Karl Bruckner

Sadako hoe ivjeti

BILJEKA O PISCU :
Karl Bruckner roen je 1. 9. 1906. godine u Beu kao sin radnika, tiskara.
Rastao je u radnikoj etvrti Otakringer. Otkriva slikarski talent i izrauje kopije
starih majstora. Tada pie prvu pjesmu. Objavljuje svoju prvu knjigu za
omladinu Dijamant Tobije Amberqera o sudbini austrijskih iseljenika u
Brazilu. Prvi je uspijeh postigao knjigom o nogometu Die Spanzenelf, a prvu
afirmaciju stekao je romanom Pablo, Indijanac. Najpoznatije dijelo mu je
Sadako hoe ivjeti, izdano prvi put 1961. godine. S 93 prijevoda svojih djela
na 22 jezika, postao je jednim od najpoznatijih omladinskih pisaca njemakog
knjievnog izraza, ija su djela objavljena u najudaljenijim krajevima svijeta.
DOJAM O PROITANOME DJELU:
Djelo govori o stranim posljedicama bacanja atomske bombe na japanski
grad Hiroimu. Ispunilo me tugom, ali i pobudilo osjeaj odgovornosti prema
ljudskom rodu. Djelo je u meni probudilo svijest da se uvijek moram boriti
protiv rata, naroito upotrebe atomske bombe, koja je najstranije oruje to
ga je ovjek ikada izumio. Ja mislim da se Hiroima vie nikad ne bi smjela
dogoditi.
VRSTA DJELA : Povijesni roman
MJESTO RADNJE : Hiroima u Japanu
VRIJEME RADNJE : 1945. 1947. i 1955
KOMPOZICIJA:
Uvod:
Zaplet:
Vrhunac:
Rasplet:
Zavretak:

Saznajemo za rat izmeu Japana i SAD-a

SAD se spremaju baciti atomsku bombu na Hiroimu
Ljudi umiru od posljedica atomske bombe
Kraj rata i primirje izmeu Japana i SAD-a
Sadako umire od gama zraenja

SAETO PREPRIAVANJE:
Godine 1945. jo traje rat izmeu Japana i SAD-a. Amerikanci snimaju
Hiroimu. Stanovnici Hiroime se zbog toga ne zabrinjavaju, jer ni ne slute to
im se sprema.
igeo i njegova sestra Sadako trae nain da preive i ubiju vrijeme.
Dogaaju im se razne zgode i nezgode, dok im se 6. kolovoza 1945. nije sve
preokrenulo. Toga dana je na Hiroimu baena atomska bomba. Od tada oni i
njihovi roditelji ive u tekim uvjetima. Polako se ivot normalizira, sve 1955.

kad je Sadako, nakon jedne tafetne biciklistike utrke, oboljela od gama

zraenja. Ne znajui da je smrtno bolesna, eli napraviti tisuu dralova od
papira vjerujui da e tako ozdraviti.
Kad je napravila devetsto devedesetog drala, ivot joj se ugasio. Njoj u
spomen japanski uenici podigli su spomenik.
OPIS GLAVNOG LIKA:
Sadako Sasaki je bucmasta etverogodinja djevojica. Bila je vesela, rat
je nije mnogo zabrinjavao. Jedva je preivjela eksploziju atomske bombe. Kod
ranja vanja tijelo joj je bilo krvavo, izgrebeno. Bila je tvrdoglava, uporna ,lako
bi se uvrijedila. Nekad je znala biti nestrpljiva . elja da ozdravi i da napravi
tisuu dralova bila je jaka, ali ipak ne dovoljno ,kad htjela je dovriti devet
stotina devedesetoga drala iz papira. Smrt je dopustila djevojci da ostvari tu
skromnu elju. Na kraju su je ubile gama zrake
PREPRIANA EPIZODA:
Od str. 162. do str. 165.
Kad je Sadako primila zastavicu u tafeti, bila je na 29. mjestu.
Krenula je svom snagom. Pretjecala je djevojke i momke. Blizu cilja
pribliila se mladiu s brojem 17. Upotrebila je svu svoju snagu da ga
prestigne.
U tome je uspjela i to je bila njezina pobjeda, to i saznanje na cilju da je
sa 29. mjesta skoila na 19. mjesto.
TEMA: Razaranje Hiroime atomskom bombom i tragine posljedice njezinih
stanovnike.
OSNOVNA MISAO: Nikad vie ne smije se dogoditi Hiroima.
HIROIMA ZA PADA BOMBE :
I ta vatrena kugla obasjala je zrakama od nekoliko milijuna stupnjeva vruine
grad Hiroima. U toj sekundi izgorjelo je 86100 ljudi. U toj sekundi je 7200 ljudi
pretrpjelo teke ozljede. U toj sekundi je 6820 kua bilo pretvoreno u prah, a
isisavanjem zrakopraznog prostora ti su se dijelii praine uzvitlali nekoliko
kilometara u visinu. U toj jednoj sekundi sruilo se osim toga 3750 zgrada, a
ruevine su poele gorjeti. U toj sekundi bombardirali su smrtonosne
neutronske i gama zrake eksplozivno mjesto u krugu od jednog i po
kilometra. U toj jednoj sekundi je slika i prilika Boja izvrila prvi pokuaj da uz
pomo nauke uniti samu sebe. Pokuaj je uspio.
DOJMOVI I KRITIKE :
Pisac nam ovom priom eli poruiti kako je teko ivjeti u vrijeme rata,
gladovati i boriti se da bi preivjeli; poruuje nam kako su ozbiljne i tragine
posljedice i koliko je japanski narod propatio zbog bolesti i godinama nakon
dogaaja koji je trajao samo nekoliko sekundi. Nadam se da su ljudi spoznali
to su u stanju uiniti i da se takvo to nikad vie nee dogoditi. Iz ovog
moemo nauiti lekciju i nastojati da se tih PAR SEKUNDI nikad vie ne ponovi,
jer bi moglo biti kobno za ovjeanstvo.