Sie sind auf Seite 1von 9

UNIVERZITET U SARAJEVU

FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU


ODSJEK ZA HISTORIJU

AUSTRIJA U PRVOJ POLOVINI 18. STOLJEA


ESEJ

Sarajevo, 2013.

AUSTRIJA U PRVOJ POLOVINI 18. STOLJEA


SADRAJ

SADRAJ ......................................................................................................................... 2 UVOD ................................................................................................................................ 3 1. AUSTRIJA U PRVOJ POLOVINI 18.ST. ......................................................... 4 2. RAT ZA PANJOLSKO NASLIJEE ............................................................. 4 3. POLOAJ AUSTRIJE U DOBA KARLA VI .................................................. 4 4. RAT ZA AUSTRIJSKO NASLIJEE .............................................................. 6 5. UMJETNOST BAROKA ..................................................................................... 7 ZAKLJUAK .................................................................................................................. 8 LITERATURA ................................................................................................................. 9

AUSTRIJA U PRVOJ POLOVINI 18. STOLJEA


UVOD

Austrija u 18. stoljeu dobija svoj zaslueni poloaj u Evropi i upravo u ovom periodu ona zapoinje svoje prve faze ka velikom usponu. Kada je u pitanju ovo stoljee, ono e za Austriju biti od velikog znaaja jer e nizom ratova i unutranjih previranja, ojaati svoju unutranju i vanjsku politiku i postaviti temelje centralizovane i autonomne vlasti, koja e ostaviti veliki trag na najstariji kontinet. Istaknute linosti ovog perioda su bile Karlo VI, Marija Terezija i Josip II, koji su svojom uspjenom i dobro isplaniranom vladavinom teritorij Austrije znatno proirili, a dravnu upravu u potpunosti reorganizovali. Ove linosti nisu samo ostavile traga na Austriju, nego i na susjedne sile, koje su u vie navrata pokuale da osvoje ovaj teritorij i da pripoje Austriju sebi. Austrija se uspjela oduprijeti jednoj od najveih sila toga vremena, a to je bilo Osmansko/Tursko/ carstvo, koje je u par navrata ulazilo u direktne sukobe sa njom, ali je bilo poraeno. Zadatak ovog rada je da se obradi stanje Austrije u periodu prve polovine 18. stoljea. Cilj rada je da se ukae na historijat i razvoj ove carevine unutar odreenog vremenskog okvira. Koriten je hronoloki metod rada, unutar tematskih cjelina. Prilikom izrade i pisanja ovog rada nije bilo veih problema, te je uz pomo kvalitetne literature rad uspjeno dovren i dobio je eljeni oblik.

AUSTRIJA U PRVOJ POLOVINI 18. STOLJEA


AUSTRIJA U PRVOJ POLOVINI 18. STOLJEA

Rat za panjolsko naslijee ( 1701. 1714. ) U ovaj rat je Austrija bila uvuena zajedno sa Francuskom, jer su upravo oni bili najvaniji pretendenti za panjolsko naslijee. O sudbini panije su odluivale velike sile, koje su pokuavale da rijee nasljeivanje posljednjeg Habsburgovca Karlosa II. K andidati za panjolsko naslijee su bili: Filip Anujski, vojvoda Karlo i princ Jozef Ferdinand Bavarski. Godine 1696. Karlos II odluuje da ga naslijedi bavarski kandidat, meutim velike sile odluuju da e se vlast podijeliti izmeu sva tri kandidata. Nakon smrti Karlosa II, testamentom na prijestolje panije dolazi Filip Anujski i ulazi u Madrid 1701. godine. Naredne, 1702. godine poinje evropski rat ( Austrija, Engleska i Nizozemska ) protiv Francuske, koji traje do 1713. godine.1 U toku ovog rata u Austriji dolazi do opasne ugarske bune, kako bi se Austrija oslobodila od habsburke vladavine. Taj novi kuruki pokret se mnogo godina suprotstavljao jakim austrijskim snagama. Posebno je bila pogoena Donja Austrija i povremeno Be. Ustanak je uguen 1711. godine. 2 Ratne operacije su vodili dvojica najznaajnijih vojskovoa, princ Eugen Savojski i vojvoda od Marloborogha. Ugovorom u Utrehtu ( 1713. godine ) Engleska i Nizozemska su pristale da odustanu od rata, a naredne godine Francuska i Austrija potpisuju mir. Ovim mirom Austrija dobija pansku Nizozemsku i posjede u Italiji. To je ujedno i kraj habsburke panije.3

Poloaj Austrije u doba cara Karla VI ( 1711 1740 ) Za vrijeme vladavine cara Karla VI ( 1711 1740 ), Austrija je vodila teak rat protiv Turaka od 1716 do 1718. godine. Turci su prvi put upali na prostor Austrije 1683. godine, te su doli skoro do samih zidina Bea, meutim doivjeli su neuspjeh. Ovo je i bio okida za sukob izmeu Austrije i Turske. Pored sukoba sa Turskom, Austrija je imala sukobe sa
1 2

Dragoljub R. ivojinovi, Uspon Evrope 1450 1789, RO tamparija Budunost, Novi Sad, 1989., 298. Erich Zollner, Therese Schussel, Povijest Austrije, Barbat, Zagreb, 1997., 179. 3 ivojinovi, Uspon Evrope, 298.

AUSTRIJA U PRVOJ POLOVINI 18. STOLJEA


maarskim veleposjednicima koji su joj oduzeli kraljevsku titulu. Meutim, godine 1711. je sklopljena nagodba izmeu Habsburgovaca i Maara. Ovim sporazumom je maarsko plemstvo priznalo habsburkog vladara za kralja. Tako je Austrija sauvala svoje feudalne povlastice i samobitnost, te instituciju upanije kao jedinstvene autonomne lokalne vlasti.4 Rat izmeu Austrije i Turske je zapoeo zbog pokuaja Austrije da diplomatskim putem intervenira, zbog turskih napada na Veneciju. Princ Eugen Savojski je bio vrhovni zapovjednik i pobjednik kod Petrovaradina ( 1716. godine ). Naredne, 1717. godine Eugen je postigao i odluujuu pobjedu kod Beograda. Mirom u Poarevcu, 1718. godine Austrija je dobila Banata, do tada turski dio Srijema, malu Vlaku do Alute, sjevernu Srbiju i pogranini dio sjeverne Bosne. Time je Austrija dobila svoj najvei opseg.5 Takoer, u vrijeme rata za pansko naslijee, Karlo VI je bio car u Austriji. Smru Josipa I, nakon samo est godina vladavine, Karlo VI nasljeuje njegovo mjesto na tronu. Karlo VI je bio prisiljen potpisati prvo mir u Utrehtu ( 1713. godine ), a onda i u Rastattu ( 1714. godine ). Ovim sporazumima, Austrija je dobila panjolsku Nizozemsku, Napulj, Sardiniju i Milano. Teritorij koji je Austrija stekla u ovim ratovima je bila poveana i na jugu i na zapadu, te je time poveala svoj ugled. Habsburgovci u Austriji su bili moniji nego ikad.6 Karlo VI je bio rimsko njemaki car od 1711. godine, i nije imao mukog potomka da ga naslijedi, a htio je svoje zemlje spasiti od podjele, koja je netom bila snala panjlosko carstvo. On je temeljnim zakonom tzv. Pragmatikom sankcijom, prenio pravo naslijea na svoju ker, te odredio nedjeljivost habsburkih zemalja. Ovim dokumentom je Austrija postala jasno definisana carevina. Meutim, Pragmatika sankcija nije omoguila Karlovoj nasljednici Mariji Tereziji da mirno preuzme prijestolje. Godine 1740. umire Karlo VI, a iza njega ostaje ki, koja e se morati da bori za nasljedstvo svog oca, za austrijsku krunu.7 Za vrijeme Karlove vladavine se ne postie mnogo toga u centralizaciji dravne uprave. Uvode se nove ustanove i uvode se izmjene u postojeim tijelima. Privatni savjet je najvanije tijelo, kojim predsjedava car, zatim postoje Visoki ratni savjet i Visoki savez, koji odluuju o vojnim i finansijskim pitanjima. Zbog postojeih provincija postojala su posebna tijela, koja su raspravljala i odluivala o provincijama Carstva. Karlo VI je dao temelje

4 5

A.J.P. Taylor, Habsburka Monarhija, Izdava Znanje, Zagreb, 1990., 8. Zollner, Schussel, Povijest Austrije, 182. 6 Isto, 184. 7 Taylor, Habsburka Monarhija, 9.

AUSTRIJA U PRVOJ POLOVINI 18. STOLJEA


centralizacije sa svojom Pragmatikom sankcijom, kojom je njegova ki Marija Terezija imala pravo da naslijedi njegovo Carstvo.8

Rat za austrijsku batinu ( 1740. 1748. ) Rat za austrijsku batinu je trajao u vremenskom periodu od 1740. do 1748. godine. Ovaj rat je, kao i svaki drugi rat za batinu zavrio ishodom, koji se nije poklapao sa motivima, koji su doveli do njihovog sukoba. Ovim dogaajem je usred izmorenosti i ravnodunosti, zavrena jedna povijesna faza dinastikih ratova, koji su imali preambicijoznu pozadinu.9 Fridrih Vilhem umire u mjesecu maju, dok Karlo VI u oktobru 1740. godine, te obojica iza sebe ostavljaju nasljednike. Iza Fridriha ostaje sin Fridrih II, a iza Karla VI, mlada i neiskusna ki Marija Terezija ( 1740. 1780. ). 10 Fridrih II se odluio na ratni obraun, kako bi preuzeo vladavinu nad Austrijom. U njegovu korist je ila i injenica da je njegov otac Fridrih Vilhem dosta tedio. Iza sebe je ostavio jaku i veliku vojnu snagu, koja bi mu pomogla u preuzimanju dijelova leske. Fridrih II Pruski je uspjeno napao lesku, te se taj sukob u historiografiji obiljeava kao Prvi leski rat, koji je trajao 1740. 1742. godine. U pregovorima sa Marijom Terezijom, Fridrih II je zatraio neke ustupke, no ona nije mogla da ih odobri bez borbe, kako ne bi izgubila presti.11 Marija Terezija se posluila orujem svojih predaka, strpljenjem i upornou, profesionalnom vojskom i politikom mudrih saveza, te nije zatraila pomo od svojih naroda. Ugarski plemii su bili spremni da ginu za svoju vladaricu, ali nisu imali namjeru da plaaju porez. Zbog krize 1618. godine kada se narod okrenuo protiv dinastije, u novoj krizi iz 1740. godine, nije se oekivala pomo i podrka od naroda za dinastiju.12 Fridrih II se uplaio opkoljivanja jer je 1735. godine traio od Marije terezije jamstvo da Pruska nee biti napadnuta, a ona je izbjegavala odgovor. On je te iste godine, bez objave rata, napao Sasku to je dovelo do sedmogodinjeg rata ( 1756. 1763. ).13

8 9

ivojinovi, Uspon Evrope, 479. Povijest 11 Doba prosvjetiteljstva ( 18. stoljee ), Realizacija: UTET Cultura, Urednitvo Grandi Opere, Ritolito Lombarda Piotello (MI) Italia, Hrvatsko izdanje, 2008., 202. 10 ivojinovi, Uspon Evrope, 474. 11 Zollner, Schussel, Povijest Evrope, 200. 12 Taylor, Habsburka Monarhija, 9. 13 Povijest 11, UTET Cultura, 215.

AUSTRIJA U PRVOJ POLOVINI 18. STOLJEA


Marija Terezija je nakon uspjenog odbijanja napada na Austriju, uvela svog sina Josipa II u politiku Austrije, kako bi ga pripremila za posao, koji e obavljati kao njen nasljednik. Za vrijeme svoje vladavine, Marija Terezija je dovela do velikih promjena u Austriji. Sprovela je niz reformi, uvela nove institucije na dvoru, a reorganizovala stare. Njen sin Josip II, e svojom politikom apsolutizma sprovesti njene reforme na svojstven nain.14

Umjetnost baroka u Austriji

U vremenskom periodu od 1648. do 1740. godine, za vrijeme tri zadnja Habsburgovca, Austrija je doivjela najvei uspon. Umjetnost baroka u Austriji se poela razvijati oko 1620. godine.15 Be je kao metropola, svojima ugledom privlaila pripadnike razliitih nacija, kao to su bili: arhitekte, graditelji, slobodni zidari, tiskari knjiga, glazbenici, trgovci, pjesnici i sveenici. Znatan kulturoloki poletje doao u dodir sa carem, plemstvom, Crkvom, ali i graanskim i narodnim slojevima drutva. U 17. i 18. stoljeu u Austriji je postojala iva graditeljska djelatnost, iji su uzor bile barokne sakralne graevine i palae u Italiji. kao primjer jedne takve graevine daemo isusovaku crkvu II Gesu u Rimu, ija je fasada raena od strane Giacoma della Porte.16 Dvojica najpoznatijih arhitekata ovog doba su bili Johann Berhard Fischer od Erlacha ( 1656 1723 ) i Johann Lukas od Hildebranta ( 1668 1745 ). Od mnogih graditelja u vrijeme baroka, bitno je naglasiti sljedee linosti: Joseph Munggernast ( samost anska crkva u Altenburgu ), Michael Prunner ( protenjarska crkva od Stadl Paura ), Georg Anton Gumpp ( ljetnjikovac u Innsbrucku ) i Johann Marh Gumpp ( pregradnja samostana Staups u Tirolu ).17

14 15

Geoffrey Treasure,The Making of Modern Europe 16481780, Routldge publishing, New York, 2003., 325. Zollner, Schussel, Povijest Evrope, 192. 16 Isto, 193. 17 Isto, 195.

AUSTRIJA U PRVOJ POLOVINI 18. STOLJEA


ZAKLJUAK

Iz svega do sada navedenog moe se zakljuiti da je Austrija bila na udaru mnogih susjeda zbog svoje veliine i moi, ali i opsenog teritorija, koje je bilo u sklopu ove sile. Svaka uspjena i jaka drava i carstvo poivaju na dobroj unutranjoj i vanjsko j politici, koja je bila zabiljeena i u Austriji. Nekada samo manji teritorij pod tuom upravom, u 18. stoljeu se uzdie i prelazi prve faze do uspjene i mone sile. Za njen uspjeh su vezane i odreene linosti, ali i cijela dinastija Habsburgovaca, k oja je dugo godina vladala cijelom teritorijom pod upravom Austrije. Iako se veina carevina i drava skoro uvijek oslanjala na svoje narode i njihovu podrku, to nije bilo zastupljeno na ovom podruju. esto su narodi Austrije dizali razne pobuden protiv svojih vladara, ali i njihove dinastije. Primjer uspjenog vladara ili bolje reeno vladarice, bila je Marija Terezija, koja je svojom vrstom politikom i lukavstvom uspjela da se izbori i postane prvim enskim austrijskim vladarom, te da sprovede sve svoje planove unutar Austrije. Njen otac Karlo VI je posebnim dokumentom, Pragmatinom sankcijom zabiljeen u historiji, kao vladar koji se usprotivio viestoljetnom zakonu da ena ne moe naslijediti prijestolje, te je napravio veliki iskorak u povijesti Austrije. Moe se zakljuiti da je time napravio veliku uslugu Austriji i njenom narodu, jer je iza sebe ostavio jako dobrog vladara, taktiara i politiara, kojem nije bila prepreka ni injenica da je ensko. Na kraju se samo moe kazati da je Austrija u periodu 18. stoljea prola kroz razna iskuenja i ratove, koji su je samo jo vie ojaali i od nje napravili jos sigurniju i uspjeniju silu, kakvom je bila sve do potpunog pada.

AUSTRIJA U PRVOJ POLOVINI 18. STOLJEA


LITERATURA

1. Taylor, A.J.P., Habsburka Monarhija, Izdava Znanje, Zagreb, 1990.; 2. Treasure, Geoffrey, The Making of Modern Europe 1648-1780, Routledge publishing, New York, 2003.; 3. Zollner, Erich; Schussel, Therese, Povijest Austrije, Barbat, Zagreb, 1997.; 4. ivojinovi, Dragoljub R., Uspon Evrope 14501789, RO tamparija Budunost, Novi Sad, 1989.; 5. Povijest 11 Doba prosvjetiteljstva ( 18. stoljee ), Realizacija: UTET Cultura, Urednitvo: Grandi Opere, Rotolito Lombarda Piotello (MI) Italia, Hrvatsko izdanje, Zagreb, 2008.