HIDROELEKTRANE

Kristina Trbojevi R 3140

 Hidroelektrane su elektrine centrale koje

pomou vodenih turbina pretvaraju potencijalnu energiju vode u kinetiku i mehaniku, koja se dalje koristi za vrtnju elektrinog generatora.

Turbina se sastoji od provodnog dijela koji

vodi daje dovoljno veliku brzinu i kotaa s lopaticama, koji se vrti, te preuzima energiju iz tijeka vode.

Shema hidroelektrane

Podjela hidroelektrana:
Prema koliini vode i visini vodenog pada koji koriste, razlikuju se:

hidroelektrane s visokim padom i relativno malom koliinom vode

Za visoke padove (preko 200 metara) primjenjuju se takozvane Peltonove turbine kod kojih se potencijalna energija vode u provodnom dijelu potpuno pretvara u kinetiku i u obliku vodenog mlaza pokree lopatice turbine pretvarajui kinetiku energiju u mehaniku.

hidroelektrane sa srednjim i niskim padom

Za srednji pad (do 200 metara) koriste se takozvane Francisove turbine, kod kojih provodni dio s lopaticama okruuje kruni dio turbine. U provodnom dijelu ovih turbina potencijalna se energija vode samo djelomino pretvara u kinetiku tako da s odreenim nadtlakom dospijeva u kruni dio (kota) i njemu predaje svoju energiju.

hidroelektrane s niskim padom i relativno velikom koliinom vode

Za niski pad (do priblino 40 metara) koriste se takozvane Kaplanove turbine koje rade slino kao i Francisove turbine, s tim da je broj lopatica daleko manji.

Peltonove turbine

Francisove turbine

Kaplanove turbine

Prema tipovima elektrana dijele se na:

Po definiciji protone hidroelektrane su one koje nemaju uzvodnu akumulaciju ili se njihova akumulacija moe isprazniti za manje od dva sata rada kod nazivne snage. To znai da se skoro izravno koristi kinetika energije vode za pokretanje turbina. Takve hidroelektrane je najjednostavnije izvesti, ali su vrlo ovisne o trenutnom protoku vode. Prednost takve izvedbe je vrlo mali utjecaj na okoli te nema dizanja razine podzemnih voda.

Akumulacijske hidroelektrane su najei nain dobivanja elektrine energije iz energije vode. Problemi nastaju u ljetnim mjesecima kad prirodni dotok postane premali za funkcioniranje elektrane. U tom sluaju se brana mora zatvoriti i potrebno je odravati bar razinu vode koja je bioloki minimum. Veliki problem je i dizanje razine podzemnih voda.

Za popunjavanje dnevnih pica potronje grade se reverzibilne hidroelektrane. Kad je potronja energije mala, voda se pumpa iz donjeg jezera u gornju akumulaciju. To se obino radi nou, jer je tada potronja energije najmanja. Danju se elektrana prebacuje na proizvodnju elektrine energije i tada se prazni gornja akumulacija. To nije energetski najbolje rjeenje, ali je bolje nego napraviti jo nekoliko termoelektrana za pokrivanje dnevnih pica potronje. Dobitak ovakve izvedbe elektrana je u razlici cijene struje vie i nie tarife.

Protona HE ale na rijeci Cetini

Akumulacijska HE Lee na Dobri

Reverzibilna HE Velebit na rijeci Zrmanji

Akumulacijske hidroelektrane
PRIBRANSKA HIDROELEKTRANA je vrsta akumulacijske hidroelektrane kod koje se strojarnica za proizvodnju nalazi u samoj pregradnoj brani. DERIVACIJSKA HIDROELEKTRANA je vrsta akumulacijske hidroelektrane kod koje se strojarnica za proizvodnju energije nalazi izmjetena na nekoj udaljenosti (nizvodno od brane), a voda se iz akumulacijskog jezera dovodi posebnim cijevima sa zahvata do strojarnice.

Prostorni razmjetaj hidroelektrana u Hrvatskoj

Male hidroelektrane
to su postrojenja u kojima
se potencijalna energija vode (transformirana energija suneva zraenja) najprije pretvara u kinetiku energiju njezinog strujanja (u statoru turbine), a potom u mehaniku energiju (u rotoru turbine) vrtnje vratila turbine te, konano, u elektrinu energiju u generatoru.

Dijelovi male hidroelektrane

Sustav (male) hidroelektrane se sastoji od svih objekata i
dijelova koji slue za skupljanje, dovoenje i odvoenje vode, za pretvaranje mehanike u elektrinu energiju, za transformaciju i razvod el. energije.

Razlikuju se sljedei karakteristini dijelovi

hidroelektrane: brana ili pregrada, zahvat, dovod, vodna komora, tlani cjevovod, strojarnica (turbina, generator...) i odvod vode.

Prema tipu hidroelektrane mogu neki od dijelova

potpuno izostati, a u drugim sluajevima moe isti dio preuzeti vie funkcija.

 Brane ili pregrade imaju viestruku namjenu tj. slue za skretanje

vode s njezinoga prirodnog toka prema zahvatu hidroelektrane, povienje razine vode radi postizanja boljeg pada i ostvarivanje akumulacije

Zahvat vodu zaustavljenu pregradom prima i upuuje prema

hidroelektrani. Postoje dva tipa zahvata, zahvat na povrini i zahvat ispod povrine.

Dovod spaja zahvat s vodnom komorom. Moe biti izgraen kao

kanal ili tunel. Tunel moe biti izgraen kao tlani ili gravitacijski, hidroelektrane s tlanim tunelom su puno elastinije u pogonu jer mogu bez ikakvih djelovanja slijediti promjene optereenja. Tlani privod slui za voenje vode iz vodne komore do turbine. Najee se izrauju od elika, a za manje padove i od betona. Gravitacijski privod ima slobodno vodno lice. Profil je uglavnom trapeznog oblika. Izvodi se u kanalima i rovovima ija se konstrukcija izvodi tako da se postignu najmanji hidrauliki gubici.

 Vodna komora se nalazi na kraju dovoda. Dimenzioniranje vodne

komore ima velik utjecaj na pravilno funkcioniranje hidroelektrane.

U strojarnici se nalaze generatori zajedno sa turbinama.

Hidrogeneratori se rade preteno u vertikalnoj izvedbi zbog ekonominije izvedbe hidraulikog dijela elektrane. Hidrogeneratori s horizontalnom osovinom susreu se u postrojenjima manje snage ili kad dvije Pelton ili Francis turbine pogone jedan generator.

Na ulazu u tlani cjevovod se nalazi zaporni ureaj koji ima

sigurnosnu ulogu. On automatski sprjeava daljnji dotok vode u cjevovod ako pukne cijev. Postavljanje zapornih ureaja na dnu tlanog cjevovoda ovisi o broju turbina koje su spojene na jedan cjevovod.

Ekoloki utjecaji
PREDNOSTI MHE
MHE su vrlo prihvatljive,proizvodnjom
elektrine energije nema emisije ugljinog-dioksida u okoli to je vrlo vano Smanjuje se potronja fosilnih goriva Pomae u zatiti od poplava,ne zahtijevaju koritenje velikih povrina Sigurnija i pouzdanija opskrba elektrinom energijom Pozitivan drutveni utjecaj na regiju (zapoljavanje) Jedan GWh elektrine energije proizvedene u MHE znai: - izbjegavanje emisije od 480 t ugljinog-dioksida - utedu 220 t goriva ili 335 t ugljena

NEDOSTACI MHE
Rezervni tok
Prolazi za ribe Skupljanje i skladitenje smea Vienamjenski pogoni Tehnike za smanjenje buke i
vibracije

Prijateljske turbine za ribe Bio-dizajn

Hidroelektrane se znaajno koriste u proizvodnji elektrine energije iz vie razloga:

Nema trokova goriva, voda je besplatna, pod uvjetom da je ima u dovoljnoj koliini. Putanje hidroelektrane u pogon vrlo je brzo, te se koriste za pokrivanje naglih poveanja potronje

Moderne hidroelektrane mogu do 90% energije vode pretvoriti u

elektrinu energiju. Ne postoji utjecaj poveanja cijene goriva, a svjedoci smo velikih poveanja u zadnjih nekoliko godina Neovisnost o uvozu goriva

Hidroenergija je glavni izvor obnovljive energije i predstavlja 97%

energije proizvedene svim obnovljivim izvorima elektrine energije. Hidroenergija je ista, nema otpada. Postoje doprinosi efektu staklenika (unitavanje vegetacije, truljenje), ali su u veini sluajeva zanemarivi u odnosu na termoelektrane i sl.

Umjetna jezera nastala izgradnjom hidroelektrana lokalno doprinose

ekonomiji i omoguavaju navodnjavanje, vodoopskrbu, turizam i rekreaciju

Povijest
Iako se energija rijeka i potoka
u Hrvatskoj koristila tisuama godina (za pogon mlinova i sl.), sustavna istraivanja mogunosti za njezino iskoritavanje u hidroenergetske svrhe u malim hidroelektranama na podruju Hrvatske zapoela su tek 1980. godine.

Jedan od tih vodotokova na

Stari mlin koji je koriten kao hidro postrojenje

kojem postoje brojne mogunosti za izgradnju malih hidroelektrana je rijeka Mrenica

 Prva hidroelektrana izraena je u gornjoj Bavarskoj

1876.proizvedena energija se koristila za rasvjetu spilje pokraj dvorca Linderhof. Prva javna hidroelektrana izgraena je u vicarskoj 1883. imala je snagu od 135 kW. Daljnji razvoj hidroelektrana bio je omoguen budui dao se proirila upotreba viih napona za prijenos el. energije (dalekovod -prvi prijenos 1891. godine na udaljenost od 177km Lauffen-Frankfurt) i razvojem turbina i generatora

Najstarija Francisova turbina sagraena je 1849. godine,

a prva Peltonova 1890. godine Najpoznatija hidroelektrana jest ona na slapovima Niagare , koju je dizajnirao na Nikola Tesla

Danas se voda koristi na padovima od nekoliko metara

(od 4m) do nekoliko tisua metara. Snaga najveih hidroelektrana prelazi 4000MW (Bratskaja u Rusiji)