Teorije objektnih odnosa

Razvoj koncepta
Paralelno uz razvoj strujanja u analitikih
teorija razvija se novi koncept koji stavlja naglasak odnosa ega prema OBJEKTU. to je objekt: Psiholoki vana osoba ili dio osobe, stvar u vanjskom svijetu, unutranja predodba vanjskih objekata

OBJEKT
Realistina (vanjski) Fantazijska dimenzija (unutarnji)
OBJEKT: izvor zadovoljstva ili frustracije
djeteta u zadovoljenju nagonskih pulzija.

Objektni odnos
Ponaanje ili stajalite osobe prema
psiholoki vanim osobama.

Kreira se od samog poetka ivota Nastaje u komunikaciji djeteta i njegove

okoline od prvog dana ivota.

 U toj komunikaciji stvaraju se

INTRAPSIHIKI OBJEKTI Unutranje predodbe vanjskih objekata. Teorija objektnih odnosa prouava intrapsihike objekte i njihove odnose.

Objektni odnosi:
Teorija objektnih odnosa prouava
unutranje predodbe sebe i drugog.

Te predodbe vezane su uz afekte,

sjeanja, oekivanja, sve to ima utjecaj na mentalno funkcioniranje.

Najvaniji teoretski koncepti

Teorije : - W.R.D. Fairbairn-a
M. Klein D. Meltzera M. Mahler D.W. Winnicott J. Bowlby R. Spitz

1. Faza bez objekta

Neobjektni stadij, primarni narcizam
Bioloko jedinstvo s majkom Psihiki svijet djeteta: nediferencirana
matrica, nema razlikovanja izmeu psihe i tijela, nagona i objekta, unutarnjeg i vanjskog svijeta.

1. Faza- nastavak
Nezrelost osjetila je tolika da dijete ne
moe razlikovati sebe od vanjskog svijeta niti moe razlikovati koji podraaji dolaze iz unutranjosti a koji izvani.

Prve dane ivota provodi u polusnu koji

prekidaju napetosti koja nastaje zbog gladi, ei

 Winnicot govori o spremnosti majke da se

u potpunosti prilagodi i identificira s djetetom primarna majinska zaokupljenost

1. Faza: nastavak
Novoroene zadovoljstvo crpi iz vlastitog
tijela (sisanje prsta) Faza normalnog autizma

Izmjenjivanje neugode i napetosti. Traje tijekom prvog i dijela drugog

mjeseca ivota.

2. Faza:faza djelominog objekta

Tijekom 2. mj. do 6. mj. ivota
Dijete poinje nejasno zapaati postojanje
objekta unutar fuzije s majkom.

Poinje razlikovati bolne od ugodnih

iskustava.

2. Faza- nastavak
Zadovoljenje napetosti od strane objekta
dovodi do tenje za objektom. Umanjenje frustracije Plaem se doziva objekt koji dovodi do ugode. Empatijska sposobnost majke da prepozna potrebu djeteta.

2. Faza- nastavak
Odgovoriti na potrebe djeteta u pravom
trenutku, ne prerano da bi iskualo stanje potrebe i tolerancije da odgodi zadovoljenje, ne prekasno kako ne bi bilo prebolno. Prevelika frustracija dezorganizirajue djelovanje agresije.

2. Faza- nastavak
Organizatori psihe: 1. organizator psihe: trei mjesec,

smjeak, Znak investicije od unutarnjeg prema vanjskog.

2. Faza- nastavak
Podijeljena dobra i loa iskustva povezana
s nagonskim investicijama. Pripisuje ih dobrim i loim djelominim objektima. Dojka primjer djelominog dobrog objekta Hladnoa, glad, bolne, neugodne senzacije pripisuje loem objektu (progoniteljici)

2. Faza- nastavak
Lo objekt destrukcijom slabi i unitava
njegov ego. Rascjep na dobar i lo objekt Lo objekt projicira u vanjski svijet. Introjekcijom zadrava u sebi dobar objekt dobro afektivno iskustvo.

3. Faza
Tijekom 6.mj. ivota odvija se spajanje
nagona u jedan nagon koji sadri libido i agresiju Dijete uspijeva prepoznati majino lice Veseli se njenoj pojavi i kad je i kad nije gladno. Sloenija komunikacija s majkom kroz igru

3. Faza
Vrhunac SIMBIOZE
Doivljava sebe i majku kao jedno Majku postupno doivljava kao potpuni objekt
koji gratificira i frustrira.

Poinje proces odvajanja

3. Faza
Dijada e se razdvajati prema djetetovoj
samostalnosti

Loa simbioza zaprijeit e i odgodit

poetak separacijskih procesa

Nesigurno dijete e prijanjati uz majku

zbog nepovjerenja.

3. Faza
Drugi organizator psihe:
ANKSIOZNOST OSMOG MJESCA- strah od stranaca Dijete sazrijeva i poinje razlikovati poznate od nepoznatih

Odakle? Stvoren je objektni odnos s majkom.

Majka kao dobar i lo objekt izaziva libidinozne ali i agresivne investicije. Strah da bi se objekt mogao unititi.

3. Faza
Razdoblje osjetljivosti djeteta na
separaciju traje do 18. mj. ivota.

U tom razdoblju ivota djeteta majci bi

trebalo omoguiti da u sluaju hospitalizacije bude s djetetom.

 Spitzova istraivanja ukazuju na opasnost

odvajanja djeteta i majke to moe dovesti do institucionalizma. Dijete nakon razdoblja odvojenosti ne prepoznaje majku, okree se sebi, odbija kontakt s vanjskim svijetom. Takva djeca mogu umrijeti, ili kasnije postaju zatvorena za okolinu nepovjerljiva. Uzrok moe biti i depresija majke ili neko drugo njeno emocionalno stanje kada je okrenuta sebi.

 Osobe koje su majke prekomjerno

gratificirale i vezivale kasnije se oteano osamostaljuju, postaju ovisne osobe.

Regresivni pacijenti kod kojih nije

postojalo simbiotsko zadovoljenje potreba.

 Tijekom druge godine ivota razvija se

motorika djeteta, posebno hod koji omoguuje istraivanje vanjskog svijeta.

Dijete raspoznaje sebe odvojeno od

majke. Sve bolje tolerira odvojenost od majke.

 Igra zauzima sve vee znaenje koje omoguuje

sve sloeniju fantazijsku proradu afektivnih i drugih iskustava.

U svijetu djeteta se pojavljuje PRIJELAZNI

OBJEKT (Winnicott).

Dijete ga voli, mrzi, iskazuje agresiju, njenost.

 Vano je da prijelazni objekt preivi.

Primjeri: dekica, duda, rub pokrivaa,
medo, igraka

Ponijeti prijelazni objekt sa djetetom u

bolnicu!

 Trei organizator psihe:

SEMANTIKO NE Poistovjeivanjem s agresorom ovladava vlastitom agresijom.

Teorija Melanie Klein

1. naglaena uloga nesvjesne fantazije
koja je aktivna od prvih dana ivota djeteta. Nesvjesna fantazija smatra se psihikom korelatom nagona Nagoni pokreu fantazije

 2. Smatra da je EGO prisutan od roenja dok

kod drugih poeci ega od 3. mj. 3. dvojnost nagona, ivota i smrti od roenja djece. 4. Anksioznost: - nastaje djelovanjem nagona smrti, - trauma roenja, - frustracija tjelesnih potreba.

Teorija separacije i individuacije

Teorija Margaret Mahler
1. faza normalnog autizma
(pomou njege majke zadrava stanje unutranje ravnotee)

 2. faza: NORMALNE SIMBIOZE

(dijete i njegova majka jedinstveni)

3. faza: INDIVIDUACIJE I SEPARACIJE

Proces separacije i individuacije zapoinje na vrhuncu faze simbioze. - 4., 5. mj. ivota.

1. supfaza: diferencijacija
Razvoj svijesti o vlastitoj psiholokoj
odvojenosti od majke. Zahvaljujui unutarnjoj predodbi majke dijete uspijeva zadrati unutarnju ravnoteu unato njenoj odsutnosti. Da bi to bilo mogue bitno je dobro simbiotsko jedinstvo s majkom.

 Traje 4- 5 mjeseci Odlikuje se smanjivanjem tjelesne

ovisnosti o majci. Rast lokomotornih funkcija Pokazuje interes za okolinu Igre vidim te-bu

2. supfaza
Prakticirajui period
Od 10. do 15. mj. Dijete poveano koristi svoje motorike

spretnosti u istraivanju ire okoline. Djetetova velika investicija u svoje tjelesne funkcije. Odrasle osobe se prihvaaju kao supstituti.

 Dijete se usuuje udaljavati od majke i

izgleda da je zaboravilo na nju da bi se periodiki vraalo k majci

emocionalno punjenje

3. supfaza
Ponovno priblianje
14. do 22. mj. Mogunost da se odvoji od majke

popraena je separacijskom anksioznou. Vana anksioznost u pokretanju procesa individuacije.

 Dijete ima potrebu podijeliti s majkom

svako svoje novo iskustvo ili vjetinu.

Dijete je sve vie svjesno nune separacije

od majke.

Kako raste svijest o odvojenosti od majke

tako raste i njegova anksioznost.

 Individuacija se odvija vrlo brzo i dijete

postaje sve vie svjesno svoje odvojenosti te eksperimentira s odlascima i vraanjem.

4. supfaza
Razvoj kompleksnih kognitivnih funkcija:
verbalne komunikacije, fantazije i realitetnog testiranja 22. 36. mj. Brza diferencijacija ega i uspostavlja se mentalna reprezentacija selfa.

Teorija D.W.Winnicott-a
Primarna majinska zaokupljenost
holding Prijelazni objekt Teorija selfa, pravog i lanog Fantazijska aktivnost Vanost igre.

Teorija attachmenta J. Bowlby-a

1951. god. kao savjetnik SZO izradio je
studiju Maternal Care and Mental Health.

Rezultati su pokazali da je bitno da dijete

osjeti bliski i kontinuirani odnos s majkom u kojem e oboje nai zadovoljstvo i ugodu.

 Odvajanje od majke identino je reakciji

alosti odraslog na gubitak objekta. Ponudio etoloku teoriju uroenih instinktivnih potreba za povezivanjem ije prerano odvajanje dovodi do separacijske anksioznosti Da bi se dijete zatitilo od napadaa i da bi se zadovoljile potrebe za hranom.

Model attachment-a
Dijete ima instinktivnu potrebu za
objektom. Mnogobrojni modeli ponaanja koji imaju cilj povezivanje s majkom (pla, sisanje, dranje za ruku) kasnije se integriraju u sloenije sustave boljeg povezivanja s majkom.

 KONTROLNA TEORIJA PONAANJA

POVEZIVANJA

Modeli ponaanja razvijaju se kao rezultat

interakcije djeteta s okolinom, posebno s majkom. Dijete ima uroenu sklonost pribliavanja prepoznatoj figuri.

 Povezivanje ne prestaje s djetinjstvom ve

traje itav ivot.

Pri odvajanju dijete reagira: protestom,

oajem, odvajanjem.