PAPIR

Nikol kratulja

Papir je materijal koji se upotrebljava za pisanje, crtanje, tisak, pakiranje, itd

Papir se u poecima izraivao runo, od sirovina koje u svojoj osnovi imaju vlaknastu strukturu, poput bambusove trske, riine slame, lika, konoplje ili starih ribarskih mrea. Danas se papir izrauje od celuloznih vlakana koje mogu biti iz drva, pamuka, slame i drugih biljnih vlakana.

Osnovne sirovine za proizvodnju u industriji papira su:

Tehnike celuloze Razliite vrste drvenjae Poluceluloza Polutvorevina Pamuk Lan Stari papir

Pri izradi nekvalitetnijih vrsta papira za novine, ambalau ili karton ne rabi se ista tehnika celuloza, ve se upotrebljavaju jeftine zamjenske sirovine poput poluceluloze. Ona se proizvodi blagom kemijskom obradom drva i drvenjae koje se dobiva mehanikom preradom drva. etinjae su prikladnija vrsta drveta za proizvodnju drvenjae.

Prema nainu pripreme drvenjaa moe biti:

1.

2.

3.

Bijela drvenjaa dobivena isto mehanikim postupkom, zadrava bijeluboju drveta Smea drvenjaa dobivena mehaniko-termikim postupkom, smea boja potjee od lignina Kemijska drvenjaa dobivena mehaniko-termiko-kemijskim postupkom, a izbjeljivanjem se izbjegava tamna boja drvenjae

Polutvorevina je sirovina za izradu papira koja se dobiva preradom pamuka i starih krpa. Papir izraen iz polutvorevine upotrebljava se za izradu razliitih vrijednosnih papira, zemljopisnih karata, cigaretnog papira

Tehnoloke fraze u izradi papira

1. 2. 3.

Pripremna papirne mase Oblikovanje papirne mase u papirni list Dorada papira

Papirna masa ili pulpa je vrlo razrijeena vodena suspenzija vlakana i razliitih dodataka za poboljanje svojstava papira. Glavni procesi u fazi pripreme papirnate mase su:
Rastvaranje i mljevenje vlaknaste sirovine Mijeanje razliitih vlaknastih tvari, ovisno o vrsti papira Dodatak punila, bojila i ljepila.

Punila se dodaju u masu s ciljem poboljanja tiskovnih svojstava papira, s ime se postie vea glatkoa, mekoa i podatnost, a smanjuje prozirnost i djelomino sprjeava uvijanje papira. Dodavanjem optikog bjelila potiskuju se uti i sivi tonovi i papir postaje optiki bjelji. Ljepila se dodaju papirnoj smjesi zbog poveanja vrstoe i smanjenja poroznosti.

Nakon to se papirna masa pripremi i temeljito izmijea, na papirnom stroju se oblikuje u papirni list. Papirni list se sastoji od mokrog, suhog i zavrnog dijela.

Postupcima dorade se papiru poboljaju osobine i prilagoavaju se njegovoj namjeni. Satiniranje se postupak nakon suenja u suhome dijelu stroja jer je povrina papira gruba i neravna. Satiniranjem se postie visokosjajni i polusjajni papiri te mat i polumat papiri.

OSNOVNI FORMATI PAPIRA

RAZRED OZNAKA MJERE (mm)

0 1 2 3 4 5

AO A1 A2 A3 A4 A5

841x118 8 594x841 420x594 297x420 210x297 148x210

6 7 8 9 10

A6 A7 A8 A9 A10

105x148 74x105 52x74 37x52 26x37