Uspon Makedonije poeo je u drugoj polovici IV stoljea pr.n.e.

, kada je njen vladar Filip Makedonski, po uzoru na Grke, usavrio i razvio makedonsku vojsku. Filip Makedonski je vladao u razdoblju od 359-336. g. pr.n.e. Doao je na elo Makedonije u vrijeme kada je ona bila slabo kraljevstvo za iji su se prijesto otimali mnogobrojni pretendenti. Makedonija je bila uvuena u rat s Tebom i Filip II je prije dolaska na vlast deset godina proveo kao zarobljenik u tom grkom polisu. Upravo to mu je omoguilo da stekne neophodna vojnika iskustva i upozna ivot i navike Grka. Makedonija je izbila u vrh grkog svijeta. Do 339. g. pr.n.e. Makedonsko kraljevstvo je zahvatalo prostor od donjeg toka Dunava do obala Egejskog mora i do obala Jadrana do Crnog mora i Dardanela. Filip M. je nastojei proiriti svoj utjecaj podmiivao ugledne grke prvake i vremenom se nametnuo kao vodea linost u Grkoj.

 U gotovo svakom Grkom polisu imao je svoje pristalice

koji su vjerovali da se Grka moe izvui iz bijede samo u savezu s Makedonijom. Meutim, postojale su i jake protivmakedonske struje, koje su najjae bile u Atini, a predvodio ih je uveni govornik Demosten, koji je poznatim filipkama pozivao Grke na otpor Makedoncima. Ove suprotnosti izazvale su rat u kojem je konanu pobjedu bitkom kod Heroneje 338. g. pr.n.e. odnio Filip Makedonski. U toj borbi se istakao njegov mladi sin Aleksandar. Nakon toga stvorena je makedonsko-grka vojna koalicija koju su predvodili makedonski komandanti. Grkim polisima ostavljena je unutranja samouprava i zabranjeni su im meusobni sukobi.

 Filipa je naslijedio njegov dvadesetogodinji sin Aleksandar

Makedonski koji je zbog ogromnih ratnih uspjeha prozvan Aleksandar Veliki. On je pokorio susjedna ilirska i traka plemena, uguio pobunu u Grkoj i 334. g. pr.n.e. zapoeo najvee ratno osvajanje u historiji. Te godine je Aleksandar Veliki s relativno malim brojem vojnika (35000) preao Helespont i nanio prvi poraz perzijskim odredima u bici kod Granika. Na taj nain pod njegovu vlast je dola oblast Male Azije. Zemljama istonog Sredozemlja zagospodario je ve sljedee godine nakon pobjede kod Isa u Siriji. Sjedite ogromnog carstva postao je grad Babilon u kome je Aleksandar umro, vjerovatno od groznice u dobi od 33 godine . Za svog kratkog ivota A.M. je stvorio ogromno carstvo i ostao je upamen kao najvei osvaja starog vijeka.

HELENIZAM
Glavni rezultat Aleksandrovih osvajanja

bilo je mijeanje grke kulture sa kulturom istonih drava. Tako je nastala nova mijeana kultura koju nazivamo HELENISTIKOM, a razdoblje u kojem je ona postojala nazivamo HELENIZMOM. To je bilo doba ubrzanog razvoja nauke, umjetnosti i kulture uope. Njen najpoznatiji centar postao je Aleksandrija, grad koji je u Egiptu utemeljio Aleksandar Makedonski, a grad je brojao gotovo milion stanovnika. Na ulazu u Aleksandrijsku luku sagraen je ogromni svjetionik kojeg su Grci ubrajali u sedam svjetskih uda. Pored njega obiljeje Aleksandrije bio je i Muzeion ( hram Muza) koji je ujedno predstavljao akademiju nauka i univerzitet sa bibliotekom od oko 700 000 primjeraka knjiga.

 Najvei uspon ova kultura dostigla je u III stoljeu pr.n.e. a

njeni najznaajniji predstavnici bili su Aristotel, Arhimed, Euklid, Aristarh, Ptolomej, Eratosten, te itav niz drugih filozofa, naunika i umjetnika iji su radovi predstavljali djela neprocjenljive umjetnike vrijednosti. Arheoloki nalazi pokazujuda je njen utjecaj bio jak u svim velikim gradovima istoka Aleksandriji, Susi, Pergamu, Samarkandu itd. Meutim, taj utjecaj nije bio trajan ali je uprkos tome doprinio da mnoge kulture i naune grane dostignu nivo koji nije prevazien sve do novog vijeka. Gri svijet su potresli unutranji sukobi i to e iskoristit rimljani ije jaenje poinje upravo u tom dobu. Tako su oni nakon osvajanja dijela ilirskih zemalja i Makedonije, nametnuli svoju vlast i Grcima.