Sie sind auf Seite 1von 30
RIjE Ke HImnE Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd 1 11/4/11 1:04 AM
RIjE Ke
HImnE
Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd
1
11/4/11
1:04 AM
Zoran Žmirić RIJEČKE ROCK HIMNE U COPYRIGHT © 2011. Zoran Žmirić COPYRIGHT FOTOGRAFIJE NA OMOTU
Zoran Žmirić
RIJEČKE ROCK HIMNE
U
COPYRIGHT © 2011. Zoran Žmirić
COPYRIGHT FOTOGRAFIJE NA
OMOTU © Zoran Žmirić
MODEL S NASLOVNICE Ivana Katalinić
NAKLADNIK KUD Baklje INA
Rijeka, Rijeka, Baračeva 26
LEKTURA I KOREKTURA Helena
Pilipović Lovrić
OBLIKOVANJE Melina Mikulić,
Plavi dabar d.o.o.
TISAK Stega tisak d.o.o.
U
Knjiga je objavljena uz potporu
Odjela za kulturu Grada Rijeke
U
CIP ZAPIS dostupan u računalnom
katalogu Sveučilišne knjižnice
Rijeka pod brojem 121011037
ISBN 978-953-99947-4-5
U
http://www.youtube.com/RijeckeRockHimne
KUD Baklje
GRAD RIJEKA
INA Rijeka
HGU PGŽ
Podružnica 3
Rijeka
Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd
2
11/4/11
1:04 AM
Rijeka, 2011.
Rijeka, 2011.

Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd

3

Rijeka, 2011. Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd 3 11/4/11 1:04 AM
Rijeka, 2011. Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd 3 11/4/11 1:04 AM

11/4/11

Rijeka, 2011. Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd 3 11/4/11 1:04 AM

1:04 AM

FFFFFFADEAAAAADDDDEE ININININTRONTRTRTRTRTRROOOOO /// RIJEČRIRIRIJEJEJEČČČČ AUTORAAUAUAUAUAUAUUTOTOTTOTTT RARARA
FFFFFFADEAAAAADDDDEE ININININTRONTRTRTRTRTRROOOOO /// RIJEČRIRIRIJEJEJEČČČČ AUTORAAUAUAUAUAUAUUTOTOTTOTTT RARARA
6666
1979 1979
VRIJEME I ZEMLJA / KIŠNI DAN
14
TERMITI / VJERAN PAS
24
PARAF / NARODNA PJESMA
32
1980
1980
MRTVI KANAL / SAMO TIJELO (KORAČA U KOLONI)
38
1981
1981
PARAF / ZASTAVE
44
1982
1982
KAOS / SAMO PRVOM KLASOM
50
GRČ / NOĆAS SE BEOGRAD PALI
56
DENIS & DENIS / PROGRAM TVOG KOMPJUTERA
68
FIT
/ MAČKA
78
1983 1983
KONJAK / ONA I JA
86
XENIA / TROJE
92
CACADOU LOOK / SAMA
100
DR
STEEL / BITANGA
110
1984 1984
LET
2 / NE TREBAM TE
116
STRUKTURNE PTICE / HRAMOVI
120
OGLEDALA / OGLEDALA SU OKO MENE
124
PUTOKAZI / TU SAM
130
1986 1986
GRAD / IMA LI NEŠTO
138
LAUFER / SVIJET ZA NAS
148
LET
3 / NAFTA
160
TRANSMISIA / ŠUME UMIRU
172
1988 1988
RI-VAL / UČINIMO NEŠTO
178
UGLY LEADERS / DROP YOUR PUSSY ON THE FLOOR
184
EN FACE / S DLANA BOGA PALA SI
192
1989 1989
ZONA INDUSTRIALE / YELLOW BUCKET
200
REGOČ / BLIMP
206
1990 1990
PUBLIC / TUĐE ŽENE
212
MC
BUFFALO & MADERFANKERZ / MOJA DOMOVNICA
218
1991 1991
YARS / KAD ZASOPU FENDERA DVA
226
RI-VAL / GO HOME
232
MAYFLOWER / EPPUR SI MUOVE
238
NEPAL / U GLAVI METEORI
244
THE
STUFF / BIJELI KONJ
252
GIPSS / DJEVOJČICA
258

Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd

4

244 THE STUFF / BIJELI KONJ 252 GIPSS / DJEVOJČICA 258 Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd 4 11/4/11 1:04 AM
244 THE STUFF / BIJELI KONJ 252 GIPSS / DJEVOJČICA 258 Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd 4 11/4/11 1:04 AM

11/4/11

244 THE STUFF / BIJELI KONJ 252 GIPSS / DJEVOJČICA 258 Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd 4 11/4/11 1:04 AM

1:04 AM

11199992 1992 BELFAST FOOD / VEĆ VIĐENO DENIS KRALJEVIĆ / DA LI TO NEŠTO NEDOSTAJE
11199992
1992
BELFAST FOOD / VEĆ VIĐENO
DENIS KRALJEVIĆ / DA LI TO NEŠTO NEDOSTAJE
UNLOGIC SKILL / DAJ MI DIM
RI-VAL / AJMO RIJEKA
URBAN & 4 / ODLUČIO SAM DA TE VOLIM
ELVIS STANIĆ / AYERA
PASI / JEBO TE BOG
MANDRILL / LJUBIO, VALJAO
E.N.I. / OČI SU TI OCEAN
VERY EXPENSIVE PORNO MOVIE / DJEVOJČICA
MERI TROŠELJ & HAL / SPEAK TO ME
DEJAN ADAMOVIĆ / ZAMIŠLJAM
ONE PIECE PUZZLE / SUPERVESHMASHINA
OŠ SULUD III / DROGA U MENI
FATHER / MACHINA
DAMIR HALILIĆ HAL / BRELA
AGGRESSIVE SNAIL ATTACK / MALI PRIRUČNIK ZA
PREŽIVLJAVANJE U GOMILI NEPOZNATIH LICA
QUASARR / TI
F.O.F. / B GUILTY
MY BUDDY MOOSE / OCEAN
HESUS ATTOR / NABROFLEX
VLADO SIMCICH VAVA / SOUNDTRACK
MORSO / IZLOG
DISKURZ / DEBELA GLAVA
SAŠA MARKOVSKI / HOME
MANOFON / OVISNIK, ZVUK
266
1993
1111993
274
1994
1111999994
278
1996
119999966
286
290
298
304
312
318
1111999997777
1997
326
1999999888
1998
332
2220000000
2000
338
2001
20001
346
354
362
22220000000022 2002
370
378
2004 220004
384
390
396
2005 22000055
402
408
2222000066
2006
424
430
2008
22000088
438
2009
22000099
444
bonus
METROBOLIK / KADA NOĆ PADNE NA GRAD
454
FADE OUTRO / RIJEČ AUTORA
462
/ ZAHVALE
463
/ O AUTORU
465

Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd

5

FADE OUTRO / RIJEČ AUTORA 462 / ZAHVALE 463 / O AUTORU 465 Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd 5 11/4/11
FADE OUTRO / RIJEČ AUTORA 462 / ZAHVALE 463 / O AUTORU 465 Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd 5 11/4/11

11/4/11

FADE OUTRO / RIJEČ AUTORA 462 / ZAHVALE 463 / O AUTORU 465 Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd 5 11/4/11

1:04 AM

miljena pjesma evocira uspomene. Na lijepo, sjetno, no- O stalgično i, naravno, na buntovno. Zato
miljena pjesma evocira uspomene. Na lijepo, sjetno, no-
O
stalgično i, naravno, na buntovno. Zato i jest omiljena,
jer provocira emocije kojima smo u određenom trenutku
podložni i, koje uz glazbu i stih, iznova nastojimo proži-
vjeti. Trudimo se udahnuti, pod jezikom osjetiti i iznova
se nauživati, nekoć prije, snažno naslađenog trenutka.
U pjesmu-mezimicu zaljubljujemo se iz nekoliko razloga. Tu
otvorenu vezu čine:
a) sklonost notama,
b) uzbuđenost ritmom,
c) bliskost s pričom koja se odmotava kroz liriku,
d) nenadmašno dopadljiva izražajnost izvedbe,
e) himničnost na koju smo se spremno odazivali u klubovima,
na slušaonicama, koncertima, te konačno,
f) društveni kontekst u kojem je nastala i koji uvažavamo.
Još je tu nekoliko čimbenika koji su nezaobilazni poput: autor-
ske hrabrosti, političke angažiranosti, strasti kojom se uzima bar-
jak i krči put
dakle, pojednostavljeno, sve ono što nam pomogne
u rušenju životnih dogmi i postane ništa manje negoli iskoristivo
gorivo za temelj budućeg kvalitetnijeg života.
rOck
6
RIjE Ke
HImnE
Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd
6
11/4/11
1:04 AM
7 S vatko je sebi najbolji DJ. Okružje iz kojeg vadimo uzorke može se kretati
7
S vatko je sebi najbolji DJ. Okružje iz kojeg vadimo uzorke može
se kretati od onog globalnog iz kojeg biramo, potpuno subjek-
tivno, najdraže pjesme ikad skladane. Ukoliko niste samo prosječan
konzument popularne glazbe sebi dajete za pravo svjetsku scenu
svesti na onu regionalnu, pa potom, negdje u sebi otvoriti posebne
datoteke i nazvati ih, primjerice, „najbolje“: britanske, američke, ta-
lijanske, irske, hrvatske, ili, zašto ne, primorske, istrijanske ili sla-
vonske pjesme.
No, pri odabiru najdraže pjesme s gradske scene nije dovoljno
istu poznavati. Valja je uvažavati, i to kroz sve njezine subjekte;
žanrove, glazbenike, publiku, klubove, medije… Voljeti je, kroz svaki
iracionalni, ponekad uzaludno, uloženi trud jer njezin benefit pre-
često ostaje tek na razini osobne zadovoljštine. Osjećati se njenim
djelom, promičući je, ne suditi je, praštati joj, davati joj šansu. Biti
svjestan njezina postojanja i monumentalizma koji je oko nje stvo-
ren, i koji ju je, bez osobitog htjenja i pregnuća, ustoličio da bude to
što jest. Svoja, i, da, naša.
Ako stvar želite dodatno zakomplicirati, morat ćete uvrstiti i
faktor fizikalne jedinice. Vremenska vrpca može se odmotati od
praiskonskog, u kojemu nešto blisko volimo imenovati „najboljim
ikad“, mada je istina, koliko god ono iznad moćno zvuči, da uglav-
nom seže tek do onih par desetljeća u kojima smo doista i pratili
glazbu. Kombinacije postaju beskonačne: možete odabrati najbolje
pjesme na svijetu ikad napisane, ili, najbolje jazz skladbe posljed-
njeg desetljeća, legitimno je sve skučiti na ponajbolje domaće ‘stvari’
prošle sezone, ili jednostavno, ono čemu sam se ja priklonio, oda-
brati neku obljetnicu lokalne scene zabovši pribadače i razapevši
traku od 1979. do 2009. 7
N e nužno i bolje od samih pjesama, jesu priče o njihovom na-
stanku. Uvjerenja sam, naime, kako nema istinskog ljubitelja
glazbe, koji se prepušten taktovima omiljene pjesme, makar jednom
nije upitao otkud je stigao baš taj stih, upravo onaj ton koji se tako
dobro uklapa u nas, ispunjavajući međuprostor nastao iščeznućem
davno proživljenih trenutaka.
Ugao iz kojeg slušatelj gleda na pojedinu pjesmu uvelike se ra-
zlikuje od onoga iz kojeg na nju ima autor. Slušatelji s vlastitim
dojmovima nemaju upitnika, sve im je jasno jer pjesma ih podsje-
ća na nešto njima razumljivo ili blisko, no priča iz objektiva autora
gotovo obvezno ostaje tajna.
7
Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd
7
11/4/11
1:04 AM
Gdje je izvor emociji koja je potaknula autora da se dohvati pa- pira, olovke, instrumenta,
Gdje je izvor emociji koja je potaknula autora da se dohvati pa- pira, olovke, instrumenta,
Gdje je izvor emociji koja je potaknula autora da se dohvati pa-
pira, olovke, instrumenta, ili da jednostavno zazvižduće ono što će
kasnije postati kompozicija? Tražeći ovjeru svog viđenja nekih pje-
sama, upitao bih njihove tvorce o porijeklu inspiracije, i dogodilo bi
se nešto doista čudno. Ispostavilo se kako je u nemalom broju slu-
čajeva, autor pišući pjesmu, u glavi imao sasvim drukčije ishodište
od onoga u koji sam ja vjerovao. No jedno je čuđenje odmah zami-
jenilo drugo. Priče o nastanku pojedinih stihova ili glazbenih linija,
bile su naime, počesto, bolje i životnije od samih konačnih kreacija.
Vođen mišlju kako će motivi nastanka pjesama biti zauvijek za-
kopani u misterioznim autorima, odlučio sam pokušati demistifici-
rati čitav niz pjesama nastalih s istom poveznicom. Odabravši, po
osobnoj sklonosti, dio pjesama s riječke rock-scene, pokušao sam,
kako sebi tako i slušateljima, pomoći da zavirimo na onu drugu, ne-
poznatu stranu, u autorske radionice.
Pitanje koje će si većina postaviti, bit će zašto baš te pjesme? U
jednom razgovoru, supruga Carmela mi je definirala umjetnost na
način koji mi se toliko svidio da sam ga usvojio ne tražeći daljnjih
pojašnjenja. Umjetnost prepoznajem, rekla je, onda kad u meni po-
budi emociju, ne da to posjedujem, već da i sama znam takvo što
stvoriti. Priklonivši se tom stavu, mogu reći da su pjesme, koje sam
odabrao, upravo one za koje bih volio da sam im ja osobno autor.
Ipak, odabrati listu (po)najboljih pjesama riječke glazbene sce-
ne, i to u periodu od 30 godina, nije laka zadaća. Posebice stoga
što takav čin iziskuje pretjeranu dozu samouvjerenosti i arogancije,
gotovo bahatosti, a s čijom percepcijom javnosti morate ozbiljno ra-
čunati. Tko bi im i zamjerio, s obzirom da ne postoji egzaktnost pri
izboru. Ne postoje start i štoperica, skok i letvica. No, zato je pošteno,
jednako koliko i kukavički reći: riječ je o mojem izboru, činom kojim
ohrabrujem i ostale da načine svoj! Ovo su tek dijelovi nekih priča
o okupljanju i djelovanju bendova, i kreiranju zimzelenih skladbi
nastalih u Rijeci
Mnogi će, vjerujem, listajući ovu knjigu primijetiti kako nedosta-
ju njegovi vlastiti favoriti. To ne znači da ne uvažavam izostavljene
pjesme ili autore, već da sam se na neki način s njima iz bilo kojeg
razloga mimoišao. Zato ne spominjem ‘60-te, Uragane i Sonore, ili
pjesme i sastave za koje se nisam emotivno zakačio. Kao ishodišnu
točku postavio sam 1979. godinu, jer dalje od tog doba sjećanje me
izdaje, a sretna je okolnost što se uz nju veže i izdanje prvog riječ-
kog rock albuma kao i prvi Ri Rock, čime sam dobio dvostruki alibi
za start. Kako sam negdje morao podvući crtu, trideseta godina mi
se činila zgodnom obljetnicom za zaokruživanje cjeline.
rOck
RIjE Ke
8
HImnE
Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd
8
11/4/11
1:04 AM
7 I za kraj uvoda Sebi sam predstavljao najveću muku pri pisanju. Kako se, pišući
7
I za kraj uvoda
Sebi sam predstavljao najveću muku pri pisanju. Kako se, pišući
o periodima kad sam i sâm bio članom nekih grupa, odmaknuti od
sebe kao glazbenika? Odlučio sam odvojiti sudionika scene – mene
– od promatrača – opet mene – koji bilježi događaje na njoj. Zato, u
većini teksta, pišem u trećem licu, čime držim da ću, onome komu
ove stranice posluže kao izvor informacija za neki njegov možebitni
budući rukopis, tako unositi manje zabune.
9

Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd

9

njegov možebitni budući rukopis, tako unositi manje zabune. 9 Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd 9 11/4/11 1:04 AM
njegov možebitni budući rukopis, tako unositi manje zabune. 9 Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd 9 11/4/11 1:04 AM

11/4/11

njegov možebitni budući rukopis, tako unositi manje zabune. 9 Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd 9 11/4/11 1:04 AM

1:04 AM

Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd 10 11/4/11 1:04 AM
Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd
10
11/4/11
1:04 AM
D a bi neka pjesma bila himna, kaže definicija, mora biti općeprihvaćena u narodu. Što
D
a bi neka pjesma bila himna,
kaže definicija, mora biti
općeprihvaćena u narodu. Što
je, pak, potrebno da neka
pjesma bude rock himna?
Zoran Žmirić u ovoj knjizi svakom
rečenicom dokazuje da nije posrijedi
pojednostavljen spoj rock izričaja i
masovne percepcije, nego kompleksni
sustav parametara prema kojima se neka
pjesma izdvaja. Pritom termin rock služi
kao kulturološka odrednica i odnosi se
na stil i stav uvriježen u Rijeci, više nego
u drugim urbanim središtima. Glavna
odlika te scene bila je i ostala kohezivnost
izvođača, bez obzira na glazbeni izričaj, a
ova knjiga, kroz priče o nastanku pjesama
i izvođačima koji su obilježili scenu,
upravo tome zajedništvu daje neskrivenu
počast.
BOJAN MUŠĆET

Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd

11

upravo tome zajedništvu daje neskrivenu počast. BOJAN MUŠĆET Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd 11 11/4/11 1:05 AM
upravo tome zajedništvu daje neskrivenu počast. BOJAN MUŠĆET Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd 11 11/4/11 1:05 AM

11/4/11

upravo tome zajedništvu daje neskrivenu počast. BOJAN MUŠĆET Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd 11 11/4/11 1:05 AM

1:05 AM

„ Ne vidimo stvari kakve jesu, vidimo stvari kakvi jesmo.’’ ANAÏS NIN Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd 12
„ Ne vidimo stvari kakve jesu,
vidimo stvari kakvi jesmo.’’
ANAÏS NIN
Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd
12
11/4/11
1:05 AM
Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd 13 11/4/11 1:05 AM
Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd
13
11/4/11
1:05 AM
D va dječarca, u dobi od 14 i 16 godina, Joško Serdarević i Marinko Radetić
D va dječarca, u dobi od 14 i 16 godina, Joško Serdarević i
Marinko Radetić Lajbek, nekako su se istovremeno za-
ljubili u glazbu. Joško je još od jedanaeste godine inten-
zivno nabijao po bubnjevima, dok je Lajbek imao bas
gitaru koju bi rado i ukopčao u pojačalo te usput vjež-
bao s Joškom. Samo da mu nije nedostajao taj ključni dio opreme.
No, budući da nisu imali novaca za pojačalo, a želja je bila veća od
mogućnosti, dječaci su skovali plan. Iz novina su izvukli kontakte
oglašivača i složivši popis krenuli u posjet vlasnicima magičnih
kutija koje su iz gitara ne samo izvlačile već i, kako im samo ime
kaže, pojačavale zvuk. No, taj je plan imao i prikrivenu ideju: njihov
FOTO IZVOR IZ ARHIVE EDIJA KRALJIĆA
rOck 14 RIjE Ke HImnE Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd 14 11/4/11 1:05 AM
rOck
14
RIjE Ke
HImnE
Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd
14
11/4/11
1:05 AM
je obilazak imao za cilj tek osluškivanje kako Lajbekov bas zvuči. Pretvarajući se da su

je obilazak imao za cilj tek osluškivanje kako Lajbekov

bas zvuči. Pretvarajući se da su ozbiljni kupci, obilazili

su razne adrese zaneseno isprobavajući gitaru sve dok

vlasnicima pojačala nije sinulo u čemu je štos, nakon čega bi ih ispratili preko praga.

Slučaj je htio da u to vrijeme u novinama osvane oglas Nenada Bačića (kasnije Nenad Bach), pa nije trebalo dugo da se Joško i Lajbek pojave i u njegovoj dnevnoj sobi ukopčani u pojačalo koje je čekalo na kupca. No, za razliku od ostalih prodavatelja, Nenad

je vrlo brzo shvatio kako su mladići, umjesto zbog

kupovine, u njegov stan došli održati besplatnu pro- bu, pa je, fasciniran energijom golobrade ritam sek-

cije, nekoliko godina kasnije dečke pozvao da mu se pridruže u bendu koji je osnivao. Uz Nenada koji je svirao gitaru i pjevao, bend u

osnutku čine klavijaturist Davor Tolja, te gitarist i vokal, Duško Perhat. Nakon pridruživanja Lajbeka i Joška, grupa se uskoro koncertno predstavila publi-

ci i to u velikoj auli medicinskog fakulteta u Rijeci.

Umjesto bubnjeva Joško je svirao bongose, šuškalice i slične udaraljke, pa je sve imalo akustičarski prizvuk. Zadovoljni učinjenim, ekipa je odlučila konkretizirati svirku i pjesme podebljati bubnjevima, nakon čega je došlo do konsolidiranja redova poslije kojega jedin- stveni u naumu ostaju njih četvorica: Nenad, Davor, Marinko i Joško. S obzirom na različite glazbene afinitete, sastav je brojne pop-rock utjecaje vrlo uspješno spajao u novu

sintezu vlastitog stila. Obzirom da ih nije bilo jedno- stavno prikloniti nekom određenom glazbenom prav- cu prozvali su se Ničija zemlja, što je u političkim krugovima protumačeno na sasvim drugačiji način.

Ni krivi ni dužni, dečki su doživjeli etiketu nepodob-

nih koja bi bila bliža nekom punk bendu kakvi su u

Rijeci u to doba nicali po svim kvartovima. Uvidjevši kako ih glazbeni urednici s radio Rijeke bojkotiraju ne želeći im dati minutažu u eteru, dečki su shvatili da

se oko njih veća prašina diže zbog imena negoli po-

radi same glazbe, pa se odlučuju prekrstiti u Vrijeme i zemlja, ime po kojem ih pamtimo i danas. Prvi medijski proboj bend je dosegao, 1977. godine, na Omladinskom festivalu u Subotici gdje je nastupio u natjecateljskom dijelu, a zatim i na Večeri slobodnih formi Zagrebačkog Festivala. Na tom koncertu grupu

1979. TVOJA MAJKA SJAJNO KUHA – DA LI DA OSTANEM NEPOZNAT I SAM 7’’ VINIL
1979.
TVOJA MAJKA
SJAJNO KUHA – DA
LI DA OSTANEM
NEPOZNAT I SAM
7’’ VINIL · EP
RTV Ljubljana
1979.
VRIJEME I ZEMLJA I.
MC · LP
RTV Ljubljana
1980.
KAKO DA TI PRIĐEM
(VESNA) – NE
BUDI LUDA
7’’ VINIL · EP
RTV Ljubljana
2009.
VRIJEME I ZEMLJA I.
REIZDANJE
CD
Scardona / Nenad
Bach Music Ltd
15 Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd 15 11/4/11 1:05 AM
15
Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd
15
11/4/11
1:05 AM
je zamijetila urednica Radio Zagreba Maja Sabolić koja ih upućuje svom kolegi s radija Novi
je zamijetila urednica Radio Zagreba Maja Sabolić koja ih upućuje svom kolegi s radija Novi
je zamijetila urednica Radio Zagreba Maja Sabolić koja ih upućuje svom kolegi s radija Novi
je zamijetila urednica Radio Zagreba Maja Sabolić koja ih upućuje svom kolegi s radija Novi

je zamijetila urednica Radio Zagreba Maja Sabolić koja ih upućuje

svom kolegi s radija Novi sad, Anđelku Maletiću nakon čega Vrijeme

i zemlja dobiva prigodu snimiti nekoliko skladbi u radijskom studi-

ju,

što će godinu kasnije i iskoristiti. U vrlo kratkom roku dogodile

su

se sve važne stvari. Godine 1978. bend se još jednom penje pred

subotičku publiku, te opet nastupa na Večeri slobodnih formi pri Zagrebačkom festivalu čiji je direktor bio Arsen Dedić. Tu Vrijeme

i zemlja bilježi i prvo pojavljivanje na vinilu kao dio kompilacije

„Večeri slobodnih formi ‘78.“, skladbom Nocturno. Nenadovo uporno obilaženje diskografskih kuća na koncu je uro- dilo plodom. Odbijeni od Jugotona koji je preferirao isključivo ko- mercijalne izvođače, bend se zaustavlja u Ljubljani i to zahvaljujući Arsenu Dediću koji im nakon nastupa na Zagrebačkom Festivalu daje podršku. Čelnim ljudima izdavačke kuće „Radio Televizija Ljubljana“ materijal se svidio, pa je ubrzo, koncem ‘78. godine, potpisan i prvi

profesionalni ugovor za snimanje i objavljivanje ploče. Materijal je uvježbavan u Joškovoj „kantini“, vrlo kreativnom prostoru kojeg su

pohodili razni bendovi i formacije. Znali su se tu zateći i osmoškol-

ci Čarobni vrtlog, koji je kasnije izrastao u bend Gea čiju su ritam

sekciju također tvorili Joško i Lajbek, a koji je ostao upisan kao jedan od onih koji su nastupali na legendarnom koncertu u Klubu zajednice Talijana, Circolu. Vrijeme i zemlja je tu vježbao u svim fazama razvoja, prije i nakon odlaska Davora Tolje, te sa pokojnim Asminom Acijem Lukačom, a u istom je prostoru boravila i Xenia Roberta Funčića, koja će razlazom ViZ naslijediti ritam sekciju, a time i prostor za vježbanje. Album je sniman u studiju „Akademik“ u Ljubljani, siječnja i veljače iste godine, a prethodile su mu iscr- pljujuće probe koje bubnjar Joško opisuje riječima:

Na probi su se aranžmani radili zajednički. Uvijek bi dolazilo do razmimoilaženja mišljenja, uglavnom Nenadovih i mojih,

pa bi onda običavali u jednoj repeticiji primijeniti moj, a u dru- goj Nenadov prijedlog. To je naravno dovodilo do kompliciranijih

rOck RIjE Ke 16 HImnE Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd 16 11/4/11 1:05 AM
rOck
RIjE Ke
16
HImnE
Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd
16
11/4/11
1:05 AM
aranžmana, ponekad vrlo zahtjevnih za memoriranje i izvođenje. Pred samo snimanje je počelo bjesomučno vježbanje

aranžmana, ponekad vrlo zahtjevnih za memoriranje i izvođenje. Pred samo snimanje je počelo bjesomučno vježbanje koje je trajalo desetak dana, sa po dvije probe dnevno uz pauzu za ručak. Puno nervoze i promjena aranžmana uz niz kompromisa, ali na kraju smo bili više nego spremni. Bio je siječanj, vrijeme školskih pra- znika, imao sam 16 godina, živio u hotelu u Ljubljani i snimao LP. Nevjerojatan osjećaj!“

Tijekom dva mjeseca, studio i hotelska soba postali su bendu drugi dom, a domaću kuhinju zamijenila je obližnja pizzerija u koju su dečki svakodnevno svraćali. Snimalo se na 16 kanala, na traci od dva inča, i to po ho-ruk sistemu, svi instrumenti odjednom. Jedino što je na materijalu nasnimljeno bile su solo dionice na synthu, koji je u to doba bio prava senzacija čak i kao mono instrument na kojem se mogao svirati tek ton po ton. Snimljene dionice tim su značajnije jer je Davoru Tolji instrument posudio Bojan Adamič, proslavljeni slovenski skladatelj filmske glazbe čije su zvučne kulise krasile ondašnje blockbustere jugoslavenske kinematografije: Partizanska eskadrila, Valter brani Sarajevo, Vuk samotnjak, Kapelski kresovi, Abeceda straha… Adamičev gudaći orkestar, kojim je maestro osobno ravnao, ta- kođer je sudjelovao na snimanju albuma, a koliko su Riječani bili oduševljeni što uopće imaju snimljen synth, govori i činjenica da su isti od uzbuđenja u konačnici preglasno umiksali. Svatko sa svo- jim instrumentom, albumu su također pomogli Branka Janjanin s harfom, Lado Jakša s alt saksofonom, Miljenko Karabaić kao pra- teći vokal i stari prijatelj s početaka, Duško Perhat, na akustičnoj gitari i kao preteći vokal na skladbi Sjena. Zanimljivo je kako se na snimanju dogodilo i jedno poznanstvo koje se pokazalo ključnim u radu koji je uslijedio nekoliko godina kasnije. Davor Tolja je u studiju upoznao Marinu Perazić koja je pratećim pjevanjem došla pomoći nastajanju materijala. Izlasku albuma prethodio je singl koji je na A strani nosio pjesmu Tvoja majka sjajno kuha, nastalu iz početne suradnje s Robertom Funčićem, a s druge strane je snimljena skladba Da li da ostanem nepoznat i sam. Cjeloviti album pod nazivom „Vrijeme i Zemlja I.“ izašao je 1979., godine postavši prvi album nekog riječkog rock sa- stava koji je zasjao na policama trgovina. Pokazao je širinu talenta i interesa članova sastava koji su s neviđenom lakoćom plivali od šansone, popa, rocka do jazza, a snimljenom rečeničnom zavrzla- mom bez glazbe, nazvanom Štrndrfir, otvorili su vrata bizarnog kojeg se ne bi odrekli možda ni Monty Python. Skladbe Vrijeme i zemlja, Blizu dosade, Zar ljubavi nema u ispitnom roku, Ti čupava glavo hej, Nema plesa u mom selu bile su jednako koncertne i ra- dijske uspješnice.

17
17

Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd

17

u mom selu bile su jednako koncertne i ra- dijske uspješnice. 17 Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd 17 11/4/11 1:05
u mom selu bile su jednako koncertne i ra- dijske uspješnice. 17 Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd 17 11/4/11 1:05

11/4/11

u mom selu bile su jednako koncertne i ra- dijske uspješnice. 17 Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd 17 11/4/11 1:05

1:05 AM

Zanimljivo je kako se uz prvu promociju albuma vežu dva datuma i dva koncerta. Prvo
Zanimljivo je kako se uz prvu promociju albuma vežu dva datuma i dva koncerta. Prvo

Zanimljivo je kako se uz prvu promociju albuma vežu dva datuma i dva koncerta. Prvo predstavljanje albuma bilo je 21. svibnja u riječ- kom Circolu, no s obzirom da je izlazak ploče kasnio, bend je album predstavio svirkom, bez materijalnog dokaza. Publika je vidjela tek omot ploče dok je LP još bio na umnažanju. Zato se pravom velikom promocijom drži ona održana pet mjeseci kasnije u kinu Partizan (kasnije Teatro Fenice). Usprkos istovremenoj eksploziji punka pu- blika je pokazala kako i dalje uvažava laganije note od onih inspi- riranih buntovničkom energijom. Dvorana je stoga bila premalena da primi sve radoznalce koji su se tog 26. listopada 1979., nagurali oko ulaza kako bi uveličali dolazak prvog rock albuma u gradu na Rječini. Atmosferu s promocije Nenad pamti i danas:

Bio je to jedan od najljepših perioda u mom glazbenom životu. Četvoro ljudi sviralo je zajedno, bez kalkulacije o tome kako

uspjeti. Bili su posvećeni isključivo zanatu stvaranja nečeg novog.

I do današnjeg dana prijateljstvo je tu i nadam se da ćemo jednog

dana nastaviti gdje smo stali. Fenice je bio najbolji koncert koji smo imali kao grupa. Pao je snijeg, dan ranije smo donijeli instrumente, pa smo mogli biti malo relaksiraniji. Imamo i neke fotke s tog na- stupa. Dvorana je bila krcata i atmosfera fantastična.“

Ni ostali koncerti nisu budili manje zanimanje, a svakome od njih prethodio je nemali trud svih članova sastava. Neke od tih pri- ča danas zvuče egzotično, čemu svjedoči Joško, prisjećajući se an- gažmana pred nastup:

Kad je došao dan organiziranja „velikog“ samostalnog kon- certa u ondašnjem kinu Partizan, sve se svodilo na snalaže-

nje po principu „uradi sam“. Plakati i karte su umnožavani na ša- pirografu, čini mi se u 3. maju. Ručno smo ih rezali i sami lijepili po gradu. Dva velika i izuzetno teška panela od iverice, dimenzija 1,5m x 2,5m, oslikani su logotipom benda i to šablonama u pismo-

slikarskoj radionici istoimenog razreda građevinske škole koje smo

potom, po noći, sami ručno prenijeli na dvije lokacije: jedan ispred Radio Rijeke, a drugi kod Konta. Roditelji nam nisu imali aute da bi nas vozikali uokolo, dakle bilo je po sistemu „put pod noge i veselo druženje u ekipi“. Na sam dan koncerta svi smo već bili izmoreni,

a ja sam dobio temperaturu 38°. Takav sam i odsvirao koncert. Ali

što je to prema kinu prepunom ljudi koji su došli slušati baš tebe? Bio sam okružen svojim i posuđenim bubnjevima i činelama, tu i tamo bih popio čaja iz termosice i svirao iz sveg srca. Kad je došao trenutak mog sola, već sam bio podosta iscrpljen, ali znao sam da publika to voli i iščekuje, pa sam dao sve od sebe. Dobiveni pljesak izbrisao je svaku bol. Bolovao sam idući tjedan.“

rOck RIjE Ke 18 HImnE Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd 18 11/4/11 1:05 AM
rOck
RIjE Ke
18
HImnE
Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd
18
11/4/11
1:05 AM
Razliku između ta dva promotivna nastupa činilo je i pojačanje s još jednom akustičnom gitarom
Razliku između ta dva promotivna nastupa činilo je i pojačanje s još jednom akustičnom gitarom

Razliku između ta dva promotivna nastupa činilo je i pojačanje s još jednom akustičnom gitarom koju je svirao Edi Kraljić. Edi je repertoar uvježbavao s ritam sekcijom grupe, uz što se veže i jedna anegdota koje se Joško vrlo živo sjeća:

Na koncertu u kinu Partizan pridružio nam se i Edi u ulozi pra- tećeg vokala plus akustična dvanaestica, posuđena od našeg

prijatelja. Koncert se bližio, pa je u kratko vrijeme trebao savlada- ti puno kompliciranih aranžmana i tekstova. Vježbalo se u kanti- ni, a Lajbo i ja smo imali zadatak s Edijem prosviravati repertoar.

Naviknutima na Nenadov režim nama to nije predstavljalo problem,

ali Ediju

moglo baciti i prileći. Kako i priliči energičnim adolescentima, Lajbo i Edi su se u jednom trenutku počeli naguravati i hrvati, pa su se u zanosu borbe srušili na kauč na kome se spokojno odmarala posu- đena gitara. Ni Lajbo ni ja nikada nećemo zaboraviti Edijev pogled na prepolovljeni vrat dvanaestice.“

Sva sreća da je u kantini uvijek bio neki kauč na koji se

Teško je danas procijeniti da li je skorim razlazom grupe scena više izgubila ili dobila. Davor je ‘80-te napustio grupu, te s Marinom Perazić pokrenuo elektro-pop bend Denis & Denis koji je osvojio

19
19

Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd

19
19
pokrenuo elektro-pop bend Denis & Denis koji je osvojio 19 Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd 19 11/4/11 1:05 AM
pokrenuo elektro-pop bend Denis & Denis koji je osvojio 19 Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd 19 11/4/11 1:05 AM

11/4/11

pokrenuo elektro-pop bend Denis & Denis koji je osvojio 19 Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd 19 11/4/11 1:05 AM

1:05 AM

federativno glazbeno tržište. Na klavijaturama ga je tada zamijenio Asmin Lukač Aci s kojim je
federativno glazbeno tržište. Na klavijaturama ga je tada zamijenio Asmin Lukač Aci s kojim je
federativno glazbeno tržište. Na klavijaturama ga je tada zamijenio Asmin Lukač Aci s kojim je

federativno glazbeno tržište. Na klavijaturama ga je tada zamijenio Asmin Lukač Aci s kojim je Vrijeme i zemlja snimila i jedan singl; „Kako da ti priđem (Vesna)’’ / ‘’Ne budi luda“. Malo potom Joško i Lajbek s Robertom Funčićem i Vesnom Vrandečić formirali su još jedno veliko ime domaćeg rocka, grupu Xenia. Nenad je, pak, izgradio međunarodnu karijeru pojavljujući se na kompilacijama u probra- nom društvu članova grupa U2 i The Band ili izvođača poput Brucea Springsteena, Leonarda Cohena i Luciana Pavarottija. Najpoznatiji je po antiratnoj pjesmi Can We Go Higher? koja je koncem devedesetih bila svjetski hit, a u čijem su video spotu, nastupili glumci Martin Sheen i Michael York, a John Malkovich joj je dao poseban doprinos recitirajući Gundulićeve stihove „O lijepa, o draga, o slatka slobodo…“. Nosači zvuka na kojima se nalazi Nenadovo ime prodali su se u više od dva milijuna primjeraka, a potpisuje i glazbu za niz igranih i dokumentarnih filmova. Vrijeme i zemlja se ponovo okupio na 30-tu godišnjicu izlaska njihovog prvijenca koji je tom prigodom predstavljen u reizadnom CD obliku. Objavljen je u ograničenoj nakladi, a osim materijala s LP-ja našlo se mjesta za još tri dodatne skrivene skladbe iz 1980.

rOck RIjE Ke 20 HImnE Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd 20 11/4/11 1:05 AM
rOck
RIjE Ke
20
HImnE
Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd
20
11/4/11
1:05 AM
godine: Vesna, Ne Budi Luda i Između dva leta . Kao izdavači potpi- sane su

godine: Vesna, Ne Budi Luda i Između dva leta. Kao izdavači potpi- sane su kuće Scardona i Nenad Bach Music Ltd. Njihova pjesma koja se i danas može čuti na radio postajama omiljena je glazbenim urednicima posebno za kišnih dana. Riječ je o atmosferičnoj i eteričnoj glazbenoj slikovnici Kišni dan. Kako je komponirana svjedoči autorica stihova Gloria, te Nenad, autor glazbe. Gloria Fabijanić-Jelović:

Vrijeme koje je proteklo od prvih napisanih stihova za pjesme grupe Vrijeme i zemlja u granicama nekih naših života je po-

prilično, punih 30 godina, ali kao da je negdje u meni ostao isti pje- snički duh i poimanje svijeta, iako se sama kutija, u kojoj je sve to

spremljeno negdje na dno, poprilično pohabala. Sjećam se vremena kada smo Neno i ja s njegovog balkona na vrhu zgrade ulice Janka Polić Kamova gdje je stanovao, znali promatrati buđenje dana ili večernji smiraj i kada bi nam takvi trenutci postajali bogata inspi- racija za nastajanje glazbe ili stihova. Posebno sam voljela taj nje- gov neobični i strastveni entuzijazam za pisanje glazbe u kojoj je bio 48 sati dnevno. To raspoloženje je dosta utjecalo i na moju želju za stihovima koji su nastajali spontano u neobičnim vremenskim periodima i na neobičnim mjestima. Znala sam sjediti s društvom u kafiću i odjednom bih zamijetila nekog ili nešto što drugi oko mene ne bi vidjeli. Konobar je uvijek bio spreman pokloniti olovku i ko- madić papira pa bi se stihovi u kratkom roku našli na njemu, a da oni oko mene ne bi ni primijetili da sam otplovila mislima daleko. Jedna od pjesama koja je tako nastala je i ona, Ti čupava glavo, hej!

U to sam vrijeme imala puno bilježnica i rokovnika ispunjenih pje-

smama, jer bilo je to moje inspirativno životno doba, kada su emo- cije najjače, kada je percepcija natprosječno izoštrena, kada je lju- bav pokretač svih racionalnih i imaginarnih radnji i želja. Pjesme su tekle, nabujalo su se stvarale u mojoj glavi i prenosile na papir.

Oduvijek sam bila romantičarka, zaneseni poeta, pjesnička duša i to sam ostala do danas. U ono vrijeme, nitko se tome nije čudio, danas

to moram potiskivati, skrivati u sebi jer izaziva podsmijeh kolega i

okoline u kojoj radim i živim. Valjda zato što je ovo danas vrijeme surove grubosti, crno-bijele stvarnosti i moj poetski izraz postaje neprimjeren okruženju, a slikovito opisivanje naziva se patetikom. Šteta, jer stihovi današnjih pjesama rijetko se mogu pohvaliti du- binom razmišljanja i snagom izraza.

Jedna od meni najdražih pjesama s albuma „Vrijeme i Zemlja I.“ je Kišni dan, a nastao je kao priča na prozorskom oknu moje sobe. Bio

je

neobično siv dan, tada se u mene uvukla neka sjeta, ali pozitivna,

a

kišne su kapi crtale slike po staklu prozora dok sam promatra-

la

kako šareni kišobrani „plove“ po sivom pločniku. Bilo je u tome

nekog optimističnog poziva na šetnju kroz mokri grad. I odšetala sam, ne razmišljajući, do Nenada. Tu je čekala topla soba, glazba

21
21

Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd

21

ne razmišljajući, do Nenada. Tu je čekala topla soba, glazba 21 Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd 21 11/4/11 1:05 AM
ne razmišljajući, do Nenada. Tu je čekala topla soba, glazba 21 Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd 21 11/4/11 1:05 AM

11/4/11

ne razmišljajući, do Nenada. Tu je čekala topla soba, glazba 21 Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd 21 11/4/11 1:05 AM

1:05 AM

bez koje nije bilo ni njega i mirisni topli čaj koji se našao preda mnom.

bez koje nije bilo ni njega i mirisni topli čaj koji se našao preda mnom. Nastali su stihovi u kojima je Nenad osjetio moje emocije i sjajno ih popratio glazbom.

Nekako mi je žao što se neke stvari ne mogu i dalje na isti način raditi kao u vrijeme kad sam imala 20 jer vremenom se u prostoru ispunjenom nekim drugim, „važnijim“ stvarima istopila i izgubi- la poezija. Negdje je nestao suživot Nenadove gitare i moje flaute, rastočile su se note s crtovlja mojih kajdanki, izgubilo se slobod- no vrijeme u kojem sam mogla usred dana sjediti na šljunku neke gradske plaže i osjećati miris mora bez onog neprekidnog osjećaja

da moram žuriti jer me čeka ovo i ono… Da, to je ta ljepota mladosti bez velikih opterećenja i obaveza, ali čini mi se da bi s malo truda

i volje i uz razumijevanje okoline, i danas u ovim godinama, čovjek mogao pronaći trenutke poezije i mira u dnevnom tempu življenja. Možda pokušam, jer Nenad je svojim dolaskom na obilježavanje 30 godina od izlaska prvog i jedinog albuma grupe Vrijeme i zemlja u meni probudio žar nekih davnih pjesničkih stvaranja.“

Nenad Bach:

Rijeka je moja mladost, nadam se i starost. Od Trsatskih stuba do kišnih kapi. Od plesne škole do Pećinskih plaža. Od Joškove

kantine do kina Fenice. Kad se svi potresi, svi ratovi, sva nogometna prvenstva, svi porazi i pobjede, sve ispunjene i neispunjene ljubavi, sve frustracije, sve boli i sva ushićenja stišaju, ostaje intima sobe, intima jednog popijenog čaja dok kiša rominja, a njezin zvuk smiruje. Toplina sobe daje sigurnost koju smo vjerojatno imali samo u utrobi majke. Te intime pamtim čak i više od najvećih masovnih intimnih momenata kao Woodstocka, Pavarottija, intervjua s Ed Bradleyem ili U2. Pjesma je nastala u par minuta, sjedeći na krevetu u mojoj sobi slušajući kišu, doslovno. Tekst sam imao pred sobom i prsti su sami klizili po žicama. Kad kažem klizili, mislim na promjenu od četiri akorda u prvom taktu. Svaka riječ ima svoj akord.

Kišne – Cdur kapi – Cis

i nebo – Hmol

i ljudi – Emol.

Sjećam se kako je Davor na Rhodesu interpretirao upravo ono što sam pomislio. Vrijeme i zemlja je bio intiman bend. Puno smo vjež- bali tehniku, ali smo s intuicijom bili na vrhu, jedan prema drugo- me. Uskladili smo mehanizme kreativnosti, stila i želje da se stvori novo glazbeno tkivo.“

22 rOck RIjE Ke HImnE
22
rOck
RIjE Ke
HImnE

Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd

22
22
da se stvori novo glazbeno tkivo.“ 22 rOck RIjE Ke HImnE Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd 22 11/4/11 1:05 AM
da se stvori novo glazbeno tkivo.“ 22 rOck RIjE Ke HImnE Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd 22 11/4/11 1:05 AM

11/4/11

da se stvori novo glazbeno tkivo.“ 22 rOck RIjE Ke HImnE Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd 22 11/4/11 1:05 AM

1:05 AM

Kišne kapi i nebo i ljudi i mokar dan. Jedan kišobran otvoren plovi, pod njim
Kišne kapi i nebo i ljudi
i mokar dan.
Jedan kišobran otvoren plovi,
pod njim sam sam.
Šušti kiša po pločniku sivom,
šetam kroz grad.
Neka vrata otvorena širom,
prelazim prag.
Čaj i topla soba, mirisni tren,
neka tiha glazba svira.
Vizija topline, blagosti dah,
prozračna kiša rominja.
Čaj i topla soba, mirisni tren,
neka tiha glazba svira.
Vizija života, blagosti dah,
prozračna kiša rominja.
Staklo prozora topi se vlažno,
spušta se mrak.
Tamne promiču sjene u magli,
korak je lak.
Čaj i topla soba, mirisni tren,
neka tiha glazba svira.
Vizija topline, blagosti dah,
prozračna kiša rominja.
Čaj i topla soba, mirisni tren,
neka tiha glazba svira.
Vizija života, blagosti dah,
prozračna kiša rominja.
Kišne kapi i nebo i ljudi
i mokar dan.
Jedan kišobran otvoren plovi,
izlazim van.

Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd

23
23
i ljudi i mokar dan. Jedan kišobran otvoren plovi, izlazim van. Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd 23 11/4/11 1:05 AM
i ljudi i mokar dan. Jedan kišobran otvoren plovi, izlazim van. Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd 23 11/4/11 1:05 AM

11/4/11

i ljudi i mokar dan. Jedan kišobran otvoren plovi, izlazim van. Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd 23 11/4/11 1:05 AM

1:05 AM

FOTO IZ ARHIVE DAMIRA MARTINOVIĆA

RmI
RmI

I

ako mnogi članci nultom godinom grupe Termiti navode 1978., istina je kako je bend začet čak dvije godine ranije, e da bi svoje glazbeno rođenje doživio navedene godine.

Termite su još kao klinci osnovali bubnjar Davor Horvat, basist Dean Blažević Frile, gitarist Robert Tičić Tica i pjevač

Predrag Kraljević Kralj. Mada u osnivačkoj formaciji nije imao glaz- beno zaduženje članovi Termita Igora Jurčevića Juru i danas drže čovjekom koji je odigrao ulogu u pokretanju benda. Jure je radio ono što za bendove odrađuje čitav mehanizam – skrbio je o infrastrukturi i bio glavni kreator vizualnog identiteta. Članovi grupe to su držali više nego dovoljnim pa su ga priznali kao petog člana. Okupljena mladost željela si je nadjenuti ime, a u gomili prijedloga izbistrila su se tri: Štakori, Linč i Termiti.

rOck 24 RIjE Ke HImnE Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd 24 11/4/11 1:05 AM
rOck
24
RIjE Ke
HImnE
Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd
24
11/4/11
1:05 AM
Za ovo posljednje zalagao se Kralj koji je, kako pri- znaje, i danas fasciniran savršenom

Za ovo posljednje zalagao se Kralj koji je, kako pri- znaje, i danas fasciniran savršenom organizacijom „bijelih mrava“. Svaka kolonija ovih kukaca ima svog kralja, složni su i nepobjedivi u svojim naumima, nji- hove su građevine misterija za znanost. Kralj, koji je osjetio da bi ime benda moglo biti različito od onoga koje je on artikulirao, imenovanje odlučuje prepustiti demokratskim navadama. Prividno, naravno, jer punk u svojoj prirodi ne drži ni do čega osim do nametanja svoje volje koja ruši uobičajene sustave održivosti. Tako se dogodilo da je na terasi kavane Ri, u istoime- noj riječkoj robnoj kući, jedna zimska kapa napunjena papirićima s prijedlozima za ime benda. No, Kralj je, prevenirajući moguća demokratska previranja, na sve njih napisao jednu, pogađate koju, riječ nakon čega je uslijedilo izvlačenje i „parlamentarno“ prihvaćanje danas kultnog imena jednog od predvodnika jugo- slavenskog punka. Kako je Jurčevićev otac tada bio partijski službe- nik, bendu nije bio problem doći do osnovnih čimbeni- ka za rad – od prostora za vježbanje, opreme za svirku, sve do kombija za prijevoz do koncertnih odredišta. Nakon selidbe po prostorima pojedinih društvenih za- jednica, Termiti se trajnije nastanjuju u donjem dijelu privatne kuće na Šumcima, što se moglo iščitati sim- boličkim okretanjem leđa sustavu. Ako se u socijaliz- mu nešto držalo opasnim onda je to definitivno bila pogrešno orijentirana mladost, a Termiti su na naj- podmukliji mogući način bili upravo to – inspiraciju su pronalazili u glodanju društvenog temelja, istovre- meno koristeći svu infrastrukturu koju im je državni sistem pružao. Godine 1977., grupa prolazi kroz prve personalne promjene. Damir Plečić je zamijenio basistu, Frileta. Davor Horvat, odlaskom iz Termita, postaje jednim od osnivača Mrtvog kanala, bubnjarski stolac ustupa Berislavu Dumenčiću koji je i danas najpoznatiji po svom nadimku, Kiko. S njima je u bend ušao i novi čovjek s novim instrumentom, klavijaturist, Krešo Kaštelan. No, ni ta postava se nije činila kompak- tnom, pa su Plečić i Kaštelan ubrzo napustili druš- tvo. Istovremeno se u Pomorskoj školi u Bakru Kralj upoznao s Damirom Martinovićem Mrletom koji je svirao bas u grupi Beta Centaury. Druženje ovih otka- čenjaka ubrzo je pokazalo kako se obojica nalaze na

1981. NOVI PUNK VAL ‘78-’80 KOMPILACIJA LP ZKP RTV Ljubljana 1996. LP PLOČA: VJERAN PAS
1981. NOVI PUNK VAL ‘78-’80
KOMPILACIJA
LP
ZKP RTV Ljubljana
1996.
LP PLOČA: VJERAN PAS
2008.
CD
Dallas
Records, 1996.
reizdanje 2008.
2008.
RIJEČKI NOVI VAL
– ANTOLOGIJA
KOMPILACIJA
3CD
Dallas Records
25 Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd 25 11/4/11 1:05 AM
25
Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd
25
11/4/11
1:05 AM
ujednačenoj valnoj duljini. Na Kraljev poziv da poneki put posjeti Termite i, ukoliko osjeti potr
ujednačenoj valnoj duljini. Na Kraljev poziv da poneki put posjeti Termite i, ukoliko osjeti potr

ujednačenoj valnoj duljini. Na Kraljev poziv da poneki put posjeti Termite i, ukoliko osjeti potrebu, priskoči im u procesu rada, Mrle, došavši na probu i oduševljen viđenim i iskrenjem ukupne energije, istog časa uskače u bend povukavši iz bivšeg sastava klavijaturistu, Josipa Krošnjaka Pepija. Od tog trenutka ustoličuju se Termiti koje danas pamtimo po njihovu radu i ostavštini. U konačno posloženoj postavi zaredali su se koncertni nastupi. Prvi se zbio 23. listopada 1978., u riječkom klubu Modra. Odmah potom širi se glas o žestokim pankerima koji iza svojih nastupa ostavljaju lom, a dobar glas je potvrđen 11. ožujka 1979., u Dvorani mladosti, na prvom Ri Rocku gdje su s kolegama iz grupa Naša Stvar, Beta Centaury, Quarter i Rađanje udarili temelj najdugovječ- nijeg rock festivala Hrvatske. Organizatori koncertnih aktivnosti ubrzo ih zajedno s Parafima i Pankrtima aranžiraju u, dotad ne- viđeni eksplozivni, paket, od čega je ostao upamćen njihov zajed- nički nastup na Dan mladosti, 25. svibnja 1979., na Pop festivalu u Mostama kraj Ljubljane. Prekretnički koncert u Kristalnoj dvorani Hotela Kvarner dogo- dio se, pak, 21. studenog 1979. godine. Uz Termite i Parafe, nastu- pili su još Parobrod i Smrt u sandolini, te kao zvijezde večeri, tada već legendarni, Buldožer. Natjeravši prethodno publiku u mahnitost Termiti su demolirali pozornicu ostavivši iza sebe dvoranu prekri- venu perjem. Taj brutalni nastup Kralja s WC školjkom na glavi, Dubravko Jagatić, glazbeni novinar i publicist, drži jednim od naj- šokantnijih trenutaka u povijesti hrvatskog rocka, zbog čega je i uvršten u njegov film „Kad muzičari šokiraju“ (Trezor Idea, 2005.). Buldožeri su bili oduševljeni nazirući u Termitima svoju neka- dašnju buntovnu snagu i neskrivenu ironiju. Kao bend sa statusom jednog od vodećih subjekata YU rocka, pozivaju Termite da ih pra- te u svojstvu predgrupe na turnejama, čime je Kralju i ekipi diljem (ondašnje, dakako) zemlje otvorilo vrata koncertnih odaja. Zaredali su nastupi u svim većim gradovima u državi, od kojih bend, kao najdojmljivije, drži one u Ljubljani, Zagrebu, Beogradu i naravno, rodnoj Rijeci. Kralj je bio mišljenja kako paralelno s koncertnim aktivnostima pjesme treba i snimati, pa su Termiti odlazili u studio kad god bi im se u džepu zatekao novac. Ovisno dakle o financijama, jer studiji su varirali od amaterskih do profesionalnih, u jednom od njih, koji je gotovo odgovarao ovoj posljednjoj kvalifikaciji, ljubljanskom Radio Študentu, Termiti su snimili pjesme koje su se našle na kompilaci- ji „Novi Punk Val ‘78-’80“ (ZKP RTV Ljubljana, 1981.). To su redom Vjeran pas, Mama s razlogom se brineš i Vremenska prognoza. Zahvaljujući iskrenim svirkama i žestokim scenskim nastupi- ma, bend se 16. siječnja 1981., pojavio na naslovnici časopisa Polet, čime je uz već dokazane Parafe, Rijeka potvrdila status meke

rOck RIjE Ke 26 HImnE Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd 26 11/4/11 1:05 AM
rOck
RIjE Ke
26
HImnE
Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd
26
11/4/11
1:05 AM

Kralj 2008. FOTO ZORAN ŽMIRIĆ

Kralj 2008. FOTO ZORAN ŽMIRIĆ jugoslavenske punk scene. Tada veliki izdavač Jugoton (danas Croatia Records)
Kralj 2008. FOTO ZORAN ŽMIRIĆ jugoslavenske punk scene. Tada veliki izdavač Jugoton (danas Croatia Records)

jugoslavenske punk scene. Tada veliki izdavač Jugoton (danas Croatia Records) pokušava okruniti rad Termita vinilnim izdanjem, no, za razliku od nekih zagrebačkih punk klinaca koji su omiri- savši novac odbacili manire bunta, Termiti odbijaju ugovor koji je uvjetovao nemali broj kompromisa, od kojih je najbolniji bio onaj o cenzuri tekstova. Razgovor kojim se Termite trebalo omekšati i privoljeti na su- radnju, međutim, završava neslavno. Po izdavača. Spominju se čak i žestoke psovke te demonstrativno lupanje vratima dvorane za sa- stanke. Planirani LP „Vjeran pas“ nikad nije dočekao svjetlo dana, pa su u lipnju 1982. godine Termiti u hodniku riječke Dvorane mladosti, znanoj i kao Plava sala, održali svoj posljednji koncert, zaključivši tako karijeru kao demo bend. Tek 1996. godine, Dallas Records objavljuje dokumentaciju Termita na CD-u ironična naziva „LP ploča: Vjeran pas“. Izdanje im krasi kompletan studijski opus, 24 pjesme koje su prije desetljeća i pol izazivale dvoranske i klupske euforije; (Tko vas jebe) Šminkeri, Ujo gastarbajter, Zdravo Marijo, Kišni razdraganci, Žaca, Prljava sudbina, Pobuna, Nova umjetnost, Vjeran pasDvanaest godina kasnije, isti izdavač plasirat će reizdanje tog CD-a dodavši audio zapisu i video isječak o Termitima, preuzet iz

27
27

Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd

27

dodavši audio zapisu i video isječak o Termitima, preuzet iz 27 Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd 27 11/4/11 1:05 AM
dodavši audio zapisu i video isječak o Termitima, preuzet iz 27 Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd 27 11/4/11 1:05 AM

11/4/11

dodavši audio zapisu i video isječak o Termitima, preuzet iz 27 Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd 27 11/4/11 1:05 AM

1:05 AM

dokumentarnog filma „Ritam rock plemena“ (Istra film, 2005.), reda- telja Bernardina Modrića i scenariste Koraljka
dokumentarnog filma „Ritam rock plemena“ (Istra film, 2005.), reda- telja Bernardina Modrića i scenariste Koraljka
dokumentarnog filma „Ritam rock plemena“ (Istra film, 2005.), reda- telja Bernardina Modrića i scenariste Koraljka

dokumentarnog filma „Ritam rock plemena“ (Istra film, 2005.), reda- telja Bernardina Modrića i scenariste Koraljka Pasarića. Zahvaljujući tom filmskom ulomku, kao i dostupnoj foto arhivi, te očuvanim no- vinskim člancima, Termiti su dobili i svoj video spot za najpoznatiju pjesmu Vjeran pas, čiju režiju potpisuje tim ljudi imena, Retro Elektro. Vjeran pas, generacijska himna čija će aktualnost preživjeti sve sisteme po mnogim je anketama najprepoznatljivija riječka rock pjesma. Let 3 ju je, respektabilno, obradio i uvrstio na album „El Desperado“, a kasnije i na koncertne zapise, „Živi kurac“ i „Živa pička“. I danas je jedna od njihovih najvećih koncertnih atrakcija. Na pitanje kako je nastao Vjeran pas i kako s odmakom proživlja- va svoje stihove, Kralj prepričava kako je pauzu na probi iskoristio za odlazak na toalet. U nekoliko minuta je nanizao stihove koji su odmah potom dobili glazbeno ruho. Iskaz je nestandardan, pomalo artificijelan, a donosimo ga u formi transkripta:

Što se tiče mog starog banda Termiti i mene, priznajem, to je duga priča. Imali smo nekoliko dobrih glazbenih stvari,

tako reći hitova, ali možda je najuspješniji ipak bio Vjeran pas. Evo, kako je to bilo. Znaš i sam što je mladost, koja je to snaga i ljubav. Tako sam i ja intenzivno osjećao sve oko sebe: život, ljubav, pjesme,

rOck RIjE Ke 28 HImnE Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd 28 11/4/11 1:05 AM
rOck
RIjE Ke
28
HImnE
Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd
28
11/4/11
1:05 AM
druženja. Pokojni Robert Tičić Tica i ja smo svirali i skladali. Uvijek, u tišini, uvijek,
druženja. Pokojni Robert Tičić Tica i ja smo svirali i skladali. Uvijek, u tišini, uvijek,

druženja. Pokojni Robert Tičić Tica i ja smo svirali i skladali. Uvijek, u tišini, uvijek, u društvu s prijateljima, na turističkim putovanji- ma, ljetovanjima… I odjednom, jedne godine, sva ta mladost i ljubav pretvorili su se u divnu pjesmu kojoj je mat’ bila klasična akustič- na gitara, a otac glas s porukom – jak, neobuzdan, erotičan i iskren. Sve što sam do tada spoznao, do svoje osamnaeste godine, bio je – vjeran pas. U stvari bili su to Termiti: Kiko, Pepi, Mrle i Tica. Kao band smo se mnogo trudili da istinom dokažemo kako to što nam srca pjevaju vrijedi.

Zakupili smo prostorije u tadašnjem omladinskom naselju, „Lovorka Kukanić“ i tu smo oplemenili sve naše ideje, prve rifove, strofe, riječi, refrene. Po prirodi nisam socijalan tip, ponekad sam i bespotrebno grozničav, a ljudska glupost me može lako skrenuti s kolosijeka, te sam tako i pisao sve te stihove, pretvarajući ih u rock poeziju u društvu dobrih drugova i glazbenika. Baš tog trenutka nalazio sam se u WC-u, gdje sam kroz veliku nuždu zapravo ispjevao i izrekao ono najbitnije o životu, istini, znanosti i edukaciji. Tako je moralo biti, iz mene ništa drugo i nije moglo proizaći.

Cijelo sam vrijeme imao osjećaj kako nas suvremenici i razumiju i ne razumiju, da nas istovremeno odobravaju i osporavaju. Vraćao

29
29

Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd

29
29
razumiju, da nas istovremeno odobravaju i osporavaju. Vraćao 29 Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd 29 11/4/11 1:05 AM
razumiju, da nas istovremeno odobravaju i osporavaju. Vraćao 29 Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd 29 11/4/11 1:05 AM

11/4/11

razumiju, da nas istovremeno odobravaju i osporavaju. Vraćao 29 Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd 29 11/4/11 1:05 AM

1:05 AM

sam se iz grada kući gdje me u dvorištu dočekao prijatelj iz djetinj- stva i

sam se iz grada kući gdje me u dvorištu dočekao prijatelj iz djetinj- stva i rekao: „Tvoj Vjeran pas je prvi na Radio Rijeci“ i tog trenut- ka sam shvatio što je to slava, vječnost. Spoznao sam zapravo svu tu zavrzlamu oko karijere i uspjeha. No, iako sam brzo odustao od estradnih snova, pjesma je, eto, nastavila svoj mukotrpan put ka vrhu top lista, vrhu svih vrhova, prema generacijskoj himni mla- dih, i danas je tako.

Vjeran pas i kao pjesma i kao nešto više od toga, sve više buja u meni. Ispunjava me ponekad tragičnim sjećanjima, ponekad beskrajnim radostima života. Ta je pjesma nastala u jednom kaotičnom ras- položenju koje je prethodilo velikim društvenim promjenama, na univerzalan se način dotičući samih suštinskih tema, da bi slutnje, strahove i nedoumice pretvorila u pobunu, u revoluciju bez oružja, stvarajući novi humanizam, novo nasljedstvo mira, ljubavi i sreće. Hvala bogu da je tako, da tih nekoliko strofa opisuju vrijeme prije nas, naše vrijeme i ono koje će tek doći i to tek kroz dvije tri, minute poštene i korektne svirke i, usto, vrlo snažne društvene poruke, a u smislu općeg dobra, održivog razvoja, u smislu ljudskosti.

Od tada je prošlo trideset godina, a kao da su prošle samo tri se- kunde. Još uvijek mi u ušima zvuči Ticin rif dok je stvar nastajala, Mrletov rif na basu, Pepijev i Kikotov angažman na klavijaturama i bubnjevima i moje vlastite misli koje poletješe k njima, ka tim lijepim glavama i srcima, rukama i nogama, ka oblacima i suncu, moru i planini da bi se već istog trenutka vraćale svom vlasniku, tekstopiscu, da bi ga obogatile povratnom porukom, porukom du- hova dobre volje, odzivom publike i javnosti, da bi vlasnika pjesme ponekad natjerale u suze i plač, ponekad u radost i veselje.

Tada bi se zapili i krenuli dalje, jer pjesma je put, kroz trnje do zvi- jezda, krčila sama sebi, a mi, njeni stvaratelji, samo smo je slijedi- li poput vojske ljubavnika, i pomagali joj da dobije krila, da odleti, postane slobodna.“

30 rOck RIjE Ke HImnE
30
rOck
RIjE Ke
HImnE

Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd

30

krila, da odleti, postane slobodna.“ 30 rOck RIjE Ke HImnE Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd 30 11/4/11 1:05 AM
krila, da odleti, postane slobodna.“ 30 rOck RIjE Ke HImnE Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd 30 11/4/11 1:05 AM

11/4/11

krila, da odleti, postane slobodna.“ 30 rOck RIjE Ke HImnE Rijecke_rock_himne_KB_slog_fin.indd 30 11/4/11 1:05 AM

1:05 AM