0

WWW.DIPLOMSKI.RS

WWW.MATURSKI.COM


ZA PUNU VERZIJU RADA NAS MORATE POSETITI
KLIKOM NA LINK

diplomski.rs@gmail.com
066/00-64-52

porucujem@gmail.com


1. UVOD

U ovom radu bit e obraen pojam ekonomske globalizacije, njen razvoj i posljedice.

Da bismo mogli raspravljati o pojmu ekonomske globalizacije, potrebno je pojasniti proces
globalizacije. U novije vrijeme, ona je jedan od najee koritenih pojmova. Potekoe sa
globalizacijom poinju ve kod pokuaja da se definie. Postoje razliite definicije tog
pojma, od procesa koji donosi sreu svima, do bauka koji krui svijetom i predstavlja izvor
svakog zla.

Dakle, prvi dio rada predstavljat e pokuaj da se pojasni pojam globalizacije, uope, te da
se, u kratkim crtama, upoznamo sa razliitim dimenzijama globalizacije.

Nakon toga, bit e definisana ekonomska globalizacija, koja se u posljednjih deset godina
izuzetno brzo odvija. U stvari, bit e razmatran pojam ekonomske globalizacije, a zatim
razvoj ekonomske globalizacije, kao i njene posljedice.

Prije svega, htjela bih da napomenem, da ne dijelim miljenje mnogih vezano za negativne
aspekate globalizacije, te da se sadanji smjer kretanja globaliziranog svijeta mora
promijeniti ukoliko elimo ivjeti bez straha od ekstremistikih grupa, te, stoga, smatram
bitnim ne zauzeti poziciju brojnih kritiara koji samo istiu negativnosti bez konkretnih
prijedloga rjeenja problema.

1






















2. GLOBALIZACIJA
2.1. Pojam globalizacije

U literaturi se mogu nai razliiti pokuaji definisanja globalizacije, ali se teko odluiti za
jednu definiciju koja bi bila u isto vrijeme i sveobuhvatna i tana.

Navest emo tri definicije globalizacije:

1) Samuel S. Kim kae: "definiem globalizaciju kao seriju sloenih, nezavisnih ili
povezanih procesa kojima se ire, intenzifikuju i ubrzavaju svjetske meuveze u svim
oblastima ljudskih odnosa i transakcija ekonomskih, socijalnih, kulturnih,
ivotnosredinskih, politikih, diplomatskih i bezbjednosnih tako da dogaaji, odluke i
djelovanja u jednom dijelu svijeta odmah imaju posljedice za pojedince, grupe i drave u
drugim dijelovima svijeta."
1

2) Entoni Gidens pak kae: "Globalizacija se tako moe definisati kao intenzifikacija
drutvenih odnosa na svjetskom planu, koja povezuje udaljena mjesta na takav nain da
lokalna zbivanja uobliavaju dogaaji koji su se odigrali kilometrima daleko i vice
versa.
2


1
"Asian Perspective", Vol. 23, No. 4, 1999, p. 17.

2
Entoni Gidens, Posledice modernosti, Beograd, 1998, p. 69.

2
3) Urlih Bek pie: "Globalizacija znai iskustveno dostupno nestajanje granica
svakodnevnog djelovanja u raznim dimenzijama privrede, informisanja, ekologije,
tehnike neto to iskustvenom prinudom elementarno mijenja svakodnevnicu i sve
prisiljava na prilagoavanja i odgovore. Novac, tehnologija, roba, informacije, otrovi
'prekorauju' granice kao da i ne postoje. ak i stvari, osobe i ideje koje bi vlade rado
drale izvan zemlje (droge, ilegalni imigranti, kritike povreda ljudskih prava) pronalaze
svoj put. Tako shvaena, globalizacija znai: ukidanje udaljenosti, ukljuivanje u esto
neeljene, neshvatljive transnacionalne ivotne oblike ili, definisano s osloncem na
Entoni Gidensa djelovanje i (zajedniki) ivot kroz i preko udaljenosti (prividno
razdvojenih svjetova nacionalnih drava, religija, regiona, kontinenata)."
3


Globalizacija je, najjednostavnije reeno, proces u kome neto to je lokalno, postaje
globalno, ili, neto to je ve postalo globalno, nastavlja da raste i dobija na znaaju i ulozi.








3. EKONOMSKA GLOBALIZACIJA

3.1. Pojam ekonomske globalizacije

Ekonomska globalizacija, kako je ve reeno, predstavlja stvaranje jedinstvenog svjetskog
trita. Globalizacija ekonomskih tokova je danas najvie izraena i to je upravo ono prvo na
to se pomisli kada se o samoj globalizaciji govori. To je proces rasta meunarodnih tokova
roba, usluga, kapitala i ljudi, proces irenja kapitalizma na one sfere i one zemlje u kojima to
jo uvijek nije dominantan sistem.

Ekonomske karakteristike globalizacije su sljedee:
v vea stopa rasta meunarodne trgovine u odnosu na stopu rasta svjetske
ekonomije
v porast meunarodnog protoka kapitala, porast stranih direktnih investicija
v erozija nacionalnih suvereniteta i nacionalnih granica izazvana kao posljedica
brojnih meunarodnih ugovora
v razvoj globalnih finansijskih sistema
v porast uea multinacionalnih korporacija u svjetskoj ekonomiji
v uveana uloga meunarodnih organizacija, poput Svjetske trgovinske
organizacije, svetske organizacije za zatitu intelektualne svojine, MMF i slinih.

3
Urlich Back, Vas ist Globalisierung?, Frankfurt a/M, 1998, pp. 44-45.

3
Ekonomska globalizacija je, dakle, prirodan, neophodan, proces i proizvod je djelovanja
trinih zakona, meunarodnih ekonomskih politika drava i meunarodnih ekonomskih
ustanova i organizacija kao i transnacionalnih i multinacionalnih kompanija. U tom procesu
posebno potsticajnu ulogu igra razvoj tehnologije u oblastima informatike i komunikacija.
Privredne veze, uspostavljene meu velikim brojem zemalja, su sastavni dio ekonomske
globalizacije. Sukobi meu dravama, kao to su Prvi i Drugi svjetski rat, Oktobarska i
Kineska revolucija nisu dovele do potpunog raskida privrednih veza meu zaraenim
stranama.

Ekonomsku globalizaciju najbolje moemo shvatiti ako posmatramo i posebno istraujemo
njena tri bitna aspekta:
v globalizacija proizvodnje
v globalizacija trita
v finansijska globalizacija.









3.2. Razvoj ekonomske globalizacije

Svjetska privreda je ve vijekovima lanac povezanih cjelina iji sistem veza se praktino
nikada potpuno ne prekida, ali koji povremeno biljei uspone i padove. Rasprave o vremenu i
poecima globalizacije teku u razliitim pravcima.

Globalizacija je dola u tri navrata. Prva je faza trajala od 1870. do 1914. god., kada je u
cijelom svijetu prihod po glavi stanovnika rastao brzo, ali ne dovoljno brzo da sprijei porast
broja siromanih. Druga faza trajala je od 1950. do 1980. i omoguila bogatim zemljama da
se vrsto poveu, ali su zato zemlje u razvoju ostale zavisne od elementarnih potreptina.
Sadanja, trea faza globalizacije poela je otprilike 1980. god.

"Procesi prije 1914. godine teko bi se mogli (u dananjem smislu rijei) nazvati
globalizacijom, iz razloga to vei dijelovi svijeta nisu sudjelovali u tom procesu, i stoga to
su trokovi transakcija, transporta i komunikacija bili jo uvijek visoki da bi se razliita
trita integrirala. Meunarodno finansijsko trite nije bilo razvijeno niti po prometu, niti po
oblicima finansijskih instrumenata."
4


Tokom 20-tih godina prolog vijeka kretanja kapitala gotovo da nije bilo. Veina
ogranienog protoka kapitala koji se dogaao u razdoblju izmeu 1945. i 1972. bio je u

4
Ljubo Juri, Globalizacija, Ekonomist, br. 9-10 / 2000., str. 2-5
4
obliku direktnih stranih investicija vlada i vienacionalnih institucija. U rijetkim sluajevima,
kada je kapital odlazio u siromane zemlje traei jeftiniji rad, efekti su bili dramatini.

Pojavi procesa globalizacije pogodovala je situacija nakon Drugoga svjetskog rata, posebno u
Evropi. Evropske zemlje zapoinju proces meusobnog povezivanja. To je na kraju dovelo
do stvaranja svijeta kakav je danas.

Kada se govori o nastanku globalizacije svakako se mora spomenuti GATT (General
Agreement on Tariffs and Trade). GATT je osnovan 1947. i temeljio se na klauzuli o
najveim pogodnostima. U godini osnivanja GATT-u su pristupile 23 zemlje, a kasnije se taj
broj neprestano poveavao. GATT je 8.12.1994. preimenovan u WTO (World Trade
Organization) na kraju urugvajskog kruga pregovora i ministarske konferencije u Marakeshu.
WTO je poeo djelovati 1995., a finansira se doprinosima potpisnica prema njihovu udjelu u
trgovini meu lanicama. U lanstvu su 134 drave.
5


Sa poetkom kineskih reformi krajem sedamdesetih godina, prestankom hladnog rata krajem
osamdesetih, otpoinjanja tranzicije istono i centralnoevropskih i centralnoazijskih zemalja,
kao i velikim otvaranjem niza zemalja u razvoju prema spoljnjem svijetu poetkom
devedesetih, svijet je uao u jednu sasvim novu eru intenzifikacije svestranih privrednih veza
meu gotovo svim zemljama svijeta kao i meu njihovim ekonomskim grupacijama, tj.
ekonomska globalizacija je dobila novi zamah koji je bio splasnuo 1914., pa onda 1917.,
1945. i 1948. godine. Pad Berlinskog zida znaio je veliki skok u procesu svestrane, a
posebno, ekonomske globalizacije.

U posljednjoj deceniji raste utjecaj jo jedne grupe aktera na globalnoj sceni koji u znatnoj
mjeri oblikuju globalne procese. To su multinacionalne korporacije koje dominiraju
svjetskom proizvodnjom, Svjetska trgovinska organizacija kao prva multilaterarna
organizacija koja ima mo da podredi volju nacionalnih vlada svojim pravilima, Stalni
meunarodni krivini sud u nastajanju, regionalni blokovi kao to su Evropska unija,
NAFTA (Sjevernoamerikog sporazuma o slobodnoj trgovini) i grupe za politiku
koordinaciju na globalnom nivou. Ovi akteri stvaraju nova pravila u meunarodnim
odnosima, ekonomiji, trgovini i meunarodnom pravu.

Ekonomska globalizacija, globalizacija finansija, trgovine, investicija i tehnologije od
sedamdesetih godina naovamo, dovela je do tehnolokog buma i breg protoka kapitala nego
u svim prethodnim periodima. Istraivanja ukazuju na razliite efekte liberalizacije trgovine.
Pozitivni efekti liberalizacije trgovine u razvijenim zemljama otvaraju nove mogunosti za
zapoljavanje. Pozitivno je to globalizacija ekonomije obezbjeuje dodatne i raznovrsnije
mogunosti zapoljavanja, sticanja prihoda, strunog usavravanja i pristupa resursima.

Dananja ekonomija razvija se u tri pola Zapadnoj Evropi, SAD-u i Istonoj Aziji, prije
svega Japanu. Takav razvoj ekonomije moe se, stoga nazvati i trijadizacijom. Postojanje tri
pola jasno je vidljivo u meunarodnim odnosima, osobito u proizvodnji skupe

5
Jelena Lonar ,"Globalizacija pojam, nastanak i t rendovi razvoja", Geografski odsjek, PMF Zagreb

5
komunikacijske i informatike opreme koja se ponajprije odvija na relaciji Sjeverna Amerika
Evropa Istona Azija. Kao primjer moe posluiti i robna razmjena EU sa SAD-om i
Japanom. Zbog visokih trokova potrebnih za razvoj te opreme, zanemareni su mnogi ostali
dijelovi svijeta. Meuzavisnost SAD-a, Zapadne Evrope i Istone Azije vrlo je jaka i oito da
je tu jezgra globalne ekonomije. Njihova razmjena proizvoda i usluga iznosi milijarde dolara.
No i u toj trijadi postoje razlike. U njoj Evropa ima istorijsko prvenstvo i tradicionalni
kulturni nivo, SAD raspolau dominantnim prirodnim i kapitalnim dobrima, a Japan starta
marljivou, iznimnom proizvodnou i tehnolokim inovacijama.

Koncentracija moi i bogatstva jo je vea u jezgri tog sistema, tj. lanicama grupe G-8. Te
zemlje dre preko 90% proizvodnje visoke tehnologije u svijetu i globalne raunalne moi, a
ujedno su i najvei ulagai u istraivanje i razvoj. Oko ovog trokuta bogatstva i moi ostali je
dio svijeta umreen na nain da organizira vlastitu ekonomiju s obzirom na odreeni pol ili
dominantnu regiju. Svaki od tri pola ima, prema tome, svoje podruje utjecaja ili podsistema.



WWW.DIPLOMSKI.RS

WWW.MATURSKI.COM


ZA PUNU VERZIJU RADA NAS MORATE POSETITI
KLIKOM NA LINK

diplomski.rs@gmail.com
066/00-64-52

porucujem@gmail.com