kvaliteti rada te radne jedinice. Po zavretku tog procesa slijepoj osobi omoguena je samostalnost i sigurnost u kretanju, uz uzajamnu odanost i prijateljstvo.

prilagodbe okolia slijepim osobama

Taktilne povrine na plonicima

Promjena u teksturi povrine pjeake staze pomae slijepim osobama da detektiraju lokacije javnih sadraja. Za pomo kod raspoznavanja pjeake staze koriste se prirodne linije upozorenja i taktilni pojasi za upozorenje. Taktilni pojas za upozorenje je pojas u ili na povrini staze koji slijepe osobe koriste za orijentaciju na slijedei nain:
l l

Kako bi nadomjestile nedostatak prirodne linije orijentacije dui od 10,00m (sl. 1). Kako bi upozorile na pjeako raskrije (sl. 2)

Taktilni pojasi za upozorenje trebaju biti postavljeni jednostavno i logino. Ne smiju biti locirani preblizu otvora za kanalizaciju ili odvoda kako ne bi zbunjivali slijepe osobe. Trebaju biti obojeni kontrastnom bojom u odnosu na okolnu povrinu kao pomo slabovidnim osobama. Brazde taktilnog pojasa za upozorenje trebaju biti usporedne s glavnim smjerom kretanja, te u ravnini s povrinom staze kako ne bi stvarale potekoe ljudima s potekoama u kretanju. Kod promjene smjera kretanja taktilni pojasevi moraju postupno mijenjati smjer (sl. 3).

Taktilno oznaavanje povrine pjeakog puta treba postaviti na slijedeim lokacijama:

l l l

Na taktilnim pojasima za upozorenje, kad postoji alternativni smjer, ili na krianjima taktilnih pojasa za upozorenje. Na pjeakim prijelazima Oko prepreka koje slijepe osobe teko mogu detektirati

Podruje taktilnog oznaavanja, najbolje od gumenih elemenata 2 minimalnih dimenzija 0,90 x 0,90m, treba postaviti na taktilne pojaseve za upozorenje kod krianja puteva kad se staza rava u nekoliko smjerova. (Sl.4)

Semafori Semafor s pozivnim tipkalom mora biti opremljen ureajem s jasnim zvunim signalom. Koriste se dvije vrste zvunog signala:
l l

isprekidani spori signal - crveno svjetlo na semaforu isprekidani brzi signal - zeleno svjetlo

Taktilni pojas mora voditi izravno do semafora. Ureaj za zvuni signal treba biti postavljen na polaznoj toki na pjeakom prijelazu, a ne na odredinoj. Kako bi se izbjegla dezorijentacija, postavljanje dva susjedna ureaja za zvuni signal piskavog zvuka se ne preporuuje. Vremenski interval prijelaza mora biti programiran prema najsporijoj osobi koja prelazi cestu

Prepreke Kako bi ih slijepa osoba mogla otkriti svojim tapom, prepreke na povrini staze trebaju se projektirati na jedan od slijedeih naina:
l l l

Ravan oblik koji se die s povrine staze (sl. 1). Povienje nivoa od 0,10m (sl. 2). Upozoravajue taktilno oznaavanje povrine oko prepreka. Treba se pruati najmanje 0,60m od linije vertikalne projekcije prepreke na stazu (sl. 3).

Visea signalizacija se treba postaviti na minimalnu visinu od 2,00m kako bi se slijepim osobama omoguio siguran prolaz (sl. 4). Visea vegetacija treba biti rezana na minimalnu visinu od 2,00m (sl. 5) Prepreke koje su postavljene nie od 2,00m, a ne mogu se detektirati, mogu strati do 0,10m nad stazom. Inae, trebaju se uvui ili pokriti (sl. 6).

Stupovi trebaju imati trajne pruge kontrastnih boja irine barem 0,30m. Kako bi sluile za upozorenje slabovidnim osobama, trebaju biti tako postavljene da srednja crta trake bude na visini izmeu 1,40 i 1,60m. (sl. 1). Kante za otpatke koje su vezane za rasvjetne stupove ne smiju biti okrenute prema pjeakom putu radi smanjenja opasnost od sudara s njima, te trebaju biti obojane kontrastnom bojom kako bi ih slabovidne osobe mogle lako uoiti (sl. 7). Prostori ispod rampi i stubinih krakova moraju biti posve blokirani zatitnom ogradom, zidiem, ili oznaeni taktilnom povrinom (sl. 8).

Postolja za bicikle moraju biti na povienom platou. ice za uvrenje i iane ograde trebaju biti obojene kontrastnom bojom ili blokirane. Stupii trebaju biti obojeni kontrastnom bojom ili oznaeni obojanim prugama. irina prolaza izmeu stupia treba biti oko 1,20m. Iskopi i radovi na cesti ine privremene prepreke na putu prolaza. Zbog sigurnosti trebaju biti zatieni kontinuiranim preprekama, skelom ili ogradom koje se mogu lako otkriti. Prepreke moraju biti oznaene prugastim obojenim arama, te osvjetljene nou, kako bi ih slabovidne osobe mogle uoiti. Visina barijera mora biti izmeu 0,75 i 0,95m. Razmak izmeu donjeg ruba prepreke i povrine puta ne smije prelaziti 0,10m. Postojee gradnje unutar puta prolaska treba preprojektirati kako bi zadovoljile svim gore navedenim traenjima.

slijepi i ra unala
Kao i osobe neoteena vida, slijepi moraju pamtiti mnoge stvari - telefonske brojeve, adrese, sastanke itd. Raunala im omoguuju da imaju adresare, podsjetnike, alate za

izradu glazbe i slina pomagala koja im olakavaju ivot. Ukratko, raunalo slijepima definitivno omoguuje veu ravnopravnost i u komunikaciji i u mogunosti zaposlenja. Meutim rijetko koja slijepa osoba moe u potpunosti savladati koritenje raunala. Ono je vrlo komplicirano kad ne rabite mia - moraju se pamtiti komplicirane kombinacije tipaka: alt-i, Ctrl-insert-F1, Ctrl-shift-Tab, koje teko pamte i ljudi neoteena vida. No, slijepi nemaju alternative. Ili koristiti taj pristup, ili ne koristiti raunalo. Drugi veliki problem je - kako da slijepa osoba zna to joj se dogaa na ekranu? Postoje dva naina: Brajev redak Kao to videi itaju slova na ekranu monitora, tako i slijepi itaju na brajevom retku. Sve to se pojavi na ekranu, pojavi se i na "ekranu za slijepe". Radi se o jednom retku slova na Brailleovom pismu - Brajici, kojeg slijepi mogu itati (opipati). Osim u vrsti pisma, postoje jo neke razlike izmeu monitora i brajevog retka. Videa osoba na ekranu monitora moe imati odjednom prikazanu cijelu stranicu teksta, dok slijepi na brajevom retku u jednom trenutku mogu imati samo jedan red. Naravno, ako ste korisnik brajevog retka, kad ste proitali jedan red, vrlo lako prelazite na slijedei, i tako do kraja stranice ili knjige. Govorna jedinica i screen reader Paralelno sa razvojem brajevih redaka, razvijalo se i sustav za slijepe korisnike raunala, koji se bazirao na sasvim drugoj logici. Umjesto da sami itate tekst na retku, raunalo ga ita umjesto vas, te vam govorom saopava to je proitalo. Raunala u osamdesetima nisu bila sposobna sama producirati govor, pa im je dodana jedna vanjska jedinica koja je to mogla. Zovemo je govorna jedinica. To je vanjski ureaj, koji se spaja na raunalo kako bi slijepi korisnik mogao raditi na njemu. Raunalo govornoj jedinici alje obian tekst koji se nalazi na ekranu, a govorna jedinica taj tekst izgovara. Da bi raunalo znalo koji tekst da alje govornoj jedinici mora imati i program koji je za to zaduen. Takav program se naziva "screen reader" (ita ekrana). On razlae tekst sa ekrana na slova i rijei. Zatim alje rije po rije govornoj jedinici, kako bi to ona mogla izgovoriti. Dakle, sustav koji uklju uje raunalo, ita ekrana i govornu jedinicu potpun je sustav prilagoen slijepoj osobi.

zakon o kretanju slijepe osobe uz pomo psa vodia

I. ope odredbe lanak 1. Ovim se Zakonom ureuje pravo slijepe osobe sa psom vodiem na koritenje prijevoznih sredstava i njihova slobodnog pristupa na javna mjesta. lanak 2. Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom Zakonu imaju ovo znaenje: 1. Slijepa osoba u smislu ovoga Zakona je osoba ija je sljepoa utvrena na osnovi posebnih propisa i koja je osposobljena za kretanje sa psom vodiem. 2. Pas vodi je kolovani pas s poloenim ispitom pred strunim povjerenstvom koje osniva Hrvatska udruga za kolovanje pasa vodia i mobilitet.

3. Pod javnim prijevozom u smislu ovoga Zakona podrazumijeva se javni prijevoz u cestovnom, eljeznikom, pomorskom, zranom te gradskom prometu. lanak 3. 1. Osposobljavanje slijepe osobe za kretanje sa psom vodiem i kolovanje pasa vodia i mobilitet provodi Hrvatska udruga za kolovanje pasa vodia i mobilitet. 2. Slijepa osoba ima pravo na koritenje psa vodia bez naknade na temelju ugovora o dodjeli psa vodia koji slijepa osoba sklapa s Hrvatskom udrugom za kolovanje pasa vodia i mobilitet. 3. Program i nain osposobljavanja slijepe osobe za kretanje uz pomo psa vodia, uvjete za polaganje ispita o osposobljenosti psa vodia i slijepe osobe, uvjete koritenja psa vodia, obrazac i sadraj radne iskaznice i obrazac slubene evidencije, propisat e ministar rada i socijalne skrbi u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. II. prava korisnika lanak 4. Slijepa osoba sa psom vodiem ima pravo koritenja prijevoznih sredstava u javnom prijevozu, ukljluujui zadravanje na svim prostorima koji su predvieni za putnike. lanak 5. Slijepa osoba sa psom vodiem ne plaa voznu kartu za psa vodia u prijevoznom sredstvu javnog prijevoza, bez obzira na smjer i duinu puta, niti ulaznicu za psa za koritenje prostora i objekata koji su utvreni kao javna mjesta. lanak 6. 1. Slijepa osoba sa psom vodiem ima pravo pristupa na javna mjesta kao to su primjerice: uredi, hoteli, restorani, banke, pote, kazalita, koncertne dvorane, portski objekti, trnice, prodavaonice, kole, visoka uilita i sl. 2. Slijepa osoba sa psom vodiem ima pravo ulaska i koritenja ekaonica, zdravstvenih ustanova i ljekarna. III. nadlenost i postupak lanak 7. 1. Hrvatska udruga za kolovanje pasa vodia i mobilitet obavlja poslove koji joj se kao javne ovlasti povjeravaju ovim Zakonom, odnosno za ije je obavljanje ovlatena posebnim zakonom. 2. Hrvatska udruga za kolovanje pasa vodia i mobilitet ima sljedee javne ovlasti: donosi rjeenje o pravu slijepe osobe da sa psom vodiem koristi prijevozna sredstva javnog prijevoza i ima slobodan pristup na javna mjesta izdaje iskaznicu kojom dokazuje da slijepa osoba ima pravo utreno rjeenjem iz podstavka 1. ovog stavka, 3. Protiv rjeenja iz podstavka 1. stavka 2. ovoga lanka slijepa osoba ima pravo albe Ministarstvu rada i socijalne skrbi. lanak 8. 1. Odredbe lanka 4. do 10. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajui nain i na invalide u kolicima sa psom pomagaem i na trenera sa psom vodiem u kolovanju. 2. Prava iz lanka 4. do 6. ovoga Zakona imaju i slijepe osobe sa psom vodiem koje su strani dravljani, a koje odgovarajuim ispravama mogu dokazati da su slijepe osobe s pravom na koritenje psa vodia prema propisima svoje zemlje. 3. Odgovarajuim ispravama iz stavka 2. ovoga lanka smatra se radna iskaznica i meunarodna zdravstvena iskaznica. IV. nadzor

lanak 9. Upravni nadzor nad ostvarivanjem javnih ovlatenja iz lanka 7. ovoga Zakona provodi Ministarstvo rada i socijalne skrbi. V. kaznene odredbe lanak 10. 1. Novanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit e se za prekraj pravna osoba koja slijepoj osobi sa psom vodiem onemogui koritenje javnih mjesta, javnih prijevoznih sredstava i ekaonica zdravstvenih ustanova i ljekarna sukladno ovom Zakonu. 2. Novanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit e se za prekraj odgovorna osoba u pravnoj osobi koja slijepoj osobi sa psom vodiem onemogui koritenje javnih mjesta, javnih prijevoznih sredstava i ekaonica zdravstvenih ustanova i ljekarna sukladno ovom Zakonu. 3. Prijavu za pokretanje prekrajnog postupka podnosi slijepa osoba posredstvom Hrvatske udruge za kolovanje pasa vodia i mobilitet ili osobno. VI. prijelazne i zavrne odredbe lanak 11. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Narodnim novimama". Klasa: 562-01/97-01/04 Zagreb, 25. rujna 1998. ZASTUPNIKI DOM HRVATSKOG DRAVNOG SABORA Predsjednik Zastupnikog domaHrvatskog dravnog sabora akademik Vlatko Pavleti, v.r.

zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapo ljavanju invalida

I. OPE ODREDBE lanak 1. Ovim se Zakonom propisuju prava osoba s invaliditetom na profesionalnu rehabilitaciju, zapoljavanje i rad te ureuju pojmovi osobe s invaliditetom i smanjene radne sposobnosti, zapoljavanje i rad osoba s invaliditetom na otvorenom tritu rada i pod posebnim uvjetima, osnivanje, djelatnost te upravna i struna tijela u ustanovi za profesionalnu rehabilitaciju, zatitnoj radionici i radnom centru, mjere za poticanje zapoljavanja i rada osoba s invaliditetom, osnivanje Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje osoba s invaliditetom te odgovornost za povrede odredaba ovoga Zakona. Invaliditet i smanjena radna sposobnost lanak 2. 1. Osoba s invaliditetom je prema ovom Zakonu svaka osoba kod koje postoji tjelesno, osjetilno ili mentalno oteenje koje za posljedicu ima trajnu ili na najmanje 12 mjeseci smanjenu mogunost zadovoljavanja osobnih potreba u svakodnevnom ivotu. 2. Osoba s invaliditetom smanjenih radnih sposobnosti je osoba iji invaliditet u odnosu na sposobnosti osobe bez invaliditeta jednake ili sline ivotne dobi, jednake ili sline naobrazbe, u jednakim ili slinim uvjetima rada, na jednakim ili slinim poslovima ima za posljedicu trajnu ili na najmanje 12 mjeseci smanjenu mogunost radno se osposobiti, zaposliti i raditi na tritu rada pod opim uvjetima. 3. Iznimno, osobom s invaliditetom smanjenih radnih sposobnosti moe se smatrati i osoba s invaliditetom iji je radni uinak u granicama oekivanog, ali se na temelju

smanjenih stvarnih i procijenjenih opih sposobnosti takve osobe ocijeni da je to u interesu ouvanja njezinih tjelesnih, osjetilnih i mentalnih sposobnosti. lanak 3. U smislu odredaba lanka 2. ovoga Zakona, osoba s invaliditetom smanjenih radnih sposobnosti je: 1. osoba s invaliditetom, korisnik novane naknade do zaposlenja koja je to pravo ostvarila na temelju propisa o socijalnoj skrbi, 2. osoba s profesionalnom nesposobnou za rad prema propisima o mirovinskom osiguranju, 3. osoba koja je ostvarila pravo na profesionalnu rehabilitaciju prema propisima o zatiti vojnih i civilnih invalida rata, 4. osoba koja je ostvarila pravo na profesionalnu rehabilitaciju prema propisima o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji, 5. uenik s tekoama u razvoju i uenik s veim tekoama u razvoju prema propisima o srednjem kolstvu, 6. osoba s invaliditetom starija od 21 godine koja pravo na profesionalnu rehabilitaciju ili rad ne moe ostvariti prema propisima iz toke 1. do 4. ovoga lanka. lanak 4. 1. Invaliditet i smanjenu radnu sposobnost osoba iz lanka 3. toke 1. do 5. ovoga Zakona utvruje tijelo nadleno prema propisima iz tih toaka. 2. Invaliditet i smanjenu radnu sposobnost osoba iz lanka 3. toke 6. ovoga Zakona utvruje na temelju nalaza i miljenja ovlatenog vjetaka u prvom stupnju ured dravne uprave nadlean za socijalnu skrb. 3. Postupak utvrivanja invaliditeta i smanjene radne sposobnosti pokree se na zahtjev te osobe, odnosno njezinog zakonskog zastupnika ili skrbnika. Poticaj za podnoenje zahtjeva za pokretanje tog postupka mogu dati izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zatite, roditelj, socijalni radnik i defektolog. 4. O albi protiv prvostupanjskog rjeenja ureda iz stavka 2. ovoga lanka odluuje ministarstvo nadleno za socijalnu skrb. 5. Upisom u Hrvatski registar osoba s invaliditetom ne stjeu se prava, niti nastaju obveze predviene ovim Zakonom. lanak 5. U postupku rjeavanja o zahtjevu za utvrivanje invaliditeta i smanjene radne sposobnosti, kao i u postupku priznanja prava po ovome Zakonu, primjenjuje se Zakon o opem upravnom postupku. II. PROFESIONALNA REHABILITACIJA lanak 6. 1. Osoba s invaliditetom ima pravo na profesionalno osposobljavanje i rehabilitaciju (u daljnjem tekstu: profesionalna rehabilitacija) pod opim uvjetima, a ako je to potrebno zbog vrste i teine invaliditeta ili uspjenosti rehabilitacijskog procesa i u posebnim kolama i ustanovama za profesionalnu rehabilitaciju, po prilagoenim ili posebnim programima. 2. Profesionalna rehabilitacija obuhvaa sljedee mjere i aktivnosti: utvrivanje preostalih radnih i opih sposobnosti, profesionalno informiranje, savjetovanje i procjenu profesionalnih mogunosti, analizu trita rada, mogunost zapoljavanja i ukljuenja u rad, procjenu mogunosti izvoenja, razvoja i usavravanja programa profesionalnog osposobljavanja, radno osposobljavanje, dokvalifikaciju, prekvalifikaciju i programe za odravanje i usavravanje radnih i radno-socijalnih vjetina i sposobnosti u razdoblju do zapoljavanja, informiranje i savjetovanje o pomonoj tehnologiji u uenju i radu, pojedinane i skupne programe za unaprjeenje radno-socijalne ukljuenosti u zajednicu, savjetodavne prijedloge o primjeni razliitih tehnologija i tehnika u uenju i radu uz procjenu mogunosti primjene,

pretprofesionalno uenje, planiranje i primjena odabrane tehnologije, razvoj motivacije i osposobljavanje osobe s invaliditetom u koritenju odabrane tehnologije, tehniku pomo, podrku, praenje i procjenu rezultata, informiranje i podrku u izvorima financiranja. 3. Trajanje profesionalne rehabilitacije ovisi o preostalim radnim sposobnostima i sloenosti njezinog organiziranja i izvoenja. 4. Profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom organizira i izvodi ustanova za profesionalnu rehabilitaciju, srednja kola ili druga pravna osoba koja ispunjava uvjete za osposobljavanje propisane ovim i drugim zakonom. 5. Praktini dio osposobljavanja za rad u tijeku profesionalne rehabilitacije izvodi se kod poslodavca, a iznimno u ustanovi za profesionalnu rehabilitaciju ili u specijaliziranoj obrazovnoj ustanovi.

lanak 7. 1. O pravu na profesionalnu rehabilitaciju odluuje u prvom stupnju podruna sluba Hrvatskog zavoda za zapoljavanje nadlena prema prebivalitu osobe s invaliditetom. 2. Postupak za priznanje prava iz stavka 1. ovoga lanka pokree se zahtjevom osobe s invaliditetom, odnosno njezinog zakonskog zastupnika ili skrbnika. Zahtjevu se prilae dokaz o utvrenom invaliditetu i o smanjenoj radnoj sposobnosti (lanak 3.). 3. O albi protiv prvostupanjskog rjeenja ustanove iz stavka 1. ovoga lanka odluuje Sredinja sluba Hrvatskog zavoda za zapoljavanje. lanak 8. Osoba s invaliditetom pridonosi svojoj profesionalnoj rehabilitaciji i zapoljavanju:
l l

l l

brigom o svom kolovanju i strunom osposobljavanju ovisno o dostupnim mogunostima i svojim sklonostima i sposobnostima, prijavom na oglas o zapoljavanju za poslove za koje ispunjava predviene uvjete i u stanju ih je obavljati te prihvaanjem ponuenog zaposlenja na takvim poslovima, potivanjem radne i tehnoloke discipline tijekom strunog osposobljavanja i rada, suradnjom u pitanjima strunog osposobljavanja i rada s lijenikom, defektologom, psihologom, socijalnim radnikom, pravnikom, tehnologom i neposredno nadreenim radnikom, prihvaanjem opravdane ponude promjene posla, odnosno rasporeda na druge odgovarajue poslove zbog prestanka potrebe ili nemogunosti obavljanja dotadanjih poslova, strunim osposobljavanjem tijekom rada, po potrebi i dokvalifikacijom i prekvalifikacijom radi zadravanja zaposlenja.

III. ZAPOLJAVANJE I RAD OSOBA S INVALIDITETOM Uvjeti zapoljavanja lanak 9. 1. Osobe s invaliditetom zapoljavaju se i rade na tritu rada pod opim ili posebnim uvjetima. 2. Pod opim uvjetima zapoljavanja smatra se zapoljavanje osoba s invaliditetom na otvorenom tritu rada. 3. Pod posebnim uvjetima zapoljavaju se u ustanovi ili trgovakom drutvu osnovanim radi zapoljavanja osoba s invaliditetom (u daljnjem tekstu: zatitna radionica) osobe s invaliditetom koje se na temelju radnih i opih sposobnosti ne mogu zaposliti na otvorenom tritu rada ili odrati svoje zaposlenje uz primjenu olakica iz lanka 29. ovoga Zakona. 4. Pod zapoljavanjem u posebnim uvjetima smatra se i samozapoljavanje (otvaranje vlastitog obrta, osnivanje vlastitoga trgovakog drutva i obavljanje samostalne djelatnosti) te zapoljavanje u obiteljskom gospodarstvu. Zapoljavanje na otvorenom tritu rada

lanak 10. 1. Tijela dravne uprave, tijela sudbene vlasti i druga dravna tijela, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, javne slube, izvanproraunski fondovi te pravne osobe u vlasnitvu ili u preteitom vlasnitvu Republike Hrvatske duni su na primjerenom radnom mjestu, prema vlastitom odabiru, u primjerenim radnim uvjetima imati zaposleno: do 31. prosinca 2004. najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 49 zaposlenih, do 31. prosinca 2008. najmanje jednu osobu s invaliditetom na svaka 32 zaposlena, do 31. prosinca 2012. najmanje jednu osobu s invaliditetom na svaka 24 zaposlena, do 31. prosinca 2016. najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 19 zaposlenih, a do 31. prosinca 2020. najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 16 zaposlenih. 2. Poslodavac koji podlijee obvezi iz stavka 1. ovoga lanka, a nije ispunio tu obvezu, duan je svakog mjeseca prilikom isplate plaa uplaivati u Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje osoba s invaliditetom poseban doprinos u visini 0,2% iznosa isplaenog za taj mjesec za bruto plae i naknade plae. 3. Poslodavac koji ne podlijee obvezi iz stavka 1. ovoga lanka duan je, osim ako ima zaposlen broj osoba s invaliditetom iz stavka 1. ovoga lanka, svakog mjeseca prilikom isplate plaa uplaivati u Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje osoba s invaliditetom poseban doprinos u visini 0,1% iznosa isplaenog za taj mjesec za bruto plae i naknade plae. 4. Ministar nadlean za rad i socijalnu skrb donijet e pravilnik kojim e se utvrditi radna mjesta i poslovi na kojima, pri zapoljavanju osoba s invaliditetom, uz zadovoljavanje ostalih potrebnih uvjeta, prednost imaju osobe sa 100%-tnim invaliditetom. Odgoda za novoosnovanog poslodavca lanak 11. 1. Ministarstvo nadleno za rad moe novoosnovanoj pravnoj osobi u vlasnitvu ili u preteitom vlasnitvu Republike Hrvatske u vremenu uvoenja u rad, a najdue 24 mjeseca od dana poetka rada, odgoditi obvezu zapoljavanja osoba s invaliditetom iz lanka 10. stavka 1. ovoga Zakona. 2. Pravna osoba iz stavka 1. ovoga lanka koja trai privremenu odgodu obveze zapoljavanja osoba s invaliditetom duna je zahtjev podrobno obrazloiti. 3. Primjerak rjeenja o odgodi obveze zapoljavanja iz stavka 2. ovoga lanka dostavlja se na znanje i mjesno nadlenoj podrunoj slubi Hrvatskog zavoda za zapoljavanje. Samozapoljavanje i zapoljavanje u obiteljskom gospodarstvu lanak 12. 1. Zapoljavanjem u posebnim uvjetima osoba s invaliditetom smatra se i samozapoljavanje te zapoljavanje i rad u obiteljskom obrtu, trgovakom drutvu ili samostalnoj djelatnosti. 2. Osoba s invaliditetom iz stavka 1. ovoga lanka te njezin poslodavac imaju prava iz ovoga Zakona i prava na olakice i osloboenja predviena drugim propisima uz uvjete propisane lankom 32. ovoga Zakona. Radni odnos osobe s invaliditetom lanak 13. 1. Osoba s invaliditetom zasniva radni odnos sklapanjem ugovora o radu ili na drugi nain predvien posebnim propisima i time stjee prava i preuzima obveze iz radnog odnosa i u svezi s radnim odnosom iz ovoga Zakona, Zakona o radu, drugih propisa, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu i sporazuma radnikog vijea i poslodavca. 2. Odredbe Zakona o radu koje se odnose na radnike s profesionalnom nesposobnou za rad i s neposrednom opasnou od nastanka invalidnosti primjenjuju se i na sve

druge osobe s invaliditetom iz lanka 3. ovoga Zakona. 3. Zakonom o radu odreeno najmanje trajanje otkaznog roka za osobu s invaliditetom dodatno se uveava za mjesec dana, osim ako je otkaz skrivila ta osoba. 4. Osoba s invaliditetom ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaeni godinji odmor u trajanju od najmanje 24 radna dana. 5. Osoba s invaliditetom smije raditi nou, prekovremeno i u preraspodijeljenom radnom vremenu u skladu s ocjenom tijela koje je utvrdilo invaliditet i smanjenu radnu sposobnost. 6. Nositelj osiguranja zapoljavanja iz lanka 29. stavka 1. ovoga Zakona ili druga fizika ili pravna osoba moe s poslodavcem ugovoriti uvjete prilagoavanja osoba s invaliditetom za rad u svezi s radnim mjestom, radnim vremenom, duinom trajanja i nainom praenja prilagoavanja, strunim nadzorom, ocjenjivanjem radnih sposobnosti, snoenjem trokova prilagoavanja i iznosom tih trokova te o drugim meusobnim odnosima. Oevidnik o zaposlenim osobama s invaliditetom lanak 14. 1. O zaposlenim osobama s utvrenim invaliditetom (lanak 3.) vodi se oevidnik. 2. Oevidnik vodi Hrvatski zavod za zapoljavanje. 3. Sadraj oevidnika i nain njegova voenja pravilnikom propisuje ministar nadlean za rad i socijalnu skrb. 4. Poslodavac je duan nadlenoj podrunoj slubi Hrvatskog zavoda za zapoljavanje dostavljati sljedee podatke o osobama s utvrenim invaliditetom koje su kod njega u radnom odnosu: ime, prezime i adresa prebivalita, dan zasnivanja radnog odnosa, i dan prestanka radnog odnosa. 5. Rok dostavljanja podataka iz stavka 4. ovoga lanka je za osobe zateene u radnom odnosu 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, a za novozaposlenu osobu s invaliditetom te za prestanak radnog odnosa osobe s invaliditetom rok je 30 dana od dana poetka rada, odnosno od dana prestanka radnog odnosa. Rad u radnom centru lanak 15. 1. Osobi s invaliditetom koja se na temelju radnih i opih sposobnosti ne moe zaposliti i odrati zaposlenje u posebnim uvjetima kod poslodavca ili u zatitnoj radionici moe se osigurati rad u radnom centru. 2. Osoba s invaliditetom na radu u radnom centru ima poloaj korisnika usluga. 3. Upuivanje osobe s invaliditetom na rad u radni centar mogu zahtijevati ta osoba, njezin zakonski zastupnik ili skrbnik ili druga fizika ili pravna osoba. 4. O radu osobe s invaliditetom u radnom centru odluuje u prvom stupnju podruna sluba Hrvatskog zavoda za zapoljavanje nadlena prema prebivalitu osobe s invaliditetom, a u drugom stupnju Sredinja sluba toga Zavoda. IV. USTANOVA ZA PROFESIONALNU REHABILITACIJU, ZATITNA RADIONICA I RADNI CENTAR Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju lanak 16. 1. Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju (u daljnjem tekstu: ustanova) je prema ovom Zakonu javna ustanova osnovana u svrhu organiziranja i izvoenja profesionalne rehabilitacije osoba s invaliditetom prema odredbama lanka 6. stavka 2. ovoga Zakona. 2. Ustanovu mogu osnovati Republika Hrvatska, jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, Hrvatski zavod za zapoljavanje, udruga osoba s invaliditetom, humanitarna udruga, vjerska zajednica i druga pravna i fizika osoba. 3. Suglasnost na akt o osnivanju ustanove daje ministarstvo nadleno za rad i socijalnu skrb. 4. Ustanova mora za osnivanje i rad ispunjavati uvjete u pogledu prostora, opreme te

strunih radnika. 5. Uvjete za osnivanje i rad iz stavka 4. ovoga lanka pravilnikom propisuje ministar nadlean za rad i socijalnu skrb. lanak 17. Statutom ustanove ureuju se sva znaajna pitanja vezana uz organizaciju i rad ustanove, a osobito: sustav organizacije, sastav i djelokrug upravnog vijea, sastav i djelokrug strunog vijea, ovlatenja ravnatelja te poloaj i prava osoba s invaliditetom za vrijeme profesionalne rehabilitacije u ustanovi. lanak 18. 1. Sredstva za rad ustanove osiguravaju osniva i Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje osoba s invaliditetom. 2. Ustanova moe ostvariti prihode i pruanjem ugovorenih usluga korisnicima, prodajom proizvoda nastalih u tijeku profesionalne rehabilitacije te od darova. Zatitna radionica lanak 19. 1. Zatitna radionica osniva se u svrhu zapoljavanja i rada osoba s invaliditetom. 2. Zatitna radionica je ustanova ili trgovako drutvo koja zapoljava najmanje 51% osoba s invaliditetom u odnosu na ukupni broj zaposlenih. 3. Nadzor nad primjenom odredbe stavka 2. ovoga lanka obavlja nadleni inspektor rada. lanak 20. 1. Zatitnu radionicu mogu pojedinano ili zajedniki osnovati jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, trgovako drutvo, Hrvatski zavod za zapoljavanje, udruga osoba s invaliditetom, udruga poslodavaca, sindikat, humanitarna udruga, vjerska zajednica ili druga fizika i pravna osoba. 2. Ako su zatitnu radionicu osnovala dva ili vie osnivaa njihova meusobna prava i obveze ureuju se aktom o osnivanju ili ugovorom. lanak 21. 1. Domai i strani poslodavac moe osnovati posebnu radnu jedinicu za zapoljavanje osoba s invaliditetom. 2. Radna jedinica za zapoljavanje osoba s invaliditetom ostvarit e status zatitne radionice ako zapoljava najmanje 51% osoba s invaliditetom u odnosu na ukupni broj radnika u radnoj jedinici, a najmanje est osoba s invaliditetom te ako je aktom poslodavca osnovana kao posebna obraunska jedinica. 3. U sluaju da radna jedinica ostvari status zatitne radionice na nju se odgovarajue primjenjuju odredbe ovoga Zakona ili drugog zakona o zatitnim radionicama. Radni centar lanak 22. 1. Radni centar je prema ovom Zakonu javna ustanova koja skrbi radom o osobama s invaliditetom koje se ne mogu zaposliti ili odrati zaposlenost u opim ili posebnim uvjetima na otvorenom tritu rada ili u zatitnim radionicama. 2. Osobom s invaliditetom iz stavka 1. ovoga lanka smatra se osoba koja ne postie radni uinak vei od 50% primjeren njezinoj dobi, strunoj spremi i uvjetima rada. 3. Radni centar osniva se i radi radno-terapijskih aktivnosti u okviru habilitacije i rehabilitacije osoba s invaliditetom. 4. Radni centar mora imati na radu najmanje 80% osoba s invaliditetom u odnosu na broj osoba u radnom odnosu. 5. Radni centar mora za svoj rad ispunjavati uvjete u pogledu prostora, opreme te strunih radnika. 6. Uvjete za rad iz prethodnog stavka pravilnikom propisuje ministar nadlean za rad i socijalnu skrb.

lanak 23. 1. Radni centar moe uz suglasnost ministra nadlenog za rad i socijalnu skrb osnovati svaka domaa i strana fizika i pravna osoba. 2. Radni centar moe se osnovati kao posebna ustrojstvena jedinica zatitne radionice. 3. Sredstva za rad radnog centra osiguravaju osniva i Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje osoba s invaliditetom. 4. Radni centar moe primati darove domaih i stranih fizikih i pravnih osoba. V. ZAJEDNIKE ODREDBE Upravno vijee lanak 24. 1. Radom ustanove iz lanka 16. ovoga Zakona, zatitne radionice i radnog centra upravlja upravno vijee. 2. Broj i sastav lanova upravnog vijea utvruje se aktom o osnivanju ili statutom. 3. Predsjednika i lanove upravnog vijea imenuje osniva. 4. Upravno vijee imenuje se na vrijeme od etiri godine. 5. Radom zatitne radionice osnovane kao trgovako drutvo upravlja se na nain propisan Zakonom o trgovakim drutvima. lanak 25. 1. Upravno vijee raspravlja i odluuje o svim pitanjima predvienim zakonom i aktom o osnivanju. 2. Rad upravnog vijea je javan, osim kada se raspravlja i odluuje o pitanjima vezanim uz osobne podatke, kao i o pitanjima i injenicama ijim bi iznoenjem u javnost moglo doi do nanoenja moralne, poslovne i materijalne tete ustanovi, zatitnoj radionici ili drugoj fizikoj i pravnoj osobi. 3. Statutom se poblie utvruje u kojim sluajevima je iskljuena javnost. Struno vijee lanak 26. 1. Struno vijee obvezno se osniva u ustanovi, zatitnoj radionici i radnom centru ako je broj osoba s invaliditetom na osposobljavanju ili radu vei od 30. 2. Djelokrug, imenovanje i sastav strunog vijea odreuju se aktom o osnivanju ili statutom. 3. Rad strunog vijea je zatvoren za javnost kad se raspravlja o osobnim stvarima osobe s invaliditetom, kao i u sluajevima utvrenim statutom. Ravnatelj lanak 27. 1. Ravnatelj organizira i vodi rad i poslovanje te predstavlja i zastupa ustanovu, zatitnu radionicu osnovanu kao ustanovu i radni centar. 2. Ravnatelja imenuje upravno vijee na vrijeme od etiri godine uz prethodnu suglasnost osnivaa. Ista osoba moe se ponovo imenovati za ravnatelja. 3. Za ravnatelja moe biti imenovan hrvatski dravljanin koji ima visoku strunu spremu drutvenog smjera i najmanje pet godina radnog iskustva u struci. Odgovornost za obveze lanak 28. 1. Ustanova iz lanka 16. ovoga Zakona, zatitna radionica osnovana kao ustanova i radni centar odgovaraju za obveze cijelom svojom imovinom. 2. Osniva ustanove iz stavka 1. ovoga lanka solidarno i neogranieno odgovara za njezine obveze.

VI. OLAKICE PRI ZAPOLJAVANJU OSOBA S INVALIDITETOM NA OTVORENOM TRITU RADA I POD POSEBNIM UVJETIMA Olakice pri zapoljavanju lanak 29. 1. Poslodavac koji zapoljava osobe s invaliditetom ima pravo na olakice predviene poreznim propisima, pravo na novani poticaj i na poticaje predviene posebnim ugovorom o zapoljavanju osobe s invaliditetom sklopljenim s Fondom za profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje osoba s invaliditetom, Hrvatskim zavodom za zapoljavanje, Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje, nadlenom slubom socijalne skrbi, jedinicom lokalne i podrune (regionalne) samouprave ili s drugim poslodavcem (u daljnjem tekstu: nositelj osiguranja zapoljavanja). Ova prava poslodavcu pripadaju bez obzira na to je li osoba s invaliditetom bila prethodno prijavljena u evidenciji nezaposlenih Hrvatskog zavoda za zapoljavanje. 2. Poticaji iz stavka 1. ovoga lanka ugovoreni s nositeljem osiguranja zapoljavanja su jednokratna materijalna davanja, sredstva za prilagodbu radnog mjesta i uvjeta rada, kreditna sredstva po povoljnijim uvjetima namijenjena kupnji strojeva, opreme, alata ili pribora potrebnog za zapoljavanje osobe s invaliditetom te sredstva naknade razlike zbog smanjenog radnog uinka ili za sufinanciranje dijela plae osobnog asistenta (pomagaa u radu) osobe s invaliditetom u tijeku rada. Novani poticaj lanak 30. 1. Poslodavac koji zaposli nezaposlenu osobu s invaliditetom utvrenim prema odredbama ovoga Zakona, osim poslodavca iz lanka 10. stavka 1. ovoga Zakona, ima pravo na novani poticaj. 2. Novani poticaj se odreuje u visini uplaenog obveznog doprinosa na plae utvrenog po propisima o obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti, uplaenog obveznog doprinosa na plae utvrenog po propisima o osnovnom zdravstvenom osiguranju te uplaenog obveznog doprinosa na plae utvrenog prema zakonu koji ureuje posredovanje pri zapoljavanju i prava za vrijeme nezaposlenosti. 3. Zahtjev za isplatu novanog poticaja poslodavac podnosi Fondu za profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje osoba s invaliditetom. Zahtjevu se obvezno prilae obraun novanog poticaja s podacima o osobama s invaliditetom i o uplaenim doprinosima na plau za te osobe, zatim dokaz da su za sve radnike uplaeni ti doprinosi, primjerci obrauna plae osoba s invaliditetom, a prvi put i dokazi o zapoljavanju i o invaliditetu. 4. Poslodavac moe zahtjev za isplatu novanog poticaja podnijeti po isteku mjeseca ili tromjeseja. Novani poticaj se isplauje u roku od 30 dana od dana podnoenja zahtjeva s obveznim prilozima. 5. Ovlauje se Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje osoba s invaliditetom da javno objavi nain ostvarivanja prava na novani poticaj te da putem nadlenih upravnih tijela kod poslodavca nadzire pravilnost obrauna novanog poticaja i vjerodostojnost priloenih dokaza. Sredstva posebne namjene lanak 31. 1. Zatitna radionica moe primati pomoi i darove u novcu ili materijalnim sredstvima. 2. Namjenu pomoi, odnosno dara odreuje darovatelj. 3. Pomo i darovi u novcu ne smiju se koristiti za isplate radnicima koje se prema poreznim propisima smatraju dohotkom. 4. Pomoi i darove u novcu ili drugim materijalnim sredstvima zatitna radionica vodi i koristi kao sredstva posebne namjene. 5. Sredstva posebne namjene vode se na posebnom raunu. Korisnici sredstava posebnog rauna iz stavka 1. ovoga lanka duni su za svaku financijsku godinu donijeti i Fondu za profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje dostaviti financijsko izvjee o prihodima i rashodima sredstava posebne namjene. 6. Novana sredstva posebne namjene iz stavka 1. ovoga lanka koja nisu utroena za

namjene iz stavka 2. ovoga lanka moraju se uplatiti u Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje osoba s invaliditetom. Samostalna djelatnost i obiteljsko gospodarstvo lanak 32. 1. Pravo na porezna i carinska osloboenja i olakice predviene carinskim i poreznim propisima, kao i prava i olakice predviene ovim Zakonom i drugim propisima pripadaju i osobama s invaliditetom koje obavljaju samostalnu djelatnost u smislu poreznih propisa te osobama koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino, glavno ili dopunsko zanimanje. 2. Prava iz stavka 1. ovoga lanka pripadaju i roditelju, branom drugu ili djetetu osobe s invaliditetom koji s tom osobom zasnuje radni odnos u svojstvu obrtnika ili jedinog osnivaa trgovakog drutva te koji prema toj osobi ispunjava obveze poslodavca iz radnog odnosa i u svezi s radnim odnosom. 3. Prava iz stavka 1. ovoga lanka pripadaju i roditelju, branom drugu ili djetetu osobe s invaliditetom starije od 15 godina i mlae od 65 godina (mukarac), odnosno 60 godina (ena) koji obavlja poljoprivrednu djelatnost kao jedino, glavno ili dopunsko zanimanje i koji za osobu s invaliditetom kao lana kuanstva plaa obvezne doprinose za zdravstveno osiguranje i za mirovinsko osiguranje. 4. Potvrdu o ispunjavanju uvjeta iz stavka 2. i 3. ovoga lanka izdaje na zahtjev poslodavca i poljoprivrednika ured dravne uprave nadlean za rad. Zahtjevu se prilau isprave kojima se dokazuje ispunjavanje tih uvjeta. VII. FOND ZA INVALIDITETOM lanak 33. 1. Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje osoba s invaliditetom (u daljnjem tekstu: Fond) je javna ustanova koju uredbom osniva Vlada Republike Hrvatske. 2. Fondom upravlja upravno vijee od najmanje sedam lanova koje imenuje i razrjeuje Vlada Republike Hrvatske tako da budu zastupljeni predstavnici poslodavaca, sindikata i udruga invalida. 3. Odluke upravnog vijea izvrava ravnatelj Fonda, kojeg imenuje Vlada Republike Hrvatske. 4. Prihodi Fonda su sredstva iz dravnog prorauna, sredstva posebnog doprinosa (lanak 10. stavak 2. i 3.), neutroena sredstva posebne namjene (lanak 31.), drugi prihodi ostvareni na temelju zakona i drugih propisa te darovi i pomoi u novcu domaih i stranih pravnih i fizikih osoba. 5. Fond obavlja poslove: provoenja politike razvitka i unaprjeivanja profesionalne rehabilitacije i zapoljavanja osoba s invaliditetom, financiranja ili sufinanciranja ustanova iz lanka 16. ovoga Zakona i radnih centara, isplate novanog poticaja, sufinanciranja programa za odravanje zaposlenosti osoba s invaliditetom, nadzora ostvarivanja prava na novani poticaj i koritenja drugih sredstava Fonda, druge poslove predviene uredbom o osnivanju Fonda i statutom Fonda. lanak 34. 1. Nadzor nad koritenjem sredstava Fonda obavlja nadlena inspekcija sukladno posebnom zakonu. 2. Fond je ovlaten pozvati korisnika sredstava Fonda da u roku koji ne moe biti krai od tri radna dana, ni dui od osam radnih dana otkloni greke u obraunu novanog poticaja ili u zahtjevu za odobrenje sredstava Fonda po drugoj osnovi, ili da priloi nedostajue dokaze. 3. Korisnik sredstava Fonda duan je Fondu naknaditi tetu: ako je sredstva Fonda ostvario na osnovi neistinitih ili netonih podataka ili na drugi protupravni nain, odnosno u veem opsegu nego to mu pripadaju, ako je sredstva Fond koristio protivno namjeni radi koje su mu odobrena. 4. Korisnik sredstava Fonda duan je Fondu vratiti sredstva steena bez pravne osnove. PROFESIONALNU REHABILITACIJU I ZAPOLJAVANJE OSOBA S

VIII. KAZNENE ODREDBE lanak 35. 1. Novanom kaznom od 3.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit e se za prekraj pravna osoba: koja ne uplati poseban doprinos, a bila ga je duna uplatiti (lanak 10. stavak 2. i 3.), koja prema osobi s invaliditetom postupi protivno odredbama lanka 13., koja ne dostavi podatke o osobama s invaliditetom (lanak 14.), koja sredstva posebne namjene koristi nenamjenski (lanak 31. stavak 2. i 3.), koja sredstva posebne namjene ne vodi na posebnom raunu (lanak 31. stavak 5.), koja ne donese ili ne dostavi godinje financijsko izvjee o sredstvima posebne namjene (lanak 31. stavak 5.), koja u Fond ne uplati neutroena sredstva posebne namjene (lanak 31. stavak 6.). 2. Novanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se poslodavac 3. fizika osoba i odgovorna osoba pravne osobe. IX. NADZOR lanak 36. 1. Nadzor nad zakonitou rada i opih akata, kao i nadzor nad strunim radom ustanove iz lanka 16. ovoga Zakona, zatitne radionice i radnog centra obavlja Ministarstvo rada i socijalne skrbi. 2. Sadraj i nain provedbe nadzora iz stavka 1. ovoga lanka pravilnikom propisuje ministar nadlean za rad i socijalnu skrb. X. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lanak 37. Zatitna radionica duna je broj zaposlenih osoba s invaliditetom uskladiti s odredbama lanka 19. stavka 2. ovoga Zakona u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. lanak 38. Zatitna radionica duna je svoj statut uskladiti s odredbama ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. lanak 39. Vlada Republike Hrvatske donijet e uredbu iz lanka 33. stavka 1. ovoga Zakona u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. lanak 40. Ministar nadlean za rad i socijalnu skrb donijet e pravilnike iz lanka 14. stavka 3., lanka 16. stavka 5., lanka 22. stavka 6. i lanka 36. stavka 2. ovoga Zakona u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. lanak 41. Fond e odluku o nainu ostvarivanja prava na novani poticaj iz lanka 30. ovoga Zakona donijeti i objaviti u Narodnim novinama u roku od dva mjeseca od dana poetka rada ravnatelja Fonda. lanak 42.

Novani poticaj iz lanka 30. ovoga Zakona poinje se isplaivati u roku od mjesec dana od dana objavljivanja odluke iz lanka 41. ovoga Zakona. lanak 43. Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju vaiti Zakon o poduzeima za zapoljavanje invalida (Narodne novine, br. 57/89. i 26/93.) i Zakon o odreivanju poslova i radnih zadataka na kojima se zapoljavaju slijepi invalidi rada odnosno slijepe invalidne osobe (Narodne novine, br. 12/79. i 26/93.). lanak 44. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama. Klasa: 100-03/02-01/01 Zagreb, 22. studenoga 2002. HRVATSKI SABOR Predsjednik Hrvatskoga sabora Zlatko Tomi, v. r.

korisni linkovi
Hrvatski savez slijepih Zagreb, Drakovieva 80 http://www.savez-slijepih.hr/ Osnovan 1946. godine u Zagrebu. Preko 26 manjih udruga ukljuuje cca. 5800 slijepih Hrvatske.

Hrvatska udruga za kolovanje pasa vodia i mobilitet Zagreb, Trg bana Josipa Jelaia 3/I http://www.psivodici.hr/

Jedina nevladina i neprofitna organizacija koja koluje pse za humanu namjenu te provodi cjeloviti program orijentacije i mobiliteta slijepih osoba (koritenje tehnike bijelog tapa, kolovanje i dodjela pasa vodia). Ovim rehabilitacijskim programom Udruga izravno utjee na potpunu integraciju slijepih u drutvo i tako stvara preduvjete za njihovo kolovanje i zapoljavanje, tj. kvalitetno ivljenje. Primjenjujui visoke standarde i kriterije kolovanja i koritenja pasa vodia u svijetu, udruga osigurava korisnicima samostalnost, sigurnost i brzinu u kretanju.

Udruga slijepih Zagreb http://www.udruga-slijepih-zagreb.hr/ Udruga slijepih upanije Sisako-Moslavake http://www.bgot.hr/udruga_slijepih_sisak/ Udruga slijepih upanije Istarske Pula http://www.cel.hr/uszi/

Udruga gluhoslijepih "Dodir" http://www.dodir.hr/ Udruenje za unapreivanje obrazovanja slijepih i slabovidnih osoba http://www.uuosso.hr/ Digitalna zbirka za osobe s posebnim potrebama http://www.ffzg.hr/infoz/dzs/ Hrvatska udruga prijatelja bijelog tapa "Homer" http://www.homer.hr/ Web portal za slijepe http://www.ipsis.hr/ Hrvatska knjinica za slijepe http://free-zg.htnet.hr/hkzsl/

Svjetska unija slijepih - World Blind Union http://umc.once.es/ Europska unija slijepih - European Blind Union http://euroblind.org/ Internacionalna federacija kola za pse vodie http://www.ifgdsb.org.uk/

autor
Nina ubrini

Seminarski rad iz kolegija Ergonomija raunalne i programske opreme akademska godina - 2003/2004 Tema projekta: Slijepe osobe izvan sigurnosti stana