Joko Belamari Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Konzervatorski odjel Split Porinova 2 Majstor raspela svete Klare Splitsko

o raspelo (269 x 19 !"# na prvi po$led derivira iz nekoliko sli%ni& djela 'iunte Pisana( no slikano je izrazito apstraktni" i na$la)eno ekspresivni" !rte*o"+ koje"u se ne nalazi izravniji& paralela, Slikar $ra-i%ke ele"ente koristi do krajnji& ekspresivni& "o$u.nosti )to najbolje vidi"o u oblikovanju Kristova toraksa+ slu*e.i se kontradik!ija"a linearno$ i plasti%no$+ )to je osobito karakteristi%no za lik sv, /vana na anteni kri*a, Kali$ra-i%nost linija tu rasta%e svaku plasti%nost -or"i, 0olu"en tijela poku)ava se pak na$lasiti strija"a svjetlosti+ iznena1uju.i" proboji"a i na$li" opreka"a svjetla i sjena+ pravi" udari"a svjetla, Svjetlo je posve -rontalno (u usporedbi s postupko" pri"ijenjeni"+ vidjet .e"o+ na tro$irsko" polipti&u#+ a s&e"a lumeggiatura ne proizlazi iz totala ko"pozi!ije, 2ervozan lineariza" zapravo je superponiran na "iran stav korpusa, Sve je slikano bez tra$a klasi%ne ele$an!ije+ u sna*no" "odeliranju napeti" !&iaros!uro"+ kontrasti"a zona u sjeni i svjetlu, 3rte* perizo"e+ !entralni "otiv slike+ sav u kovitla!u ondula!ija+ od$ovor je na inkarnat korpusa i no$a, 4ednako na$lo s"jenjivanje svjetlo$ i ta"no$+ ali sa sliveni" prelazi"a i uz po"alo pateti%no rit"i%ko skladanje zi$5za$ nabora i usitnjeni& planova karakteristi%ni su i za ikonu 'ospe od 6vonika (kojoj se ikono$ra-ski par tra*i u zna"enitoj Madonni dei Mantellini+ pre"a kojoj se odnosi kao slobodna varija!ija#+ jo) jedno" auto$ra-u 7Majstora raspela sv, Klare8+ kako sa" svojedobno nazvao to$ jo) uvijek eni$"ati%no$ slikara koji je+ nesu"njivo+ djelovao u sa"o" Splitu sredino" dru$e polovine 19, stolje.a, Postup!i iste slikarske prakse uo%ava"o i na novoprona1eno" tro$irsko" polipti&u s koji" ovo raspelo povezuje+ ali sa"o u te&nolo)ko" s"islu+ i jednako ra-inirana chrysographia, Paleta boja splitsko$ raspela iz$leda danas u*a ne$o je izvorno bila: do"inantni ultra"arin i"ao je o%ito i "alo uljene ko"ponente+ zbo$ %e$a je zata"njen $otovo do neraspoznatljivosti,

0alja ovdje re.i da je obris kri*a s %etiri "edaljona na krajevi"a krakova "o$ao biti inspiriran neki" dra$o!jeni" "etalni" raspelo" (na pri"jer+ poput $lasovite stauroteke iz 3osenze#, ;akvoj &ipotezi u prilo$ idu i sa" oblik kao i ultra"arin boja unutra)nje$ kri*a naslikano$ na )ire"+ pozla.eno"e, Stra*nja strana raspela je oslikana u i"ita!iji por-ira (jednako kao i na tro$irsko" polipti&u o koje"u .e dolje biti vi)e rije%i#,1 Prikaz ar&an1ela Mi&ovila na vr&u ikono$ra-ski ne "ora upu.ivati na jadransku (i,e, "leta%ku# ikono$ra-iju+ kako se dosad navodilo, 0a*no je jo) ista.i prikaz sv, <rane u dnu kri*a (ranije $a se dr*alo liko" sv, Ma$dalene#+ )to je najstariji sve%ev lik u &rvatsko" slikarstvu,2 =io 'ospino$ li!a na lijevo" "edaljonu bio je iznova naslikan po%etko" 1 , st, >j, Kara"an spo"inje raspelo kao djelo koje je "o$ao u Split donijeti toskanski kardinal 'entilis po%etko" ?/0, stolje.a+ dodav)i da podsje.a na radnje uvenog Cimabua,9 2o+ ono zasi$urno pret&odi ute"eljenju sa"ostana klarisa (19@A,B1911,#+ C 1 Kri* se sastoji od spojeni& lipovi& dasaka sa stra*nje strane u%vr).eni&+ &orizontalno i
vertikalno+ dvje"a letva"a,
2

=a je rije% o prikazu sv, <ranje+ a ne Ma$dalene+ uo%io je prvi /, <iskovi.+ Romaniko

slikarstvo u Hrvatskoj+ 6a$reb 19AD: AD,

9 >j, Kara"an+ E=o"a.i slikari u =al"a!iji7+ Spremnost 9@B/+ 6a$reb 19C2, C Kara"anovu pretpostavku da je raspelo povezano s boravko" kardinala 'entilisa iz ;oskane
po%etko" ?/0 st, u Splitu otklonio je ve. 3, <iskovi.+ E2eobjavljena ro"ani%ka 'ospa7+ Peristil AF9+ 6a$reb 1966: 16,F 2a "jestu na koje"u je prvotno stajao sa"ostan sv, Klare podi$nut je iza 1C2C, "leta%ki Ka)tel, (0idi: S, Marija od Presveto$ sr!a+ Samostan svete Klare u Splitu !"#$ %&#+ Split 19D9: 1 521( P, Petri.+ E2ovi prilozi topo$ra-iji sa"ostana sv, Klare u Splitu7+ Kai' ??0/+ Split 199C: 91959C6 ponovno objavljeno pod naslovo" ESplitski ka)tel i novi prilozi topo$ra-iji sa"ostana svete Klare u Splitu7, (o)i'$(u)ani' *bornik (+ra,a i prilo*i *a povijest -almacije 12#+ Split 1996: 1D152@C,#F Klarise su 1C2C, dobile u za"jenu novu loka!iju u prostoru koji se postupno razvijao oko nekada)nje$ triklinija reziden!ijalno$ dijela =iokle!ijanove pala%e+ u njeno" ju$oisto%no" kvadrantu+ $dje su+ u prostoru triklinija+ vjerojatno ve. u kasnoanti%ko doba bile Eu$ra1ene7 tri !rkvi!e: sv, Marija iu.ta Sdorium+ sv, 2ikole de Sdoria i sv, Gndrija de /enestris, Sve tri spo"enute !rkvi!e u isprava"a se %esto navode i sa spe!i-i%ni" pridjevo" 7de bu$nisH (ili sa spo"eno" 7kriptiH pod nji"a#+ ukazuju.i uvijek na nji&ov polo*aj povi)e podru"ski& dvorana =iokle!ijanove pala%e, I isto" prostoru+

pa je izvorno "o$lo nastati "o*da i za sa"u katedralu Jbjavio $a je K, Prijatelj s"atraju.i da ide Kneposredno uz radove 'iunte Pisana+ toliko+ da se "o*e ustvrditi da je bare" iz kru$a nje$ove botte$&eL+6 nakon %e$a se iz"e1u nje$a i >j, Kara"ana za"etnula zani"ljiva znanstvena pole"ika u vezi proble"a stilske $eneze ovo$ raspela,D Povijesno5u"jetni%ka kritika oblikovala je+ "e1uti"+ upravo oko to$ djela poja" Esplitske slikarske )kole8+ prvi 3, <iskovi. koji $a je ve. 1961, $odine povezao s tri
zapadno od nadbiskupske pala%e+ stajala je pala%a stolno$ Kaptola i pala%a ob, Manini. (Nerislavi.# 3iprianis+ koju je oko 1C@@, otkupio kralj >adislav+ a koja je+ na kon!u+ ustupljena klarisa"a, 2ijedno$ tra$a ono$ prvo$ sa"ostana nije dosad bilo "o$u.e prona.i, 0jeruje"+ ipak+ da na" u to"e "o*e po"o.i jedan va*an nalaz iz 1996,+ kada su se kopali te"elji Mosetti$ove 7bubanj5ku.eH pred sjeverni" vrati"a "leta%ko$ Ka)tela+ na 0o.no" tr$u, ;ada je bila prona1ena nad$robna plo%a nadbiskupa Petra I$rina (O192C#+ koji je 1911, posvetio taj sa"ostan i bio osobito zaslu*an za nje$ovu $radnju+ te u nje"u+ po sve"u sude.i+ proveo zadnji& deset $odina *ivota+ tijeko" prisilne depozi!ije (191251922#, 2asuprot >j, Kara"anu koji je pretpostavio da je nadbiskup Petar kao -ranjeva! "o$ao biti pokopan u Sv, <rane na Jbali+ odnosno da je nje$ovu nad$robnu plo%u "o$ao uzurpirati i ova"o prenijeti neki kasniji nepoznati Spli.anin (>j, Kara"an+ 7Jtkri.e nad$robne plo%e nadbiskupa Petra (P192C# u SplituH+ 0ugoslovenski istoriski asopis 15C+ >jubljana 5 6a$reb 5 Neo$rad 199D: 61A562@ ; isto u: 1ovo doba+ 1, 0/, 199 ,#+ pretpostavlja" kako je "no$o vjerojatnije da je nadbiskup za*elio biti pokopan u sa"ostanu -ranjevki sv, Klare+ za koji se toliko zauzi"ao, 2ad$robna plo%a+ s veo"a va*ni" natpiso" u sti&ovi"a+ izraziti& je di"enzija (2 C x 91 !"#+ pa ju je "o$u.e u prvo" redu za"isliti u prezbiteriju !rkve sv, Klare+ a ako i"a"o na u"u obli$atnu orijenta!iju tada)nji& !rkava u s"jeru Q 5 R+ dobiva"o putokaz za "o$u.e istra*ivanje njeni& te"elja (pre"da+ valja priznati+ u Kara"anovu izvje).u izri%ito stoji da nikakvi& ar&eolo)ki& nalaza $radnji oko te $robni!e nije bilo#, 6a "o$u.u koloka!iju ovo$ raspela u katedrali vidi su$estivan !rte* 'orana 2ik)i.a u nje$ovoj prelo"ni%koj studiji EJbnova prezbiterija katedrale Sv, =uj"a u doba ;o"e Gr&i1akona7 o stvarnoj izvornoj -unk!iji zna"eniti& Ekorski& klupa7+ u: 2oma 3rhi,akon i njegovo doba+ 6bornik radova sa znanstveno$ skupa odr*ano$ 2 52D, rujna 2@@@, $odine+ ur, M, Matijevi.5Sokol i J, Peri.+ Split 2@@C: 2 9526A+ spe!, 26@+ 26 ,
6 K, Prijatelj+ E;oskansko ro"ani%ko raspelo7+ 4jesnik *a arheologiju i historiju dalmatinsku +

>//+ Split 19 @: 9D51@D+ spe!, 1@ ,

slike splitski& 'ospa,A ', 'a"ulin $a je s"atrao vjerojatno djelo" Kneko$ doseljeno$ ;oskan!a koji je u Splitu u osa"i stvorio ovu daleku jadransku deriva!iju 'iuntina stilaL+9 a poto" pozivaju.i se na nekoliko slika )to i& je objavio R, Pallu!!&ini u Pittura veneta del 2recento (196C# Kdjelo" jedne veneto5dal"atinske struje nastale na podlozi toskanski& utje!aja,L ;u "isao kasnije je vi)e puta razra1ivao+ a na njeno" tra$u pisalo se i u na)oj povijesti u"jetnosti zadnja tri desetlje.a, 1@ Ikoliko "i se dopusti+ rekao bi& da sa" pone)to doprinio diskusiji+ zauzev)i %vrsto obrazlo*eni stav

D /nsistiraju.i na utje!aju 3i"abuea+ a osobito neki& e"ilijanski& raspela nje$ova kru$a+ >j,
Kara"an je datirao raspelo iz Sv, Klare u po%etak ?/0 st, (EJsvrt na neke novije publika!ije i tvrdnje iz podru%ja &istorije u"jetnosti =al"a!ije7+ Peristil 1+ 6a$reb 19 C: C15CC#, K, Prijatelj (ESlikano raspelo iz sa"ostana sv, Klare u Splitu7+ Peristil C+ 6a$reb 1961: 951 # ustrajao je pak u ar$u"entirano" dokazivanju da ono stoji neposredno u* radove +iunte Pisana5 toliko5 da se mo)e ustvrditi da je barem i* njegovog uplivnog kruga + kako je uostalo" zaklju%ivao ve. 19 @,+ oslanjaju.i se na potpisano 'iuntino raspelo u S, =o"eni!o u Nolo$ni i na ono u zbir!i 3ini u Monseli!e+ uo%avaju.i u nje"u kasno5$uiunteskne odlike (pre"a 'arrisonovoj klasi-ika!iji#,

A 3, <iskovi.5 E2eobjavljena ro"ani%ka Madona u Splitu7+ Prilo*i povijesti umjetnosti u

-almaciji+ 12+ 196@: A 51@@( /sti+ E2eobjavljena ro"ani%ka 'ospa iz Splita7+ Peristil A59+ 196 5 66: 1952C, ;u se+ osobito te"elje" %itanja ar&ivski& doku"enata i nadbiskupski& vizita!ija+ iznosi %itava panora"a splitsko$ ro"ani%ko5$oti%ko$ slikarstva i upozorava na vi)e Lraspela naslikani& na stari" drveni" daska"aK i slika naslikani& L$r%ki"K na%ino" (kako to navode opisi pastirski& slu*beni& obilazaka ?0/F?0/// stolje.a#
9 ', 'a"ulin+ ESlikano raspelo iz sa"ostana sv, Klare u Splitu7+ 2elegram+ 16, //, 196A,F

Sli%no je "islio i 0ojislav 4, Suri. (6kone i* 0ugoslavije+ Neo$rad 1961: C95CC#: LTinjeni!a da su sva tri sa%uvana dela s kraja ?/// veka iz Splita toliko iz"e1u sebe sli%na da srodniji& ne"a u toskansko" slikarstvu =u%enta spre%ava po"isao na uvoz ovi& ikona iz /talije, Nilo bi bli*e istini po"i)ljati na rad neke toskanske radioni!e u sa"o" Splitu ili+ "o*da+ na do"a.e u"etnike koji su i& slikali u du&u toskanski& ikonopisa!a iz poslednje %etvrtine ?/// veka,K Kruno Prijatelj je tako1er pretpostavljao da je rije% o djeli"a jedne toskanske slikarske radioni!e u Splitu+ pizansko$ porijekla+ vi)e ne$o o djeli"a do"a.i& slikara+ "akar ni tu "o$u.nost nije teoretski posve isklju%io, (K, Prijatelj+ ESlikano raspelo iz sa"ostana sv, Klare u Splitu7+ Peristil C+ 6a$reb 1961: 19,#

1@ Ko"pletan pre$led /ortunae criticae raspela iz sv, Klare vidi u: 'a"ulin+ Slikana raspela u
Hrvatskoj+ 6a$reb 19A9: 11D511A, Svoj zavr)ni sud o splitsko" raspelu dao je na jedno" kolokviju u 0ene!iji u lipnju 196A: 7e sue designa*ioni sono8 un /eroce espressionismo con

da su 'ospa od 6vonika i Raspelo djela iste ruke pa slikara prozvao+ pre"a obi%aji"a struke+ Majstoro" raspela sv, Klare+ )to je bilo i pri&va.eno u literaturi,11 2ovi "o"ent u diskusiji donijelo je neo%ekivano otkri.e polipti&a+ neko. na $lavno" oltaru tro$irske katedrale, 'odine 199@,+ priliko" pripre"a restauratorsko$ za&vata na katedralni" kasno$oti%ki" korski" klupa"a+ prona1en je veliki -ra$"ent polipti&a+ okrenut na$lav!e i s li!e" pre"a nji&ovoj unutra)njost+ uklije)ten pre$rada"a i konstruk!ijo" korski& klupa+ dopola zatrpan depozito" pra)ine, 12 I baroknoj
un9audacia e una mor/ologia tanto strana che non : possibile paragonarlo con nessun croci/isso d9ltalia; il corpo <uasi diritto con i piedi inchiodati separatamente5 e5 inoltre5 una /orma stranissima e arcaica della croce con i medaglioni sulle estremit= dei bracci> 1on si tratta assolutamente di un carattere rustico; : uno stile estremamente elaborato e /in troppo maturo5 ma che poteva mani/estarsi evidentemente in una regione relativamente isolata e lontana5 /orse con l9immigra*ione di un pittore che aveva raccolto certi elementi eterogenei ?ad esempio la tradi*ione aretina dei tondi sui bracci e sim>@ e continuo a svilupparli nella sua solitudine>>> Ara <uesto una relativamente /orte irru*ione dell9 iradia*ione toscana ?veramente pisana@ in <ueste parti> +l9in/lussi sono stati gi= osservati> 7o stesso da lungo tempo mi accorsi del /atto che il Christo passo della colle*ione Stocklet a (ru.elles aveva l9orecchio in /orma del numero !5 come tutte le /igure della scuola spalatina> 1aturalmente5 la stilistica vi : diversa5 svoltasi probabilmente5 sotto l9in/lusso del Baestro di +ualdo 2adino5 oppure del Croci/isso di Caen*a e sim>; commun<ue5 si tratta sempre di deriva*ione giuntesca> Proprio <uesto dipinto Stocklet : stato recentemente attribuito dal pro/> 7a*are// al 9Baestro della Badonna di Dara>$$ 2ovi resumE proble"a iznose /, <iskovi.+ Romaniko slikarstvo u Hrvatskoj + 6a$reb 19AD: AC5AA+ i 3, <iskovi.+ ESplitske slikarske radioni!e ro"ani%ko$a slo$a7+ Kai' ??0/+ Split 199C: 9D959DA,

11 4, Nela"ari.+ +ospe od *vonika+ 6a$reb 1991: 91( /sti+ 7Ro"anikaH+ natukni!a u:

Anciklopedija hrvatske umjetnosti+ sv, //: 1D9519@,
12 Kada s"o $odine 199@, pripre"ali restauratorski za&vat na kasno$oti%ki" korski" klupa"a u

tro$irskoj katedrali+ pristupiv)i najprije ar&itektonsko" sni"anju+ tra*io sa" da se posebna pa*nja obrati dvje"a daska"a koje su se vrsto" razlikovale od !jeline kora+ a k to"e su jedno" bile oslikane za$asito !rveno" 7)pru!ano"H bojo"+ i"itiraju.i por-ir, Mislio sa" tada da bi se+ s obziro" na nji&ove di"enzije (du*ine su 21@ !"#+ "o$lo raditi o osta!i"a drveno$ sarko-a$a sv, /vana Jrsinija+ tro$irsko$ za)titnika+ biskupa s raz"e1a 11, i 12, stolje.a+ sli%no$ sarko-a$u nje$ova suvre"enika sv, 'auden!ija iz Jsora+ na otoku 3resu u Kvarneru, Kada veli" Epripre"ali s"o7+ "isli" prito" jo) na kole$u /vana Matej%i.a+ koji je bio zaista prvi ko$a je ar&an1eo Mi&ovil po$ledao kada je svjetlo+ nakon tristopedeset $odina+ u)lo u unutra)njost Nudislavi.evo$ kora,

rekti-ika!iji korski& klupa (1D96,#+ koje su izvorno u obliku dvostruko$ slova > zatvarale prostor prezbiterija+ polipti& je bio upotrijebljen kao izvrsna+ odle*ana drvena $rada+ )to $a je 5 paradoksalno 5 spasilo od sudbine desetaka sli%ni& u"jetnina koje su u isto doba ba%ene+ prepravljene ili pretopljene, S $lavno$ oltara bio je uklonjen vjerojatno ve. tijeko" ?/0, stolje.a, /kono$ra-sko %itanje !jeline nije te)ko, Prikazan je srednjovjekovni panteon tro$irski& za)titnika, I sredini je 'ospa s =jeteto" na tronu u posve -rontalno"+ &ijeratsko" stavu, Prikaz -lankiraju ar&an1eli 'abrijel i Mi&ael sa strana te sv, Kuz"a i =a"jan desno i sv, >ovre lijevo, /denti-ika!iju o"o$u.avaju atributi+ kao i latinski natpisi uz $lave sveta!a, 2edostaje $ornji sredi)nji dio s li!i"a 'ospe i =jeteta te krajnji lik sve!a s lijeve strane, Mo$u.e je to bio sv, Stjepan+ prvo"u%enik kao i sv, >ovre s koji" se %esto prikazuje u paru+ uz to i suza)titnik ;ro$ira+ koje"u je bila posve.ena !rkva u neposrednoj blizini+ nestala pod $oti%ko" $radsko" vije.ni!o"( ili pak ;ro$iranin+ autenti%ni bl, /van tro$irski sveta!+ beati-i!iran 1192, $odine+ koje"u je tijelo

nakon %udesno$ objavljenja otkriveno uz bunar pored $lavno$ oltara, Jri$inalna je $esta 'ospini& ruku: desni!u dr*i =jetetu na $rudi"a+ a ljevi!u o%ito na ra"enu+ %i"e se &u"anizira nji&ov krajnje stati%an+ &ijeratski odnos, Propor!ije $lava su pre"a klasi%ni" kanoni"a slikarski& priru%nika, Svjetlo je inteli$entno postavljeno s dviju vanjski& strana li!a+ a us"jerenje je odre1eno postavljanje" !rvene linije uz $reben nosa+ kao i izrazito" razliko" osvjetljenja obraza, S obziro" na to da na lijevi dio polipti&a svjetlo pada s vanjske lijeve strane+ a na desni s vanjske desne+ "o$u.e je da su slikari dosljedno pri"ijenili klasi%an re!ept indi!iranja svjetla na "ozai!i"a ili -reska"a u apsidalni" ko"pozi!ija"a+ $dje se prostorna danost polukalote %esto na taj na%in uve.ava i na$la)ava, 2aravno+ us"jerenost nevidljivu sredi)tu pod!rtavaju odnosno sv, Kuz"e i sv, >ovre, Po svoji" te&ni%ki" odlika"a polipti& je istinski rudnik podataka za slikarsku te&niku iz sredine dru$e polovi!e ?///, stolje.a, ;ra$ovi !ilindri%ni& rupa na dvije du$a%ke planke od topole (neobi%no je )to je to prvi slu%aj uporabe to$ drva u dal"atinsko" slikarstvu duecenta@ o"o$u.avaju da se rekonstruira iz$led ukruta na pole1ini slike i njezina okvira+ odnosno njezin izvorni oblik s povi)eni" sredi)nji" dijelo" %i"e je pod!rtana va*nost 'ospe na prijestolju u *ari)tu ko"pozi!ije, Jri$inalno je rje)enje s i po$ledi likova+ opet kao kod apsidalni& ko"pozi!ija+ )to se lako uo%ava na nasuprotni" parovi"a likova ar&an1ela+

rit"i%ki" )irenje" polja pre"a sredi)nje" prizoru (ili+ obratno+ s nji&ovi" su*avanje" pre"a krajevi"a( poznat je sa"o sli%an slu%aj jedno$ polipti&a >uke ;o""U#, Virina polipti&a bila je 2 !"+ to%no od$ovaraju.a raz"aku stra*nji& stupova !iborija pod koji" je stajao na oltaru, Stra*nji dio bio je oslikan u i"ita!iji por-ira (kao stra*nja strana raspela iz Sv, Klare u Splitu#+ po %e"u se zaklju%uje da je bio vidljiv s obje strane, Medu preparativni" slojevi"a va*no je spo"enuti -ino platno+ od jedno$ ko"ada ($ornji i donji kraj su "u de-inirani#+ koje je u potpunosti prekrivalo dvije uzdu*no postavljene planke+ )to je tako1er novost za do"a.e onodobno slikarstvo, Gnaliza radioaktivni" u$ljeno" pokazala je da je platno naj"anje 2 @ $odina starije od drva, Gnaliza pak slikarske te&nike pokazuje da je "odeliranje likova izvedeno "jesti"i!e i u 2@ slojeva -ino $radirani& boja i tonova koji"a se &tjelo posti.i e-ekt raznovrsni& pre!iozni& "aterijala, Rubovi povr)ina koje se &tjelo pozlatiti ili oslikati+ ali i detalji unutarnje$a oblikovanja likova+ nisu de-inirani in!izijo" "etalni" )iljko"+ kao )to je to tipi%no za onodobno slikarstvo+ ne$o kisto" i u$ljeno" ()to se uo%ava na re-lekto$ra-ski" sni"ka"a u lakuna"a bojano$ sloja#, ;o upu.uje na uporabu preparativni& !rte*a+ a "o$u.e i na iskustvo "ajstora u -resko5slikarstvu, Stilska analiza pokazuje+ pri"jeri!e+ da su likove dvoji!e ar&an1ela slikale dvije razli%ite ruke+ ali slu*e.i se isti" !rte*o", Sve to upu.uje na slikarsku praksu du$e tradi!ije+ pre"da dosada)nje analize ukazuju na neobi%an izolirani polo*aj ove slike u okviru dal"atinsko$ slikarstva dru$e polovi!e ?///, stolje.a, S nji"e ipak+ unato% izraziti" slikarski" razlika"a+ dijeli i niz te&nolo)ki& rje)enja+ kao )to je to karakteristi%na paleta boja (uz vrsnu uporabu verdaccia i azurita#+ te izuzetno ra-inirana te&nika krizo$ra-ije dru$dje u to doba u$lavno" ve. zaboravljena (bizantsko$ podrijetla# koja je pri"ijenjena na polipti&u te na brojni" dru$i" slika"a dru$e polovi!e ?///, stolje.a u =al"a!iji, Slika je za!ijelo nastala u sa"o" ;ro$iru vjerojatno tijeko" zadnje %etvrtine to$ stolje.a+ u vrije"e dovr)enja $radnje predvorja i kona%ne "onta*e $lavno$ portala katedrale+ za biskupovanja -ra Kolu"bana+ odnosno 'r$ura Ma!!&inaturija (odvjetak obitelji >u%i.#+ oboji!e ;ro$irana,19
19 6a prvo izvje).e o nalazu polipti&a vidi: 4, Nela"ari.+ E=al"azia nella storia della pittura dal

=ue!ento al Wuattro!ento7+ u: 6l 2recento 3driatico 5 Paolo 4ene*iano+ katalo$ izlo*be+ Milano 2@@2,+ str, 995C ,F Polipti& je bio podvr$nut ri$orozno" konzervatorsko" za&vatu i najdetaljniji" znanstveni" ispitivanji"a te&ni%ki& odlika na %e"u je radila ekipa bavarski& restauratora pod vodstvo" pro-, QrXina Q""erlin$a i potpisano$ od 1999, do 2@@C, $odine,

Pozi!ija tro$irsko$ polipti&a izdvojena je+ naravno+ spra" splitske i+ jo) vi)e+ zadarske $rupe slikarstva na drvu+ pri"jeri!e 'ospe s =jeteto" iz sv, Vi"e koja najbli*u paralelu i"a u poznatoj ikoni iz Gndrije u Gpuliji, Pina Nelli =YQlia s"atra %ak da bi zadarska ikona "o$la biti %ak od iste ruke kao pulje)ka+ koja se pak uvijek s"atrala i"porto" (;oskana+ Konstantinopolis+ Si!ilija+ 3ipar#, =aleko s"o i od ikone 'ospe iz zadarske katedrale+ koja i"a izravnu paralelu u jednoj ikoni koja se svojedobno pojavila u Hart-ordu (SG=#+ na )to "e ljubazno upozorio pro-, MiklZs Nos!ovits+ kao i od zadarske 'ospe koju sa" svojevre"eno uo%io u Kressovoj kolek!iji u Ql Pasu (2eX Mexi!o#+ a si$urno potje%e iz 6adra $dje je bila )tovana kao %udotvorna ikona+ )to potvr1uje i njena neobi%na $oti%ka izvedeni!a $lasovita 'ospe od Ka)tela+ tako1er iz 6adra+ djelo slikara Mene$&ella de 3analli+ koji se donedavna krio pod -anto"atski" i"eno" Maestro di San Qlsino+ odnosno+ u &rvatskoj povijesti u"jetnosti+ kao Majstor raspela iz ;kona+ na otoku Pa)"anu, Rije% je o ikoni koja i"a niz varijanti od koji& na" je najzani"ljivija opet jedna suvre"eni!a splitsko$ raspela i tro$irsko$ polipti&a+ ovaj put sa Hvara+ odnosno iz benediktinsko$ sa"ostana na otoku Ni)evu koji je bio -ilijala tre"itske opatije+ u postojani" veza"a s Gbruzzi"a i Gpulijo"+ )to potvr1uje i izravni ikono$ra-ski izvor 'ospa s =jeteto"+ na*alost nedavno ukradena+ iz S, Maria de Pulsano na Monte 'ar$anu+ sa"ostana koji je pak u 12, st, i"ao na dal"atinskoj obali izuzetno zna%ajnu -ilijalu na otoku Mljetu,1C Spo"enuli s"o ve. da su Ere!epti7 iste slikarske te&nolo$ije prisutni na raspelu iz sv, Klare+ i ostaloj $rupi splitski& kasnoro"ani%ki& slika+ i na tro$irsko" polipti&u, 6a sve te slike osobito je karakteristi%na jednako ra-inirana chrysographia koju karakterizira+ ;alijani bi rekli 5 un lavoro micidiale,

Rezultati ti& istra*ivanja ukori%eni su u diserta!iji 3ristine ;&ie"e+ -as 2a/elbild aus der Kathedrale von 2rogir (podastrta 2, ///, 2@@ , na ;e!&nis!&e Iniversit[t M\n!&en+ >e&rstu&l -\r Restaurierun$#+ objavljenoj sada pod isti" naslovo" u Rei!&ert 0erla$+ Riesbaden 2@@D,
1C 2alaz zadarske 'ospe iz Kressove kolek!ije objavio sa" u Qn!iklopediji &rvatske u"jetnosti+

sv, 2 (natukni!a KRo"anikaL#: 1AA+ poto" i u %lanku E=al"azia nella storia della pittura dal =ue!ento al Wuattro!ento7 (o,!, 19#: 9D, /stra*ivanji"a akade"ika /ve Petri!iolija sada zna"o i da je ikona prvotna stajala u !rkvi!i sv, =o"enike na isto%noj peri-eriji 6adra odakle je+ nakon )to je u 16, st, sru)ena+ prenesena u !rkvu sv, /vana de Posterula unutar $radski& zidina+ koja je po njoj prozvana San!ta =o"eni!a+ odnosno Sv, 2edilji!a, 0idi: /, Petri!ioli+ E6adarska ikona u ;exasu7+ Radovi 6nstituta *a povijest umjetnosti 2D+ 6a$reb 2@@9: 2D59C,

Ruke Kristove slikane su pre"a isto" obrnuto preneseno" !rte*u lijeva je identi%na desnoj isti" kuto" iz"e1u nadlakti!e i podlakti!e+ jednako kao )to su se slikari tro$irsko$ polipti&a (ali i "ajstori dru$e -aze tro$irsko$ portala# slu*ili )ablona"a u postavljanju likova i $esta,1 =lanovi svi& likova+ bez obzira )to su Kristovi dlanovi vi)estruko ve.i+ pokazuju vje)tinu slikarsko$ postupka koji" se isti oblik "e&ani%ki pove.ava+ bez pro"jene i $ubitka u uve.ano" "jerilu: ponavljaju se isti lo" "alo$ prsta+ iste linije *ivota+ podebljavanje korijena prstiju+ isto (rekli bis"o po re!eptu kodi-i!irano" u 3enninija# pod!rtavanje bijeli" linija"a, 2ajbli*u stilsku paralelu nalazi"o u poznatoj -res!i s prikazo" =eisisa iznad oltara *upske !rkve u =onje" Hu"!u na Nra%u+ tako1er iz sredine dru$e polovine 19, st,+ %ije odlike to%no rezi"ira Suri.eva konstata!ija: 7>inija koja rasta%e plasti%nost -or"i sredstvo je da se u obradi li!a nanesu $usti ak!enti najja%e svjetlosti+ kao )to je to slu%aj u kasnoko"nensko" impresioni*mu,H16 ;ro$irski nalaz otvara novu panora"u na dal"atinsko slikarstvo zadnje %etvrtine 19, st, 5 teritorij koji treba tek dobiti jasniji oblik, Gko je zna"enita No$orodi!a zadarski& benediktinki neki %vr).i reper+ a datira se u kona! 19, st,+ tro$irski polipti& zaista "ora biti koje desetlje.e ranije: u nje"u vidi"o prvi istinski pri"jer tzv, adriobizantiniz"a+ pravo isku)enje za jadranske $rupe slika koje je -or"irao a"eri%ki povjesni%ar 1 Gda"ovi apostoli izbliza $ledani pokazuju "o*da tvrdu ruku, Pri po"nije" pro"atranju+
"e1uti"+ u "etalni" $ra-iz"i"a nji&ove odje.e uo%it .e"o vjerojatno utje!aj lu"e$$iatura koje je kipar "o$ao preuzeti iz onovre"eno$ slikarstva+ a ne bi trebalo isklju%iti ni "o$u.nost da se sa" bavio slikarstvo", I srednjodal"atinsko" "iljeu 19, stolje.a to je $otovo uobi%ajena pojava, Gndrija Nuvina+ %ije vratni!e (iz 121C# na portalu splitske katedrale predstavljaju jedan od va*niji& doku"enata za povijest europske srednjovjekovne plastike+ u lokalni" isprava"a navodi se ne kao kipar ili drvorezbar ne$o kao pictor de Spaleto+ pa se do barokno$ doba u Protironu =iokle!ijanove pala%e+ nad Peristilo"+ vidjela nje$ova -reska sv, Kristo-ora, 0i)e od isprava+ o radu isto$ u"jetnika u vi)e "edija+ $ovore sa%uvana djela, Misli" da bez ve.e$ proble"a "o*e"o uo%iti da ista ruka radi ini!ijale i "inijature jedno$ >ek!ionara iz 126@5i& i nje$ovi& srebrni& kori!a+ nastali& u lokalno" "iljeu ;ro$ira( kao )to je to slu%aj i s jedni" ne)to raniji" splitski" Misalo" (pre"da je taj nastao vjerojatno u neko" sjevernotalijansko" benediktinsko" sa"ostanu#,
16 0, Suri.+ 0izantijske -reske u 4u$oslaviji+ Neo$rad 19DC, <resku je prvi objavio =, =o"an%i.+

ESrednjovje%na -reska u =onje" Hu"!u na Nra%u7+ Prilo*i povijesti umjetnosti u -almaciji 1@+ 19 6: AC59C, Pretisnuto sada u: =, =o"an%i.+ Kon*ervatorski album+ Split 2@@A,

u"jetnosti QdXard N, 'arrison (6talian Romanes<ue panel painting8 an illustrated indeks+ <iren!a 19 9+ sada i na 3= RJM5u koji je izdao ;&e 3ourtauld /nstitute o- Grt+ 199A#, Postaje"o sve svjesniji izrazito &etero$ene situa!ije dru$e polovine 19, st, u =al"a!iji+ $dje i si.u)ni Split i ;ro$ir predstavljaju istinski kulturni melting pot, Gli+ daleko s"o od sinteze ro"ani%ko$ slikarstva u =al"a!iji+ ne zbo$ eventualno$ nepoznavanja djela+ ne$o zbo$ po"anjkanja ovako izravni& uvida u te&nolo$iju slike kakav s"o dobili analizo" tro$irsko$ polipti&a, Sa"o produbljene spoznaje iz takvi& analiza "o$u donekle nadoknaditi $ubitak $otovo !ijelo$ onodobno$ slikarstva na &rvatskoj obali+ do%i" nas+ s dru$e strane+ %ine jo) svjesniji" koliko "alo zna"o o nje$ovi" nekada)nji" do"eti"a i dosezi"a,1D Nilo kako bilo+ ako s"o dosad i"ali kakvi& nedou"i!a s orijentiranje" te skupine slika (kojoj treba dodati i -ra$"entarno sa%uvana raspela iz Sv, Kri*a i iz Sv, >uke u Splitu#+1A one na" se u usporedbi s novootkriveni" tro$irski" polipti&o" %ine jo) izrazitije vezani"a za srednjotalijanske utje!aje koji su u lokalno"e dal"atinsko" a"bijentu prera1eni na ori$inalan na%in, 'ledaju.i jo) jedno" djela Majstora raspela sv, Klare+ zaklju%it .e"o ovaj kratki tekst para-raziraju.i nje$ova suvre"enika+ 'uida iz Siene+ koji se potpisao leoninski" srokovi"a na jednoj svojoj Madoni+ ovako: Be +uido de Senis diebus depin.it amoenis F Guem Christus lenis nullis velit angere poenis, ('uido iz Siene "e na!rta u prijatni" dani"a+ za koje "e bla$i Krist ne *eli kazniti nikakvo" kazno",# Ma koliko je danas te)ko s&vatiti da su se srednjovjekovni slikari "o$li zabavljati slikaju.i tako &ijeratske ko"pozi!ije i naiz$led neekspresivna li!a+ "o*e"o biti si$urni da su i"ali istinsku radost slikanja koja nije dolazila sa"o iz autenti%ne pobo%nosti+ ne$o i iz nevjerojatne zanatske pedantnosti i u*ivanja u $ole"o" -ondu slikarski& tajni koje su %uvali u svoji" radioni!a"a, 1D =ovoljno je+ u to" s"islu+ podsjetiti sa"o na jedan podatak iz vizita!ije splitsko$ nadbiskupa
Marka Gntuna =o"inisa 16@C,+ koji donosi K, Prijatelj (E;oskansko ro"ani%ko raspelo7+ 4jesnik *a arheologiju i historiju dalmatinsku+ >//+ Split 19 @: 1@65D+ poto" i 3, <iskovi. (E2eobjavljena ro"ani%ka 'ospa iz Splita7+ Peristil5 A59+ 6a$reb 196 566: 9@+ bilje)ka 1D#+ po koje"u je sa"o u !rkvi sv, Mi&ovila in platea olitoria+ blizu 0o.no$ tr$a+ trebalo spaliti %etiri stara slikana raspela (Guattor cruci/i.i picti in tabulis comburantur#,

1A Suprotno "isli 3, <iskovi., ERo"ani%ko raspelo iz !rkve sv, Kri*a u Splitu7+ Peristil 12519+
19695D@: D EPodrobniji" ispitivanje" stila ipak se "o*e utvrditi da ne pripada kru$u ro"ani%ki& bo$orodi!a iz 'ospe od 6vonika+ Sustipana i Mnjana i raspela iz sa"ostana sv, Klare koje sa" u osvitu 1962+ dakle pred pro)lo desetlje.e+ ozna%io kao djela splitske slikarske )kole ?/// st,7

1@