Ivan Cvitkovi / Religije u BiH

Dr. Ivan Cvitkovi

RELIGIJE U BOSNI I HERCEGOVINI

Recenzenti BAKI mr. IBRAHIM ALINOVI MATE

Tuzla, 1981. godine

Ivan Cvitkovi / Religije u BiH 2. Uenje Jehovinih svjedoka 3. Organizacija Kranske zajednice Jehovinih svjedoka SADRAJ UVOD I. JEVREJSKA RELIGIJA 1. Nastanak i razvoj 2. Uenje jevrejske religije 3. Obredi i obiaji u jevrejskoj religiji 4. Praznici u jevrejskoj religiji 5. Jevrejska religija u Bosni i Hercegovini II. KRANSTVO 1. Nastanak i razvoj kranstva 2. Raskol 3. Kransko uenje 4. Kranski obredi 5. Kranski praznici III. KATOLICIZAM 1. Katoliko uenje 2. Obredi u katolicizmu 3. Katoliki praznici 4. Organizacija katolike crkve 5. Odnosi Vatikan SFRJ IV. PRAVOSLAVLJE 1. Nastanak i razvoj 2. Pravoslavno uenje 3. Obredi u pravoslavlju 4. Pravoslavni praznici 5. Organizacija Srpsko-pravoslavne crkve V. ISLAM 1. Nastanak i razvoj 2. Islamsko uenje 3. Glavni pravci u islamu 4. Obredi u islamu 5. Islamski praznici 6. Organizacija Islamske zajednice VI. PROTESTANTIZAM 1. Nastanak i razvoj 2. Protestantsko uenje VII. EVANGELISTIKA CRKVA U SR HRVATSKOJ, SR BOSNI I HERCEGOVINI I SAP VOJVODINI VIII. BAPTIZAM 1. Nastanak i razvoj 2. Baptistike uenje 3. Baptistiki obredi i praznici 4. Organizacija Saveza baptistikih crkava IX. ADVENTISTI 1. Nastanak i razvoj 2. Adventistiko uenje 3. Adventistiki obredi i praznici 4. Organizacija Kranske adventistike crkve X. JEHOVINI SVJEDOCI 1. Nastanak i razvoj XI. HRVATSKA STAROKATOLIKA CRKVA U SR BOSNI I HERCEGOVINI XII. GRKOKATOLICI

RELIGIJE U BOSNI I HERCEGOVINI Autor: Dr. Ivan Cvitkovi Odgovorni urednik: Mara Nikoli Likovno rjeenje naslovne strane: Zdravko Mianovi Izdava: IGTRO Univerzal Tuzla OOUR-a Grafiar Tuzla RJ Izdavaka djelatnost Za izdavaa: Nikola Panjevi tampa: IGTRO Univerzal Tuzla OOUR-a Grafiar Tuzla Za tampariju: Ing. Muharem Zahirovi Tira: 2000 Tuzla 1981. godine

Ivan Cvitkovi / Religije u BiH I UVOD JEVREJSKA RELIGIJA Religija kao drutvena pojava privlai sve vie panju ne samo naunih ve i drutveno-politikih radnika. U viereligijskom drutvu kakvo je bosanskohercegovako ve odavno se osjea potreba za publikacijom u kojoj bi se, na popularan nain, pristupaan irem krugu italaca, iznijele osnovne karakteristike religija sa kojima se susreemo. Te tim prije to pojedinac, roen ili odrastao u porodinoj kulturi u kojoj je dominirala bilo koja od prisutnih religija ili nijedna, vrlo malo zna o karakteristikama religija svojih sugraana. Ova knjiga je pokuaj da se da skroman doprinos prevazilaenju takvog stanja. Naravno, na samom poetku nam se namee pitanje ta je religija. Je li to, kako kae Engels fantastino odraavanje u glavama ljudi viih Sila koje vladaju nad njima, situacija u kojoj zemaljske Sile dobijaju oblik nadzemaljskih snaga1)? Je li to skup shvaanja, predodbi, pojmova, obreda koji se zasnivaju na fantastinom interpretiranju ivota i svijeta? Jedno je sigurno: rjeenje religijske zagonetke nalazi se u drutvenom ivotu, u ovjekovoj praktinoj djelatnosti. Mijenjanjem drutvenog ivota i ovjekove prakse mijenjale su se i religije. Postanak svake religije vezan je za stanje razliitih drutvenih formacija u kojima su one nastale. Teko je dati socioloku strukturu religije. Svjesni svih moguih propusta, pokuat emo dati samo strukturu religija s kojima se susreemo u SR Bosni i Hercegovini. O religiji obino govorimo onda kada je kod ljudi prisutno vjerovanje u postojanje natprirodnog ili neprirodnog bia, bez obzira na to kakve atribute imalo to natprirodno bie. To bi se, na odreen nain, moglo uzeti i kao minimum za definiciju religije u naim uslovima. Svaka religija ima razraen sistem vjerovanja i obreda. Vjernik vjeruje da postoji natprirodno, a modeli ponaanja prema tom natprirodnom odreeni su obredima. O njima e u ovoj publikaciji biti posebno rijei. Religije imaju i svoje simbole. Na primjer, simbol kranstva je kri (krst). Da bi se religijsko uenje unapreivalo, irilo, sistematiziralo, religijske zajednice imaju svoje religijsko vodstvo, vjerske slubenike. To podrazumijeva da postoji i religijska organizacija - institucionalni vid postojanja date religije. Dakle, religiju moemo odrediti kao vjerovanje u natprirodno izraeno kroz religijske obrede i simbole o kojima se brinu religijske organizacije i religijsko vostvo. U cilju lakeg upoznavanja sa vjerskim zajednicama koje djeluju u SRBiH nastala je i ova publikacija. Naravno, u njoj nee biti rijei o svim elementima religija koje djeluju u ovoj sredini. Ograniili smo se samo na kratke informacije o nastanku i razvoju pojedine religije; o njenom uenju i obredima; organizacionom ustrojstvu i slino. Publikacija govori o religiji Jevreja, o kranstvu uopte; katolicizmu; pravoslavlju; islamu; protestantizmu uopte; evangelizmu; baptizmu; adventizmu; Jehovinim svjedocima; starokatolicima i grkokatolicima. Neke opte karakteristike kranskih crkvi koje se odnose na vjersko uenje i vjerske obrede (posebno pravoslavne i katolike) obradili smo u poglavlju o kranstvu, te o tome ne govorimo u onom dijelu u kojem se raspravlja o katolicizmu, odnosno pravoslavlju.
1

1.

NASTANAK I RAZVOJ

Jevrejska religija je najstarija monoteistika religija. Zaeci joj datiraju jo dvije hiljade godina prije nae ere. Kod starih Jevreja bio je veoma rairen primitivni kult prirode, kult duhova, razne magijske predstave, pa i elementi totemizma. Raspadom robovlasnikog drutvenog sistema nuno je moralo doi i do propasti plemenskih boanstava. Za ujedinjenje razjedinjenih jevrejskih plemena bila je potrebna i zajednika religija u kojoj je Jahve bio jedini bog. . . . Jedini bog - pisao je Engels - je samo izraz jednog istonog despota2). . Ve smo rekli da je prvobitno kod Jevreja bilo mnogo boanstva. Postupno je, u borbi za objedinjavanje jevrejskih plemena, postojao sve uticajniji bog Jahve koji je postao i glavni bog svih Jevreja. Borba za afirmaciju njegova kulta vodila se dosta dugo. Veliku ulogu u irenju monoteizma imali su sveenici Jeruzalemskog hrama. Istina, tendencije ka monoteizmu postojale su ne samo kod Jevreja ve i u egipatskoj religiji, u Babilonu, u rimskoj religiji, a bile su podstaknute socijalno-politikim razlozima: prije svega politikom centralizacijom koja je vodila ka samostalnosti cara. Negdje sredinom prvog milenijuma prije nae ere religija Jevreja se transformisala u strogi monoteizam. Tako je, po prvi put u historiji ljudskog drutva, nastala jedna monoteistika religija. Tipino za jevrejsku religiju jeste to da je ona nacionalna religija. Jahve je nacionalni bog koji nije predstavljen nikakvim likom ovjeka, ivotinje ili stvari, ve silom koja se ne vidi, a djeluje svuda. Jevreji su se, po Mojsiju, kao jedini monoteisti, prozvali odabranim narodom. Ta ideja o odabranosti jevrejskog naroda nije originalna jevrejska niti iskljuivo njihova. Bila je veoma rasprostranjena meu narodima staroga istoka. U poetku ova religija je uskih kako etnikih tako i teritorijalnih granica. to se tie etnikih granica, moemo rei da su one u osnovi zadrane do danas, mada su jevrejsku religija prihvatili i pripadnici nekih drugih naroda i plemena, koja nisu jevrejskog etnikog porijekla (npr. neka plemena u Etiopiji). Meutim, teritorijalne granice su proirene, na to je umnogome uticalo i raseljavanje Jevreja po svijetu. Jevrejska religija je prisutna i u SAD, zapadno-evropskim zemljama, Bliskom istoku, Africi, Junoj Americi, Australiji itd. U Izraelu je danas dravna religija. U odnosu na neke druge religije kod nas nema mnogo sljedbenika, to je dijelom rezultat i malobrojnosti jevrejskog stanovnitva3) u Bosni i Hercegovini, a i naputanje religije kod mladih generacija.

Vidi: Engels, Anti-Diring, Kultura, Beograd, 1984, str. 385.

K. Marks i F. Engels, So, t. 27. str. 66. Prije II svjetskog rata u BiH biro je oko 15000 Jevreja, a u Sarajevu oko 13.000. Nakon II svj. rata ostalo ih je u BiH oko 1000. Rauna se da je oko 7500 Jevreja BiH stradalo kao rtve faistikog terora; oko 500 ih je poginulo kao uesnici NOR-a, a ostati su se naselili po Jugoslaviji ili svijetu.
3

Ivan Cvitkovi / Religije u BiH prostranjen kod semitskih naroda. Prvobitno je to bio i bog 2. UENJE JEVREJSKE RELIGIJE vulkana. Pri ujedinjenju iz jevrejskih plemena u jedinstvenu drutvenu i dravnu zajednicu nastalo je i uenje da su Stari zavjet bili Petoknjije), kojeg judejski teolozi naJevreji bogom izabrani narod i da su iznad drugih zivaju i Tanahom, ini svetu knjigu. Uporedo sa Starim (nemonoteistikih) naroda onog vremena. Ti stavovi su uli zavjetom u jevrejskoj religiji su se prihvatili i teoloki i u religijske knjige: Ja sam tvoj Bog i ne klanjaj se traktati koji su sastavljeni u Talmud. On predstavlja osnovdrugim bogovima. ni pisani religijski autoritet iz kojeg teolozi crpe grau za svoju religijsku aktivnost. Taj vietomni zbornik nastao je Poslije propasti Jevrejskog carstva (70. g. n. e.) Jevreji izmeu drugog i estog stoljea. Talmud u stvari predstavlja se raseljavaju po svijetu (Dijaspora ili jevrejski Galut). zbirku komentara Biblije i skup razliitih vjerskih i etikih Tako e doi do podjele na Sefarde i Akenaze. U uenja, ritualnih pravila i sl. To mu je omoguilo da religijskom pogledu nema bitnih razlika meu njima, ali su postepeno postane dokument kojim se regulisao ivot u socijalni i politiki uslovi u kojima su se razvijali doveli do jevrejskoj optini. Po sreditima u kojima je nastao nekih razlika u izvoenju molitve i drugih rituala, kao i razlikuje se krai jerusalimski ili palestinski i opseniji jezikog izgovora pri itanju hebrejskog pisma u molitbabilonski Talmud. Babilonski Talmud je danas osnovni u vama. Na zapadu (Akenazi) formira se i novi jidi jezik jevrejskoj religiji. Za zbirku vjerskih i pripovjedakih na kojem se ak stvara i jevrejska knjievnost. Na teritoriji tumaenja biblijskih spisa Jevreji upotrebljavaju izraz Sredozemlja (Sefardi) nastaje posebno pismo ladino na kojem se piu religijske knjige i druga djela. Midra. Hiljadu godina prije nae ere nastalo je jevrejsko Sveto Na prilagoavanju jevrejske religije elementima Arispismo4) Tora ili Pentateuh, koje se sastoji od pet prvih totelove filozofije najvie je uinio Moe ben Majmon knjiga iz Biblije5). Jevrejska tradicija smatra da one (Majmomnides) koji je sainio i poseban kodeks o pripadaju Mojsiju. To su sljedee knjige: jevrejskoj religiji. 1. Postanja (Genesis), 2. Izlaska (Exodus), 3. Svetenika (Leviticus), 3. OBREDI I OBIAJI U JEVREJSKOJ RELIGIJI 4. Broja (Numeri) i 5. Ponovljenog zakona (Deuteronomium). Kao to i u drugim narodima nailazimo na korotu, tj. alost za mrtvima, susreemo je i kod Jevreja. Stari su itanje u hramovima starih knjiga Tore (koja ini Jevreji u znak alosti za umrlim cijepali haljine, posipali se osnovicu jevrejske religije), te Biblije (elementi iz Biblije pepelom po glavi i nisu sjekli nokte na rukama. Danas je uli su, na odreen nain u osnove kranstva i islama) na uobiajeno da se u znak korote nosi crnina (crna traka na hebrejskom jeziku, zadralo se do danas kao osnovni oblik rukavu ili revere, crna kravata ili crno dugme, crna marama prenoenja religije, obiaja i rituala kod Jevreja. i sl.). Prilikom smrti lana porodice, svi lanovi ue U sutini, mogli bismo zabiljeiti etiri etape u razvoju porodice sjede 7 dana na podu, mukarci ne briju bradu, a jevrejske religije: 1. biblijska, 2. talmudska, 3. rabinska i 4. na reveru od kaputa napravi se vidljiv prorez. etapa reformisane jevrejske religije koja je prisutna i u Jevrejska religija dozvoljava da se neka jela uzimaju, dananjem svijetu. ali neka i zabranjuju. Zabranjena je (koer ishrana) ishrana Jevrejska religija je prvo ukazala na jednakost svih svinjskim mesom i mesom od divljai. Zabranu upotrebe ljudi pred bogom. Siromani stoari propovijedali su vjesvinjskog mesa nalazimo ne samo kod Jevreja ve i rovanje da e bog poslati Mesija (Maijah) koji e izbaviti Asiraca, Egipana i Babilonaca. Da bi se jelo meso ostalih narod od svih ovozemaljskih nedaa. ivotinja, treba ih klati tako da iz njih potpuno istekne krv. Mesija, izbavitelj ili spasitelj, prisutan je u mnogim Dozvoljeno je meso preivara i domaih pernatih ivotinja. religijama (u kranstva je to Krist). On je boansko bie Nije dozvoljeno istovremeno uzimati mesnate i mlijene proizvode. Jela se moraju pripremati po strogim propisima. koje donosi socijalnu promjenu. Vjerovanje u Mesija vezano je uvijek za period veih socijalnih potresa. Za vriJevrejski teolozi navedene zabrane tumae time to je u jeme izgnanstva Jevreja, kod njih se javilo ovo vjerovanje u ono vrijeme bilo mnogo trovanja navedenim mesom. bojeg odabranika, potomka Davidova, koji je donijeti spas Ritualno klanje se sastoji u potpunom iskrvavljenju zaklane svima. -Taj zadatak, po jevrejskoj religiji, izvrio je ivotinje, jer je zaostala krv pogodna za uzgoj Mojsije, voa Jevreja na putu iz Egipta kroz Sinajsku najpatogenijih bakterija. Zato vjernik meso zaklane pustinju, gdje je, na gori Sinaj, primio Deset zapovijedi kao ivotinje prije upotrebe stavlja pola sata u sol radi unitavaosnovni zakon utemeljen na savezu izmeu Jahve i Izraela. nja eventualnih zaostalih bakterija. Iz istih razloga Jevreji Ime boga Jahvea spomenuto je u Bibliji preko sedam hitumae i religijsku zabranu uzimanja beskimenjaka za ljada puta. Po svemu sudei, kult boga Jahvea bio je rashranu. Kao i sve ostale monoteistike religije i jevrejska religija pridaje znaaj molitvi. Vjeruje se da molitva ima mo da izazove udo. Molitva koju vjernici izgovaraju svako jutro i 4 ') Da jevrejsko takozvano Sveto pismo nije nita drugo do zapis vee sastoji se od izreke: uj Izraele, Gospodin Bog na staroarapske verske i plemenske tradicije modifikovan usled ranog Gospodin je jedini, Pri svakoj molitvi obavezno je odvajanja Jevreja od njihovih plemenski srodnih, ali nomadskih suseda, to pokrivanje glave. Talet je poseban al koji se upotrebljava je sad meni potpuno jasno, Marks-Engels-Lenjin, O religiji, Mladost, Beograd, 1978. str. 105. prilikom itanja dnevne molitve Tefila. Tradicija je kod Jevreja da vjernik na ulaznim vra5 ") Da je prvih pet knjiga Biblije bilo napisano tek poslije povratka tima svoje kue ima objeenu malu kutiju, tzv. mezuzah. judejaca iz vavilonskog ropstva objasnio je jo Spinoza u svom TeolokoTo je specijalna rolnica (kao olovka) u ijoj upljini se politikom traktatu - Marks Lione Filipsu 25. rujna 1884. Marks i Engels,
O ateizmu, religiji i crkvi (na ruskom) Misl, Moskva 1971.

Ivan Cvitkovi / Religije u BiH nalazi svitak sa tekstom 10 bojih zapovijedi ili nekim marta). Tom prilikom prireuju se gozbe i razmjenjuju izvodom iz Tore. lanovi porodice (a i gosti) pri izlasku ili pokloni. Djeca dobijaju darove. U ritualu se ite Megila. Praznik ljetine i blagodati uma naziva se Sukot. ulasku u kuu treba da poljube to rolnicu kao relikviju. U BiH pripadnici drugih religija nazivaju ovaj jevrejski I u jevrejskoj religiji susreemo se sa praznik umabajram, jer za taj dan Jevreji grade prigodne cirkumcizijom, tj. obredom obrezivanja ili odstranjivanja kolibe zaklonjene zelenilom u kojima sjede i goste se. krajnje koice na mukom spolnom organu (Berit mila). Jevreji praktikuju svetkovati Sabat, tj. subotu koju Obavlja se osmi dan poslije roenja. To nije samo jevrejski uzimaju kao sveti dan odmora. Svetkovanje subote poveobred. On je bio iroko rasprostranjen kod semitskih zano je za biblijski mit po kome je bog stvorio svijet za est naroda. Jevreji su ga preuzeli od Egipana. Kranstvo je dana, a sedmi dan - subotu - se odmarao. Taj dan nije napustilo taj obred, iako se on zadrao kod etiopskih dozvoljen nikakav rad6), paljenje vatre, upotreba novca, krana, a kasnije i u islamu, u raznim afrikim i amerikim plemenima. Bar micva je obred obiljeavanja nastajanja telefoniranje, pisanje, putovanje itd. Subota je, kao takve, muevnosti kod muke djece u 14. godini. kod Jevreja i dan porodinog slavlja. Tad se pjevaju subotnje religijske pjesme. Jevreji iz cijelog svijeta dolaze u Jerusalim na ruevine starog jevrejskog hrama (Solomonovog) gdje se Jevrejska optina brine o kulturnim, socijalnim i mole i plau (Zid plaa) za izgubljenom zemljom. drugim problemima lanova optine. U okviru optine djeluje komisija za religijske pitanje koja brine o religijskim potrebama lanova zajednica koji za to iskau interes. Hram u kojem se Jevreji okupljaju na molitvu 4. PRAZNICI U JEVREJSKOJ RELIGIJI naziva se sinagoga. ene ne idu u hram osim na praznik Jom Kipur. U molitvenom objektu nemaju ni kipova ni Vjerski praznici kod Jevreja najvie su vezani za neke slika. Na zidu se obino nalazi estokraka zvijezda (Magen historijske dogaaje iz prolosti jevrejskog naroda. David - Davidov znak) koja simbolizuje pripadnitvo jevrejskom narodu (nosi se i kao amblem i privjesak). U Hanuka je praznik kojim Jevreji evociraju uspomene na hramu postoji Almehars uzviena i ukraena tribina, s koje pobjedu Makabejaca izvojevanu u borbi za politiku se ite Tora. Sinagoga nije klasini hram poput crkve ili samostalnost Judeje (167-140 p. n. e.). Slavi se 8 dana u damije. Postoji sveenik koji se naziva rabin (postoji novembru - decembru, a svaku no pali se po jedna svijea samo 1 rabin u SFRJ), a poglavar optine je svjetovno lice. vie na osmokrakom svijenjaku (Menori). Da bi se u hramu mogla odrati molitva potrebno je prisustvo najmanje 11 vjernika (Minjan - kvorum). Hamia asar je praznik voa. Obiljeava se na taj nain to se taj dan na trpezi u svakoj jevrejskoj kui more nai svake vrsta voe, a djeca dobijaju posebnu torbu voa 5. JEVREJSKA RELIGIJA U BOSNI I koja im traje i po deset dana. U Bosni i Hercegovini ovaj HERCEGOVINI praznik nosi ,popularan naziv Hamioi. Pasha je praznik kojim se evocira prelazak Jevreja iz Egipta u obeanu zemlju Kaanan pod vodstvom Mojsija. Praznik traje 8 dana. Tada se jede specijalna hrana, jagnje i macot tj. kruh bez kvasca. Pesah poinje 14 pisana (mart ili april). Uveer, na poetku praznika; otac predsjedava obrednoj veeri koja se zove seder. Molitve i obredi za taj praznik zapisani su u knjizi koja se zove Hagada. Karakteristino je da su Jevreji u dijaspori u tekst ove knjige upisali ove godine slavimo ovdje, a dogodine u zemlji izraelskoj. Sedam sedmica poslije Pesaha slavi se avuoth, tj. spomen na dan kad su Jevreji dobili svoje zakone od Jahve. Sinagoge su toga dana ukraene zelenilom i cvijeem. Jevrejska Nova godina slavi se obino 1. tirija (u septembru ili oktobru) i taj praznik se zove Ro haana. Slavi se sviranjem trube i od tog dana poinje razdoblje pokore koje traje deset dana. Dan pokore i pomirenja je Jom Kipur. Slavi se 10. tirija (septembar ili oktobar) u postu i molitvi za due umrlih. Posti se na taj nain da se nita ne jede i ne pije 24 sata, ne stupa u seksualne odnose i ne obavlja nikakav posao. Cio dan provodi se u hramu uz itanje brojnih molitvi. Tako se zavrava razdoblje pokore koje je zapoelo Novom godinom - Ro haanom. U spomen spasenja Jevreja u Perziji (V v. p.n.e.), kada je kraljica Estera ena perzijskog kralja izbavila Jevreje od unitenja slavi se Purim (14. adara - februara ili Na teritoriju BiH Jevreji su doli oko 1492. g. iz panije bjeei ispred inkvizicije. To su panski Jevreji Sefardi. Druga skupina, Akenazi, dola je u nae krajeve s austrougarskom okupacijom (iz Austrije, Njemake, Poljske). Veina Jevreja u BiH pripadala je Sefardima. Za vrijeme turske vladavine jevrejska religija je bila priznata. I u predratnoj Jugoslaviji bila je jedna od priznatih religija u BiH. Danas su Jevreji organizovani u Savez jevrejskih optina sa sjeditem u Beogradu koji povezuje sve jevrejske optine iz nekoliko gradova (Beograd, Zagreb, Ljubljana, Sarajevo, Skoplje, Split i jo neka mjesta). U okviru svake optine postoji, pored drugih, i tzv. vjerska sekcija ili komisija. U BiH Jevreji ive u Sarajevo, Zenici, Banjaluci, Doboju, Tuzli. Izdaju mjeseni asopis Jevrejski pregled, koji uglavnom donosi podatke o kretanju i ivotu Jevreja u svijetu i kod nas. Izdaju i omladinski asopis Kadimu.

Talmud nabraja 39 vrsta zabranjenih poslova.

Ivan Cvitkovi / Religije u BiH Marks i kae, religija je dijelom izraz, a dijelom protest protiv bijede.9) Uskoro je nova kranska religija posluila kao II ideoloko oruje u rukama vladajue klase. Milanskim ediktom tolerancije, koji je 313 g. izdao car Konstantin, KRANSTVO kranstvo je dobilo slobodu. Godine 394. kranstvo je za cara Teodosija postalo oficijelnom dravnom religijom 1. NASTANAK I RAZVOJ KRANSTVA Imperije. Od tad e ono kroz stoljea davati ekonomsku, politiku i ideoloku potporu dravnoj vlasti, ali e biti Za kransku religiju mnogi smatraju da je nastala perioda kada e se pojaviti i u ulozi nosioca politikog i na tlu Palestine. Meutim, zaboravljaju da su grki i grkoideolokog otpora. To je naroito dolazilo do izraaja rimski elementi kranstvu otvorili put do svjetske historije. prilikom ostvarivanja velikih drutvenih promjena. Na dva Bajka da je kranstvo nastalo odmah u gotovom obliku iz sabora, u Nikeji, 325. i u Carigradu 381. godine, utvreno jevrejstva i da je iz Palestine osvojilo svet svojom je i osnovno uenje kranske religije. uglavnom ustaljenom dogmatikom i etikom - postala je poslije Bruna Bauera nemogua; ona moe jo da vegetira Neki autori su razvoj tzv. antikog kranstva samo na teolokim fakultetima i kod ljudi koji hoe da podijelili u nekoliko faza: narodu sauvaju religiju, makar i na raun nauke. Hrianstvo nije uvezeno spolja, iz Judeje, u rimsko-grki 1. Od sredine prvog do sredine drugog vijeka bilo je svet i njemu nametnuto, nego je ono, bar kao svjetska prvobitno kranstvo. religija, pravi proizvod tog sveta7.) Prema imenu Isusa Krista i nazivu njegovih 2. Od sredine drugog do poetka etvrtog vijeka bio je sljedbenika - krani (grki: hristianoi ) i religija je period ranog kranstva. Ve u tom periodu crkva se i nazvana kranstvo. Korijene ima u prethodnim religijama: institucionalizirala, tako da su u prvoj polovini IV vijudaizmu, starogrkim i staroegipatskim religijama, u kultu jeka djelovale na podruju Imperije tri patrijarije: rimMitre, kao i u vulgariziranoj grkoj i stoikoj filozofiji. Kao ska, aleksandrijska i antiohijska. i judaizam i kranstvo je monoteistika religija. Ekonomske, politike i idejne veze uspostavljene nakon 3. Od poetka etvrtog do kraja petog vijeka je period raspadanja antikog drutva i osnivanja Rimskog Carstva, kasnog kranstva. U tom periodu (krajem IV vijeka) dovele su do stvaranja predstave o univerzalnom bogu koji osnovane su i carigradska i jeruzalemska (u V vijeku) bi bio spasilac najniih drutvenih slojeva Imperije. Tako je patrijarija. sredinom prvog vijeka meu siromanim i ugnjetenim slojevima nastalo kranstvo. O tome i Engels pie: Od kakvih su se ljudi regrutovali prvi hriani? Poglavito od 2. RASKOL ,umornih i natovarenih', pripadnika najniih slojeva naroda, kao to i dolikuje revolucionarnom elementu8?) Ve u drugom vijeku kranstvu su prijetili Teko je danas rei neto pouzdanije o tome kakvo raskoli. Taj proces pospjeila je podjela Imperije krajem je bilo to prvobitno kranstvo kao pokret siromanih. Daetvrtog vijeka na Zapadnu (centar u Rimu) i Istonu nas se susreemo samo s njegovim oficijelnim oblikom koji (centar u Carigradu). Od tada su papa i patrijarh u je u mnogome, sticajem niza historijskih okolnosti, izCarigradu zapoeli borbu za prevlast nad kranskom mijenjen. Jedno je neosporno: u ideologiji prvobitnog crkvom. Specifinosti u feudalnom razvoju istonog i zapadnog dijela Rimske Imperije pospjeile su tu borbu. kranstva naao je, po rijeima Lenjina, izraz demoTako se borba na ekonomskom i politikom podruju kratsko-revolucionarni protest protiv socijalnog ugnjetaprenijela i na podruje religije. Rimska crkva je polazila od vanja. Taj protest se, naalost, pojavio u iluzornoj formi. toga da je ona nasljednica apostola Petra te da joj zbog toga Sam Engels je ukazivao na dodirne take izmedu modernog pripada primat. Istoni patrijarsi smatrali su da su svi aporadnikog pokreta i prvobitnog kranstva: i prvobitno stoli bili jednaki, te i crkveni poglavari moraju biti jednaki. kranstvo je bilo pokret ugnjetenih; propovijedalo je da Godine 1053. carigradski patrijarh objavio je pismo u kome predstoji osloboenje od ugnjetavanja, ali kranstvo je je iznio sva svoja neslaganja sa Rimom. To je ve bio znak stavljalo to osloboenje u onostrani svijet, a moderni totalnog raskola. Papa Leon IX bacio je (1054.) anatemu radniki pokret traio ga je u preobraaju drutva. Oba su (prokletstvo i konano iskljuenje nekog lica iz crkve) na pokreta progonjena i unato tome oba su se irila. carigradskog patrijarha, a ovaj je to isto uinio a odnosu na Za Marksa je kranstvo rezultat sloma antikog rimskog papa i itavu zapadnu crkvu. Rimska crkva se robovlasnikog sistema, ali je ono svojim kultom apstraktposlije raskola 1054. god. prozvala katolikom (od gr. nog ovjeka bilo i najprikladniji oblik religije za drutvo katolikos - sveopti), a carigradska i one koje su je robne proizvodnje. Marks je u njemu vidio ideoloki izraz podrale (aleksandrijska, antiohijska i jerusalimska) socijalnog protesta. im je kranstvo slikalo bolji svijet (u ortodoksnom (od gr. orthos - dokeo - pravovjerni) ili predstavama o raju), znai da nije bilo zadovoljno postojeim, to je protestvovalo protiv njega. U tom smislu pravo-vjernom. Tako su socijalno-politike razlike nastale na osnovu razliitog stepena razvijenosti feudalnog drutva na
7 8

Marks-Engels-Lenjin, O religiji, Mladost, Beograd 1976. str. 140. Ibid., str. 145.

Religijska bijeda je jednim dijelom izraz stvarne bijede jedni dijelom protest protiv stvarne bijede Ibid., str. 48.

Ivan Cvitkovi / Religije u BiH Istoku i na Zapadu dovele do raskola, pa i izvjesnih razlika autoriteta (Biblije i Kur'ana) pokuavaju iskoristiti kao u vjerouenju i obredima. opravdanje za ostvarivanje socijalnih i politikih promjena Takozvano zapadno kranstvo doivjee jo jedan u tamonjim drutvima13). raskol u 16. stoljeu, kada dolazi do odcjepljenja proteDrugi vaan izvor kranske objave, pored Biblije, stantizma od katolicizma. je tradicija ili usmena predaja. Vjeruje se, naime, da sve kranske istine nisu sadrane u pisanim izvorima ili knjigama Svetog pisma, nego da je dio toga usmeno 3. KRANSKO UENJE prenoeno od apostola na njihove nasljednike. Po kranskom vjerovanju crkva uva i prenosi ono to je od apostola Biblija je glavni izvor i autoritet kranske religije. preuzeto usmeno. Rije biblija dolazi od grke rijei (biblos) koja u priU centru kranstva nalazi se linost Isusa Krista jevodu znai pismo. Sinonim za nju je Sveto pismo. (Hrista). Po kranskom uenju, Krist je siao na zemlju da Biblija se dijeli na dva dijela: Stari zavjet (tretira period umre muenikom smru iskupivi na taj nain prvobitni prije Krista, sastoji se od 46 knjiga ) i Novi zavjet (tretira grijeh ljudi. Vjera u iskupiteljsku Kristovu misiju i sveoptu period poslije Krista, sastoji se od 27 knjiga). Prvi dio (Stari grenost ljudi jedno je od osnovnih uenja kranstva. Bog zavjet) preuzet je iz judaizma. Drugi dio (Novi zavjet) je jedan, iako se ispoljava u trojstvu: Bogotac, Bogsin i specifian je za kranstvo. Njega ine etiri knjige Bogduh sveti. Krani smatraju da je Bogsin u liku evanelja (1. Matejevo, 2. Markovo, 3. Lukino i 4. Isusa Krista roen od Djevice Marije, kao spasitelj ljudi. Ivanovo) u kojima se govori o Kristovu ivotu i izlau Tako je ideja o spasenju jedna od centralnih u kranskom osnove njegovog uenja. Knjiga Djela apostolska posuenju. Uenje o Kristu veoma je znaajno u kranstvu. Po veena je prikazu propovjednike aktivnosti Kristovih tom uenju u Nazaretu je ivjela Djevica Marija. Njoj se uenika10). Tu je pored 21 poslanice apostola, koje ukazao arhanel Gabrijel, koji joj je saoptio da e roditi predstavljaju pisma sv. Pavla i drugih Kristovih uenika sina boijega. Zanijela ga je po Duhu svetom. Uskoro su je upuenih raznim kranskim optinama ili crkvenim zaudali za Josipa, s kojim je otila u njegov rodni grad jednicama, i Apokalipsa, tj. Otkrovenje sv. Ivana. Betlehem, gdje se Krist rodio. Kad mu je bilo trideset Biblija sadri cjelokupno religijsko i socijalnogodina, Krist je poeo propovijedati svoje uenje primivi, politiko uenje kranstva. Principi tog uenja izneseni su prije toga, krtenje od Ivana Krstitelja u rijeci Jordanu. tako da mogu posluiti kao opravdanje i za sasvim oprene Krist je imao dvanaest uenikaapostola i jo vie drugih socijalne i politike sisteme i opredjeljenja. O tome je uenika. irio je svoje uenje po Judeji, to nikako nije ilustrativno pisao i sam Marks u svom radu Komunizam odgovaralo judejskom sveenstvu. Zbog toga ga je sud rajnskog promatraa: Socijalni principi hrianstva imali osudio na smrt, poslije ega su ga raspeli na kri. Po predaji su osam stotina godina vremena da se razviju i nije im Krist je bio raspet na Kalvariji ili Golgoti, koja je u potrebno nikakvo dalje razvijanje od strane pruskih kranstvu postala sinonim stradanja. Ali, Krist je, kao konzistorijalnih savjeta. Socijalni principi hrianstva jagnje koje je rtvovano za grijehe svijeta, ijom su pravdali su antiko ropstvo, veliali srednjovjekovno kmetkrvlju pred Bogom iskupljeni svi vjernici bez obzira na stvo, a u sluaju potrebe umiju i da brane potlaivanje narodnost i jezik, uskrsnuo. To je bilo sutinsko u uenju proletarijata, iako to rade s pomalo tugaljivim izrazom kranstva, to mu je omoguilo da se razvije u svjetsku lica11). religiju14). To je, dakle, omoguilo da je ideologija kranstva U kranstvu je prisutno vjerovanje u besmrtnost u proteklih 2.000 godina sluila kao oslonac za razliite due i postojanje zagrobnog ivota. Prema tom vjerovanju klasne interese: feudalne, buroaske, a bilo je i pokuaja (a pravednici poslije smrti odlaze u raj - mjesto vjenog ima ih i danas) da se koristi i u zatiti socijalno-politikih blaenstva i sree, a grenici u pakao mjesto vjenih interesa radnike klase. Sam Engels je ukazivao na to da muka. mnoga mjesta u Bibliji mogu biti interpretirana u korist U kranstvu prevladava jedan simbol, a to je kri, socijalizma, mada je njen cjelokupni duh daleko od toga12). koji se najee sastoji od dva kraka koji se sijeku pod Savremena kretanja u svijetu, posebno na pravim uglom. Kri je simbol kranske vjere. Njime su afrikom, azijskom i junoamerikom tlu, pokazuju da se i ukraene crkve i sveenika odjea. Vjernici ga nose u danas socijalni i politiki, principi pisanih religijskih obliku privjeska i tetoviraju ga po tijelu da bi time izrazili simbolino pripadnost svojoj religiji. Pravoslavni ga zovu krst, a katolici kri. Kri se pokretom ruke pravi na sebi ili 10 Apostoli su prvi propovjednici koji su obilazili razna mjesta i irili na drugima. U pravoslavlju se to ini sa skupljena tri prsta kranstvo meu nekranima i uvrivali ga meu onima koji su ga kojima se dotie elo, desno i lijevo rame. Katolici to isto prihvatili. ine s ispruenih pet prstiju. 11 MarksEngelsLenjin, Komunizam rajnskog promatraa, O Nijedan kranski obred praktino se ne obavlja religiji, Mladost, Beograd, 1976. str. 56. bez kria, koji simbolizuje mueniku smrt Kristovu. 12 Historijski posmatrano kri je postojao i prije kod mnogih ... u to vrijeme dok su engleski socijalisti uopte protivnici kranstva i poto su prisiljeni da pate od svakakvih religioznih predrasuda u veem naroda. Nalazimo ga u starom Egiptu, Indiji, Iranu, na dijelu vjernika, francuski komunisti, iako pripadaju naciji koja se Novom Zelandu u Junoj Americi itd. Kri se nalazi na proslavila svojim nevjerovanjem, sami su krani. Jedan od njihovih mnogim mjestima i objektima stare kulture, na novcu, omiljenih aksioma glasi kranstvo je komunizam le Christianisme vazama itd. Tek u etvrtom vijeku kri je postao simbolom c' est le Comunisme. Oni nastoje to dokazati pozivajui se na Bibliju... Ali sve to samo pokazuje da ti dobri ljudi nikako nisu najbolji krani, iako kranstva. Katolici priznaju kri sa etiri kraka na kojem
i sebe ele nazvati takvima: jer ako bi bilo tako, onda bi bolje znali Bibliju i uvjerili bi se da mnoga mjesta iz Biblije i mogu biti protumaena u korist komunizma, ali teite duha njenog uenja, isto tako savreno je neprijateljsko njemu, kao i svakom razumnom poduhvatu. Marks EngelsLenjin, O religiji, Mladost, Beograd, 1976. str. 80.
13 Ilustrativan primjer toga jesu pokuaji zasnivanja jedne vrste islamskog, odnosno kranskog socijalizma. 14 Vidi: Engels, Prilog istoriji ranog hrianstva, Kultura, 1951.

Ivan Cvitkovi / Religije u BiH stoji INRI, poetna slova latinskih rijei koje znae: Isus odgovoru osoba koja dri dijete (kum) kae: Odriem. Nazareanin, kralj idovski. Ve smo rekli da kri simboPotom dijete krste u krstionici. To je koljka od kamena ili lizuje ideju smirenja, patnje, pokornosti, trpljenja. Ovaj nekog drugog vrstog materijala uzdignuta i ukraena i simbol se stavlja na oltare, kupole, zvonike crkava, grobove slui kod obreda krtenja koje simbolizuje oprotenje i sl. U unutranjosti katolike crkve nalazi se 14 postaja prvotnog grijeha Adama i Eve. Danas moemo rei da iznad kojih su ukraeni krievi i slike koje simbolizuju obred krtenja gubi smisao oienja od istonog grijeha. prizore iz Kristove osude na raspee na kriu, a nazivaju se Nemalu ulogu u ueu u ovom obredu igraju i motivi drugog karaktera, koji nisu religijski (ne elim se izdvajati krini put. iz kruga onih koji upranjavaju taj obred). 4. KRANSKI OBREDI Vjerski obredi su simbolike radnje kroz koje se izraavaju religijske ideje, predstave ili osjeaji. Obredi se obavljaju prema tano propisanim i utvrenim pravilima a obuhvataju molitve, pjevanje, ritualno klanjanje itd.15). Obrede obino vre sveenici, ali u njima najee uestvuju i ostali vjernici. Veina obreda vezana je za vanije trenutke ili dogaaje u ovjekovom ivotu: roenje (obred uvoenja u religijsku zajednicu krtenje ili obrezivanje); prelaz iz djeake u zrelu dob; vjenanje; smrt i sahranjivanje. Nekad su obredi imali ire socioloko znaenje od samog religijskog sadraja. Kranski obredi su preuzeti umnogome iz ranijih religija. Tako u kranstvu nalazimo elemente pojedinih obreda, obreda iz starogrke religije itd. Za razliku od katolicizma i pravoslavlja, u protestantskim religijskim zajednicama obredi su umnogome uproeni. Svi krani, dakle, i katolici i pravoslavni i pripadnici drugih kranskih religija, smatraju da obredi imaju uticaja na vjernike i zato pridaju veliki znaaj hramovima ili bogomoljama u kojima se obavljaju vjerski obredi u skupu. Hram je, dakle, objekat za obavljanje ritualnih radnji. Izgledu i arhitekturi hrama oduvijek se pridavao veliki znaaj, te otuda i njegov sveani karakter. U pravoslavlju i katolicizmu hramovi se nazivaju i crkvama. Obino su iznutra ukraeni kipovima, ikonama, slikama ili drugim religijskim ukrasima i simbolima. Vjernici vjeruju da u njima dolaze u dodir s bogom. Sveukupnost religijskih radnji i obrednih dejstava u kojima se religijski voa kao predvoditelj vjernika obraa bogu naziva se misa ili bogosluenje. Obino se obavlja u hramu ili na nekom drugom mjestu odreenom za to. Misu moe obavljati samo religijski voa. U kranskoj religiji veoma vano mjesto zauzimaju sakramenti. Ima ih sedam i neki se mogu primiti samo jednom u ivotu, dok se drugi primaju vie puta. Evo tih sakramenata: Roenje je bioloka promjena za koju kranstvo (a i veina drugih religija) ima razvijen obred. To je krtenje, jedan od glavnih sakramenata kojim se postaje lanom crkve. I prije nastanka kranstva postojali su obiaji ritualnog pranja vodom koji su simbolizovali ienje. Obred krtenja nastao je u drugom periodu kranstva, kada su se krani definitivno odvojili od Jevreja16). Prije nego to polijeva glavu djeteta svetom vodom17), Sveenik pita kuma: Odrie li se avola? U
15 Padanje niice nalazimo kod mnogih naroda, a Egipani su padanjem na koljena izraavali svoje potovanje prema bogovima. 16 Vidi: Engels, Prilog istoriji ranog krianstva, Kultura, 1951. 17 Postoji samo simbolina razlika izmeu svete i obine vode. Voda je postala sveta na taj nain to se u nju stavila krtena sol nad kojom je ritualnim pokretom religijski vod izgovorio odreenu molitvu. Vjeruje se da je ona time postala sveta. Kad bi se pravila hernijska analiza vode u koju se stavi obina sol i one u kojoj je krtena sol, ne bi se mogla

Postoje izvjesne razlike u ceremoniji krtenja. U pravoslavlju dijete uranjaju u vodu, a u katolicizmu glavu djeteta polijevaju vodom. Kod baptista i adventista sedmog dana krtenje se, po mogunosti, obavlja u prirodnim vodama. Pravoslavni i katolici ga smatraju jednim od sedam svetih sakramenata. Protestantske religijske zajednice ga ne uzimaju za sakrament, ve za jedan od obreda. Veina protestantskih religijskih zajednica ne prihvata da se krtenjem ovjek moe osloboditi prvobitnog grijeha. Baptisti, adventisti sedmog dana, kao i sljedbenici nekih drugih protestantskih grupa obavljaju ovaj obred samo nad odraslom osobom. Potvrda (krizma, miropomazanje) u kranstvo je dola iz starih religija. U Novom zavjetu nema dokumenata o ovom obredu. Pojavljuje se tek poslije treeg stoljea, a u desetom stoljeu dobija status sakramenta. Obred obavlja biskup ili sveenik polaganjem desne ruke na glavu krizmanika i mazanjem krizmom pravi znake kria na elu djeteta i izgovaranjem odreene molitve. U pravoslavlju se obavlja odmah nakon krtenja, a u katolicizmu na prelazu iz djetinjstva u mladenako doba (oko 1415. godine). Sakrament priesti ili euharistije je vaan kranski obred koji simbolizuje sjedinjenje s bogom. Protestantske religije odbacuju priest kao sakramenat. Po kranskom vjerovanju ovaj obred je ustanovio Isus Krist, koji je na zadnjoj veeri prije svoje smrti na kriu blagoslovio hljeb i vino i podijelio ih svojim uenicima. Dogma o pretvaranju hljeba i vina u tijelo i krv Kristovu bila je definitivno formulisana na Tridentskom saboru. Mnogi autori smatraju da je ovo obnova prastarog magijskog vjerovanja kada pripadnici roda uzimanjem mesa i krvi totemske ivotinje potvruju svoju identinost s njom. Priest mogu primiti samo oni koji su se prethodno ispovjedili. Priest po pravilu dijeli religijski voasveenik, akon, a nekad i obini vjernici. Ispovijed ili pokora je obred ispovijedanja grijeha pred sveenikom. Ona je preduslov za oprost grijeha, a ima po nekim psiholozima i funkciju pranjenja, tj. oslobaanje od onog to ovjeka potiskuje. Ispovijed je u kranstvo prenesena iz ranijih religija, a za sakramenat je prihvaena u 13. vijeku. Vjernik svoje grijehe ispovijeda sveeniku, a crkva garantuje tajnu ispovijedi. Iako su je zadrali kao obred, protestanti odbacuju ispovijed kao sakrament. U veim protestantskim religijskim zajednicama ne postoji obiaj da se ispovijed obavlja pred pastorom. Smrt je bioloka promjena oko koje se koncentriu razne vrste socijalnog ponaanja. Po kranskom uenju to nije kraj ve poetak novog ivljenja. Kod vjernika se javlja
utvrditi nikakva fizika razlika. Razlika je samo simboline prirode. Vjeruje se da je ova druga sveta jer je obavljen odreeni ritual.

Ivan Cvitkovi / Religije u BiH strah od pakla. Da do toga ne bi dolo, obavlja se danje, podizanje i odravanje vjerskih objekata, vjerska bolesniko pomazanje, sakrament nastao u osmom stoljetampa, organiziranje hodoaa i sl. u. Ima funkciju da oprata grijehe. Obino se vjerniku daje pred smrt, pa se zato ranije nazivao posljednja pomast. 5. KRANSKI PRAZNICI Sveti red (svetenstvo) je sakrament po kome se hirotonijom, ili rukopoloajem, prenosi na nove lanove haKranski praznici su sastavni dio kranskog rizma koja ih osposobljava za sveeniku aktivnost. Polakulta. Praznici su odreeni dani u godini najee posveeni ganjem ruku od strane biskupa ili episkopa na vjernika, Kristu, svecima, kriu, Bogorodici itd. I neki dani u nedjelji sveenikog kandidata, saoptava mu se Boja blagodat, posveeni su odreenoj uspomeni. Tako je nedjelja spomen te od tada moe vriti ritualne radnje i obrede rezervisane na uskrsnue Kristovo; petak spomen na raspee Kristovo za sveenike (kler). Postoji stupanj biskupa ili episkopa kao na kriu. Srijeda i petak su dani u koje se obino posti, tj. vii stepen, te stupanj prezbitera ili sveenika nad kojim svu uzdrava od razliitih jela (izriito mesnih) i pia (naroito vlast imaju biskupi (episkopi). Najnii stupanj je stupanj alkoholnih) - ponekad i seksualnih odnosa - ime se akona koji pomae biskupu ili episkopu i prezbiteru u simbolizuje pokajanje za poinjene grijehe. U kranstvu vrenju njegove slube. Ovaj sakrament nastao je u treem se, za razliku od islama, ne praktikuje post od svake hrane i vijeku. Sveenik ima privilegovan poloaj u religijskoj pia koji bi trajao vie dana. zajednici. On je ritualni voa i mora poznavati pravila Osnovni vjerski praznici zajedniki su i za ritualnog ponaanja. Njega od vjernika dijeli odijelo, status pravoslavlje i za katolicizam, te emo ih i iznijeti u ovom moralnog sudije i pravo posrednitva izmeu vjernika i poglavlju, a ne u narednim u kojima je rije o katolicizmu, boga. odnosno o pravoslavlju. Brak sklopljen uz crkveni obred proglaen je sakramentom. Obred vjenanja obavlja se u crkvi, gdje sveenik doekuje mladence u sveanoj odori. Cilj obreda je da se isprosi boiji blagoslov za mladence i njihov zajedniki ivot. Uz sakramente treba istai i blagoslovine. Meu blagoslovine spadaju razliite posvete i blagoslovi, kao posveta i blagoslov crkava, posveta i blagoslov oltara, posveta i blagoslov crkvenog posua, blagoslov grobalja, blagoslov polja i plodova, kua i drugih objekata i predmeta, procesije, sahrana pokojnika itd. Pored javnih obreda postoje u kranstvu i privatne pobonosti. Javni obredi su strogo propisani i obavlja ih religijski vod, dok privatne pobonosti nisu propisima strogo odreene i moe ih obavljati svaki vjernik. Meu takve pobonosti spadaju razne molitve (istina, molitva je prisutna i u obredima drugih religija). To je obraanje vjernika sa molbama ili albama nadnaravnim silama. Cilj molitve je izliv smirenosti, pokornosti pred bogom kako bi se uticalo na njegovu odluku. Sve bitnije molitve tampane su u malu knjiicu koja se zove molitvenik. Molitva je vjerniku preporuljiva za svaki dan. Molitva za due umrlih u katolicizmu ima za cilj da se skrati vrijeme koje dua, da bi prela u raj, treba da provede u istilitu, a u pravoslavlju se smatra da se molitvom etrdeset dana nakon smrti pokojnika njegova dua moe potpuno osloboditi muka. Najrasprostranjenija kranska molitva je Oe na ili Molitva Gospodnja. Izgovara se u kranskim liturgijama, u zajednikim i individualnim molitvama. Prvi krani su znali samo za ovu molitvu. Kroz historiju kranstva molitve se nisu samo izgovarale ve i pjevale. Zato su pripremane i posebne melodije. Tako je nastala crkvena muzika. Mnoge molitve u kranstvu zavravaju se rijeju amen (u pravoslavlju amin). Rije je u kranstvo preuzeta iz stare jevrejske religije, a znai tako budi, sigurno da. Rijeju amen potvruje se ono to je reeno prije. Radost u crkvenim molitvama, pjesmama i obredima izraava se rijeju aleluja s kojom se u jevrejskoj religiji slavio bog. Pored kranskih vjerskih obreda postoje i vjerski poslovi. Tu spada odravanje vjerske pouke i propovijeBoi je glavni kranski praznik i posveen je Kristovom roenju. Katolici ga slave, drei se gregorijanskog kalendara, 25. decembra, a pravoslavni (ne svi npr. Grci) po julijanskom kalendaru 7. januara. Proslavi Boia prethodi priprema vjernika za taj praznik u duini od etiri sedmice (advent-doae). Dan prije Boia naziva se Badnjak. Stari je obiaj da se na Badnji dan ujutro sijee u umi badnjak (grana hrasta, oraha ili ljeskovine) i prislanja uz kuu. Pred sumrak se u kuu unosi slama i rastire po podu. Taj dan se jede samo posna hrana. Kod katolika u pono izmeu Badnjeg dana i Boia odrava se u crkvama misa ponoka i pjevaju boine pjesme. Ve smo rekli da se u osnovi praznika nalazi mit o Kristovu roenju. Po mitologiji on se rodio u Betlehemu u blizini Jeruzalema u porodici stolara Josipa (otud ga je katolika crkva i proglasila za zatitnika radnika i radnike klase) i njegove ene Djevice Marije koja ga je zaela po Duhu Svetom, a ne iz seksualnog ina. Zato? Po nizu autora zbog toga jer je kranstvo u periodu u kome je nastao mit smatralo seksualni akt za grijeh. Nije se boanstvo moglo roditi iz grenog ina. Veina religija u poetku seksualni odnos smatra grenim, pa su zato gotovo sva boanstva roena izvan seksualnog odnosa. Rano kranstvo nije slavilo ovaj praznik. Tek u treem vijeku poeo se slaviti Boi kao kranski praznik. Taj dan, na primjer, 6. januar, Egipani su slavili roenje Ozirisa. U Grkoj tog dana su slavili roenje boga Dionizija. Na primjer, 25. decembra u Rimskoj Imperiji proslavljalo se roenje boga Mitre (mitraizam je, sjetimo se, vojnika religija u Rimskoj Imperiji). Krani su samo preuzeli taj praznik iz ranijih religija. U kransko uenje uvrteno je i vjerovanje u Kristovo uskrsnue i njegovo uznesenje na nebo. To uskrsnue Kristovo simbolizuje Uskrs (Vaskrs). Mit o uskrsnuu nije nita novo u kranstvu. Nalazimo ga u starim egipatskim i grkim religijama. Susreemo se s mitom o traginoj smrti i uskrsnuu Ozirisa u starom Egiptu. Ljudi su vjerovali da je Ozirisa, sina boga zemlje Geba i boice neba Njut, ubio brat Set, koji je isjekao njegovo tijelo na

Ivan Cvitkovi / Religije u BiH etrdeset komada i bacio ih po itavom Egiptu. ena Ozirisova (Izida) sakupljala je dio po dio i na svakom mjestu gdje je nala dio tijela sagradila je kapelicu. Kad je III sakupila sve dijelove tijela oivjela je Ozirisa. Svojim KATOLICIZAM udesnim uskrsnuem Oziris je, kao egipatski bog, obeao Katolicizam je jedna od najrasprostranjenijih religija u ivot vjeni svima onima koji budu vjerovali u njega. Taj svijetu. I po brojnosti sljedbenika i po organizacionoj spomen na uskrsnue Ozirisovo slavio se u starom Egiptu strukturi, po hijerarhiji i po razvijenoj teologiji to je jedan tako to su se okupljali u hramove, oplakivali smrt tog od najorganizovanijih i najrazvijenijih oblika religije. U dobrog boga i nakon toga bi uslijedilo opte slavlje u znak njemu se osjea snaan uticaj judaizma i grke misli. To je njegovog uskrsnua. univerzalna religija koja okuplja ljude razliitih nacija U poetku kranstva nije se slavio Uskrs, ve itavog svijeta. Takvom ju je nazvao u poruci papa Grgur smrt i stradanje Kristovo. Tek u etvrtom vijeku (kri je taVI, Bonifacije VIII i Inocent III u svojim enciklikama, a i da postao simbolom kranstva) Uskrs je priznat za praznik. niz drugih papa je istaklo univerzalnost katolicizma. Slavi se u periodu izmedu 22. marta i 25. aprila, kada se Katolici su na osnovu zajednike vjere i istog naina njenog inae i priroda budi, kada nie novi ivot, kada dolazi do ispoljavanja okupljeni u katoliku crkvu koja sebe smatra izmjene u godinjim dobima. Proljee poinje 21. marta, a jedinom istinitom, svetom, apostolskom i sveobuhvatnom. u prvu nedjelju iza punog proljetnog mjeseca (utapa) Nadilazi nacionalne granice i obuhvata sve narode. katolici slave Uskrs. Nedjelju dana kasnije obiljeavaju Mali Uskrs. Vrijeme pripreme za Uskrs traje 40 dana i naziva se Korizma. Iz starih religija ula je u kranstvo i tradicija bojenja jaja za Uskrs. Korijen ovog obiaja nalazimo u starom sujevjerju, jer je sam in izlaska pileta iz jajeta bio misterij koji se nije mogao objasniti. Nastajanje novog ivota, koji dolazi iz jajeta vezano je za uskrsnue Kristovo, kada takoe nastaje novi ivot. Otud, izmeu ostalog, i praksa bojenja jaja za uskrnji praznik. Kranstvo je najrasprostranjeniji oblik religijske ideologije. Slaveni se nisu susreli sa kranstvom u njegovom prvobitnom obliku. To je ve bilo etatizirano kranstvo koje je sluilo kao rentabilna zastava u politike interese. Ono je ve bilo politiko sredstvo dravne vlasti. Rasprostranjeno je u gotovo svim zemljama svijeta. Godine 1978. u svijetu je bilo 1,245.000.000 stanovnika koji su ispovijedali ovu religiju (katolika 732,000.000, protestanata 360,000.000 i pravoslavnih 153,000.000). U narednim poglavljima bit e neto vie rijei o pojedinim kranskim religijama koje imaju svoje sljedbenike i u SR Bosni i Hercegovini. 1. KATOLIKO UENJE

Za razliku od protestantizma katolicizam18) za izvor svog uenja ne uzima samo Bibliju ve i crkvenu tradiciju19 crkveno uiteljstvo. U crkveno uiteljstvo spadaju i odluke koncila (skup biskupa i drugih crkvenih velikodostojanstvenika na kojem predstavnici itave crkve pod vodstvom pape raspravljaju i donose odluke od interesa za itavu crkvu) i papine enciklike (pisma koja papa upuuje biskupima cijelog svijeta ili jednog odreenog podruja a odnose se na vjeru, religijski moral, bogotovlje. Enciklika zapoinje i zavrava imenom vladajueg pape. Pitanja discipline i unutarnjeg ureenja u crkvi papa saoptava u tzv. apostolskim pismima koja, nekada, nose oznaku motu proprio, i po pravilu se oznaavaju tim nazivom u poetnim rijeima samog dokumenta. U protestantizmu Bibliju moe tumaiti svaki vjernik, a u katolicizmu to pravo imaju samo sveenici. Katoliko sveenstvo ima zavjet celibata, tj. suzdrljivosti od enidbe. Celibat se, takoe, odnosi na redovnike i redovnice svih kranskih zajednica a ne samo katolike. Na I vatikanskom koncilu 1870. godine proglaena je dogma o nepogreivosti pape kad govori ex catedra o vjerskim i etikim pitanjima. Tako papa predstavlja ivi autoritet u katolikoj crkvi. Katolicizam ima jo neke osobenosti koje ga razlikuju od pravoslavlja. I katolicizam i pravoslavlje priznaju trojstvo. Meutim, katolici smatraju da Duh Sveti proizlazi iz Boga-oca i Boga-sina, a ne samo iz Boga-oca kako ui pravoslavlje. Dakle, pravoslavlje negira da je Duh Sveti proizvod Boga-oca i Boga-sina. Po katolicima (kao i pravoslavnima) pored raja i pakla postoji i istilite u kome se due grenika mogu iskupiti od
18 Kritikujui katoliku crkvu zbog njenog socijalno-politikog dranja Engels je pisao: ...Moe se dokazati da se i rimska crkva tri puta odrekla Gospoda. Najprije kad je sama teila za svjetovnom vlau, zatim kad se za svoje ciljeve posluila svjetovnom vlau i napokon kad se svjetovnoj vlasti za njene ciljeve predala kao sredstvo, Engels, Schelling filozof u Kristu ili preobraenje svjetovne mudrosti u boju mudrost, Engels, Izbor iz ranijih radova Veselin Maslea, Sarajevo 1964. 19 No tradicija je mo ne samo u katolikoj crkvi ve i u prirodnim naukama, pisao je Engels. Engels, Dijalektika prirode, Kultura, Zagreb 1950.

10

Ivan Cvitkovi / Religije u BiH grijeha da bi potom prele u raj. Katolicizam zabranjuje Prostorije uz crkvu u kojima stoji odjea i oprema koju razvod braka i vjetako ogranienje zaea. sveenik koristi za vrijeme obreda naziva se sakristija. Razvijen kult Madone (Djevice Marije) uslovio je i Crkva u kojoj biskup obavlja obred, a nalazi se u gradu gdje nastanak posebnog uenja tzv. mariologije. Naime, i prije je njegovo sjedite, naziva se katedrala. Stolica u kranstva potovala se Velika Majka. Kranstvo ju je katedralnoj crkvi na kojoj sjedi biskup ili nadbiskup naziva pretvorilo u Madonu, Djevicu Mariju, a koncil u Efesu 431. se katedra. godine legalizovao je naziv Majka Boja i priznao je Bogorodicom. Brojne su svetkovine u njenu ast. Veliki je Misa (u pravoslavlju se uobiajio termin liturgija) broj hramova koji su joj posveeni. U SR Bosni i Herje centralni, najsveaniji in javnog bogotovlja, a predstavcegovini najpoznatija su Madonina (Gospina) svetita u lja uspomenu i obnavljanje zadnje veere i Kristove rtve Litici i Olovu. Papa Pio IX proglasio je 1854. god. dogmu na kriu. Nakon II vatikanskog koncila obred mise se ne po kojoj je Djevica Marija bezgreno zaeta kao i njen sin, obavlja na latinskom ve na maternjem jeziku. Ima a papa Pio XII 1950. g. proglasio je dogmu o njenom razliitih tipova misa: mlada ili prva (koju sveenik obavlja tjelesnom uznesenju na nebo poslije smrti. Tih dogmi nema prvi put u ivotu); tiha (koja se govori bez ikakve spoljanje u pravoslavlju. Na dan 15. avgusta slavi se Velika Gospa sveanosti); velika ili sveana (slui se uz vanjsku (Gospojina) kao spomen uznesenja na nebo Marije majke sveanost); koncelebrirana (koju dri vie sveenika Kristove. Njoj je posveena i prastara kranska molitva zajedno); mrtvaka (koja se slavi za umrle); ponoka (za pono izmeu Badnjeg dana i Boia) itd.22 U misi poseZdravo Marijo (Ave Maria). ban dio predstavlja tzv. euharistija, pretvaranje I katolici priznaju sedam sakramenata (vidi str. 15 (transupstancija) kruha i vina u tijelo u krv Kristovu za vri17). Krtenje se obavlja na taj nain to se glava djeteta jeme dok ih sveenik posveuje. aa posebnog oblika, polijeva svetom vodom i pri tom se izgovaraju ritualne koja se upotrebljava za posveenje vina, naziva se kale. molitve. Osoba koja dri krtenika i u njegovo ime obavlja Moe biti od zlata, srebra ili kositra, ali unutranja strana krsni zavjet zove se kum (kuma). Osim krtenog postoji i mora biti pozlaena. Sveenik za misu oblai posebno (boja krizmani kum. razliita prema propisima) ruhokazulu. Sveeniku kod mise pomae ministrant (najee su to djeca). Knjiga u kojoj su sabrane misne molitve, itanja, 2. OBREDI U KATOLICIZMU20 pjevanja i rubrike naziva se misal Molitve koje, po dunosti, sveenik i klerik moraju svakodnevno recitirati Krizma (potvrda) se obavlja 13. ili 14. godine nazivaju se oficiji ili brevijari (kratak pregled, izvod starosti, a u pravoslavlju neposredno nakon krtenja. U kamolitvi). Knjiga koja slui biskupu za vrenje obreda naziva tolicizmu taj obred obavlja biskup, a u pravoslavlju to se pontifikal. U bogoslunim radnjama izvan mise biskup obavlja i svetenik. U katolikoj crkvi se elo krizmanika oblai roketu - bijelu odjeu poput kratke koulje ukraene mae maslinovim uljem s dodatkom balzama koje biskup ipkama. Tako se zove i slina odjea kod obinih sveposveuje na Veliki etvrtak. enika. Samo se sveenici mogu priestiti hljebom (i to bez kvasca) i vinom, a vjernici redovito samo hljebom, dok se u pravoslavlju i vjernici prieuju i hljebom i vinom. Za 3. KATOLIKI PRAZNICI priest se uzima hljeb u kojem nema kvasca (za razliku od pravoslavnih), a naziva se hostija21. Sve ono to je u prethodnom poglavlju reeno o vjerskim praznicima u kranstvu odnosi se i na katolike Beatifikacija je obred sveanog proglaenja nekog praznike. Rekli smo da se Boi slavi 25. decembra, a vrijeza blaenog koji uiva rajsku dobrobit i slavi se samo u me pripreme za taj praznik koje traje etiri sedmice naziva mjesnoj crkvi. Kanonizacija je sveano proglaenje odluke se advent. Advent se zavrava na Badnjak (24. 12). U kojom se blaeni unosi u popis svetaca i kojom se odreuje nekim krajevima dvije nedjelje prije Boia slavi se dan da bude slavljen u cijeloj crkvi. Neko se proglaava za majki - materice. Tad djeca veu svoje majke, a one ih sveca prije svega na osnovu njegovog uzornog ivota ili darivaju suhim smokvama, orasima, kolaima i slino. muenike smrti za vjeru. Posljednja nedjelja pred Boi je dan posveen oevima Zgrada opremljena za bogosluenje naziva se (oii). Slian je obiaj i na treu nedjelju pred Boi poscrkva (isti naziv i ime i u pravoslavlju i u drugim veen djeci (djetinjci). Roditelji tada veu djecu. kranskim religijama). Manje bogomolje na grobljima, po Vrijeme priprema za Uskrs (korizma) zapoinje selima ili zaseocima, nazivaju se kapele. U katolikim srijedom Pepelnicom i obuhvata narednih est nedjelja, a crkvama, za razliku od pravoslavnih, nema ikonostasa. zavrava Velikom subotom. Nedjelja prije Uskrsa naziva se Mjesto u crkvi na kojem sveenik obavlja obred mise cvjetna nedjelja. Tad se u crkvu nose na blagoslov naziva se oltar ili rtvenik. Nalazimo ga i kod starih maslinove granice i cvijee. U vodu se potope cvjetovi Egipana, Izraelaca, Grka i Rimljana. Najee ima oblik behara i ujutro se ukuani umivaju tom vodom. stola. U katolikim crkvama pored glavnog oltara postoje i poboni oltari. Povieno mjesto u crkvi s kojeg sveenik dri propovijed vjernicima naziva se propovjedaonica. 4. ORGANIZACIJA KATOLIKE CRKVE
U katolicizmu se praktikuju obredi o kojima je bilo rijei u prethodnom poglavlju. Ovdje ukazujemo samo na neke specifinosti u katolikoj obrednoj praksi. 21 Hostije se peku u kalupima i imaju oblik tanke okrugle ploice. uvaju se u ciboriju. (Opta enciklopedija Leksikografskog zavoda, III, str. 69).
20

Organizacija katolike crkve je strogo centralizovana. Njen centar se nalazi u Vatikanu, graduVidi: Jeronim etka, Hrvatska kranska terminologija, Split, 1976, str. 159.
22

11

Papa upravlja katolikom crkvom koja je 1972. godine brojala 128 kardinala, 2795 nadbiskupa i biskupa, 433396 sveenika, 772033 redovnica, 440 nadbiskupa, 1873 biskupije, 193966 upa, 103150 pastoralnih i misijskih centrala.

Ivan Cvitkovi / Religije u BiH dravi na teritoriji Rima. Tu se nalazi papina rezidencija i a vie od 50 zemalja ima svoje izaslanike pri Svetoj Stolici. razliiti uredi rimske kurije. Drava Vatikan osnovana je Akreditovane papine diplomate su razliitih rangova i sta11. II 1929. godine na osnovu Lateranskog ugovora23 pottusa: nuncij, pronuncij, apostolski delegat itd. pisanog izmeu Pija XI i Musolinija. Lateran je papinska Nakon pape, po poloaju u hijerarhiji katolike crkve su palaa u Rimu. biskupikardinali na koje je papa, nakon drugog koncila, Ve smo rekli da je katolika crkva strogo prenio odreen dio svojih ovlatenja. Meu kardinalima centralizovana. Nii je lan podinjen viem. Na elu crkve istaknutije mjesto ima kardinaldravni sekretar koji je papa. Papa (talijanski papo=otac; grki popos=otac) je obavlja funkciju premijeraministra i ministra inostranih naziv za rimskog biskupa, po katolikoj legendi nasljednika poslova. Uprava se sastoji od kongregacija, sekretarijata, svetog Petra kojem je predano prvenstvo u crkvi. Ima komisija i drugih tijela. Kongregacije obavljaju funkciju vlast nad svim kardinalima, biskupima, sveenicima i ministarstva: bave se razliitim pitanjima iz domena vjernicima. U poetku se to govorilo svakom sveeniku. Od religije, politike ili ivota uopte. Kongregacije su mijenjale VI vijeka tako se zove samo rimski biskup. Naime od svoj broj i zadatke. Nakon drugog koncila ima ih devet: 1. Grgura Velikog, rimskog biskupa kao titula prati rije papa. Kongregacija za nauk vjere (ranije Sveti Oficij), 2. Sadanji, 266. papa, Ivan Pavao II izabran je 1978. Kongregacija za istone crkve, 3. Kongregacija za biskupe, godine24. 4. Kongregacije za sakramente, 5. Kongregacija za obrede, 6. Kongregacija za kler, 7. Kongregacija za redovnike i Pijo IX je na I koncilu iznio dogmu o papinoj nesekularne institucije, 8. Kongregacija za katoliki odgoj i 9. pogreivosti kojoj se opirao i akovaki biskup Josip Juraj Kongregacija za evangelizaciju naroda (ranije De Strosmajer, koji je zajedno sa jo oko 50 biskupa prije Propagandae Fidal). Pored kongregacija postoje i razni glasanja napustio koncil. Na koncilu je prihvaena konsekretarijati (Sekretarijat za jedinstvo krana, Sekretarijat stitucija Pastor aeternus kojom se uspostavila dogma o za nekrane i Sekretarijat za nevjernike). papinom primatu i nepogreivosti. Papa prima crkvene i dravne predstavnike. Taj U hijerarhiji katolike crkve po inu odmah iza paprijem kod pape naziva se audijencija. Povremeno papa bispe nalaze se kardinali. Kardinalski zbor mogao je imati od kupima i vjernicima cijelog svijeta upuuje enciklike, Siksta V (1586. godine) najvie 70 lanova, ali ih danas ima pisma koja se odnose na pitanja vjere, morala, bogoslovlja znatno vie. Kardinale, kao i biskupe, imenuje papa iz itd. Enciklika zapoinje i zavrava imenom vladajueg pape redova sveenstva raznih zemalja. Nekad ih je najvie bilo i prihvata se kao pisani autoritet katolicizma. Pojedine iz talijanskog klera, a danas je veina kardinala netalijana. enciklike nazivaju se po poetnim rijeima teksta. Imenovanjem mnogih kardinala 1958. godine povean je Povremeno papa odrava skupove sa svim njihov broj na 75. Imenovanjem 1965. godine broj biskupima svijeta koji se nazivaju koncilima. Na koncilu se kardinala povean je na 103 i vie nije ogranien. Godine raspravlja o bitnim vjerskim ili crkvenim pitanjima. Saziva 1974. bilo ih je 128. Prilikom imenovanja kardinala papa ga papa i potvruje njegove konane odluke. odluku objavljuje u tajnom konzistoriju. Kurijalni kardinali Izbor pape obavlja se u znamenitoj Sikstinskoj borave u Rimu i rade u kongregacijama, dok rezidencijalni kapeli. To je papinska kuna kapela u sklopu Vatikanske kardinali obavljaju biskupsku i mitropolitsku dunost u palae. Kardinali i oni koji ih posluuju izoluju se od raznim zemljama svijeta. Kardinali nose posebno odijelo ostalog svijeta, zatvore u posebne prostorije sve dok ne purpurne boje i karakteristine kardinalske eire. izaberu novog papu. Zbor kardinala koji biraju papu i sam postupak izbora naziva se konklava. Kardinali su dobili Biskupi su, po uenju katolike crkve, pravo izbora pape odlukom pape Nikole II 1059. godine. nasljednici apostola kojima je Krist dao vlast da upravljaju Do tada su papu, kao rimskog biskupa, birali kler i vjernici crkvom ili pojedinim njenim dijelovima, kao papini Rima. Odravanje konklava propisao je papa Grgur X na pomonici. Oni se nalaze na elu biskupije i imaju pravo koncilu u Lionu 1274. godine. Papa Pio X donio je zareivati sveenike i druge biskupe. Dakle, to su vii 25.12.1904. godine odluku o proceduri izbora. Propise o izcrkveni poglavari koji upravljaju crkvenom pokrajinom boru pape donosili su i Pio XII, Ivan XXIII, Pavle VI koja im je dodijeljena, ali ne mogu, kao papa, proglaavati (1.10.1975). Po toj proceduri, kardinali zatvoreni u svoje dogme. Ustolienje biskupa naziva se intronizacija. elije glasaju tako dugo dok jedan od kandidata ne dobije Obavlja se na svean nain dodjeljivanjem beneficija koje dvije treine glasova. Rimljani se okupljaju na trgu ispred nosi taj poloaj: predajom prstena i tapa. Najvanija kapele da bi mogli vidjeti dim iz Sikstinske kapele kako bi obiljeja biskupskog poloaja jesu prsten, mitra25, tap, saznali o izboru novog pape. Crni dim znai da u izborima kri, a kod mitropolita i palij. Biskup koji obavlja funkciju nije data veina glasova nijednom od kandidata. Bijeli dim nadbiskupa ima i poasnu titulu primas. Biskupi su duni znai da je novi papa izabran. svake pete godine uiniti posjetu ad limina apostolorum (na apostolske pragove) papi i podnijeti mu izvjetaj o Vatikan ima svoj grb, zastavu, himnu, tampu, stanju vjerskog ivota na podruju pod njihovom radio itd. Svoje predstavnike papa ima u preko 60 zemalja, jurisdikcijom. U svijetu ima preko 1700 biskupija, a u SRBiH 3 (jedna od njih ima status nadbiskupije). Oni koji upravljaju biskupijama nazivaju se rezidencijalni biskupi, a 23 Ugovor je sklopljen u Lateranu 11. 2. 1929. god. izmeu pape Pija XI i oni koji su odreeni za biskupa ili nemaju svog teritorija faistikog diktatora Musolinija kako bi se rijeio sukob izmeu Kraljevine kojim bi upravljali nego im se dodjeljuje titula neke Italije i Svete Stolice nastao zbog pripajanja papinske drave Italiji. Pape su traile da budu i svjetovni vladari. Italija je to prihvatila i papa je biskupije koja je nekada postojala a sada je vie nema Lateranskim ugovorom dobio minijaturnu dravu Vatikan. nazivaju se titularni biskupi. Biskup koji ne moe u 24
25

Sveana biskupska kapa koja se nosi pri voenju obreda ili ueu u njima.

12

Ivan Cvitkovi / Religije u BiH potpunosti vriti svoje poslove moe dobiti pomonog Dubrovniku, Rijeci, Sl. Poegi, Varadinu, Travniku itd. Za biskupa koautora, koji moe imati pravo nasljea. Svaki vrijeme ilirizma javio se otpor protiv jezuita i njihovog pomoni biskup nema automatsko pravo nasljedstva. klerikalistikog djelovanja na omladinu. Biskupu u upravljanju pomae zbor sveenika koji se Jezuiti danas u svijetu uivaju zapaenu mo. naziva kaptol, a ine ga kanonici. Pojedini od njih vre Imaju 53 univerziteta, 45 viih kola, 350 srednjih i 4300 poslove koje dobijaju po zaduenju biskupa. osnovnih. Imaju TV i radio stanice, ogromnu novinsku i izdavaku djelatnost. Godine 1974. bilo ih je 29436 (a 1965. Nii rang u hijerarhiji od biskupa jesu sveenici, godine 36038). Broj kandidata im je stalno u opadanju. koji mogu zauzimati razliite poloaje u crkvenoj upravi na Drugi veliki katoliki red ine franjevci. Red je uem lokalitetu. Sveenici koji pomau kod upnika naosnovao Franjo Asiki (11821226). Spada meu tzv. zivaju se kapelanima. Sveenici koji ne pripadaju katoliprosjake redove. Njegovi sljedbenici prihvataju kim redovima (u Bosni i Hercegovini ih obino nazivaju siromatvo, poslunost i istou (to je karakteristika svih svjetovnim sveenicima ili popovima, za razliku od redova) i odriu se vlasnitva i kao pojedinci i kao redovnika) nose oko vrata kolar (kragnu ili okovratnik zajednica. Franjevaki red potvrdio je i papa Inocent III, bijele boje). Svi sveenici, bez obzira na uloge koje 1209. godine, dok im je pravila odobrio 1221, kao i papa obavljaju i bez obzira da li su redovnici ili ostali, ive u Honorije III, 1223. godine. Pripadnik reda naziva se fratar. celibatu. To je bezbranost ili zabrana braka. Celibat nije Meusobno se nazivaju braom. Rije fratar u nekim naim bio poznat u ranom kranstvu, ali je kasnije uspostavljen. krajevima izgovara se kao pratar. Kad se pie ili izgovara Strogo je ureen crkvenim pravilima 1074. i 1123. godine. uz ime redovnika obino se to navodi u skraenoj verziji kao pra. Redovniko odijelo koje nose naziva se abit ili S obzirom na iznesenu strukturu, katolika crkva habit. Franjevaki kandidat mora provesti vrijeme kunje obraa naroitu panju na uvrivanje crkvene organizacina poetku redovnikog ivota u trajanju od jedne godine. je i discipline. Centralizovana hijerarhija ukljuuje vrhovne Kua u kojoj se provodi vrijeme kunje pod nadzorom jedorgane crkve, kler i redovnike objedinjene u redove26. nog uitelja naziva se novicijat a kandidati se nazivaju lanovi reda se nazivaju redovnicima (ili redovnicama), novaci. ive zajednikim ivotom i prema vlastitim uredbama. Na elu reda je general. Red je podijeljen na provincije kojima upravljaju provincijali. Ve poetkom Postoji itav niz mukih i enskih redova od kojih XIII vijeka u Bosni je organizovana franjevaka vikarija. su najbrojniji jezuiti, franjevci, kapucini, benediktinci, doNarod ih je prozvao ujacima. Organizovani su danas u minikanci, salezijanci, trapisti itd. dvije provincije: Bosna Srebrna sa sjeditem u Sarajevu i Franjevaka provincija uznesenja Marijina u Hercegovini Jezuiti (ili lanovi Drube Isusove - DI) pripadsa sjeditem u Mostaru27. Provincija je vea organizaciona nici su reda koji je osnovao Ignacije Lojola 1534. godine jedinica unutar nekog reda u katolikoj crkvi, a oznaava radi efikasnije borbe protiv reformacije. Godine 1540. papa odreeni teritorij s potrebnim brojem redovnika koji na Pavle III potvrdio je novi red, a 1541. za prvog starjeinu njemu ive i djeluju. Na elu provincije nalazi se reda (starjeina se naziva general) izabran je sam Lojola. provincijal. Kad mu istekne mandat, moe otii i na Od tada je papa jezuite koristio za borbu protiv najniu funkciju u provinciji, ali zadrava titulu protestantizma. eksprovincijala. lanovi franjevakog reda ive u Lojola, koji je inae prije sveenike slube bio vojnik, samostanskim zajednicama. Kua u kojoj ivi odreen broj pridavao je veliki znaaj vojnikoj organizaciji i karakteru franjevaca naziva se samostan. Na elu samostana su ivota reda. Kandidat prolazi kroz dvogodinji novicijat, gvardijani. U samostanima se uvalo dosta kulturnog zatim studira klasine nauke i teologiju. Red se zasniva na bogatstva naih naroda, po emu se naroito istiu nekoliko principa od kojih su najznaajniji: samostani Kreevo, Fojnica, Gua Gora, Livno, Tolisa, Kraljeva Sutjeska, Mostar itd. 1. Krajnja mobilnost lanstva 2. Svako sredstvo je dozvoljeno ukoliko ima za cilj veu Franjo Asiki osnovao je zajedno sa svetom Boju slavu Klarom i enski red (1212) klarise28. 3. Poslunost Franjevci su se, po pitanju zavjeta siromatva, 4. Prije nego to dobije sveeniki in, svaki jezuita mora podijelili na konventualce (traili su ublaavanje propisa o zavriti, pored teolokog, jedan svjetovni fakultet. siromatvu) i opservante (bili su za strogo odravanje zavRed je administrativno podijeljen na asistencije jeta siromatva). U XVI vijeku (1525) od opservanata su se kojih ima osam: 1. Talijanska, 2. Francuska, 3. panska, 4. odvojili kapucini. Oni djeluju kao propovjednici i miNjemaka, 5. Slavenska, 6. Engleska, 7. Sjevemoamerika i sionari. Nose dugu iljastu kukuljicu (capucium) i odatle 8. Junoamerika. Niih organizacionih jedinica-provincija im i naziv. ima 57. Papa Klement XIV je 1773. zabranio isusovaki Dominikanci su dobili naziv po svom red, jer su se bili nametnuli i u pitanjima upravljanja samom utemeljitelju Dominiku (11701221). Red je osnovan crkvom. Red je ponovo uspostavio papa Pio VII 1814. 1216. Izabrali su kao poseban zadatak propovijedanje, pa se Krajem XIX i u prvoj polovini XX vijeka bili su otri zovu i red propovjednika. Redu su pripadali Toma protivnici marksizma, socijalizma i komunizma. Kod nas su se pojavili poetkom XVI vijeka. Djelovali su u Zagrebu,
26 Red je zajednica odobrena od crkve u kojoj se lanovi obavezuju na ivot siromatva, poslunosti i potpune istoe (tzv. djevianstva i neenstva). 27 Franjevakoj provinciji uznesenja Marijina u Hercegovini pripada i Kustodija sveta Obitelji u SAD osnovana 1926. a pripojena provinciji 1931. godine. 28 Trei red su tzv. treoredci (osnovan 1221) a lanova su mu laici mukarci i ene.

13

Ivan Cvitkovi / Religije u BiH Akvinski, Albert Veliki, Ekart itd. Na elu reda je general, Katolika crkva ima u SFRJ pet mitropolija (jednu a red je organizaciono podijeljen u provincije kojima u SRBiH), osam nadbiskupija (jednu u SRBiH) sa statusom upravljaju provincijali. Kao i franjevci, ubrajaju se u mitropolija, trinaest biskupija (u SRBiH dvije) i dvije prosjake redove. Dominikanci su mnogo radili na apostolske administrature. pobijanju hereza. U Bosni djeluju ve 1233. godine i uestvuju u antibogumilskoj kaznenoj ekspediciji 1234 Papa Klement XII osnovao je 1735. godine u 1239. godine. Sedamdesetih godina ovog vijeka ponovo su Bosni apostolski vikarijat, a papa Leon XIII je apostolskom dobili upu u Bosni i Hercegovini. konstitucijom Ex hac augusta 1881. osnovao vrhbosanJedan od najstarijih katolikih redova su sku crkvenu pokrajinu koja je obuhvatila i Hercegovinu. benediktinci. Red je na poetku estog stoljea osnovao Nadbiskupija Vrhbosanska ima status mitropolije. Na elu Benedikt iz Nursije koji je izradio i pravila reda. Pripadnici je nadbiskup ili metropolita vrhbosanski. Metropolita je reda ive stalno na istom mjestu i u jednom samostanu. Ve nadbiskup jedne crkvene pokrajine. Osim jurisdikcije u na poetku IX vijeka benediktinci djeluju na Balkanu. U svojoj dijecezi, ima neka prava i poasti nad biskupima XIIXIII vijeku spominje se benediktinski samostan sufraganima (mostarski i banjaluki). Mitropolitska ast Svetoga Petra u Polju kod Trebinja. Danas ih nema u Bosni dolazi ispred biskupske. Metropolita ima pravo na palij, a to i Hercegovini. je znak najvie pastoralne poasti. U pokrajinu jo spadaju Meu najstroije redove u katolikoj crkvi spadaju dvije biskupije29: trapisti. Red je osnovao R. A. Jeam i propisao stroga pra1. Banjaluka biskupija - teritorij i zajednica vjernika vila ivota. Trapisti provode ivot u utnji i uzdrljivosti, povjerenih pastoralnoj brizi biskupa ije je sjedite u dre se strogo discipline, duhovnih vjebi, fizikog reda i Banjaluci i sl. Oko samostana organizuju mala poljoprivredna dobra. Na elu samostana je prior ili opat. Kod nas imaju sa2. Mostarsko-duvanjska i trebinjska biskupija mostan Marija Zvijezda u Banjoj Luci. uveni sir trapist teritorij i zajednica vjernika koji su povjereni dobio je ime po ovom redu. pastoralnoj brizi biskupa ije je sjedite u Mostaru. Pored navedenih postoji jo niz mukih i enskih redova. Pripadnice enskog reda obino se nazivaju asnim Najmanja teritorijalna jedinica u katolikoj crkvi sestrama. je upa. To je dio biskupije s vjernicima koji ive na tom Meu najbrojnije enske redovnike zajednice podruju. Sveenik kojem je povjerena upa i spadaju sestre milosrdnice Svetog Vinka Paulskog duobrinika sluba u njoj naziva se upnik. (Vinkovke). Red je uspostavljen 1633. godine. Papa Leon X potvrdio je 1521. godine pravila Sveenik koji, kao biskupov namjesnik, prati ivot treeg reda svetog Franje, to je posluilo za djelovanje i rad ostalih sveenika na jednom podruju (dekanatu) nasestara treeg reda sv. Franje. U Hercegovini su pripadnice ziva se dekan. ovog reda dole iz Maribora 1899. godine. Odlukom kongregacije za redovnike 1922. red je bio podijeljen u Katolika crkva ima u svijetu svoje kole, etiri provincije (slovensku, hrvatsku, talijansku i univerzitetske centre, kao i mone centre za karitativni rad. sjevernoameriku). Provincija hercegovakih kolskih U SFRJ i SR Bosni i Hercegovini, ima pravo samo na sestara sv. Franje (sjedite im je u Bijelom Polju kod osnivanje kola za pripremanje sveenika kao i druge vjerMostara) osnovana je 1923. godine. Krajem 1973. godine ske zajednice. U Sarajevu djeluju dvije takve institucije: provincija je imala 254 sestre koje su vodile domainstva Franjevaka teologija u Nedariima (koluje franjevaki po upama (najee franjevakim), crkveno pjevanje ili kadar za obje provincije) a druga je Visoka filozofskokatehizaciju. Neke su zaposlene i u bolnicama kao teoloka kola. Franjevci imaju u Visokom i Franjevaku medicinsko osoblje. Pored ovih u Bosni i Hercegovini gimnaziju, gdje se priprema kadar za teologiju. djeluju jo Sestre dominikanke, Sestre keri Boje ljubavi, Vjerske zajednice koje imaju kole za pripremanje Sestre klanjateljice Krvi Isusove, Sestre Marijine, Sestre sveenika, pa i katolika crkva, same upravljaju tim kosluavke Malog Isusa, Sestre bosansko-hrvatske provincije lama. Nastavni programi i nastava ne smiju biti u suppreistog srca Marijina itd. rotnosti sa Ustavom. U kole za pripremanje sveenika Katoliki redovnici rasprostranjeni su svuda gdje mogu se primati samo lica kojima je prestala zakonska je rasprostranjen i katolicizam, u mnogim zemljama obaveza pohaanja osnovne kole. Evrope, SAD, Latinske Amerike, Azije i Afrike. Katolika Sveenici katolike crkve u Bosni i Hercegovini crkva ima u svijetu i svoje politike partije. To su, osnovali su 1950. godine staleko udruenje Dobri pastir, uglavnom, kransko-demokratske partije koje su ili u koje se danas naziva Udruenje katolikih vjerskih sludirektnoj vezi sa Vatikanom, ili, pak, na osnovu katolike benika. Ono okuplja vei dio sveenika, naroito franjereligije zasnivaju svoju politiku i politiko uenje. vaca. Sveta Stolica se ljutila na stvaranje tog udruenja, te Prema dekretu II vatikanskog koncila O pastoralje 1952. (26. IX) episkopat poslao pismo sveenicima u noj slubi biskupa, Biskupska konferencija je jedna vrsta kojem se isticalo da nije dozvoljeno osnivati takva udruskuptine svih biskupa. Sainjavaju je svi mjesni ordinariji, enja niti se u ve postojea ulanjivati. Svoj negativni stav pomoni biskupi i sva druga biskupska lica. Biskupska prema udruenju biskupi nisu nikad izmijenili, mada u konferencija Jugoslavije, ije je sjedite u Zagrebu, Bosni i Hercegovini nisu primjenjivali otrije mjere protiv savjetodavnog je karaktera. Konferencija je formirala vie sveenika koji su bili lanovi udruenja. vijea (za nauk vjere; za katehizaciju; za sjemenitarce; za kler; za ekumenizam; za crkvene arhive; knjinice i muzeje; za misije; za tampu; za liturgiju; za migrante i turiste).
Biskupija je odreeni teritorij sa zajednicom vjernika koji su povjereni pastoralnoj brizi biskupa.
29

14

Ivan Cvitkovi / Religije u BiH Katolika crkva ima vrlo razvijenu izdavaku djeu Skuptini Kraljevine SHS sa 166 glasova za i 128 protiv, ali je Senat (19.10.1935.) godine pod pritiskom Srpskolatnost. Najvie se distribuira Glas Koncila, petnaestopravoslavne crkve i dijelom javnosti odbacio pripremljeni dnevne novine koje izdaje Nadbiskupski duhovni stol u konkordat. Zagrebu. Godine 1971. tira ovog lista kretao se od 170 do Nakon rata katolika crkva je imala isti pravni po200 hiljada primjeraka, 1968. iznosio je 170.000, a 1975. loaj kao i ostale vjerske zajednice. Pored suprotstavljanja godine 116.000 primjeraka. Dio tiraa distribuira se i na ustavnoj odredbi o poloaju vjerskih zajednica kod nas, podruju SR Bosne i Hercegovine. vostvo katolike crkve se usprotivilo i provoenju agrarne reforme. Meutim, zbog negativnog dranja katolikog Mali koncil je mjeseni list za djecu, a izdaje ga biskupata, 17.12.1953. godine FNRJ je prekinula Nadbiskupski duhovni stol u Zagrebu. Nekad je imao tira diplomatske odnose sa Svetom Stolicom32. od 90.000 primjeraka, a 1974. godine 56.000. Kana je mjesena obiteljska revija koju izdaje Centar Kranske sadanjosti u Zagrebu. Aksa je sedmini informativni bilten katolike crkve u Jugoslaviji koji izdaje isti centar. Od ostalih listova koje izdaje katolika crkva u SFRJ poznatiji su Veritas, Glas Srca Isusova i Marijina, Marija, Zvona, Salezijanski vjesnik. Od asopisa poznatiji su: Svesci, Crkva u svijetu, Obnovljeni ivot, Bogoslovska smotra itd. Od listova i asopisa katolike crkve koji se izdaju u Bosni i Hercegovini poznatiji su: Naa ognjita, list franjevakih upskih zajednica Duvno, Livno i Posuje (izlazi dvomjeseno), Radosna vijest, misijski informativni list koji izlazi u Sarajevu a namijenjen je misionarskoj djelatnosti katolike crkve iz Jugoslavije u svijetu. Crkva u Sarajevu je list koji povremeno izdaju upe u Sarajevu. Dumo i njegov narod izlazi dva puta godinje u Hercegovini. Krni zaviaj je zbornik za vjerska i drutvena pitanja koji, jednom godinje izdaje franjevaka upa Drinovci. Od asopisa poznatiji je Nova et vetera (ranije Dobri pastir), koji izdaje udruenje katolikih vjerskih slubenika i Juki, koji jednom godinje izdaju franjevaki bogoslovi u Sarajevu. 5. ODNOSI VATIKAN - SFRJ Na kraju treba neto rei i o odnosima katolike crkve sa naom drutveno-politikom zajednicom. Naime, papa ima svoje diplomatske predstavnike u vie zemalja (nunciji i pronunciji). Odnosi izmeu katolike crkve i drave regulisali su se u prolosti najee konkordatom, tj. sporazumom izmeu drave i pape. Prvi konkordat je sklopljen 1122. godine izmedu pape Kaliksta II i njemakog cara Henrika V. Konkordat ne ulazi u pitanja dogme i vjerskog uenja, ve regulie odnose izmeu crkve i drave: organizaciju crkvenih jedinica u dravi, imenovanje biskupa, sveeniku disciplinu30 i sl. Godine 1922. (9. avgusta) formirana je komisija za pripremu jedinstvenog konkordata u Kraljevini SHS sa Vatikanom31. Pregovori o konkordatu poeli su u Rimu 1925. Pripremljen je tekst konkordata i potpisivanje je izvreno u Vatikanu 25.07.1935. godine. Arhijerejski sabor Srpsko-pravoslavne crkve sastao se u Beogradu 13.09.1935. godine i obratio se vladi sa zahtjevom da konkordat ne bude potpisan. Istog mjeseca (23.09.1935) konkordat je izglasan
Vidi: Stefanovi Jovan, Odnos izmeu crkve i drave, Matica Hrvatska, Zagreb 1953. 31 Do tada je postojao srpski konkordat (vaio je za Srbiju i Makedoniju), sklopljen 24.6.1914; crnogorski, sklopljen 18.8.1886; austrijski (za Hrvatsku i Sloveniju), sklopljen 18.8.1886. i bosansko-hercegovaka konvencija od 8. 6. 1881. (vaila je za Bosnu i Hercegovinu).
30

Postupno su se odnosi izmeu nae zemlje i Vatikana poboljavali, a naroito nakon crkvenog naputanja borbenog antikomunizma i antisocijalizma, te je dolo do potpisivanja Protokola33 o razgovorima koji su voeni izmeu predstavnika Vlade SFRJ i predstavnika Svete Stolice. Dokument je potpisan 25.06.1966. godine. Njime su potvreni principi na kojima se u SFRJ zasniva pravni poloaj vjerskih zajednica i koji su zagarantovani Ustavom i zakonom: sloboda savjesti i vjeroispovijesti; odvojenost crkve od drave; jednakost i ravnopravnost svih vjerskih zajednica; jednakost u pravima i dunostima svih graana bez obzira na vjeroispovijest i ispovijedanje vjere; sloboda osnivanja vjerskih zajednica; priznavanje svojstva pravnog lica vjerskim zajednicama. U okviru ovih principa Vlada SFRJ je zagarantovala katolikoj crkvi u Jugoslaviji slobodno vrenje vjerskih poslova i vjerskih obreda. Vlada SFRJ uvaila je kompetencije Svete Stolice u vrenju njene jurisdikcije nad katolikom crkvom u Jugoslaviji u spiritualnim pitanjima i pitanjima crkvenog i vjerskog karaktera, ukoliko ona nisu protivna poretku SFRJ. Sveta Stolica je iznijela svoj stav da djelatnost katolikih sveenika u vrenju njihovih sveenikih dunosti treba da se odvija u vjerskim i crkvenim okvirima i da ne mogu da zloupotrijebe svoje vjerske i crkvene funkcije u svrhe koje bi imale politiki karakter. Sveta Stolica je osudila akt politikog terorizma ili slinih kriminalnih oblika nasilja. Poto su se, nakon Protokola, odnosi sa Svetom Stolicom dobro razvijali, 14.08.1970. uspostavljeni su diplomatski odnosi koji su bili i do 17.12.1953. godine. Time je Jugoslavija, zajedno sa Kubom, bila jedina socijalistika zemlja koja je odravala diplomatske odnose sa Svetom Stolicom. Vlada SFRJ ima u Vatikanu svoje poslanstvo i ambasadora, a Sveta Stolica u Beogradu apostolsku pronuncijaturu i pronuncija. Pronuncij nema po svojoj slubenoj dunosti mjesto dekana diplomatskog kora, tj. nema prvo mjesto meu ambasadorima stranih drava u Beogradu.

32

Tada je Stepinac, na pitanje jednog amerikog novinara da li e doi do sporazuma izmeu crkve i drave, odgovorio: Nee! Komunizam bi, naime, u sluaju sporazuma morao odstupati od svojih glavnih naela. On to nee! Nema, dakle sporazuma. 33 Neki su pokuali Protokol interpretirati kao konkordat. Meutim, Protokol nije dao nikakve privilegije katolikoj crkvi u odnosu na ostale religijske zajednice, niti on ulazi u pitanje organizacije crkvenih jedinica, imenovanje biskupa itd., to je bit konkordata.

15

IV PRAVOSLAVLJE 1. NASTANAK I RAZVOJ

Ivan Cvitkovi / Religije u BiH utvrenim na saboru 325. i 381. godine. Bog u pravoslavlju istupa u tri lica Bog-otac (tvorac vidljivog i nevidljivog svijeta), Bog-sin (Isus Hristos) i Bog-duh sveti, koji proizlazi samo iz Boga-oca. Bog je nedostupan ovjekovom razumu. U odnosu na katolike razlikuju se po pitanju zaea Djevice Marije i njenog tjelesnog uznesenja, koje ne prihvataju. Inae, linost Bogorodice je veoma prisutna u uenju pravoslavlja. 3. OBREDI U PRAVOSLAVLJU I u pravoslavlju kao i u katolicizmu ima sedam svetih sakramenata34. 1. krtenje, 2. miropomazanje (isto to je kod katolika potvrda ili krizma), 3. priest, 4. propovijed (pokora), 5. bolesniko pomazanje, 6. svetenstvo i 7. brak. Krtenje se obavlja potapanjem krtenika u vodu i povezano je sa obredom miropomazanja. Za razliku od katolika, vjernici se prieuju i vinom i hljebom (hljeb je sa kvascem). Miropomazanje obavlja episkop ili svetenik odmah nakon krtenja. Sastoji se u pomazanju svetim mirom, odnosno osveenim mirisnim uljem. Potivanje ikona je kanonizirano kao dogma od sabora u Nikeji 784. godine. Religijski simbol je etvrtast, estast ili osminast krst. Odnosi unutar crkve regulisani su kanonskim pravom. Opti izvor kanonskog prava je Nomokanon odobren od Carigradskog crkvenog sabora 920. godine. Na osnovu te zbirke izraeni su kanonski propisi Srpsko-pravoslavne crkve. Uz to postoji i Ustav Srpsko-pravoslavne crkve koji regulie odnose u njenoj strukturi. U pravoslavnim crkvama istog dana moe biti obavljena samo jedna liturgija (u katolikoj moe i vie). Crkvica koja je prizidana uz veu crkvu ili se nalazi u sklopu nje naziva se paraklis. Pregrada u crkvi to dijeli svetite od prostora za vjernike naziva se ikonostas, a u nju su ugraene ikone. Ikonostas ima troja vrata od kojih se srednja nazivaju carske dveri. Naziv potie otud to je osim svetenika kroz njih mogao prolaziti samo car. Po pravilu su ukraene rezbarijama i slikama. Naroito su bogato ukraene carske dveri raene u 17. i 18. vijeku. Zbornik molitava i psalama za liturgiju naziva se asoslav. Knjiga koja sadri tekst slube svim svetiteljima i praznicima po kalendarskom redu i mjesecima naziva se minej, a knjiga koja sadri obrede i molitve za krtenje, vjenanje, pogreb, ispovijed, posveenje kue itd. zove se trebnik. Tipik su pravila za red bogosluenja i za ivot kaluera u manastirima. Visok stalak na kojem stoje liturgijske knjige naziva se amvon. Uzvieno mjesto na desnoj strani oltara gdje stoje pjevai naziva se kliros. Crkve su ukraene svetakim slikama izraenim na drvetu ili platnu koje se nazivaju ikone. Ikone preteno prikazuju Hrista, Bogorodicu, svece, evaneliste, arhanele itd. U SR Bosni i Hercegovini ikonama su posebno bogate crkve u Sarajevu, Tenju, Zvorniku. Pred ikonama Bogorodice i svetitelja pale se kandila: visea posuda u kojoj gori iak u ulju u raznobojnim staklenim aicama.
34

Pravoslavlje je jedan od tri osnovna smjera u kranstvu nastao poslije podjele (1054) na zapadnu i istonu crkvu. To je jedna od glavnih religija na podruju Balkana i Istone Europe. Postojale su izvjesne specifinosti u odnosima izmeu crkve i drave u Bizantijskom Carstvu u kojem su vladari bili ujedno i poglavari crkve. Crkva je bila instrument carske vlasti i to se njena osobina odrazila i kod nas. Srpsko-pravoslavna crkva bila je tijesno povezana sa dravnom vlau i formirala se, kao i ostale pravoslavne crkve, u nacionalnim granicama. Pravoslavna teolozi to pravdaju sedamdesetim kanonom Sabora iz 451, godine kojim se propisuje da organizaciono podruje crkve treba da slijedi politiku podjelu zemalja. I dvadeset osmi kanon Halkedonskog sabora odredio je da se crkvene granice moraju podudarati sa dravnim granicama i oblastima. Za nastanak Srpsko-pravoslavne crkve vezano je ime Save Nemanjia, prvog arhiepiskopa ove crkve. On je u Nikeji od cara Teodora I Laskarisa i patrijarha Manojla I Haritopula dobio odobrenje za stvaranje samostalne srpske crkve. Godine 1219. osnovana je samostalna srpska arhiepiskopija, a Sava je postavljen za arhiepiskopa sa sjeditem u ii. Za vrijeme cara Duana 1346. arhiepiskopija postaje nezavisna patrijarija, a patrijarh Joanikije proglaen je za patrijarha Srba i Bugara. Za vrijeme Turskih osvajanja naruena je samostalnost Srpsko-pravoslavne crkve. Tek nakon stvaranja nacionalnih drava na Balkanu formirane su autokefalne pravoslavne crkve. Tako i Srpskopravoslavna crkva dobija autonomiju 1830, a autokefalnost 1879. Prije prvog svjetskog rata postojale su tri autokefalne crkve: 1. u Srbiji, 2. u Crnoj Gori i 3. u Karlovakoj mitropoliji. Nakon prvog svjetskog rata eljelo se osnovati jedinstvenu pravoslavnu crkvu. To je ostvareno 30.8.1920. godine u Sremskim Karlovcima, kada je proglaena Srpska patrijarija sa sjeditem u Beogradu. Godine 1922. Vaseljenska patrijarija priznala joj je autokefalnost. Kraljevina SHS regulisala je odnose sa Srpskopravoslavnom crkvom Zakonom iz 1929. i Statutom iz 1931. godine. ezdesetih godina (1967) odvojila se Makedonska pravoslavna crkva kao samostalna i neovisna od Srpskopravoslavne crkve. 2. PRAVOSLAVNO UENJE to se tie religijskog uenja Srpsko-pravoslavne crkve, moe se rei da je ono uglavnom identino s uenjem koje smo iznijeli u poglavlju o kranstvu. Ipak postoje i neke specifinosti u odnosu na uenje ostalih kranskih crkvi. Pravoslavni teolozi smatraju da su apostoli Petar i Pavao osnivai crkve, a ne samo Petar kako to tvrde katoliki. Izvor pravoslavnog uenja je Sveto pismo. Sutina uenja izloena je u simbolima vjere,

Vidi: str. 15-17.

16

Ivan Cvitkovi / Religije u BiH Svako bogosluenje u pravoslavnoj crkvi poinje centra nema. Patrijarh u Konstantinopolju (Istanbul) smatra molitvom svetoj trojici. Za vrijeme liturgije svi prisutni se prvi meu jednakima, iako Istanbul nije centar u onom uestvuju u njoj. U crkvi ne bi trebalo da bude ni stolica ni smislu u kojem je to Vatikan u katolicizmu. Patrijarh u klupa. Liturgija se uvijek slui jezikom naroda u kojem Istanbulu nema nikakvih administrativnih prava u odnosu djeluje pravoslavna crkva. Molitvu predvodi i usmjerava na ostale patrijarhe i pravoslavne crkve, iako ga svi akon (ukoliko je rije o crkvama u kojima u liturgiji patrijarsi nazivaju vaseljenskim i ocem otaca, On uestvuje i on). Za vrijeme liturgije dio posveenog predsjedava Vaseljenskim saborom i proglaava njegove hljeba prinosi se kao rtva i naziva se agnec. Kvasni odluke. Unutranji odnosi a Srpsko-pravoslavnoj crkvi odreeni kruii se posveuju za vrijeme liturgije a njihovi su Apostolskim pravilima i ustavom ove religijske komadii koji se dijele vjernicima za vrijeme priesti zajednice. Prema Ustavu Srpsko-pravoslavne crkve u ovoj nazivaju se nafore. religijskoj zajednici postoje slijedei organi: Najvanija knjiga za liturgijsko pjevanje je oktoih. Pohvalna pjesma, himna u ast nekog praznika ili svetitelja 1. Patrijarh kojeg bira Sabor doivotno. Patrijarh upnaziva se tropar. ravlja crkvom zajedno sa svetim sinodom, predstavlja Koljivo ili panaija je kuhana penica zainjena razcrkva i odrava veze sa drugim autokefalnim crkvama. nim slatkiima koju svetenik blagosilja i polijeva vinom i On je arhiepiskop peki i mitropolit beogradskokao takva se daje gostima. Koljivo se slui na krsnoj slavi, karlovaki, a sjedite mu je u Beogradu. pogrebu ili dai. Umrlima se daje panihida, opijelo, spomen za pokoj njihove due. etrdeset dana nakon smrti, 2. Arhijerejski sabor je najvii zakonodavni i sudski polugodinje ili godinje u crkvi se slui parastos, boorgan Srpsko-pravoslavne crkve. Sainjavaju ga svi gosluenje za umrlog. eparhijski episkopi pod predsjednitvom patrijarha. Arhijerejski sabor bira patrijarha, episkope lanove Arhijerejskog sinoda i Velikog crkvenog suda i 4. PRAVOSLAVNI PRAZNICI uspostavlja eparhije. Sve ono to smo rekli o kranskim praznicima 3. Arhijerejski sinod (rije je grkog porijekla: sinodes odnosi se i na pravoslavne praznike. Ovdje treba istai da se - zasjedanje) je najvii izvrni organ u Srpsko-prau pravoslavlju Vaskrs doekuje nakon sedam nedjelja posta voslavnoj crkvi. Sinod postoji i u katolikoj crkvi, ali vjernika kao najvei praznik. Od praznika poznatiji je jo on ima savjetodavni a ne izvrni karakter. To je najvii Savin dan, uspomena na Sv. Savu. Ministarstvo prosvjete organ uprave i nadzorna vlast. lanovi su mu patrijarh i odgoja izdalo je 28. decembra 1928. godine naredbu da se (kao predsjednik) i etiri eparhijska arhijereja (svake Dan Sv. Save proglasi nacionalnim praznikom. Taj dan se i godine biraju se novi). danas slavi kao Dan Sv. Save u Srpsko-pravoslavnoj crkvi 27. januara. 4. Veliki crkveni sud. 5. Patrijarijski savjet. 6. Patrijarijski upravni odbor. 5. ORGANIZACIJA SRPSKO-PRAVOSLAVNE CRKVE 7. Eparhijski arhijerej. 8. Eparhijski crkveni sud. Poslije sabora (VII) iz 787. godine kod istonih 9. Eparhijski savjet. crkvi nije vie bilo sabora. Istone pravoslavne crkve su potpuno samostalne, odnosno autokefalne. Autokefalnost 10. Eparhijski upravni odbor. znai da crkva ima suverenost iji je nosilac episkopat, 11. Arhijerejski namjesnik. neovisna je od bilo koje druge crkvene organizacije. Borba 12. Paroh. za priznavanje autokefalnosti crkve bila je esto na Istoku 13. Crkveno-optinski upravni odbor. povezana sa borbom za nacionalnu nezavisnost i dravnost. 14. Manastirsko bratstvo. Nakon raspada Bizantijskog Carstva dolazi do formiranja samostalnih, autokefalnih pravoslavnih crkvi U administrativnom smislu Srpsko-pravoslavna crkva se koje nisu podinjene jednom svjetskom centru. dijeli na mitropolije i eparhije. Episkop crnogorskoPravoslavnim crkvama upravljaju patrijarsi, mitropoliti i primorski, zagrebaki i dabrobosanski imaju titulu miarhiepiskopi koji se biraju na saboru i nezavisni su jedan od tropolita. Dabrobosanska mitropolija ima sjedite u Sadrugoga. Postoje slijedee pravoslavne crkve: 1. Srpska, 2. rajevu. Mitropolijom upravlja mitropolit. Nie organizaGruzijska, 3. Ruska, 4. Bugarska, 5. Rumunjska, 6. Grka, cione jedinice jesu eparhije: crkveno-administrativna 7. Albanska, 8. ehoslovaka, 9. Poljska, 10. Kiparska, 11. podruja, odnosno regioni. U SR Bosni i Hercegovini poVaseljenska (njoj pripadaju pravoslavni vjernici iz Turske, stoje: 1. Dabrobosanska eparhija sa sjeditem u Sarajevu, 2. Zapadne Europe i Austrije), 12. Antiohijska (Sirija i Liban), Banjaluka eparhija (sjedite joj je u Banjaluci), 3. 13. Jerusalimska (Jordan i Izrael), 14. Aleksandrijska Zvorniko-tuzlanska eparhija (sjedite joj je u Tuzli) i 4. (Egipat i druge afrike zemlje), 15. Amerika i Zahumsko-hercegovaka eparhija sa sjeditem u Mostaru. Makedonska pravoslavna crkva kao najmlaa meu njima. Dalmatinska eparhija (sjedite joj je u ibeniku) ima pod Za razliku od katolicizma koji ima jednog svojom jurisdikcijom neke parohije na podruju SR Bosne i vrhovnog poglavara jedinstven centar, pravoslavlje nema ni Hercegovine (Drvar, Bosanski Petrovac, Bosansko jednog zajednikog vrhovnog poglavara niti jedan zajedniGrahovo itd.). Na elu eparhije je eparhijski arhijerej ki centar. Vatikan je centar kojem svaka katolika crkva, episkop (vladika), kojeg bira Sabor pod predsjednitvom bez obzira na to u kojoj zemlji i na kojem dijelu svijeta patrijarha. Episkopima su podinjeni i svi manastiri na djelovala, mora biti podinjena. U pravoslavlju takvog podruju eparhije. Rije manastir je grkog porijekla

17

Ivan Cvitkovi / Religije u BiH monasterion - ujedinjeno mjesto. Osnova rijei je monos - jedan. To su centri okupljanja redovnika ili V redovnica koji su se zavjetovali da ive asketskim ivotom u zajednici po odreenim pravilima. Monaki centar je ISLAM Sveta Gora (Atos) na Halkidici u Grkoj. U IX-X vijeku tamo nastaju najvaniji manastiri - zadubine meu kojima 1. NASTANAK I RAZVOJ i Hilandar: Za ovaj manastir vezana je srednjovjekovna srpska knjievnost i kultura. Podigao ga je Stefan Nemanja Islam je stroga i najmlaa monoteistika religija, sa sinom Savom 1198-1199. godine. Na podruju manastira nastala u sedmom vijeku n. e. u Arabiji, doivjela je zauz Sabornu crkvu nalazi se jo jedanaest manjih crkvica. paen uticaj tradicije dviju prethodnih monoteistikih reHilandar je uven po kulturno-historijskom i umjetnikom ligija - jevrejske i kranske, kao i manihejstva, zaratruizma blagu (brojni rukopisi, vani dokumenti, freske, ikone itd.). i staroarapskih kultova. Rije Islam znai podinjavanje, Od mukih manastira u Bosni i Hercegovini najpoznatiji su predavanje, podlaganje volji bojoj, a musliman oznaava Ozren, Peruica, Papraa, Zavala, a od enskih Tavna, onog ko se predao volji bojoj, koji izvrava in itomislii, Lovnica, Dobrievo. Starjeina mukog mapodinjavanja. Islamista je svaki onaj koji a prisustvu nastira naziva se iguman, a enskog manastira igumanija. svjedoka izrie da postoji samo jedan Bog, Allah, i a Muhamed je njegov poslanik. Najnia administrativna jedinica u pravoslavnoj crkvi je Nastao na poetku sedmog vijeka u Arabiji, Islam parohija (ono to je u islamu demat ili a katolikoj crkvi se proirio na podruje Irana, Srednje Azije, Indije, Inupa). donezije, Sjeverne Afrike. Da se podsjetimo: arapska pleI u pravoslavlju kao i u katolicizmu postoji otra granica mena su u sedmom vijeku bila podijeljena po religijskom izmedu svetenstva i vjernika. Za svetenstvo postoje jedna predznaku. Za njihovo socijalno ujedinjenje bila je potrebna pravila ponaanja, a za vjernike druga. Svetenici su, po jedinstvena religija. U to vrijeme najvee uspjehe je imalo kanonskim propisima, obavezni oeniti se (u sluaju smrti pleme Kurej, koje je ivjelo u Meki. Vremenom je ovo supruge ne mogu se drugi put oeniti). Celibat je ostao pleme podinilo druga plemena, a time je rastao i znaaj samo kod monaha koji su se zavjetovali na istou. hrama Kabe u Meki, tako da je postepeno bog ovog Episkopi se biraju samo iz redova monaha. Sveteniki plemena, koji je imao naziv illah, postao Allah35), kandidat duan je oeniti se prije hirotonije ili vladajue boanstvo svih drugih plemena i pod tim imenom rukopoloenja, tj. sveanog posveenja. prenesen je u Islam kao organiziranu monoteistiku religiju. Episkop (vladika) sa sjeditem u centru crkvene pokrajine (u Bosni i Hercegovini to je Dabrobosanska mitropolija sa sjeditem u Sarajevu) nosi titulu mitropolita. Episkop je vrhovni poglavar eparhije. Na prsima nosi malu bogorodinu ikonu, panagiju. Redovnici, monasi, nazivaju se kalueri. To je ovjek koji ivi sam, koji se odvaja od uobiajenog naina ivota i zavjetuje na doivotno siromatvo. Kalueri od XI vijeka nose crnu kamilavku, kapu cilindrinog oblika i crnu mantiju. akon je najnii stupanj svetenikog ina. Paroh je svetenik koji upravlja parohijom. Moe dobiti i poasnu titulu protojereja. Srpsko-pravoslavna crkva ima Bogosloviju (srednja teoloka kola i Teoloki fakultet. Nijedna od institucija za pripremanje vjerskih slubenika ne djeluje na podruju Bosne i Hercegovine. Svetenstvo Srpsko-pravoslavne crkve u SR Bosni i Hercegovini organizovano je u eparhijska staleka udruenja, a ova opet u Savez eparhijskih udruenja Srpsko-pravoslavnih svetenika u Bosni i Hercegovini, ije je sjedite u Sarajevu. Najpoznatiji list Srpsko-pravoslavne crkve je Pravoslavlje (tira oko 28.000 primjeraka), koji se tampa u Beogradu, ali se distribuira i u SR Bosni i Hercegovini. Glasnik je slubeno glasilo Srpsko-pravoslavne crkve i izlazi u tirau od oko 3.000 primjeraka. Pravoslavni misionar ima tira od oko 45.000 primjeraka. Od asopisa najpoznatiji su Pravoslavna misao (tira 3.000 primjeraka) i Teoloki pregledi (tira 1.800 primjeraka). U SR Bosni i Hercegovini ne izdaje se nijedan list ni asopis Srpsko-pravoslavne crkve. Nastanak svoje religije islamisti vezuju za proroka Muhameda a.s kome se javio aneo Dibril i saoptio mu da ga je bog izabrao za poslanika36. Muhamed je roen 571. godine n. e. u Meki i pripadao je plemenu Kureji. U to vrijeme kod Arapa se javljaju socijalne i ekonomske protivurjenosti koje se najvie ispoljavaju u Meki, koja je sredite sajmova i vaan trgovaki centar na putu izmeu Indije i Sirije. Pripadnici plemena Kureji, koji se bave trgovinom, postaju vlasnici zemlje na oazama i formiraju feudalni sloj. U to vrijeme Meka je i religijski centar u koji su dolazila na hodoae i druga plemena. U gradu je postojalo vie svetita, ali se izdvajao hram Kjaba ili aba, kojeg je uvalo pleme Kurej i ubiralo prihode od organizacije hodoaa. Muhamed je kao mladi bio goni deva i pratilac karavana. Poslije je bio sluga - pastir kod bogate udovice Hatide kojom se i oenio. Od tada se bavi trgovinom. Kad mu je bilo 40 godina, poeo je propovijedati novu religiju koju je prva prihvatila Hatida, te je prozvana majka vjernika. Bilo je to negdje oko 610. godine n. e. Ugroen od svojih protivnika, Muhamed naputa Meku 622. godine. Taj njegov prelazak u Medinu na arapskom se naziva hidra. Od te godine rauna se islamska godina koja broji manje od 365 dana, te se ne podudara sa kalendarskom godinom. Kao prvi grad koji je prihvatio Islam, Medina se smatra svijetlim gradom, najvanijim poslije Meke. Godine 630. Muhamed je osvojio i Meku, priznao Kabu za

35 Rije je nastala od lan al i ilah-boanstvo. U starom vjerovanju nekih arapski plemena oznaava boga stvoritelja. 36 Muhamed je vidio privienje u pilji u Hiru i osjetio se pozvanim da bode Allahov prorok. Islamsko uenje izdvaja est proroka: Adama, Noja, Abrahama, Mojsija, Isusa i Muhameda.

18

Ivan Cvitkovi / Religije u BiH vrhovno svetite i centar irenja islama. Umro je 632. Dozvoljava vam se da se u noima dok traje post sastajete godine. sa svojim enama. . .; Sa enama ne smijete imati snoaja dok ste i u itikafu u damijama (2,87). U uslovima tenji za objedinjavanjem arapskih nomadskih plemena u jednu feudalnu dravu Islam se javio kao Kodeks islamskog vjerozakona, propisa uzetih iz pogodan faktor tog objedinjavanja. Postepeno se ostvario Kur'ana, naziva se erijat. Adeti - obiajno pravo, resavez plemena, to je bilo nuno imajui u vidu razvoj gulisali su drutvene odnose na odreenom stupnju druzanatstva i trgovine, a Islam se potvrdio kao mono tvenog razvoja pripadnika islama. Osnovu erijata ine ideoloko oruje u tom procesu. Postupno, svojom porukom Kur'an i hadsi. Hadisi su kazivanja koja se odnose na da su svi islamisti braa neovisno o tom kojem plemenu Muhamedova a.s djela i izreke. Oni su prenoeni usmenom pripadali, Islam se razvijao u snanu religiju nastupajueg tradicijom i kasnije zapisivani. feudalnog drutva. Neki autori nastoje u Kur'anu nai demokratske socijalistike osnove koje mogu posluiti kao program za revolucionarni preobraaj drutva i izgradnju socijalizma. Takvi pristupi dobijaju posebno na znaaju danas kada je 2. ISLAMSKO UENJE problem drutvene uloge religije, pa i islama, veoma sloen: I danas se, kao uostalom i u prolosti, deavaju Kur'an (Kur'an je arapska rije a znai u prijevodu razne stvari u svijeta u ime religije, pa i u ime islama. U itanje) je osnovni pisani autoritet i izvor islamskog ime religije deavaju se dogaaji na koje se moe gledati sa uenja. Islamisti ga prihvataju kao Boju objavu i svesimpatijama, ali i oni na koje se gleda sa gnuanjem. tu knjigu. Ima znaaj poput Biblije kod krana. Kur'an regulie pitanja kako vjerskog tako i svjetovnog ivota. Pojedini autori u afro-azijskom svijeta smatraju da Nastao je prikupljanjem Muhamedovih a.s izreka u periodu je Islam jedini izlaz u situaciji kad lijeve socijalistike, 611-632. godine. Poglavlja ili sure, kojih ima 114, sastoje revolucionarne snage jo nisu u stanju - zbog svog sose od stihova ili ajeta. Ima 286 stihova koji se odnose na cijalno-historijskog poloaja u tim zemljama - da dadnu osnovne principe islama. Najstariji sauvani rukopis odgovor na krizu koja vlada u tim sistemima. To dovodi do Kur'ana kod nas uva se u Prizrenu, a napisan je u Solunu pokuaja oivljavanja islamskog integriteta, kad se u 1311. godine. Postoji vie prijevoda Kur'ana na na jezik: Kur'anu trai odgovor na sva savremena socijalno-politika M. Ljubibratia (Beograd, 1895), A. R. Karabega (Mostar, pitanja i tekoe. Tako dolazi do jaanja drutvene i 1937), B. Korkuta (Sarajevo, 1978, M. Pande i D. kulturne uloge islama u tom dijelu svijeta. Islam u tim auevia) (Sarajevo, 1937. i Zagreb 1969). sredinama tei stvaranja jednog integristikog bloka zasnovanog na kur'anskim vrijednostima, to moe biti poZa Kur'an se u Evropi jo upotrebljavaju nazivi litiki - i ne samo politiki - opasno za savremeni svijet. Kor'an i Alkor'an. Knjiga komentara Kur'ana naziva se Tefsir, a itanje Kur'ana od poetka do kraja naziva se Postavlja se pitanje: da li se odreeni socijalni hatma. Knjige objave u islamu se nazivaju kitabi: Torapreobraaji koje predvode religijske voe mogu smatrati reTevrat - objavljena Mojsiju, Psaltir-Zebur - objavljen volucijom? U odgovoru na to pitanje mijeaju se pojmovi Davidu, Evanelje-Indil - objavljeno Isusu i Kur'an religijskog i politikog pokreta, nacionalno-emancipatorski objavljen Muhamedu a.s. i antiimperijalistiki pokreti sa istinskom socijalnom i politikom revolucijom, itd. Kur'an je pisani religijski auKur'an bez sumnje predstavlja koherentnu zbirku toritet, kao i ostali pisani religijski autoriteti drugih religija. izreka. O koherentnosti ovog pisanog religijskog autoriteta Dublji su socijalno-historijski razlozi doveli do toga da on pisao je i Engels: Koran je organskiji predmet nego postane simbol izrazito antiimperijalistikog okupljanja u Biblija, jer on zahtijeva da se vjeruje u njegov cijeli, nekim zemljama. Treba otkriti kakva se sutina krije ispod neprekidni sadraj, a Biblija se sastoji iz mnogih dijelova tog religijskog, Kur'anskog (ili drugom sluaju biblijskog) mnogih autora, od kojih mnogi nijednom ne trae pravo na plata. Neprihvatljivo je iz Engelsovih biljeki o boanstvenost.37) Kur'anom su propisane mnoge zabrane u islamu. Muhamedovoj vjerskoj revoluciji38 izvlaiti teze o Najznaajnija je zabrana oboavanja idola: (irk). Znaajan revolucionarnosti islama. Sam Engels je to dodao: Kao i tabu je alkohol, tj. zabrana alkoholnih pia: 0 vjernici, svaki vjerski pokret i islamski je bio formalna reakcija na vino i kocka i kumiri i strelice za gatanje su odvratne stvari, postojee drutvene odnose. ejtanovo djelo. (5,90). Kur'an zabranjuje i uzimanje Meutim, vratimo se u naim razmatranjima odreenih jela: Zabranjuje vam se strv, krv, i svinjsko osnovnim karakteristikama islamskog uenja. Islamisti meso, i ona koja je zaklana u neije drugo a ne u Allahovo vjeruju da nema Boga osim Allaha i Muhameda - njegova ime, i koja je udaljena i ubijena, i koja je strmoglavljena, i poslanika. Vjera u Alaha, ija su svojstva izraena u 99 rogom ubodena, ili od zvijeri naeta - osim ako ste je epiteta, osnova je islamskog uenja kroz koju se izraava preklali (5,3); strv i krv i svinjsko meso (2,173), (6,45). monoteizam. Priznanje drugih bogova smatra se smrtnim grijehom. Alah ima dosta slinosti sa bogom Jahveom ili Kur'an govori o premonom stave mukarca u odkranskim Bogom-ocem. Meutim, on je sam, nema ni nosu na enu, koja treba da bude rob muu (islamisti, sina ni keri. Vjeruje se u predodreenost po kojoj sve u istiu da se radi samo o fizikoj premoi mukarca) svijetu zavisi od Alaha. On je, po islamskom uenju, ene vae su njive vae, i vi njivama svojim prilazite kako odredio i linu sudbinu, ivotni put svakom vjernike. Rihoete (2,223). Za vrijeme hajza (menzisa) ena ne smije jeju imam oznaava se to vjerovanje u jednog boga, klanjati, postiti, spolno optiti, Kur'an uiti, Kur'an Alaha. prihvatati bez kakvog omota, u damiju ulaziti, Kabu obilaziti itd. Ne opite sa enama za vrijeme mjesenog Boiji poslanik naziva se pejgamber, pranja, i ne prilazite im dok se ne okupaju (2, 222); (vjerovjesnik). Islam priznaje sve proroke od Abrahama do
Engels-Graeberu 15. juna 1839. Marks-Engels, Odabrana pisma, Kultura, Zagreb, 1955, str. 36.
37

Engelsovo pismo Marksu oko 18. maja 1853. Marks-Engels, Prepiska I, Kultura, Beograd, 1856.

38

19

Ivan Cvitkovi / Religije u BiH Isusa, istiui da je Muhamed posljednji i najmoniji iitizmu. iiti se razlikuju od sunita po tome to ne priznaju poslanik, boji poslanik (resul). Kult poslanika Muhameda sunu predanje koje predstavlja zbornik kazivanja o razvio se u islamu postupno. Kako Kristu odriu boanstvo, ivotu i djelovanju Muhamedovom. Kao i suniti, priznaju tako ni Muhameda ne smatraju bogom ve samo svetost Kur'ana, Muhamedovo poslanstvo i tradicionalne poslanikom. islamske obrede. iiti imaju svoje sopstveno Predanje, Islamisti vjeruju u besmrtnost due; u kijamet ahbar. Razvili su kult svetih muenika, vjeruju u skrivenog imama koji e se pojaviti i na zemlji (sudnji dan); ahiret (zagrobni ivot); uskrsnue mrtvih; strani sud; dehennem (pakao); dennet (raj); meleke uspostaviti carstvo boje. Sljedbenici ovog islamskog pravca ive uglavnom u Iranu i Iraku. (anele) koje ima svaki ovjek i demone zla - eitane (avao, satana). Socijalne protivurjenosti meu pripadnicima Nad djecom se obavlja obred obrezivanja, to se islama uslovile su i pojavu vie sekti. Njihovi sljedbenici su smatra simbolom pripadnosti islamu. U mnogim po pravilu pripadali siromanim beduinskim slojevima koji plemenskim zajednicama postojali su rituali uvoenja u svijet odraslih u koje je zasigurno spadalo i obrezivanje. To su kroz sektu izraavali socijalni protest protiv feudalnih drutvenih odnosa. Prema nekim istraivaima postoji oko je obrezivanje krajnje koice spolnog organa. U Kur'anu nesedamdeset redova u islamu. ma nikakvih iskaza koji bi se odnosili na taj ritual, ve je to naznaeno kao sunna, tj. preporuka u tradiciji proroka. Jedan od formi socijalnog protesta u islamu bio je i Obrezivanje muke djece obavlja se u dobi izmeu roenja misticizam, u ijem okrilju se istie sufizam, kojem pripada i derviki red (perzijski prosjak, siromah). Jo u sedmom pa do etrnaeste godine. vijeku u Siriji su se poele stvarati siromane redovnike Da li je obrezivanje higijenski in ili religijskezajednice. U poetku su sufisti imali opozicioni stav prema obred? Odgovor na to pitanje zavisi od simbolike koju svjetovnom i duhovnom vodstvu i prihvatili asketski nain obrezivanje izraava. Neki narodi ovaj obred ne smatraju ivota. Propovijedali su bjeanje od svijeta, osuivali samo bitnim za pripadnost islamu ve i odreenoj bogatstvo, rasko i lagodan ivot. U dvanaestom vijeku nacionalnosti. Istraivanja u nekim socijalistikim sufizam je priznat za ortodoksno islamsko uenje. zemljama pokazuju da ak 25% ateista smatra ovaj obred nacionalnom osobenou, simbolom pripadnosti odreenoj Dervii su sa turskim osvajanjem doli i u nae naciji. krajeve. Prije II svjetskog rata bili su rasprostranjeni u mnoObred obrezivanja mora se obavljati pod gim mjestima Bosne i Hercegovine (Sarajevo, Fojnica, Vimedicinskom kontrolom, jer bi nestruno izvreno soko, Srebrenica, Mostar, Bijeljina, Foa itd.). Imali su oko obrezivanje moglo imati i tragine posljedice po vjernike 1500 vjernika i 17 tekija. Bili su priznati i od strane (trovanje, smrt). Ovaj obred, kao i obred krtenja Starjeinstva Islamske zajednice. Nekad su bili vrlo brojni u maloljetnika, moe se vriti samo na osnovu zahtjeva Jugoslaviji, ali ih je sve manje. Islamska zajednica je 7. jula njegovih roditelja, odnosno staratelja39. 1952. godine zabranila djelatnost dervike sekte na Istina, obrezivanje nije specifino islamski obred, podruju Bosne i Hercegovine i oduzela dekrete njihovim jer je bilo poznato i prije islama. Ono je u Islam uneseno iz ejhovima. Ima ih na podruju SAP Kosova, SR jevrejske religije iako ga susreemo i kod Semita, EgipMakedonije i SR Bosne i Hercegovine. U posljednje vriana, . Feniana, Etiopljana, Arapa. Sveano obrezivanje jeme ima indicija da nastoje oivjeti svoj rad. obiljeavalo se pjesmom, plesom i gozbom. U nekim zemljama (Senegal, Gvineja, Niger, Derviki samostan u kojem se dre predavanja iz Gornja Volta, Kenija) jo uvijek se zadrao prastari obiaj misticizma naziva se hanikah. Kod nas su postojala dva u obrezivanja djevojica. Najee se to obavlja u pubertetu, Sarajevu. Jedan je sagradio 1531. Gazi Husrevbeg, a drugi kao ritual kojim djevojica ulazi u svijet odraslih. Nakon ejh Ibrahim Bistrigija. Dervike bogomolje u kojima se toga obreda 85% djevojica postaje frigidno. obavljaju vjerski obredi i gdje se dervii okupljaju za vrijeme vjerskih praznika i mjeseca posta (ramazana) nazivaju se tekijama. Posebna prostorija u kojoj se obavljaju 3. GLAVNI PRAVCI U ISLAMU obredi naziva, se semahana. Pripadnik dervikog reda Po pitanju Muhamedovog svjetovnog naziva se dervi monah, siromah, asketa. Sinonim za nasljeivanja dolo je do diferencijacije meu islamistima, naziv dervia je fakir. koja je dala dva velika pravca: iitski, koji je i danas dominantan na podruju Irana i sunitski. 4. OBREDI U ISLAMU Sunizam je ortodoksni pravac u islamu i ima najvie sljedbenika. Lojalni su zajednici i njenoj tradiciji. Svaki pripadnik islama mora potovati pet Vjeruju da potiu od treeg halife Osmana, za razliku od osnovnih principa: 1. ispovijedanje vjere (ahada), 2. iita koji po predaji potiu od etvrtog halife, Alije. obredna molitva (salat), 3. post (saum), 4. zakonska Sunizam je bio oficijelna islamska tekovima u periodu milostinja (zakat) i 5. hodoae u Meku (had). arapskog halifata. Islamisti kod nas pripadaju sunitskom pravcu. 1. Ispovijedanje vjere, ahada, jeste vjerovanje da nema boanstva izvan Allaha, iji je poslanik Muhamed. Socijalni protesti do kojih je dolazilo meu Ispovijedanje vjere u skupu vri se u damijama i sluislamistima uzrokovali su njihovo religijsko ispoljavanje u benim prostorijama vjerske zajednice, kao i u dvoritima uz te objekte, ukoliko s njima ine cjelinu. Istina, skupni obred 39 se moe vriti i u drugim javnostima pristupanim l. 13. Zakona a pravnom poloaju vjerskih zajednica, Slubeni list
SRBiH, br. 36/76.

20

Ivan Cvitkovi / Religije u BiH prostorijama koje vjerska zajednica u skladu sa zakonom rijei mujezina sa munare ili ezantaa, izgovaraju azizalah koristi uz prethodno pribavljeno odobrenje nadlenog izreku koja znai Allah je moan. optinskog organa uprave. Kao i katolici, islamisti stavljaju Molitva koja se obavlja svaki dan pet puta, u naglasak na posjetu hramudamiji ili moeji. U poetku odreeno vrijeme, u zavisnosti od poloaja sunca na nebu, je damija sluila kao sastajalite, vijenica pa i sudnica. naziva se namaz. Sadri se u klanjanju i izgovaranju reePrvu damiju osnovao je sam Muhamed a.s kod Medine nica iz Kur'ana i molitva na arapskom jeziku. Molitva je u 622. godine. Naziv damija upotrebljava se obino za ovoj religijskoj zajednici obaveznija nego u kranskim. U hramove na podruju Turske i tamo gdje su dosezala turska Kur'anu stoji: Redovno molitvu obavljajte, naroito onu osvajanja, dok je za arapsko podruje uobiajen naziv krajem dana (2,238). I obavljajte molitvu petkom i krajem dana, i u prvim asovima noi (11,104), Obavljaj mesdid. propisane molitve kad Sunce s polovine neba krene, pa do U poreenju sa katolikim i pravoslavnim crkvama damija none tmine, i molitvu u zoru jer molitvi u zoru mnogi je unutra jednostavnija: nema namjetaja niti drugih prisustvuju (17,78). Da bi molitva bila usliana vjernik se predmeta, nema muzikih instrumenata, jer po islamu nema mora licem okrenuti u pravcu hrama Kaba ili aba u muzikog ili horskog uestvovanja u bogosluenju, zidovi Meki40. Strana svijeta na kojoj se nalazi Kaba naziva se su najee ukraeni tekstovima iz Kur'ana. Prostorija uz kibla. Poloaj svih damija, kod nas i u svijetu, tako je damiju u kojoj radi damijski slubenik odreen da podeen da su vjernici uvijek, prilikom molitve, licem najavljuje vrijeme za pet dnevnih molitvi naziva se okrenuti prema Meki. Zajedniko klanjanje namaza naziva muvekithana (postoji i u dvoritu Begove damije u se demat. Sarajevu). Obredna molitva koju treba obaviti pet puta na dan Jedan ili vie vitkih, visokih, etverokutnih ili naziva se i salat. Molitva koja se obavlja stojei na nogama cilindrinih tornjeva damije naziva se munara (minaret). naziva se kijam41. Ovije runo koje islamista obino Na njoj se nalazi jedna ili vie galerija sa kojih mujezin poprostire da bi na njemu klanjao naziva se posteija. ziva vjernike na molitvu. Na vrhu munare nalazi se alem Brojanice kojima se vjernici slue prilikom molitve polumjesec sa kuglama. Prostor ispred damije namijenjen nazivaju se tespih, a imaju 33 ili 99 zrna. Za molitvu se za ostavljanje obue prilikom ulaska u nju naziva se daje pregled vremena - u koje vrijeme treba obaviti koju molitvu. Takav pregled naziva se vaktija. Pet islamskih papuluk. molitava naziva se bevakat namaz. Prva jutarnja molitva Glavno bogosluenje u damiji obavlja se petkom. je sabah potom podne, iindija, akam (vrijeme od zalaza Ui se Kur'an i dri propovijed - hutba. U obredu nema sunca do potpunog mraka) i jacija - posljednje klanjanje horskog pjevanja niti muzikih instrumenata. Imam za dva sata nakon zalaska sunca. Zajedno sa jacijom obavlja se vrijeme molitve stoji ispred vjernika u polukrunoj nii u i ramazanska molitva - teravija. Molitva mujezina u stijeni damije (mihrab) okrenut u smjeru Kabe. Mihrab je damiji ili izvan nje, pred poetak grupne molitve, naziva obino ukraen ornamentima i natpisima iz Kur'ana. Gose ikamet. vornica sa koje se petkom i prvi dan Bajrama dri hutba naziva se minber ili kjurs. Sveana skupna podnevna molitva petkom u damiji naziva se duma. U njoj imam ui hutbu vjerskog Meu poznatije damije u Bosni i Hercegovini ili etiko-moralnog karaktera. Nedjeljna molitva petkom u spadaju Begova damija u Sarajevu, Ferhadija u Sarajevu podne ima i svoju drutvenu funkciju, jer su tom prilikom (sagraena 1562. g.), Ferhadija u Banjaluci (sagraena zajedno okupljeni svi vjernici koje molitva i damija 1579), Alada damija u Foi, Damija u Poitelju, arena ujedinjuje, bez obzira na njihove meusobne socijalne, damija u Travniku. Navedene damije se istiu po kulturne ili druge razlike. specifinoj arhitekturi te su, kao spomenici kulture, pod zatitom drave. 3. Post (saum) je obavezan u devetom mjesecu islamske godine - ramazanu. Vjernici se od zore do sumraManja bogomolja u islamu koja nema munare i ka suzdravaju od jela, pia i seksualnih odnosa. Nou se koja se, kao takva, ne koristi za dumu tj. podnevnu moizgovaraju posebne prigodne molitve. litvu petkom, ni za bajramski namaz naziva se mesdid. 4. Zakonska milostinja (ili zakat) je dosta 2. Obredna molitva (salat) je in oboavanja rasprostranjena u islamu. Davanje zekata je obavezno za Boga. Treba initi pokrete i izgovarati molitvene rijei, svakog pripadnika islamske religije. Vjeruje se da ime se postie jedinstvo s Bogom. Islamski vjernici su milostinja oslobaa grijeha i omoguava put u blaenstvo. obavezni prije molitve obaviti abdest - ritualno umivanje Najrasprostranjeniji vid davanja je zekat. Smatra lica, ruku do lakata, nogu do lanaka, te ispiranje usta i se da je to prvi drutveni porez. Svaki imuni mora dati nosa, kao i trljanje mokrom rukom vratnih ila, uiju i godinje 2,5 odsto od svojih dobara u naturi. Nekad je bio tjemena. Ritualno pranje ili ablucija propisano je na propisivan i dravnim zakonima. Tim porezom imam odreeni nain u mnogim religijama a simbolizira pokriva trokove vjerskog ivota islamske zajednice. oienje prije molitve. Ipak, najrasprostranjeniji vid davanja milostinje je sadaka, Vrijeme molitve oznaava se ezanom, koji daje tj. dobrovoljno davanje priloga, naroito u deset posljednjih mujezin na arapskom jeziku, najee sa damijskog minadana ramazana. reta. Okujisanje, tj. uenje ezana daje se za jutarnju, podnevnu, popodnevnu, predverenju i veernju molitvu. Ezan se moe vriti i sa ezantaa, kamena koji stoji s desne 40 Hram je etvrtastog oblika i u njemu se uva sveti crni kamen. 41 strane na ulazu u damiju. Pripadnici islama, kad uju prve Kijam je samo jedan od vie farzova koji se moraju ispotovati u molitvi
(kijam, ruku, sedda i dr.).

21

Ivan Cvitkovi / Religije u BiH 5. Hodoae u Meku, had, je peta obaveza Tijelo mrtvaca se odmah okupa i zamota u bijelu plahtu, a islamista. Islamista tokom ivota treba da obie dva sveta ne zatvara se u koveg. Sto na kojem se obavlja obred mjesta i put kojim je Muhamed a.s proao iz Meke u Mekupanja mrtvaca naziva se teneir. Obred obavlja gasal. dinu. U Kur'anu stoji: Had i umru radi Allaha izvrite! A Sam obred kupanja mrtvaca naziva se gasul43, a obavlja se ako budete sprijeeni onda kurbane koji vam se nau pri u specijalno napravljenoj zgradi - gasulhani. Vrijeme ruci zakoljite, a glave svoje, dok kurbani ne stignu do alosti za umrlim moe trajati sto dana. mjesta svoga ne brijte (2,96). Oni koji iz bilo kojih razloga Povodom smrtnog sluaja mujezin objavljuje smrt. nisu u mogunosti obaviti had, mogu tu svoju obavezu Za pokojnika se upotrebljava pojam rahmetli, a rije prenijeti na drugoga. Onaj ko obavlja had za drugoga rahmet oznaava Boiju milost, oprost grijeha, pokoj due naziva se bedel. Obino oni zamjenjuju bolesnog ili umrlog umrlog. Nakon sahrane umrlog, vjerski slubenik nad grokoji se zavjetovao da e obaviti had. Had se obavlja u bom izgovara - na arapskom jeziku - molitvu koja se naziva posljednjem mjesecu hidretske godine pred Kurbantalkin. bajram. Had je u odreenim mjesecima; onom ko se obavee da e u njima obaviti had nema snoaja sa enama Zagrobni svijet, ahiret, dijeli se, rekli smo, na dennet i i nema runih rijei, i nema svaa u danima hada, pie u dehennem. Da bi dua umrlog izbjegla pakao, izgovara se Kur'anu (2,197). molitva za umrlog. To je fatiha, prva sura Kur'ana koja se Had se obavlja u Meki, rodnom mjestu sastoji od sedam odlomaka. Grupna molitva, kao pomen na Muhamedovom, koje posjeuju brojni hodoasnici iz umrle, naziva se tehwid. Pomen se daje na dan sahrane, itavog svijeta. Kad stignu u Meku, hodoasnici se oblae u sedminu, etrdesetinu, pola godine i godinu dana nakon komad bijelog neivenog platna kefin ili efin. Tih dana se, smrti. Skupna molitva u damiji ili u kui poslije itanja vidjeli smo moraju pridravati Kur'anske zabrane stupanja u Kur'ana namijenjena duama umrlih naziva se hatma. seksualne odnose, ne briju se, ne iaju, itd. U Meki Nadgrobni kamen na grobu islamiste naziva se baluk ili hodoasnici obavljaju tri obreda: nian. Nadgrobni spomenik - mauzolej, podignut uz damiju ili na islamskom groblju, naziva se turbe. a) Svi treba sedam puta da obiu oko Kabe: tri puta brzo, etiri puta polako. Svaki put poljube ili dotaknu crni kamen. 5. ISLAMSKI PRAZNICI b) Obredna etanja izmeu dva breuljka obavljaju se takoe sedam puta. Islamski praznici raunaju se po lunarnom c) Izlazi se na visoravan Arafat, gdje se od podne do kalendaru. Godine su se poele raunati od 15. juna 622, suneva zalaska stoji pred licem Allahovim. Bez kad je, po islamskoj predaji Muhamed a.s preselio iz Meke izvrenja tog obreda niko nema pravo zvati se u Medinu. Islamska godina ima dvanaest mjeseci koji imaju hadijom. Nakon silaska s brijega no se provodi nazive: 1. muharem, 2. safer, 3. rebull-evvel, 4. rebullpod vedrim nebom u slavlju. Had se zavrava ejahir, 5. dumade-ula, 6. dumade-uhra, 7. redeb, 8. oprotajnim obilaskom oko Kabe. aban, 9. ramazan, 10. evval, 11. zul-ka'de, 12. zul-hade. Voda koju hodoasnici donose sa izvora iz blizine Kabe i koja se uva da bi se njom kao svetom vodom, na est mjeseci imaju po trideset, a est po dvadeset devet samrti napojio umirui, naziva se zemzem. Had onome ko dana. Zato lunarna godina ima jedanaest dana manje nego ga obavi donosi izmjenu socijalnog statusa u islamskoj obina. sredini: stie titulu i pravo da ga zovu hadija. Prema islamskom uenju, svaki korak koji se uini na hadu jeste Praznik u ast roenja proroka Muhameda naziva se pribliavanje kraljevstvu Allahovom. Hadija stie pravo da Mevlud i slavi se 12. rebiul-evvela po islamskom kanosi ahmediju: tanko platno oko kape koje je arene boje lendaru. (kod imama i hafiza je bijele boje, a kod dervia zelene ili crne boje). Sinonimi za ovaj pojam jesu rijei alma, saruk Post zauzima vano mjesto u islamskom obredu. Posti se za iskupljenje grijeha. Po predaji Muhamed je primio prvu i turban. objavu u devetom mjesecu arapske lunarne godine Treba istai da je hodoae obavezno za one koji ramazanu. Zato je naredio da se taj mjesec posti. Nasuprot posjeduju dovoljno sredstava ne samo za put, ve i za postu u jevrejskoj religiji koji traje od sumraka do sumraka, bezbrian ivot porodice za vrijeme odsustva hodoasnika. Muhamed je odredio da se posti samo od izlaska do zalaska Nekad je putovanje na had trajalo i vie godina - ak deset sunca. O ramazanskom postu u Kur'anu stoji: U mjesecu godina. ramazanu poelo je objavljivanje Kurana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz pravog puta i razlikovanja dobra od Broj hodoasnika (ne raunajui one iz Saudi Arabije) zla. Ko od vas bude u tom mjesecu kod kue, neka ga u kretao se od 318.507 u 1967. godini do 719.040 u 1976. postu provede (2,185). godini. Najvei broj hadija zabiljeen je u 1974. godini: 918.777 (tada je na hadu iz SFRJ bilo 1.845 hodoasnika), Post traje svaki ramazanski dan od izlaska do zalaska a zatim 1975. godine: 894.573 (iz SFRJ 1.048). sunca. Post je zabranjen samo enama u vrijeme njihova mjesenog ciklusa. Za vrijeme posta ne jede se i ne pije Obred sahrane u islamu naziva se denaza42. Rodbini nita, ne uzima se ni voda, ne pui. Zabrana se ne odnosi umrlog izraava se sauee izrazom baunsag-olsun. samo na uzimanje hrane i pia, ve i na seksualne odnose.
Istina, tim pojmom se oznaava i mrtvac (mejit) na nosiljci i molitva za umrlog koja se obavlja poslije pogreba.
42

Svaki vjernik u islamu duan je okupati se poslije spolnog snoaja ili polucije, jer u protivnom ne bi mogao vriti vjerske obrede.

43

22

Ivan Cvitkovi / Religije u BiH Ramazan je ne samo mjesec posta ve i mjesec doao padom pred Turskim osvajaima. Od tada tee proces molitve. Tada se znatno vie panje poklanja molitvi nego islamizacije u Bosni, a naroito pristaa bogumilstva48. ostalih mjeseci. Damije su posjeenije, a i po kuama se klanjaju teravije44. Obavljanje molitve je posebno Austrougarska je Konvencijom iz 1879. pristala da naglaeno 27. ramazanske noi, koja se zove no sudu Bosni i Hercegovini obezbijedi slobodu ispovijedanja bine. Post prestaje prvog dana narednog mjeseca islamske islama. Poslije aneksije austrougarske vlasti se nisu prigodine koji se naziva evval45. dravale tog stava, ve su postavljale vjerske slubenike i mijeali se u unutranji ivot islamske zajednice. Godine Bajram je najvei praznik u islamu. U toku jedne 1909. islamisti su dobili vjersku autonomiju, te je uvedena i kalendarske godine slave se dva bajrama: institucija reis-ul-uleme. a) Ramazanski bajram poinje prvog dana mjeseca Stvaranjem Kraljevine SHS islamisti Bosne i Herevvala, nakon ramazanskog posta i slavi se tri dana; cegovine, Hrvatske i Slovenije inili su jednu zajednicu pod b) Kurban-bajram ili hadijski bajram poinje deseti dan rukovodstvom reis-ul-uleme u Sarajevu, a islamisti Srbije i mjeseca zul-hide46 i traje etiri dana. Zove se kurbanski Crne Gore inili su drugu zajednicu pod upravom vrhovnog jer se tad kolju kurbani, i hadijski jer je tih dana muftije u Beogradu. Dravnim zakonom o Islamskoj glavno hodoae u Meki. zajednici 1930. godine sjedite reisa premjeteno je u Beograd. Izmjenama i dopunama tog zakona 1936. godine Kurban-bajram zove se i Veliki bajram. Prinoenje sjedite je ponovo vraeno u Sarajevo. kurbana47 vezano je za biblijsku legendu o proroku Abrahamu (Ibrahimu), koji je htio za rtvu bogu prinijeti Prema Ustavu Islamske zajednice iz 1969. godine svoga sina Isaka (Ismaila), ali je bog poslao anela da spasi organi Zajednice su: Abrahamovog sina. U spomen na taj dogaaj svaki 1. Odbori Islamske zajednice su osnovni organi islamista obavezan je prinositi rtvu - kurban. Taj i idua tri na uem lokalitetu. Sjedite odbora je po pravilu u gradu, a dana u arapskim zemljama islamisti proslavljaju Idul-adha, obuhvata vie demata iz gradskog i prigradskog podruja. a u Turskoj i podrujima na kojima se za vrijeme turskih Demat je odreeno podruje na kojem se obavlja vjerski osvajanja proirio islam, Kurban-bajram. Poto se godina ivot. Obino obuhvata podruje jedne damije. Pripadnici rauna po lunarnom kalendaru, to ni Ramazan ni Bajram demata ine dematski zbor. Dematom rukovodi nisu svake godine u istom mjesecu. dematski odbor u kojem je i imam. 6. ORGANIZACIJA ISLAMSKE ZAJEDNICE Islam je rasprostranjen poev od Atlantika do Indije i od Aralskog jezera do Sahare. Sirenju islama doprinijela je dosta uproena dogmatska i ritualna osnova u odnosu na druge svjetske religije. Od 7. do 9. vijeka islam se proirio u Siriju, Palestinu, Iran, istone dijelove Kavkaza, Afganistana, srednju i centralnu Aziju. Od 9. do 11. vijeka proirio se i na sjevernu Afriku, Pirinejsko poluostrvo i Sudan. U 11. vijeku proirio se i na tlo Male Azije. Od 12. do 15. vijeka prodire u Indoneziju, a preko turskih osvajanja iri se i na Balkanu. U Aziji je rasprostranjen u sljedeim zemljama: Jemenu, Kuvajtu, Kataru, Turskoj, Siriji, Jordanu, Libanu, Saudi Arabiji, Iranu, Iraku, Afganistanu, Pakistanu, Indoneziji, Indiji, Kini, ri Lanki, Kipru, azijskom dijelu SSSR-a itd. Na afrikom kontinentu islam je rasprostranjen u Egiptu, Maroku, Aliru, Libiji, Tunisu, Sudanu, Mauritaniji, Somaliji, Etiopiji, Gvineji, Nigeru, Maliju, Ugandi, Keniji, Tanzaniji itd. U Evropi islamisti ive u Albaniji, Jugoslaviji, Bugarskoj, a imigracijom radne snage proirio se islam i u neke zapadnoevropske zemlje. Na Balkanu islam je masovno prodirao u 15. i 16. vijeku. Najvie je rasprostranjen, kad je rije o Jugoslaviji, u SR Bosni i Hercegovini, SR Makedoniji, SAP Kosovu, ali sljedbenika islama ima i u SR Sloveniji, SR Hrvatskoj, SR Srbiji, SR Crnoj Gori i SAP Vojvodini. U Bosnu je islam
44 Teravija je ramazanska molitva koja se obavlja zajedno sa jacijom, poslije ega se moe slobodno jesti i piti. 45 Dva mjeseca nakon evvala islamisti slave Kurban-bajram. 46 Dva mjeseca i deset dana nakon Ramazanskog bajrama. 47 Brave ili govee koje islamisti kolju na Kurban-bajram jer je svaki islamista obavezan prinijeti rtvu Allahu.

2. Muftija je glavno vjersko lice na jednom irem podruju. 3. Starjeinstvo Islamske zajednice obuhvata podruje vie odbora. Nekad se taj organ zvao ulemamedlis i imao je jurisdikciju na podruju jedne republike. Postoje etiri starjeinstva kao izvrni organi etiri sabora. 4. Sabori su skuptinski organi za podruje pojedinih starjeinstava. Sabor zasjeda jednom godinje. Postoje etiri sabora za ista podruja za koja postoje i starjeinstva: a) Sabor za SR Bosnu i Hercegovinu, SR Hrvatsku i SR Sloveniju sa sjeditem u Sarajevu, b) Sabor za SR Srbiju, SAP Vojvodinu i SAP Kosovo sa sjeditem u Pritini, c) Sabor za SR Makedoniju sa sjeditem u Skoplju i d) Sabor za SR Crnu Goru sa sjeditem u Titogradu. 5. Vrhovni sabor Islamske zajednice u SFRJ je vrhovni predstavniki organ islamista i ine ga delegati etiri regionalna sabora. Zasjeda jednom godinje, a po potrebi i vie puta. Vrhovni sabor na prijedlog reis-ul-uleme
48

O tome Miroslav Krlea kae: Ojaen koncilima rimskim i bizantinskim, u panici pred Serenissimom, pred Arpadovcima, pred napuljskom dinastijom Anuvinaca i katolikim Jagelonima kao i pred Matijom Korvinom ili srpskim kraljevima i njihovim zakonima, koji im prijete smru, lomaom, barbarski, anarhoidni bogumilski narod, nije se dao krstiti a kada je Nekrst prevladao slabe kranske, krvave feudalne susjede, bogumili su sprema ove moralne i politike katastrofe u komiluku ostali, po svoj prilici, savreno indiferentni. Slom kranstva na Balkanu nije bogumilima iz njihove dijabolizirane perspektive izgledao takvim elementarnim historijskim zlom koje ne bi bilo manje od onog da je to satansko kranstvo nad njima trijumfiralo. Ad evitanda mala matera, bogumili priklonie svoje barjake pred islamom. M. Krlea, Panorama pogleda, pojava i pojmova, Osloboenje 8. 10. 1975.

23

Ivan Cvitkovi / Religije u BiH bira predsjednike starjeinstava za etiri naprijed navedena U Sarajevu djeluje Gazi-Husrev-begova medresa, osnovana podruja. 1573. godine. kolovanje u njoj traje 5 godina i nakon toga se stie zvanje imama, postoji i ensko odjeljenje medrese. 6. Vrhovno islamsko Starjeinstvo u SFRJ je ako udruenje ove kole izdaje dvomjeseni list Zemvrhovni izvrni organ Islamske zajednice sa sjeditem u Zem. Pored ove, u Pritini postoji Alaudin medresa. U Sarajevu. Vrhovnim starjeinstvom rukovodi reis-ul-ulema. Sarajevu djeluje i Islamski teoloki fakultet, koji priprema Pod njegovim nadzorom se nalazi i Islamski teoloki teoloki visoko obrazovane kadrove u islamskoj zajednici. fakultet u Sarajevu. Nastavnik u medresi naziva se muderis, a vjerouitelj u medresi hoda. Ova titula se obino stavlja iza imena (Arif7. U borbi za vjersku autonomiju pod Austrougarhoda). skom 1882. islamisti su osnovali svoju vrhovnu vjersku vlast, a kasnije uspostavili i instituciju reis-ul-uleme koji je Mektebi ili Mejtefi su bili osnovna islamska kola vrhovni vjerski poglavar i nalazi se na elu Vrhovnog koja je trajala tri godine. U njoj se uilo arapsko pismo i islamskog starjeinstva. itali tekstovi iz Kur'ana. U islamskoj zajednici ne postoji klasina crkvena Islamski vjerski slubenici nazivaju se skupnim hijerarhija niti crkveni autoriteti. Ne postoje koncili i sinodi imenom ilmija. Oni imaju staleko Udruenje ilmije, koji bi donosili dokumente obavezne za sve islamiste. Ne koje okuplja vjerske slubenike i ima za cilj, izmeu ostapostoji ni sveenstvo poput onog u kranstvu, a nema ni log, da raspravlja o stalekim pitanjima, doprinosu razvoja svetih sakramenata. Vjernici vjerske slubenike ne meuvjerske tolerancije i jaanju dobrih odnosa izmeu identifikuju sa islamom, jer islam u principu iskljuuje bilo Islamske zajednice i organa vlasti. Pored ovog, po kakvo posrednitvo izmeu Allaha i vjernika, a sve pravilima Udruenja, lanstvo je duno da radi i na unareligijske aktivnosti mogu se obavljati i bez prisustva preivanju vjerskog ivota meu pripadnicima islama. vjerskog slubenika. Vjerski slubenici (imami, bule i sl.) Udruenje je formirano 5. septembra 1950. godine, a od nisu nositelji boje blagodati. Molitva se moe obaviti 1980. godine naziva se Udruenje islamskih vjerskih slubilo gdje i bez prisustva vjerskog slubenika. benika (u SRBiH). Vrhovno islamsko starjeinstvo u SFRJ izdaje aVjerski slubenici koji tumae i ire islamske dogsopis Glasnik (tira oko 15.000 primjeraka), a Starjeme, koji su predavai na viim i srednjim islamskim koinstvo za Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i Sloveniju izlama nazivaju se uleme. Vrhovni vjerski voa u nekim daje petnaestodnevni list Preporod (tira oko 30.000 zemljama gdje je rasprostranjen islam naziva se halif. primjeraka) i mjesenu reviju Islamska misao. Islamska Nekada, kada su postojale tijesne veze izmeu svjetovne i zajednica izdaje i Takvim - kalendar u kojem je sakralne vlasti, halif je imao i svjetovnu i sakralnu vlast. naznaeno vrijeme za poinjanje svakodnevne molitve, Kod nas, na podruju SFRJ, meu islamskim vjernicima ne posta i islamskih praznika (tira oko 31.000 primjeraka). postoji titula halifa. Vrhovni vjerski poglavar za islam u Pored ovog, Islamska zajednica izdaje mnogobrojne edicije, SFRJ i najodgovornije lice vjerskog ivota islamista je reisprirunike i ostalu vjersku literaturu. To su uglavnom ul-ulema sa sjeditem u Sarajevu. Ovu titulu je, kako smo prevodi sa arapskog jezika. rekli, u Bosni i Hercegovini zavela Austrougarska. Reis-ululema se bira na skupu koji ine lanovi Vrhovnog sabora Islamske zajednice, direktori kola za pripremanje vjerskih slubenika i glavni imami iz cijele SFRJ. Reis-ul-ulema i islamski vjerski slubenici nose mantije od crne, zelene ili neke druge ohe, koje se zovu duba. Vii vjerski slubenik u islamu koji ima religijskopravni autoritet naziva se muftija. Pripadnik islama koji zna itav Kur'an napamet naziva se hafiz. Vjerski slubenik koji rukovodi grupnom molitvom, stojei ispred onih koji se mole i ponavljaju njegove rijei i pokret tijela, naziva se imamom. Po islamskim propisima tano je precizirano ta imam treba da izgovara u namazu, a ta vjernici. Vjerski slubenik koji vri slubu u lokalnoj damiji naziva se dematski imam. Glavni imam u jednom gradu naziva se baim. Vjerski slubenik koji dri hutbu (propovijed) petkom u damiji ili na Bajram naziva se hatib. U manjim damijama zamjenjuje ga imam. Damijski slubenik koji sa munare okujie tj. poziva vjernike na neku od pet dnevnih molitvi, ponavljajui pjevajuim glasom arapski tekst i asistira imamu u damiji, naziva se mujezin. Pripadnica islama koja posjeduje vjersko obrazovanje da moe vriti odreene dunosti koje obavljaju vjerski slubenici naziva se bula. Vjerska kola u kojoj se pripremaju budui vjerski slubenici naziva se medresa. To je srednja teoloka kola.

24

Ivan Cvitkovi / Religije u BiH prema dravnom i politikom institucionalizmu); nemaju klasinu instituciju sveenstva te svaki vjernik moe biti u ulozi propovjednika. Pripadnici sekte uvijek ine VI religijsku manjinu nasuprot religijskoj veini, koju ine pripadnici tri tradicionalne religijske zajednice PROTESTANTIZAM (pravoslavne, katolike i islamske). 1. NASTANAK I RAZVOJ Pojava protestantskih religijskih zajednica koje uslovno nazivamo sektama vezana je uglavnom za esnaesti vijek i Pod protestantizmom podrazumijevamo itav niz religijskih period reformacije. Reformacija je bila rezultat ideologije zajednica za koje se kod nas, kao i u nekim drugim graanstva i graanske klase koja je smatrala da se zemljama, ustalio naziv sekte. Sama rije sekta je kranstvo i njegovo uenje moraju reformisati. Ona je latinskog porijekla - sequi - i znai slijediti. U grkom ustvari bila izraz otpora feudalnom drutvenom sistemu i jeziku postoji naziv hairesist, to znai hereza. Danas njegovoj ideologiji50. Ne treba zaboraviti da je u to vrijeme, se rijeju sekta oznaava cijepanje religijske zajednice u katolika crkva bila idejno oruje feudalizma51. Nije onda nove odvojene i samostalne religijske grupe. Tako ovaj ni udo to se reformacija razvijala pod parolom povratka pojam oznaava religijsku zajednicu odvojenu od jedne od na prvobitno kranstvo. Na prvi pogled moe izgledati da tri tradicionalne religijske skupine (pravoslavlja, je reformacija bila pokret usmjeren protiv religije i crkve. katolicizma i islama). Meutim, iako je izraavala protest protiv katolike crkve, reformacija je - u biti - bila usmjerena protiv feudalnog druPrema amerikom sociologu religije Glenu tvenog sistema. Zato ju je Engels i ocijenio kao prvu Vernonu sekta je mala grupa koja se odcijepila od velike za buroasku revoluciju ispoljenu pod religijskim plastom, kao koju se vjeruje da ne poduava vie pravu religiju i da je buroasku revoluciju broj jedan. Revolucija N-l, koja je postala lana. Ona je neprijateljski raspoloena prema bila vie evropska nego engleska, i rairila se u Evropi tradicionalnim religijskim zajednicama i za sebe smatra da daleko bre nego francuska - pobijedila je u vicarskoj, je u pravu u religijskim interpretacijama. Sekta trai, za Holandiji, kotskoj, Engleskoj i u izvjesnoj mjeri i razliku od tradicionalnih religijskih zajednica, snano vedskoj, Danskoj - samo u ortodoksno-apsolutistikoj pokoravanje svojih sljedbenika. lanovi sekte ne moraju formi, bila je u 1660. godini52. biti roeni u njoj, ve u nju dobrovoljno stupaju. Njeni Protestantizam je jedan od tri osnovna pravca krsljedbenici se uglavnom regrutuju iz niih klasa i slojeva anstva, uz ve navedeni katolicizam i pravoslavlje. Pod taj stanovnitva. pojam podvodimo sve religijske zajednice nastale na Zapadu odvojenou od katolike crkve ili rascjepom u Ekonomski momenat je bitan za pojavu sekti. Najokviru samih protestantskih zajednica. Pripadnike tih vie se javljaju u periodima drutvenih i socijalnih frureligijskih zajednica nazivamo protestanti, a njihovo uenje stracija. Otud njihovo vjerovanje u skori kraj svijeta i protestantizmom. Sve protestantske religijske zajednice su uskrsnua poniznih, orijentacija na tedljivost, umjepotpuno samostalne. renost, radinost i naglasak na siromatvo. Engels je pisao o religijsko-asketskom pokretu meu njemakim seljacima na kraju 15. vijeka: Ta asketska strogost karaktera, ta potreba odbacivanja svih zadovoljstava i radosti ivota s jedne strane, oznaava istup protiv vladajuih klasa i principa spartanske jednakosti, a s druge - javlja se kao neophodan prelazni stupanj, bez kojeg nii sloj drutva nikada ne moe prei u pokret. Da bi razvio svoju revolucionarnu energiju, da bi samo spoznao svoj neprijateljski poloaj u odnosu prema svim ostalim drutvenim elementima, da bi se objedinio kao klasa, nii sloj treba poeti s odbacivanjem svega to ga jo moe pomiriti s postojeim drutvenim sistemom. . . Taj plebejski i proleterski asketizam, kako po svom naivnofantastinom obliku tako i po svom sadraju, otro se razlikuje od birgerskog asketizma u tom vidu, to su njegovi propovjednici birgersko-luteranski moral i anglikanski puritanci i sva tajna koja se sastoji u buroaskoj tedljivosti49. Istiui negativan stav prema bogatstvu, sekte oivljavaju i uenje prvobitnog kranstva koje se s prezirom odnosi prema bogatstvu te se njihovi pripadnici po pravilu regrutuju iz niih socijalnih slojeva. Karakteristike sekte su: njenim lanom se postaje na osnovu line opredijeljenosti a ne roenjem u religijskoj grupi; imaju odbojan stav prema institucionalizmu (esto i
49

K. Marks i F. Engels, So. (na ruskom), t. 7. str. 377-378.

Hereza gradova - a ona zapravo i jeste oficijelna hereza srednjeg vijeka - okrenula se uglavnom protiv popova i napala njihova bogatstva i njihov politiki poloaj. Kao to sada buroazija zahtijeva governement a bon marche, jeftinu vladu, tako su srednjovjekovni graani najprije zahtijevali eglise a bon marche, jeftinu crkvu. Po formi reakcionarna, kao i svaka hereza koja u daljem razvoju crkve i dogmi moe da vidi samo izopaavanje, traila je graanska hereza uspostavljanje jednostavnog prakranskog crkvenog ureenja i ukidanje ekskluzivnog sveenikog stalea. Takvim jeftinim ureenjem bili bi uklonjeni fratri, prelati, rimski dvor, ukratko sve to je crkvu skupo stajalo... To to je opozicija protiv feudalizma nastupila ovdje samo kao opozicija protiv crkvenog feudalizma, objanjava se sasvim jednostavno time to su gradovi bili svuda ve priznati stale, te mogli da se bore protiv svjetovnog feudalizma svojim privilegijama, orujem ili u stalekim skuptinama. I ovdje, ve vidimo, kako u junoj Francuskoj tako i u Engleskoj i ekoj, da se najvei dio nieg plemstva prikljuuje gradovima u njihovoj borbi protiv popova i u njihovoj herezi - pojava koju objanjavamo zavisnou nieg plemstva od gradova i povezanou njihovih interesa u odnosu na kneeve i prelate, pojavu koju emo opet sresti u Seljakom ratu - Engels, v. MarksEngelsLenjin, O religiji, Mladost, Beograd 1976, str. 92. 51 U srednjem vijeku se kranstvo, tano u razmjeru s razvitkom feudalizma, izgraivalo u religiji koja je odgovarala feudalizmu, s odgovarajuom feudalnom hijerarhijom. A kad se pojavilo graanstvo, razvila se nasuprot feudalnom katolicizmu protestantska hereza, najprije kod Albiana, u junoj Francuskoj, u doba najveeg cvjetanja tamonjih gradova. - Engels, Ibidem, str. 129. 52 Arhiv Marksa i Engelsa, X, str. 356, Prema: A. I. Klibanov, Religiozno sektanstvo u prolom i nastajuem, Nauka, Moskva, 1973, str. 42.

50

25

Ivan Cvitkovi / Religije u BiH ak i sva Lutherova pobuna protiv duhovne i svjetovne vlasti; na taj nain je kneevima izdat ne samo narodni po2. PROTESTANTSKO UENJE kret, nego i graanski.53 Protestantske religijske zajednice za izvor svog uenja priznaju Bibliju, a negiraju ostale religijske autoritete. Posebno pridaju vanost Novom zavjetu i evaneljima, pa se jo nazivaju i evaneoskim kranstvom. Osnova vjerovanja jest da je spas mogu jedino putem line vjere (kod nekih protestantskih religijskih zajednica - bojom voljom), a ne od dobrih djela i uea u crkvenom ivotu. Smatra se da vjernik moe stupiti u vezu s bogom bez posrednika. Zato nije potrebno sveenstvo kao posrednitvo izmeu boga i ljudi. Pastor, prezbiter, sveenik ne posjeduje boanske blagodati te nema razlike izmeu njih i vjernika. Ako i nema posebne institucije sveenstva, to ne znai da u protestantizmu ipak ne postoji vjerski slubenik koji obavlja dio funkcija karakteristinih za sveenike u katolikoj i pravoslavnoj crkvi. Od svih sakramenata protestanti, uglavnom, priznaju krtenje i priest. Znaajno su uprostili kult, odbacili svece, anele, klanjanje ikonama, ne praktikuju monatvo. Ne vjeruju u postojanje istilita, prezbiterima dozvoljavaju stupati u brak, a dozvoljen je meu vjernicima i razvod braka. Pod uticajem katolicizma iz kojeg je nastao, protestantizam smatra da je Sveti Duh proiziao ne samo od Boga-oca ve i od Boga-sina. U priesti ne uzimaju hljeb sa kvascem (kao pravoslavni vjernici). Svaka protestantska religijska zajednica je samostalna ne samo u administrativnom pogledu ve i u religijskim odnosima. Prvobitni protestantizam vezan je uz uenje Martina Lutera (14831546), vitenbergskog monaha, koji je 31. X 1517. na vrata dvorske crkve u Vitenbergu izloio svojih 95 teza usmjerenih protiv uenja katolike crkve. Luter je odbacio katoliko uenje po kojem je spasenje due mogue samo kroz crkvu, istiui da je to mogue postii samo linom vjerom. Odbacujui posrednitvo izmeu boga i vjernika, Luter je opovrgavao i autoritet papinskih enciklika i crkvene tradicije. Preveo je Bibliju na njemaki jezik. O njemu Engels pie: . . . Luther je 1517. . . . istupio protiv dogma i ureenja katolike crkve. . . ,Ako oni (rimski popovi) nastave da bjesne, onda mislim da gotovo ne bi bilo boljeg lijeka i savjeta da se tome stane na put nego da kraljevi i kneevi upotrijebe silu, da se naoruaju i da napadnu ove tetne ljude koji truju sav svijet i da jednom uine tome kraj orujem, a ne rijeima. Kao to lopove kanjavamo vjeanjem, razbojnike maem, heretike ognjem, zato da tim prije ne napadnemo svim vrstama oruja ove tetne uitelje propasti, kao to su pape, kardinali, biskupi i roj rimske Sodome, i da u njihovoj krvi ne operemo svoje ruke?' . . . Luther je svojim prijevodom Biblije dao plebejskom pokretu u ruke mono oruje. On je u Bibliji suprotstavio feudaliziranom kranstvu svoga doba skromno kranstvo prvih vjekova, a trulom feudalnom drutvu - sliku jednog drutva koje nije znalo za razgranatu, umjetnu feudalnu hijerarhiju. Seljaci su u svakom pogledu iskoristili ovo oruje protiv kneeva, plemstva i popova. Sad je Luther okrenuo to oruje protiv njih i napravio od Biblije pravi ditiramb vlasti, koja dolazi od boga, ditiramb kakav nikada nije sastavila nijedna ulizica apsolutne monarhije. Biblijom su sankcionirani kneevska vlast po milosti bojoj, pasivna poslunost, pa ak i kmetstvo. Time ne samo to je odrican Seljaki ustanak, nego je odricana Papa je 1520. izdao specijalnu bulu kojom je osudio Luterovo uenje. Krajem 1520. Luter je spalio bulu te ga je, januara 1521. papa ekskomunicirao bulom Decet Romanum Pontificem. Za osnovu luteranskog uenja slui Biblija. Od kranskih tajni Luter je ostavio krtenje koje je preduslov spasenja i priest. Katoliko uenje o pretvaranju hljeba i vina u tijelo i krv Kristovu zamjenjuje tvrdnjom da tijelo i krv Kristova na tajanstven nain prisustvuju u priesti. Sudbina ljudi u potpunosti zavisi od bojeg milosra. I u luteranstvu simbol je kri, ali se odbacuju ikone, oltar, celibat, mise za umrle, hodoaa, blagdani. Luteranstvo se proirilo u Njemakoj, skandinavskim zemljama, Sjevernoj Americi i nizu drugih zemalja. Inae, luteranisti se objedinjuju u nacionalne crkve. Mnoge od njih su ukljuene u Luteransku svjetsku federaciju. Nakon Lutera, protestantima su se poeli nazivati i sljedbenici Kalvina (1509-1564), Cvinglina (1484-1531) i drugih reformistikih pokreta. Ve sredinom 16. vijeka protestantizam je imao sljedbenike u Njemakoj, vicarskoj, Engleskoj, vedskoj, Danskoj, Norvekoj, Francuskoj, Holandiji, Belgiji, ekoj itd. Kasnije e se protestantske religijske zajednice razdvojiti u mnogo smjerova. Iz prvobitnih, naprijed navedenih oblika, nastali su novi smjerovi - metodisti, reformatori, prezbiteri, baptisti, adventisti itd. Na inicijativu protestantskih crkava 1948. godine osnovan je Svjetski savez crkava, koji je imao za cilj da pokua ujediniti razliite pravce u kranstvu. Historijski posmatrano katolika crkva je i kod nas bila uporite feudalnog sistema te je jasno da se u prvim socijalnim nemirima, makar su se oni ispoljavali pod religijskim platom (reformacija), na udaru nala i sama crkva. Nije ni protestantski pokret kod nas bio nikakav izraz revolucionarnosti religije, ve, kako to istie Kardelj pravei pri tome jednu istinsku marksistiku analizu reformacije, forma izraavanja socijalnog protesta. Nije to bio germanski refleks (Krlea), ve simptom socijalnog stanja kod nas. Naime, zbog sprege vlasti i crkve u borbi protiv feudalizma moralo se udariti po katolicizmu, te je zato spoljanji oblik te klasne borbe dobio izraz religijske borbe54. Tako se, prema Kardelju, otpor feudalnom drutvu i njegovoj klasnoj osnovi i kod nas ispoljio kroz reformaciju. U Sloveniji protestantizam je posebno propovijedao Primo Trubar, piui i propovijedajui na slovenakom jeziku. Meu Hrvatima istaknuti pobornik protestantizma bio je Matija Vlai Ilirik. Danas graani koji vjeruju prema naem zakonodavstvu mogu osnivati i protestantske, kao i druge religijske
53 Engels, Njemaki seljaki rat, v. Marx-Engels-Lenjin, Izabrana djela, III str. 6265. 54 U obrazloenju ovog stava Kardelj navodi i Engelsovo stanovite : ... Srednji vijek je teologiji pripojio sve ostale oblike ideologije - filozofiju, politiku, pravne nauke, pretvorivi ih u podvrste teologije. Time je on primorao svaki drutveni i politiki pokret da primi teoloki oblik. Due masa bile su kljukane iskljuivo religijom, i da bi se izazvala velika bura, trebalo im je njihove sopstvene interese pokazati u religijskom ruhu. -F. Engels. Ludvig Fojerbah i kraj klasine njemake filozofije. Kultura, Beograd, 1947, str. 54.

26

Ivan Cvitkovi / Religije u BiH zajednice. Osnivanje ili prestanak djelovanja vjerske zajednice, odnosno njenog organa ili organizacije koji VIII imaju svojstvo graansko-pravnog lica, osniva je duan BAPTIZAM prijaviti nadlenom optinskom organu uprave na ijem je podruju sjedite novoosnovane ili ukinute religijske zajednice, odnosno njenog organa ili organizacije55. I ove su, 1. NASTANAK I RAZVOJ kao i sve druge religijske zajednice, odvojene od drave56, imaju isti pravni poloaj i jednake su u pravima i Baptizam (od grke rijei baptizlin podroniti ili dunostima kao i sve druge vjerske zajednice. Svoju staviti pod vodu) je jedan od ogranaka protestantizma iji djelatnost dune su uskladiti sa Ustavom i zakonom57. korijeni datiraju iz perioda reformacije. Ime su dobili po Od protestantskih religijskih zajednica koje djeluju tome to se pridravaju prakranskog naina obavljanja u SFRJ i SR Bosni i Hercegovini poznatije su: Evangelika obreda krtenja. Godine 1525. u Cirihu i Amsterdamu crkva u SFRJ, Savez baptistikih crkava, Adventisti, osnovane su prve zajednice. U 17. vijeku postojale su dvije Jehovini svjedoci, Kristova pantekostna crkva, Rerazliite struje baptista. Godine 1612. u Spitalfildu kraj formatorska kranska crkva, Metodistika crkva, Kristova Londona Tomas Helvis osnovao je baptistiku zajednicu. crkva brae, Kranska nazarenska zajednica itd. U nalanovi ove zajednice odvojili su se od sljedbenika rednim poglavljima bie neto vie rijei o onim protebaptistike zajednice koju je 1608. godine u Holandiji stantskim religijskim zajednicama koje imaju vei broj osnovao Don Smajt. Smajtova struja naziva se generalni svojih sljedbenika u Bosni i Hercegovini. baptisti. Za razliku od njih, oko 1638. g. nastali su tzv. partikularni baptisti u Londonu. Obje struje su se ujedinile tek 1891. godine. Partikularni baptizam imao je sljedbenike iz viih drutvenih slojeva za razliku od VII generalnih baptista, iji su sljedbenici bili uglavnom EVANGELISTIKA CRKVA U SR HRVATSKOJ, SR pripadnici niih socijalnih struktura. BOSNI I HERCEGOVINI I SAP VOJVODINI 2. BAPTISTIKO UENJE Evangelistika crkva u SR Hrvatskoj, SR Bosni i Hercegovini i SAP Vojvodini je kransko-protestantska religijska zajednica, dosta bliska baptistima i njihovom uenju. Osnova njenog uenja je vraanje na novozavjetne tekstove. Vjeruju da je za spasenje due dovoljno initi dobra djela. Imaju veoma raireno uenje o predestinaciji58. Prirunik u kome su sadrane molitve i obredni obrasci za pastore naziva se agenda. Evangelisti su se u Jugoslaviji najprije pojavili na tlu Slovenije i Prekomurja. Osnovali su svoje crkvene jedinice u Novom Sadu, kraj Vinkovaca, u Staroj i Novoj Pazovi. Nakon I svjetskog rata osnovana je Evangelistika crkva Jugoslavije, ije je sjedite bilo u Zagrebu. Evangelistika crkva u SR Hrvatskoj, SR Bosni i Hercegovini i SAP Vojvodini osnovana je 1948. godine, a sjedite joj je u Zagrebu. Na elu crkvene Optine nalazi se sveenik (za duhovna pitanja) i laik (za materijalna pitanja). Njih na godinjoj skuptini bira zbor vjernika. Najvie crkveno tijelo je sinod kojeg ine predstavnici crkvenih optina. Na elu sinoda nalazi se senior. Evangelisti imaju crkvene Optine u Zagrebu, Osijeku i Antunovcu. U Bosni i Hercegovini djeluju u Sarajevu, Banjaluci, Zavidoviima, Bijeljini. Imaju vrlo mali broj vjernika kao u osnovi i druge male religijske zajednice. Na podruju Jugoslavije imaju 18 crkava, 13 crkvenih optina, 12 sveenika, 23 propovjednika - laika. Od 1969. godine izdaju glasilo Pax u 500 primjeraka za itavu Jugoslaviju. Sve evangelistike crkve su lanice Svjetskog luteranskog saveza.
55

Baptisti pridaju veliki znaaj Svetom pismu koje im je jedini autoritet. Pod Svetim pismom podrazumijevaju sva pisma Starog i Novog zavjeta osim apokrifa. Crkvenu predaju ne smatraju nepogreivom. Vjeruju da se crkva sastoji od dobrovoljno udruenih, nanovoroenih i krtenih Kristovih sljedbenika ujedinjenih u slobodnu crkvu (odvojenu od drave) koja ima samoupravu lokalne zajednice. Vjeruju u sveenstvo svih vjernika. Odbacuju posrednitvo izmeu boga i vjernika, jer vjeru smatraju linim uvjerenjem svakog pripadnika. Otud odbacuju posredniku ulogu redova, svetaca, ikona i kult Madone. Dakle, baptisti vjeruju da izmeu due i Boga nema posrednika. Vjeruju da e Krist ponovo doi suditi ivim i mrtvima, kada e doi do duhovnog uskrsnua tijela. Vjeruju u skori svretak ovog svijeta, u uskrsnue mrtvih, vjeni ivot za pravedne i vjenu propast za nepravedne. Spasenje e se moi postii samo pokajanjem i obraanjem kroz vjeru. 3. BAPTISTIKI OBREDI I PRAZNICI Baptisti imaju relativno malo obreda. Meu njima svakako istaknuto mjesto zauzima obred krtenja kao in primanja u crkvu. Vjernik se krsti na osnovu line odluke. Ne krste tek roenu djecu. Kad je to mogue, krtenje obavljaju zaronjavanjem pod vodu u prirodnim vodama (rijeka, jezero). Obino se ovaj obred vri u krstionici unutar crkvene zgrade. Uz krtenje zadrali su i obred Veere Gospodnje, obred pranja nogu, Agape (ruak ljubavi) i pomazanja uljem. Meu obrede ubrajaju i brak koji smatraju bojom ustanovom te je rastava nedozvoljena. Nedjelju smatraju prvim danom odmora u sedmici i tad izbjegavaju fizike poslove i sve ono to bi moglo naruiti mir toga dana.

l. 2. Zakona o pravnom poloaju vjerskih zajednica, Slubeni list SRBiH, br. 36/76. 56 Ibid., l. 3. 57 Ibid., l. 4. 58 Predestinacija je vjerovanje u boiju predodreenost po kojoj je Bog unaprijed predodredio to e se sve dogoditi.

27

Ivan Cvitkovi / Religije u BiH U ispovijedi baptisti odbacuju sveeniko sjedite sekretarijata preseljeno je 1973. godine iz Novog posrednitvo. Vjernik se moe neposredno ispovjediti bogu, Sada u Karlovac. svome suvjereniku ili pred cijelom zajednicom. Nemaju obSavez baptistikih crkava je koordinacione tijelo red mise, iako se okupljaju na zajedniku molitvu u mosastavljeno od predstavnika lokalnih crkava. Lokalna crkva litvenom domu. Molitveni domovi su jednostavni, bez kije samostalna, potpuno nezavisna jedinica koja predstavlja pova i nakita. esto se u njima nalazi kri kao sredinji najvii autoritet. Njom upravlja crkveni odbor kojem simbol vjere. pripada i propovjednik - starjeina, akoni i njihovi pomonici. Sve trokove lokalna crkva podmiruje od doBogosluenje se, uglavnom, sastoji od itanja brovoljnih priloga lanova crkve. Sve lokalne crkve su biblijskih knjiga i propovijedanja. Veera Gospodnja je objedinjene u okruja, a ova u Saveznu skuptinu kao vrhunac crkvenog bogosluenja, ali nije sakrament. najvii forum baptistike crkve u nekoj zemlji. Savez Prilikom ovog obreda uzima se hljeb i vino. To je obred baptistikih crkava u SFRJ je lan Evropskog saveza sa koji se treba vriti do drugog Kristovog dolaska. U njemu sjeditem u Hamburgu i Svjetskog kongresa baptista koji se uestvuju svi krteni lanovi crkve u znak simbolinog odrava svake pete godine. sjeanja na Kristovu smrt. Iako odbacuju crkvenu hijerarhiju, baptisti ne mogu bez nje. Svaka mjesna crkva bira starjeine i akone koji S obzirom na to da stavljaju naglasak na linu slonemaju boju blagodat. Oni nemaju nikakve povlastice u bodu vjerovanja, princip odvojenosti crkve od drave crkvenoj upravi. Samo rukopoloeni akoni i starjeine smatraju idealnim modelom odnosa. S tog stanovita odmogu vriti vjerske obrede. Svaki lan lokalne crkve moe bacuju bilo kakvu dravnu finansijsku pomo. Poto dravu biti izabran za starjeinu, bez obzira na teoloko smatraju boanskom ustanovom, vjernike obavezuju na obrazovanje. Veina starjeina ak nije zavrila teoloku potovanje drave. kolu koja se nalazi u Novom Sadu. Baptisti izdaju mjesenik Glasnik i Baptisti vie od ostalih protestanata slijede princip dvomjesenik Glas Evanelja. spasenja posredstvom line vjere. Bez line odluke niko ne moe biti lan religijske zajednice. Pridaju veliki znaaj objavi i religijskom moralu. Priznaju Trojstvo, slave Boi, Uskrs i niz drugih praznika vezanih za odanost Kristu. IX ADVENTISTI Od 1792. godine (tad je osnovano baptistike misijsko drutvo) baptisti razvijaju misijsku teologiju i 1. NASTANAK I RAZVOJ irenje evanelja na to vie jezika svijeta. Od sljedbenika ne zahtijevaju samo uee u religijskom ivotu ve i Adventisti (od lat. adventus - dolazak) su u ranim korektno obavljanje graanskih dunosti, poten i progodinama XIX vijeka bili pripadnici religijskog pokreta u duktivan rad u procesu proizvodnje i podizanje svog obSjevernoj Americi i Evropi. Danas su to pripadnici razovnog i kulturnog nivoa. adventistikih religijskih zajednica (protestantskog usmjerenja) koji vjeruju u advent, tj. skori ponovni dolazak 4. ORGANIZACIJA SAVEZA BAPTISTIKIH Krista. CRKAVA Adventizam se najprije rairio meu pripadnicima srednjeg sloja farmera i trgovaca u Sjevernoj Americi u Prva baptistika crkva u Evropi nastala je 1834. prvim godinama XIX vijeka. Inae, amerike sekte godine u Hamburgu. Danas su baptisti rasprostranjeni u (adventisti, pedesetinci, mormoni, Jehovini svjedoci itd.) vie od 100 zemalja svijeta, a naroito na engleskom gonastale su meu siromanim farmerima ili najniim slovornom podruju. Baptizam je najvie rasprostranjen u jevima gradskog stanovnitva. SAD, a izvan engleskog govornog podruja u SSSR-u i u Zanimanje za mesijanska proroanstva podstakao Rumuniji. Ima ih, prema podacima ove religijske zajednice, je njemaki protestantski teolog, Johhan Bengels (1698vie od 31 milion. Godine 1905. u Londonu su osnovali 1752) koji je najavljivao advent i apelovao na vjernike da Svjetski savez baptista, ije je sjedite sada u Sjedinjenim se pripremaju za taj dogaaj. Amerikim Dravama. Adventistiki teolozi meu rane predstavnike ovog pokreta ubrajaju i isusovca Manuela de Lacunza (1731-1801). Kod nas su baptisti razvili aktivnost najprije u NoNaime, Lacunza je oko 1790. godine u Bolonji izdao knjigu vom Sadu (1866). Rasprostranjeni su u SR Sloveniji, SlaDolazak Mesije u slavi i velianstvu, koja je imala voniji, SAP Vojvodini. Pored toga, u SR Makedoniji djeuticaja na irenje adventistikih uvjerenja. Vjerovanje u luju dvije manje zajednice i jedna u Sarajevu. Postoje skori advent propovijedao je u Evropi i Aziji misionar Josef baptistike crkve u Beogradu, akovcu, Daruvaru, Kikindi, Wolff (1795-1862), koji je tvrdio da Krist treba da doe Leskovcu, Ljubljani, Novom Sadu, Pakracu, Panevu, Pei, nakon isteka Danijelovog prorokog lanca od 2.300 dana i Radoviu, Rijeci, Sisku, Subotici, Vrcu, Zagrebu, noi, ali da je nemogue znati dan i sat dolaska. Zrenjaninu itd. U itavoj SFRJ ima oko 120 baptistikih Na irenju adventistikog uenja radio je i protezajednica. stantski teolog Louis Gaussen (1790-1863), koji je u Savez baptistikih crkava u Jugoslaviji osnovan je enevi drao predavanje o Danijelovim proroanstvima. 16-17. januara 1924. godine. Savez nije djelovao od 1941. Posebno mjesto meu pripadnicima adventistikog do 1945. godine. Nakon 1945. godine njegova aktivnost je pokreta ima Vilijam Miler (1782-1849), baptistiki proobnovljena. Predsjednik Saveza ima sjedite u Zagrebu, a povjednik, nekadanji oficir u amerikoj armiji, a kasnije farmer i mirovni sudac.

28

Ivan Cvitkovi / Religije u BiH Miler je 1831. godine poeo propovijedati da e uenju - uskrsnuti, a uskrsnue nepravednika odigrat e se uskoro nastupiti kraj svijeta i da e se to dogoditi 21. III nakon hiljadu godina. 1843. Naime, prilikom baptistikog obreda 1831. godine Shodno shvatanju o smrtnosti due, adventisti Miler je drao propovijed u kojoj je objelodanio da mu je odbacuju kult svetih, molitve mrtvim i sl. Ne tuju ikone i saoptena tajna da e se u martu 1843. godine dogoditi krst, moi, relikvije, sveta mjesta, odbacuju redovnitvo. veliki dogaaj. Tako je ta godina bila nazvana godinom Adventisti vjeruju u strani sud, u spasenje i uzneponovnog Kristova dolaska na zemlju. itajui rijei senje na nebo, gdje e se uspostaviti hiljadugodinje carproroka Danijela: I ree mi: do dvije hiljade dana i noi; stvo. Ne vjeruju da su grenici osueni na vjene muke u onda e se Svetinja oistiti (Danijel, 8,14), Miler je paklu. pretvorio 2.300 dana i noi u 2.300 kalendarskih godina i Znaajno mjesto u adventizmu ima uenje o staluzevi za poetni datum 457 godinu prije n. e. (te je godine noj borbi izmeu Krista i Sotone. U tom su adventisti bliski Kserks izdao nalog da se Jeruzalem opet sazida - v. Jehovinim svjedocima. Vjeruju da je ovjeanstvo Danijel, 9,24-27) izraunao da se proroki lanac zavrava ukljueno u veliki sukob izmeu dobra i zla u kojem e na 1843. godine poslije Krista. kraju dobro pobijediti. Sve zlo koje postoji u svijetu dolazi Miler je sa saradnicima razvio propagandnu aktivnost, tako od Sotone. Krist je, po uenju adventista, svojom rtvom na da se njegov pokret brzo irio po cijeloj Sjevernoj Americi. kriu iskupio samo prole grijehe, a ne i one koji su nastali Meutim, kada se 21. III 1843. godine Krist nije pojavio, poslije toga ili e nastati u budunosti. adventisti su doivjeli veliko razoaranje, a Miler se Zadrali su bitne kranske dogme, kao to su povukao. Ponovo je prevladalo uvjerenje da dan i sat vjera u Presveto Trojstvo, u Kristovo boanstvo, u spasenje. Kristovog ponovnog dolaska niko ne moe odrediti. Ne priznaju za sakramente potvrdu, enidbu i sveti red. Adventisti sedmog dana su za zdravstvenu Razdoblje izmeu 1844. i 1863. je prelazni period preventivu uvrstili u svoj sistem vjerovanja. Svaki koji se odlikuje stvaranjem, i uvrivanjem posebne adventista je duan da odbaci sve tetne i nezdrave navike adventistike crkvene organizacije i doktrine59. Naime, pri radu, pri odmaranju, pri rekreaciji, da iz svoje ishrane 1845. godine baptisti su iskljuili Milera iz svoje zajednice. izbaci sve nezdrave i tetne namirnice i dodatke hrani, da ne Te godine Miler je odrao skuptinu na kojoj je donijet Usuzima opojne droge, alkohol, duhan, aj, kavu, svinjsko tav, a sljedbenici nove vjere prozvali su se adventistima. meso, da bude umjeren u jelu, da pazi na higijenu i da se u Od godine 1860. prozvali su se adventistima sedmog dana. svemu pridrava pravila tzv. zdravstvene reforme, koje je Adventisti sedmog dana ubrajaju se u veliku formulisala EIlen G. White. skupinu protestantskih crkava koje se dre naela Sola Scriptural - Samo Biblija. Cjelokupno svoje uenje utemeljuju na Svetom pismu. Tradiciju smatraju samo izvo3. ADVENTISTIKI OBREDI I PRAZNICI rom informacija, a nikako dogme. Prihvataju uenja apostola i proroka. Ipak, za adventiste je Biblija jedini izvor Mnogi adventistiki vjerski obredi slini su baptissvake prave doktrine, a posebno Knjiga Davidova. Kao i tikim religijskim aktivnostima. Obredi su im dosta niz drugih protestantskih zajednica prihvataju vjeru u uproeni, to je gotovo opta karakteristika protestantskih trojedinog boga. obreda. Pridaju veliki znaaj okupljanju prilikom molitvenih skupova subotom. Na njima se ita Biblija, obavljaju molitve, pjevaju pjesme. Propovijed je centralni dio 2. ADVENTISTIKO UENJE molitvenog skupa. U molitvenom domu se nalaze biblijski natpisi i vei kri. Osnovu religije ini vjerovanje u skori drugi Kristov dolazak i uspostavu hiljadugodinjeg Kristova Adventisti su zadrali krtenje i priest, ali ne kao kraljevstva na nebu. Kristovim dolaskom, vjeruju sakramente ve kao obrede. Krtenje je akt odricanja od adventisti, uskrsnut e svi umrli preci koji e se sa ivim svijeta i posveenja u novu vjeru. Ne krste djecu ve odadventistima uzdii na nebo. Poto vjeruju da je ponovni rasle ljude uronjavanjem u vodu nakon priznanja grijeha i susret s Kristom blizak, poseban znaaj pridaju pokajanja. Prije krtenja krtenici budu temeljito poueni u moralnom obnavljanju linosti, kao preduslovu za susret kranstvo. s Kristom. Odijevaju se skromno, izbjegavajui ukraavanje Prije priesti obavljaju obred pranja nogu (jedan i nakit. Veina ih se preteno hrani vegetarijanskom lan pere noge drugom i obratno). Ovo je vaan advenhranom i izbjegava rafinirane i na vjetaki nain tistiki obred koji simbolizuje kransku smirenost, ljuspremljene namirnice. bav prema blinjem, kao i savez s Kristom koji je, po Adventisti njeguju strogu disciplinu i potivanje adventistikom uenju, oprao noge uenicima. normi u meusobnim odnosima. Veina ih smatra da dua Pridaju veliki znaaj unutranjim odnosima i disciumire i uskrsava. Dakle, veina adventistikih religijskih plini u religijskoj zajednici. Odbacuju sakramenat ispogrupa odbacuje uenje o besmrtnosti due, raj, pakao i vijedi, potvrde i enidbe. Rastava braka je zabranjena. Brak istilite. Vjeruju u postojanje dvije samostalne supstancije, se moe razvesti samo zbog preljube. duu i tijelo. Do ponovnog Kristovog dolaska smrt je za Adventisti su obavezni ispunjavati Deset boijih adventiste san bez snova, stanje nesvjesnosti. Po zapovijedi, koje za njih imaju snagu zakona i moralnog koKristovom dolasku mrtvi pravednici e - po adventistikom deksa: 1. Ja sam Gospod Bog tvoj . . . , 2. Ne pravi sebi lika rezana niti kakve slike, 3. Ne uzimaj uzalud ime Gospoda Boga svoga..., 4. Pazi na to da posveti subotu, 5. Potuj oca i majku, 6. Ne ubij, 7. Ne uini 59 Pored Adventista sedmog dana postoji jo nekoliko adventistikih preljuba, 8. Ne kradi, 9. Ne svjedoi lano, 10. Ne zajednica meu kojima se istiu: Adventisti krani, Evaneoski
adventisti; Boja crkva; Adventistika braa vremena itd.

29

Ivan Cvitkovi / Religije u BiH poeli ene blinjega svoga. Naroit naglasak stavljaju na 2. Zapadna oblast (osnovana 1911. g.) sa sjeditem u etvrtu zapovijed, koja propisuje potovanje sedmog dana u Zagrebu. Obuhvata vjernike sa podruja SR Hrvatske i SR nedjelji, subote, kao dana odmora i bogosluja (zato ih Slovenije. nazivaju subotarima). Subotu treba svetkovati od veeri do 3. Juna oblast (osnovana 1931. g.) sa sjeditem u Niu. veeri, od izlaska do zalaska sunca. Odstupanje od etvrte Obuhvata vjernike sa podruja SR Srbije, SR Makedonije i zapovijedi smatraju velikim grijehom. Smatraju da Bog SAP Kosovo. nee nikada oprostiti onima koji ne praznuju subotu. 4. Jugozapadna oblast (osnovana 1956. g.) sa sjeditem u Kranima koji svetkuju nedjelju prigovaraju da pogreno Sarajevu. Obuhvata vjernike na podruju SR Bosne i tumae Deset zapovjedi. Hercegovine i SR Crne Gore. U Ljubljani, Zagrebu, Adventisti smatraju da je u Bibliji izriito Beogradu, Sarajevu, Skoplju, Titogradu, Novom Sadu i nareeno da se slavi subota, a da su pape uvele nedjelju kao Pritini djeluju Sekretarijati praznik. Praznovanje subote nije nita specifino samo za Kranske adventistike crkve. Teritorija svake adventiste sedmog dana. Takav odnos prema suboti imaju i crkvene oblasti podijeljena je na pastoralne okruge kojima baptisti, a i pripadnici jevrejske religije, kao to smo vidjeli upravlja rukopoloeni propovjednik. Svaki pastoralni okrug u prvom poglavlju. sastoji se od jedne ili vie crkvenih optina ili mjesnih cretiri puta godinje adventisti imaju Veeru Goskava. Crkvena optina ili mjesna crkva je osnovno orgapodnju - simbolino uzimanje Kristova tijela i krvi nizaciono tijelo kranske adventistike crkve kojom upnefermentirano vino i beskvasni kruh. Kao pripremu za ravlja skuptina mjesne crkve. Izvrni organ skuptine je obred Gospodnje Veere obavlja se obred poniznosti odbor mjesne crkve, na elu sa starjeinom mjesne crkve i sluba pranja nogu. rukopoloenim propovjednikom. lanovi odbora i ostali slubenici mjesne crkve biraju se iz redova vjernika mjesne crkve na godinu dana. 4. ORGANIZACIJA KRANSKE ADVENTISTIKE Teritorija SR Bosne i Hercegovine podijeljena je CRKVE na est pastoralnih okruga. Sjedita okruga nalaze se u Sarajevu, Banjaluci, Prijedoru, Bosanskoj Gradici, Doboju i Veina adventista prihvatila je 1860. g. ime Bijeljini. Mjesne crkve nalaze se u gotovo svim veim i adventisti sedmog dana, a 1863. g. crkva je dobila svoje mnogim manjim mjestima u Republici. upravno tijelo Generalnu konferenciju Crkve adventista Adventisti nemaju podjelu na kler i svijet. sedmog dana. Od 1901. godine u raznim dijelovima svijeta Istina, imaju kolu za obrazovanje propovjednika koja je prdjeluju odjeljenja Generalne konferencije (divizije), koje vi put osnovana 1931. godine. Sada u Maruevcu kraj Vakoordiniraju crkvene aktivnosti na svojoj teritoriji. radina imaju Seminar za Srednju i Visoku teoloku kolu (prvi stupanj teolokog fakulteta). U obje kole 1980. Prema nekim procjenama u svijetu danas ima godine bilo je upisano 220 polaznika. preko 10 miliona adventista koji ive na svim kontinentima, Adventisti djeluju irom svijeta, a status im je posebno zemljama treeg svijeta. U Evropi adventista ima pravno priznat u 190 zemalja. Svoju djelatnost obavljaju na najvie u Rumuniji i SSSR-u. 590 jezika, a literaturu tampaju na 203 jezika. Preko 50 Adventisti posebno razvijaju humanitarnu adventistikih izdavakih kua svake godine izda desetine aktivnost prilikom elementarnih nedaa, epidemija, gladi. S miliona knjiga i broura. Redovno izlazi i 336 periodinih obzirom na obavezu svakog vjernika da uva zdravlje, asopisa. Svoj program emituju preko 285 TV stanica i adventisti razvijaju i aktivnosti na zdravstvenom 3391 radio-stanice. prosvjeivanju, kao i na podruju medicinske preventive i Literatura adventista sedmog dana poinje se izdazatite. Crkva ima u svijetu 135 bolnica, 245 klinika i vati na jezicima naih naroda i narodnosti prvi put u ambulanti, 29 brodova i aviona u medicinskoj slubi i Zrenjaninu 1896. g. Slubeno glasilo ove religijske zajedzapoljava oko 50.000 ljekara i medicinskog osoblja. Poto nice kod nas izlazi od 1909. pod nazivom Posljednja obse vei dio adventista hrani vegetarijanskim hranama, crkva java, a danas se naziva Glasnik Kranske adventistike ima i 28 tvornica vegetarijanskih prehrambenih proizvoda. crkve (na srpsko-hrvatskomhrvatsko-srpskom, Takoe ima 3.762 osnovne kole, 530 srednjih i viih kola, slovenakom i maarskom jeziku). Iste godine pokree se i 32 medicinske kole sa 3 univerziteta i zapoljava oko vjerski asopis Znaci vremena. 20.000 profesora i nastavnika. Prvi adventisti pojavili su se u naim krajevima prije sto godina u Makedoniji. Godine 1980. proslavlja se stogodinjica djelovanja crkve u Jugoslaviji. Prve skupine adventista nastale su 1880. g. u Skoplju, a kasnije u Strumici i Radovitu. U Srbiji poinju djelovati oko 1890. g., a na teritoriji Vojvodine od 1893. godine. U Sloveniji se javljaju 1906, a u Hrvatskoj i u Bosni 1908. godine. Najvie upravno tijelo Kranske adventistike crkve tj. Crkve adventista sedmog dana (oba naziva su u upotrebi) je Unija crkvenih oblasti sa sjeditem u Beogradu. Uniju sainjavaju: 1. Sjeverna oblast (osnovana 1911. g.) sa sjeditem u Novom Sadu. Obuhvata vjernike sa podruja SAP Vojvodine.

30

Ivan Cvitkovi / Religije u BiH Govorili su da bi moglo da doe do bojeg rata 1975. godine, jer se te godine (5. septembra) navrilo 6.000 godina od Adamovog roenja (Adam je roen 4025. godine X prije Krista). JEHOVINI SVJEDOCI Jehovini svjedoci smatraju da je svaka vlast od a1. NASTANAK I RAZVOJ vola. S obzirom na to da vjeruju u skori kraj svijeta, nametnuli su sebi velike obaveze. Ne smiju puiti, ne smiju Jehovini svjedoci su jedna od religijskih zajednica prekomjerno uivati alkohol (izuzev u odreene dnevne koje djeluju u Bosni i Hercegovini. To je kranska reliobroke), zabranjeno im je jesti bilo koje jelo spravljeno od gijska zajednica nastala u redovima sitne buroazije u SAD krvi. Zbog toga pripadnik Jehovinih svjedoka niti smije dati odvajanjem 1876. godine, od amerikog adventizma. niti smije primiti krv (nekad se vjerovalo da je krv sjedite Osnivaem ove religijske zajednice smatra se arls Rasel, ivota). Moe stradati u saobraajnom udesu i da mu ivot sposobni trgovac. Roditelji su mu bili prezbiterijanci. Gozavisi od toga da li e primiti krv, ali e radije umrijeti nego dine 1870. sastao se sa adventistima i prihvatio njihovo je primiti. vjerovanje po kojem bi se mogao tano izraunati ponovni Jehovini svjedoci izbjegavaju politiki rad, Kristov dolazak. Poeo je detaljno prouavati Bibliju da bi odbijaju da slue vojni rok i da pozdravljaju nacionalne u sedam tomova napisao svoju interpretaciju. simbole kao to su dravne zastave i sl. Zbog toga to po Jehovini svjedoci povezani su sa imenom biblijske strogoj doktrini ne bi smjeli ii u armiju, ne bi smjeli linosti Jahvea. Godine 1884. u Pensilvaniji osnovano je trajkovati, nositi oruje i uestvovati u ratu, imali su udruenje Kula straara (udruenje za Bibliju i traktate). potekoa prilikom svog djelovanja u mnogim zemljama. U poetku su se nazivali Istraivai Biblije. Samo ime Dozvoljavaju rastavu braka samo u sluaju preljube. upuuje na zakljuak da su insistirali na izvornom Vjerski skupovi, studije, biblijska predavanja su tumaenju biblijskih tekstova. Tek od 1931. godine, pozijavna i na njima se prouavaju vjerska, prosvjetna i moralna vajui se na rijei Izaije Vi ste mi svjedoci, rije je pitanja. Slubeni jezici na tim skupovima su jezici naroda i Jahvina, prozvali su se Jehovinim svjedocima. Taj naziv narodnosti SFRJ. zadrali su do dananjeg dana. Pripadnici ove religijske zajednice ne slave nikakve praznike, ne prave nikakav ceremonijal, a Boi i Uskrs 2. UENJE JEHOVINIH SVJEDOKA smatraju paganskim sveanostima. Vrlo su nametljivi u irenju vjere za koju su spremni na muenje, progone pa i Svoje uenje temelje iskljuivo na Bibliji, te su se smrt. Sekta ima strogu disciplinu i konspiraciju, strogo je i sami nazivali Istraivai Biblije, koju upotrebljavaju centralizovana. tab se nalazi u Bruklinu, jednom od rejona kao proroku knjigu. Svoje pripadnike osposobljavaju za Njujorka. Podijeljeni su u deset zona. Godine 1962. bilo ih samostalni studij Biblije. je 920.000. Odstupili su od tradicionalnih kranskih dogmi vie nego adventisti. Po njihovom miljenju Krist nije bog, ve samo prvo stvorenje Boije, ne vjeruju u zagrobni ivot (kao katolici i pravoslavni), vjeruju u borbu izmeu Jehove i sotone. Kod Jehovinih svjedoka dobre sile su u Jehovi, a zle u sotoni. Jehovini svjedoci ivi i umrli koji e uskrsnuti tjelesno, sami e ivjeti vjeni ivot, ali ne zagrobni ve na zemlji. Jehovini svjedoci ne vjeruju u katoliko i pravoslavno uenje o dui. Vjeruju da je ovjek iva dua i kao takav smrtan. U drutvu novog svijeta koje e nastati Jehovinom pobjedom nad sotonom, graani novog drutva e iskljuivo biti Jehovini svjedoci. U tom drutvu nee biti mjesta za pripadnike drugih religija. U svom uenju ova religijska zajednica ne priznaje sakramente. Odbacuju dogmu o svetom trojstvu i priznaju samo jedno vrhovno boanstvo: Bogaoca, Jahvea, koji e ih izbaviti od ovozemaljskih zala. Jahve je najvea linost i tvorac univerzuma. Uenje o svetom trojstvu smatraju paganskim. Indiferentni su prema svakom politikom sistemu, jer vjeruju da e se politiki sistemi sukobiti sa Bogom. Politiki sistemi i lane religije su po njima elementi koji se bore protiv Boga. itava historija je borba Jahvea sa sotonom. Za vrijeme prvog svjetskog rata 1914,, po uenju Jehovinih svjedoka, Jehova je doao po drugi put, ali nevidljiv, duhovno na zemlju. Od tada se u svijetu vodi borba izmeu sotone i Jehove, na ijoj su strani svi Jehovini svjedoci. 3. ORGANIZACIJA KRANSKE ZAJEDNICE JEHOVINIH SVJEDOKA Prema podacima iz 1973. godine u svijetu ih je bilo 1,658.900. Rasprostranjeni su najvie u SAD, Brazilu, Njemakoj, Francuskoj. Inae, djeluju u preko 20 zemalja. Kod nas se prvi put pojavljuju 1930. godine, kada je u Mariboru osnovano Udruenje istraivaa Svetog pisma i udruenje Svjetionik. Nisu bili priznati prije rata, a za vrijeme drugog svjetskog rata djelovali su ilegalno. Naime, 1936. godine preselili su svoje sjedite iz Maribora u Beograd, da bi im 1937. bilo zabranjeno da djeluju. Tek 1953. godine osnovali su Kransku zajednicu Jehovinih svjedoka u SFRJ. Te godine u Zagrebu su odrali osnivaku skuptinu i donijeli Ustav. Ustav je stupio na snagu 13. 9. 1953. godine i do danas oni djeluju u skladu sa njegovim odredbama. Najvii im je organ Skuptina Jehovinih svjedoka. Zajednicom, inae, upravlja Glavno predstavnitvo od sedam lanova, iji mandat traje 4 godine. lanovi su predstavnici pojedinih pokrajina i oni izmeu sebe biraju predsjednika. Sjedite Glavnog predstavnitva je u Beogradu, a sekretarijata u Zagrebu. Najnia im je organizaciona jedinica religijska optina (skuptina) ijim se lanom postaje dobrovoljno. Zabranili su svojim sljedbenicima da se bave politikom aktivnou koja bi bila u suprotnosti sa dravnim zakonom. U Bosni i Hercegovini djeluju u Sarajevu, Zenici, Bijeljini, Banjaluci, Tuzli, Mostaru, Jajcu. Izdravaju se, kao i druge vjerske

31

Ivan Cvitkovi / Religije u BiH zajednice u SR Bosni i Hercegovini, iskljuivo od odbacila vlast pape dobrovoljnih priloga vjernika. Vrlo su agresivni u odbacila papinu nepogreivost u pitanjima vjere i morala pridobijanju novih vjernika i rasturanju svoje tampe. odbacila dogmu o bezgrenom zaeu Djevice Marije Jehovini svjedoci su 1879. osnovali asopis Kula odbacila dogmu o nerazrjeivosti braka straara, koji izlazi na 80 jezika. Ve 1959. tira asopisa prihvatila stav da biskupe i sveenike trebaju birati sami je bio 3,600.000 primjeraka, a sad izlazi u tirau, preko vjernici. 6,000.000 primjeraka. asopis izlazi i na hrvatskoPokret se ubrzo poeo iriti i po Bosni. Grupa vjersrpskomsrpsko-hrvatskom i na makedonskom jeziku. nika upe Moranani kod Tuzle odluila je 1926. g. da osSvake godine se na vie od 80 jezika tampa 13,000.000 nuje hrvatsku starokatoliku crkvu u Bosni i Hercegovini primjeraka Biblije. Sekta ima vrlo razvijenu propagandu. koja e misu drati na narodnom jeziku i nee priznati Stavljaju naglasak na izuavanje Biblije, ali insistiraju i na papinu vlast. Grupa koju su sainjavala 703 vjernika potitanju knjiga, broura, literature, publikacija koje izdaje pisala je peticiju za osnivanje crkve, hrvatska starokatolika njihov centar u Njujorku, a koje se prevode na nas jezik. Na crkva iz Zagreba poslala je u Moranane svog sveenika. molitvenim skupovima prouava se ta literatura. Iste godine (1926) Ministarstvo vjera u Beogradu priznalo je hrvatsku starokatoliku crkvu u Bosni i Hercegovini za ravnopravnu vjersku zajednicu. Osnovana je upa Dubrave (1927) kod Tuzle, a potom i upa u Sarajevu, Mostaru, XI Ljubiji, Banjaluci, Jajcu. Od 1928. godine u Bosni je HRVATSKA STAROKATOLIKA CRKVA U SR djelovao starokatoliki vikarijat. BOSNI I HERCEGOVINI Godine 1930. dolo je do rascjepa na hrvatsku staroStarokatoliki religijski pokret se po svom uenju katoliku i hrvatsku narodnu starokatoliku crkvu. Samo nalazi izmeu protestantizma i katolicizma. Prava godinu dan kasnije, 1931. papski nuncij u Beogradu predao starokatolika crkva osnovana je u Holandiji. Starokatoliki je notu vladi Kraljevine SHS kojom je papa traio ukidanje pokret je nastao kao rezultat opozicije dijela njemakih teohrvatske starokatolike crkve u Jugoslaviji jer je njeno loga na Vatikanskom koncilu 1870. godine, kada je uspostojanje smatrano uvredom za Svetu Stolicu. Pripreme vojena dogma o papinoj nepogreivosti. Odbacivanjem paoko sklapanja konkordata uslovljene su zabranom ove pinog primata starokatolici su se odvojili od katolike crkve vjerske zajednice. Ministarski savjet je odbio papin zahtjev, na kongresu odranom u Minhenu 1871. godine. jer je smatrao da je ova vjerska zajednica u istom pravnom Starokatolike crkve su, pored Holandije, osnovane u Njepoloaju kao i ostale. makoj, Austriji, ehoslovakoj, Poljskoj itd. godine 1873. Za vrijeme drugog svjetskog rata zajednici je bio zabranjen (12. III) papa ih je iskljuio iz crkvene zajednice. rad. Tek je 1945. godine upa Dubrave obnovila rad, a Starokatolici priznaju sedam sakramenata, tuju Madonu, organizaciono je pripadala hrvatskoj starokatolikoj crkvi. ali odbacuju katolike dogme o bezgrenom zaeu i Na crkvenoj skuptini odranoj u Dubravama 18.4.1965. uskrsnuu Marijinom. Odbacuju primat rimskog pape i proglaena je samostalna hrvatska starokatolika crkva u njegovu nepogreivost, odbacuju potivanje ikona i moi Bosni i Hercegovini sa privremenim sjeditem biskupije u celibat i ne prihvataju nerazrjeivost braka, tajnu ispovijedi, Dubravama kod Tuzle. Crkva ima vrlo mali broj vjernika uvode narodni jezik u liturgiju, osnivaju crkve na (uglavnom iz rudarskih porodica). Ne ele odravati nacionalnom principu. Unato tome zadrali su mnogo iz nikakve veze sa centrima izvan SFRJ. Prema podacima ove katolikih obreda. Bogosluenje dre ako su prisutne vjerske zajednice iz 1976. godine, upa Dubrave brojala je najmanje tri osobe. Starokatolike crkve su samostalne 3.401 vjernika, upa Sarajevo 649 i upa Ljubija 80 nacionalne crkve kojima upravljaju biskupi ili upravitelji. vjernika. Svaka je upa kao crkvena optina samoupravna u Hrvatska starokatolika crkva osnovana je nakon svim svojini poslovima. Vrhovnu i zakonodavnu upravu formiranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Grupa vodi biskup zajedno sa crkvenim saborom koji se odrava katolikih sveenika traila je ukidanje celibata, dranje svake godine. mise na narodnom jeziku i reformu teolokog studija. Zbog toga su godine 1921. bili iskljueni iz katolike crkve. XII GRKOKATOLICI Godine 1923. odran je Hrvatski katoliki crkveni sabor na kojem je proglaen Ustav hrvatske katolike crkve. Grkokatolici su u Bosni nazivani i unijati, jer su se u Marko Kaloera, kanonik i upnik Splita, otiao je iste bitnim pitanjima vjere Prisajedinili katolikoj crkvi. godine sa delegacijom u Be i od tamonje starokatolike Zadrali su istoni, pravoslavni obred, pravoslavno uenje o crkve zatraio priznanje, autonomiju i nezavisnost. Sinod Kristu, nain i imenovanja biskupa, metropolita, ali papu ove crkve proglasio je Hrvatsku starokatoliku crkvu priznaju za vrhovnog vjerskog poglavara kao i katolici. samostalnom religijskom zajednicom koja je kasnije postala Zato ih u narodu zovu i rimokatolici pravoslavne lanicom Utrehtske unije. Rijeju starokatolika elilo se vjeroispovijesti. rei da je to stara crkva kakva je bilo prije Vatikanskog Do osnivanja grkokatolike crkve dolo je poslije crkvenog koncila 1870. g. Rijeju hrvatska elilo se rei da je ona sabora odranog u Firenci (1439). Crkva je posebno stekla narodna i da se u njoj bogosluenje obavlja na narodnom pristalice meu Ukrajincima. Kod nas je dobila sljedbenike jeziku. Ministarstvo vjera u Beogradu priznalo je 1923. g. u 16. i 17. vijeku. Od 1801. godine sjedite grkokatolike Starokatoliku crkvu. Prvi crkveni sabor odran je u Zagcrkve je u Krievcima. Ima ih u Banjaluci, Doboju, rebu 1924. g, na kojem je za biskupa izabran Marko KaDerventi, Prnjavoru, Bosanskom Brodu, Srpcu, Prijedoru, loera. Biskupsko zareenje obavljeno je u Utrehtu u HoBosanskoj Dubici, Bosanskom amcu, Bihau, Sarajevu landiji. Tada su postojale svega tri upe ove vjerske zaitd. Imaju vrlo mali broj vjernika. Rasprostranjeni su jo u jednice: u Zagrebu, Koprivnici i Karlovcu. Tako je ova Vojvodini i Makedoniji. crkva:

32