Pregledni Naučni Rad: ODGOVOR NA TUŽBU - Dužnost Ili Pravo, Od Prijema Ili Od Dostave Tužbe?

PREGLEDNI NAUNI RAD
149
Muhamed Cimiroti*
ODGOVOR NA TUBU dunost ili pravo, od prijema ili od dostave tube?
Saetak
Koncept parninog postupka, u domaem pravu, je takav da kroz naela postupka, a meu njima i naelo kontradiktornosti, uglavnom, obezbjeuje ravnopravan tretman obje stranke.Odgovor na tubu je jedna od procesnih ustanova koja, upravo, to omoguuje. Bio je normiran Zakonikom o sudskom postupku u graanskim parnicama Kraljevine SHS iz 1929. godine, potom Zakonima o parninom postupku FNRJ/SFRJ 1957. i 1977., zatim u Federaciji BiH 1998., u Brko distriktu BiH 2000. godine, te 2003.godine u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, a ovi zadnji zakoni su u ovu ustanovu unijeli bitne novine koje su, dijelom, postupak uinele kvalitetnijim ali i unijele dileme, posebno, u kontekstu ove ustanove i presude zbog proputanja. S obzirom na sadraj odredbi o odgovoru na tubu, pitanja koja trae odgovor i pojanjenje su: da li je davanje odgovora na tubu dunost ili pravo tuenika, te da li rok za dostavu odgovora na tubu tee od prijema tube ili od dostave tube tueniku, od kojih odgovora zavisi donoenje presude zbog proputanja.To je okosnica ovoga rada. Kljune rijei: Odgovor na tubu, prijem, dostava, dunost, pravo.
*Mr.sc., sudija Kantonalnog suda u Bihau
150
ANALI Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici
Uvod
Zakonima o parninom postupku u FBiH i RS iz 2003. godine, u odnosu na ranije normiranje odgovora na tubu, uvedena su nova svojstva, uslovi i posljedice vezani za ovu ustanovu. Normirana je i nova vrsta odluke presuda zbog proputanja koja je u uskoj vezi sa odgovorom na tubu, jer se donosi zbog proputanja odgovora (uz ostale pretpostavke). Nadalje, dostava odgovora na tubu po zakonu je dunost tuenika, a zakon nema instrument da prinudi tuenika da odgovori na tubu, pa se otvara pitanje: da li je davanja odgovora na tubu - dunost ili pravo tuenika? Jedna odredba zakona propisuje da se odgovor na tubu dostavlja u roku (tekuem) od prijema tube, a druga propisuje da e sud donijeti presudu zbog proputanja ako tuenik ne dostavi odgovor na tubu u roku (nakon) dostave tube tueniku na odgovor. Dakle, opet pitanje: da li je prijem i dostava imaju isto znaenje, te da li rok za odgovor na tubu tee od prijema tube ili od dostave tube na odgovor? Uz ovo ide i pitanje uzrono-posljedinog odnosa odgovora na tubu i presude zbog proputanja. Na prednja pitanja ovaj rad je dao cjelovite odgovore, analizom zakonskih rjeenja i problema koji se javljaju ili to mogu u sudskoj praksi.
1. Pojam i opa svojstva

Jedno od osnovnih naela parninog postupka je naelo kontradiktornosti ili obostranog sasluanja stranaka sadrano u staroj pravnoj izreci - audiatur et altera pars (neka se uje i druga strana). Ovaj princip tei osiguranja ravnopravnosti stranaka pred sudom i obezbjeenju pribavljanja procesnog materijala od obiju stranaka1 U Zakonu o parninom postupku (bive FNRJ, SFRJ i FBiH), a i danas u istoimenim zakonima u entitetima BiH, ovo naelo je izraeno kroz zakonsku odredbu da e sud svakoj stranci dati mogunost da se izjasni o zahtjevima i navodima protivne stranke (u razliitim fazama postupka i na propisani nain). Svoju sadrinu ovo naelo iscrpljuje tokom cijelog postupka od dostave tube tueniku na odgovor (kada mu se daje prilika, mogunost da odgovori na tubu), preko radnji izvan ili na roitu, do prava na izjavljivanje pravnih lijekova protiv odluka suda. Davanje mogunosti tueniku da dostavi odgovor na tubu samo je jedan od mnotva propisanih naina ostvarenje naela kontradiktornosti. ira analiza naela kontradiktornosti nije tema
1 Vie o naelu kontradiktornosti i posebno o odnosu prema dispozitivnoj maksimi u monografiji: S. Omanovi Dispositio u graanskom sudskom postupku, Pravni fakultet u Mostaru, 2002. str. 273.
M. Cimiroti: ODGOVOR NA TUBU - dunost ili pravo, od prijema ili od dostave tube
151
ovoga rada, a koji e se zadrati samo na institutu odgovora na tubu. Odgovor na tubu, pravno teorijski je jednostrana defanzivna parnina radnja tuenoga kojom na poziv suda ili po vlastitoj inicijativi iznosi svoj stav o zahtjevima istaknutim u tubi i o procesnim pitanjima u vezi s tim zahtjevima.2 Odgovor na tubu je procesna radnja tuenoga kojom tueni zauzima svoj stav prema tubi i tubenom zahtjevu.3 Pravno tehniki odgovor na tubu je podnesak kojim tueni iznosi svoju odbranu,... a zakon izraz odgovor na tubu upotrebljava i u smislu parninih radnji kojima tueni istie prigovore, kao i drugu odbranu, na roitu.4 U odgovoru na tubu tueni moe priznati tubeni zahtjev.5 Moe postaviti zahtjev za naknadu parninih trokova i za prebijanje meusobnih potraivanja, ali ne moe druge meritorne (materijalno pravne) zahtjeve, jer iste moe traiti protivtubom u tekuoj parnici ili posebnom tubom.6 Opirnije o tome u daljem izlaganju. Za podnoenje odgovora na tubu uvijek su bili propisani rokovi, a njihova pravna priroda i duina su zavisili od Zakona o parninom postupku koji je bio na snazi u periodu iz kojega se analizira ova ustanova. Kao procesna ustanova bio je normiran svakim zakonom o parninom postupku koji je bio u primjeni na ovim prostorima Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, bive FNRJ, bive SFRJ, u FBiH, a zadnji ZPP iz 2003. godine u Federaciji BiH i RS unose bitne novine u ovu ustanovu, to i jeste kljuni dio ovoga rada.
2. Odgovor na tubu prema ranijim zakonima o parninom postupku

2.1. Zakonik o sudskom postupku u graanskim parnicama Kraljevine SHS U bivoj Kraljvini Srba, Hrvata i Slovenaca, bio je na snazi Zakonik o sudskom postupku u graanskim parnicama (graanski parnini postupak), od 13.Jula 1929.godine, obnarodnjen u 179.- LXXV, broju Slubenih Novina od 03.avgusta 1929.godine (u daljem tekstu Zakonik).7 Ovaj ZaS. Triva, Rjenik graanskog procesnog prava, Informator , Zagreb, 1968, str. 200. B. alija, S. Omanovi, Graansko procesno pravo, Pravni fakultet Univeziteta u Sarajevu, 2000, str. 202. 4 B. Pozni. Graansko procesno pravo,(VI i X izdanje), Savremena administracija, Beograd, 1978. i 1987, str. 226. Vie vidi kod: B. Pozni V. Raki-Vodineli, Graansko procesno pravo, Beograd, 2010. str. 284. i dalje. 5 Svaki odgovor na tubu koji ne sadri priznanje tubenog zahtjeva, predstavlja njegovo osporavanje. Vrh ovni vojni sud II G-110/67 (T. Rali, V. Tanaskovi, ZPP SFRJ sa komentarom i sudskom praksom, Knjievne novine, Beograd, 1977, str. 524.). 6 Vidi M. Dika, J. izmi, Komentar Zakona o parninom postupku FBiH, Sarajevo, 2000, str. 476. 7 Ureeni tekst Zakonika sa registrom pojmova - autor Dr. Mihailo Ili, Izdavaka knjiarnica Gece Kona, Beograd, 1929. godine. Tekst Zakonika, koji je koriten za ovaj rad, je pisan u pismu latinica sa narjejem ekavskim. Kraljevina SHS je promjenila ime u Kraljevina Jugoslavija (Oktobar 1929).
2 3
152
konik8 je detaljno normirao pravnu ustanovu odgovor na tubu, sa izvjesnim specifinostima, pa e one ukratko biti izloeno odvojeno od izlaganje ove ustanove prema kasnijim zakonima o parninom postupku. O odgovoru na tubu relevantne odredbe Zakonika bile su : 325. stav 1. - Predsednik vea, kojemu je pravna stvar upuena, odredie na osnovu tube roite za usmenu raspravu. 326. stav 1. - Prvo e se roite tako odrediti, da izmeu dostave tube i roita bude od prilike rok od petnaest dana. 338. Ako prema rezultatima prvoga roita bude potreba odrediti usmenu spornu raspravu, sudija, kojemu je povereno dranje prvoga roita, odmah e na roitu naloiti tueniku zakljukom da odgovori na tubu i odrediti mu rok za predaju odgovora, koji e odmeriti prema okolnostima pojedinog sluaja, ali ne dui od etiri nedelje. Na tubu e se odgovoriti pripremnim podneskom. Taj podnesak ima da sadri.... Iz citiranih odredbi se primjeuje da je dostava tube tueniku obavezna procesna radnja suda, bez obzira da li e sud kasnije naloiti tueniku da odgovori na tubu,( arg. iz 326. stav 1.). Prije prvog roita sud obavezno dostavlja tubu tueniku, ali tada sud ne trai od tuenika da odgovori na tubu, nego e to traenje zavisiti od ishoda prvoga roita i ukazane potrebe zakazivanja usmene sporne rasprave (glavne rasprave). Stoga, ako se za njom ne ukae potreba (jer se postupak na prvom roitu okona) tada traenje od tuenika da odgovori na tubu nije obavezna radnja suda (jer na prvom roitu postupak se moe okonati poravnanjem, odbacivanjem tube, presudom na osnovu priznanja, odricanja ili izostanka). Meutim, ako se prema rezultatima prvoga roita ukae potreba za usmenom spornom raspravom (glavna rasprava), onda je sud duan naloiti tueniku da odgovori na tubu (prema 338. st.1.). Dakle, tada postoji dunost suda da od tuenika trai odgovor na tubu, jer Zakonik propisuje ...sud e naloiti tueniku da odgovori na tubu.... Rijei sud e... znae dunost suda, a rijei ...naloiti tueniku... upuuje da je Zakonik time imao uvidu dunost tuenika da dostavi odgovor na tubu, jer sud stranci moe naloiti samo vrenje dunost (a ne prava). Uistinu, Zakonik tu dunost nije izriito propisao kao dunost, ali u kontekstu reenice rije naloiti upuuje na taj zakljuak.9 Osim toga i
Detaljno o ovome Zakoniku vidi: S. Omanovi, Dispositio u graanskom sudskom postupku, Pravni fakultet Univerziteta Demal Bijedi Mostar, 2002. str. 99 i dalje. 9 Kasniji Zakoni o parninom postupku (od 1957. - 1998.,FNRJ, SFRJ ,FBiH) su imali odredbu da sud moe zatraiti od tuenika da dostavi odgovor na tubu, dakle ne naloiti,a ova radnja suda zatraiti odnosno naloiti upuuje i na pravnu prirodu radnje (odgovor) koju treba izvriti tuenik da li je ona pravo odnosno dunost.
8
153
338 st.2. propisuje Na tubu e se odgovoriti...,znai Zakonik to smatra dunou (e se...), a dalje normira da ...taj podnesak (odgovor) ima da sadri..., dakle, Zakonik nalae i sadraj odgovora na tubu. Prednje upuuje na zakljuak da je Zakonik, davanje odgovora na tubu, smatrao kao dunost tuenika. Ako tuenik ne dostavi (ne preda), odgovor na tubu u roku, tuitelj moe predloiti da sud donese presudu zbog proputanja, a sud e je donijeti ako tubeni navodi nisu opovrgnuti dokazima koji se ve pred sudom ili injenicama koje su kod suda opte poznate( 492. i 494.). Iz prednjih odredbi Zakonika se vidi da odgovor na tubu kao procesna ustanova iz toga doba, ipak, ima posebnosti u odnosu na kasnije i dananje propise.
2.2. Zakoni o parninom postupku FNRJ, SFRJ i FBiH U Zakonu o parninom postupku (FNRJ), Zakonu o parninom postupku (SFRJ), Zakonu o parninom postupku Federacije BiH (iz 1998.),10 ustanova odgovor na tubu je bila normirana odredbom istovjetnog sadraja, koja je glasila : Ako predsjednik vijea smatra da se na temelju tube moe dalje postupati, zakazat e, u pravilu, pripremno roite i narediti da se primjerak tube dostavi tueniku... Prije zakazivanja pripremnog roita predsjednik vijea moe zatraiti od tuenika da podnese odgovor na tubu, ako bi zbog sloenosti spora ili zbog veeg broja zahtjeva stavljenih u tubi bilo svrsishodno da se tuenik pismeno izjasni o navodima tube. Odgovor na tubu podnosi se u roku koji odredi predsjednik vijea, ali taj rok ne moe biti dui od 15 dana od dostave tube. Iznimno, s obzirom na osobite okolnosti sluaja, taj rok moe biti i do 30 dana. Ako tuenik podnese odgovor na tubu, predsjednik vijea ocjenit e je li s obzirom na prijedloge i navode stranaka potrebno zakazati pripremno roite ili se moe zakazati odmah roite za glavnu raspravu. Ako tuenik u odreenom roku ne podnese odgovor na tubu, predsjednik vijea zakazat e pripremno roite ili roite za glavnu raspravu. Tuenik moe pismeno odgovoriti na tubu iako mu sud to nije naloio. Poto primi odgovor na tubu, predsjednik vijee moe donijeti sva rjeenja koja moe donositi u toku prethodnog ispitivanja tube. Iz citirane odredbe se zakljuuje da je dostavljanje tube tueniku obavezna procesna radnja suda kojom on izvrava svoju du10
Zakon o parninom postupku (Sl.list FNRJ 4/57), l. 273. - 274. Zakon o parninom postupku (Sl.list.SFRJ 4/77), l. 284. - 285. Zakon o parninom postupku FBiH (Sl.novine 42/98), l. 265. - 266. ZPP RS (vaei prije novog iz 2003. godine), bio je istih odredbi kao preuzeti ZPP SFRJ iz 1977.
154
nost, a ako istovremeno sud koristi i svoje pravo, te pozove tuenika da dostavi odgovor na tubu, time mu daje mogunost da se izjasni na sve navode tube, putem odgovora na tubu.11 Da li je ta mogunost tuenika njegova dunost ili pravo, biti e tema dijela ovoga rada. Kod dostavljanja tube tueniku uz traenje ili bez traenja odgovora na tubu i kod dostavljanja odgovora na tubu, treba jasno razdvojiti koje su i ije obavezne ili fakultativne procesne radnje. Prema ranijim ZPP (iz stava 1. ovog naslova), traenje od tuenika da dostavi odgovor na tubu nije bila obavezna12 (nego fakultativna) radnja suda, izraena kroz dio odredbe koji propisuje da predsjednik vijea moe zatraiti od tuenika da podnese odgovor na tubu. Da li e sud to traiti od tuenika zavisilo je od ocjene predsjednika vijea o svrsishodnosti toga, s obzirom na sloenost spora ili na vei broj postavljenih zahtjeva u tubi. Ako bi sud (predsjednik vijea), ocjenio da bi navodi odgovora (procesno pravni ili materijalni), doprinjeli kvalitetnijem rjeenju spora, tada bi traio dostavu odgovora na tubu. Prema tim zakonima, dostava tube tueniku je obavezna procesna radnja suda izraena u odredbi ...sud e narediti da se tuba dostavi tueniku.... Ovo je bila obavezna radnja suda bez obzira da li je sud, uz tubu, pozivao tuenika da dostavi odgovor na tubu ili ga nije pozivao. Nadalje, traenje (suda) od tuenika da dostavi odgovor na tubu, takoer, nije bila obavezna radnja jer sud ...moe zatraiti od tuenika da dostavi odgovor na tubu. (dakle, sud moe ali ne mora, sa izuzetkom privrednih sporova). Konano, dostavljanje odgovora na tubu nije bilo propisano kao obaveza (dunost) tuenika, jer i ako ne dostavi odgovor na tubu, zakon nije predviao nikakve tetne posljedice za tuenika (nego se zakazuje roite). Od prednjeg su postojali izuzeci jer u privrednim sporovima je bila obaveza suda da tubu dostavi na odgovor tueniku, a u postupku po platnom nalogu uz njega se tueniku dostavljala i tuba.13 Ako tuenik ne bi dostavio odgovor na tubu po traenju suda, tadanji zakoni za taj propust nisu vezali nikakve sankcije koje bi oteale procesni poloaj tuenika, jer je on mogao i usmeno izloiti odgovor na tubu na pripremniom roitu ili roitu za glavnu raspravu.14 Odgovor na tubu mogao se dati u
Vidi M. ivanovi, V. Rajovi, R. Mominovi, Graansko procesno pravo, Pravni fakultet Banja Luka 2001. 12 Vidi E. Zeevi, Graansko pravni i porodino pravni odnosi, FMP, Sarajevo, 1997. str. 265. 13 ZPP FNRJ, l. 428. st. 4. i l. 471.st.1.; ZPP SFRJ, l. 495. st. 1. i l. 448. st. 4. ; ZPP FBiH (1998), l. 439. st. 4. i l. 486. st. 1. 14 ZPP FNRJ l. 276.; ZPP SFRJ l. 287.; ZPP FBiH l. 268.; Vie o tome itati kod M. Dika, J. izmi, Komentar Zakona o parninom postupku FBiH-1998,OSCE, Sarajevo, 2000, str. 477. S. Zuglia, S. Triva, Komentar Zakona o parninom postupku, Narodne Novine, Zagreb, 1957, str. 23, 24.
11
155
pismenom podnesku i usmeno na roitu.15 U sluaju proputanja (pisanog) odgovora na tubu, tuenik nije mogao podnijeti prijedlog za povrat u prijanje stanje jer proputenu radnju (odgovor na tubu), mogao je poduzeti naknadno (na roitu), sa istim pravnim dejstvom kao da je radnju izvrio pisanim odgovorom na tubu. Za doputanje povrata uslov je bio da stranka izgubi pravo na poduzimanje proputene radnje, a u prednjem to nije sluaj. Rok za odgovor na tubu odreivao je predsjednik vijea, a trajao je do 15 dana, odnosno najdue do 30 dana (od dostave tube).16 Dakle, rok za odgovor na tubu nije bio zakonski prekluzivni, nego sudski rok, a zakon mu je samo odredio gornju granicu (trajanje roka za konkretan sluaj odreivao je sud u granicama zakonom propisane duine roka). Predsjenik vijea mogao je pozvati tuenoga, da u posebnom podnesku odgovori na tubu samo prije zakazivanja pripramnog roita.17 Tuenik je mogao dostaviti pisani odgovor na tubu prije roita, i ako mu sud to nije naloio, a taj podnesak sud je mogao (i trebao) uzeti u razmatranje jer njegov sadraj bi, eventualno, doprinijeo razjanjenju procesnih ili materijalnih navoda i prigovora.18 Ako tuenik dostavi pisani odgovor na tubu time je sprijeio mogunost donoenja presude zbog izostanka (ako u odgovoru ospori tubeni zahtjev), pa i u sluaju da izostane sa pripremnog roita.19 Iz prednjih odredbi ranijih Zakona o parninom postupku jasno se razabire da davanje pisanog odgovora na tubu nije bila dunost tuenika nego njegovo pravo izraeno u odredbi da ...sud moe zatraiti od tuenika da podnese odgovor na tubu, ...a tuenik moe odgovoriti na tubu. S toga, traenje od tuenika da dostavi odgovor na tubu i tako data mogunost (prilika) tueniku da to uini, zasigurno upuuju na zakljuak da raniji Zakoni o parninom postupku su tueniku davali pravo (mogunost, priliku), da dostavi odgovor na tubu, ali ga nisu obavezivali da odgovor dostavi. Uz ovo, zakoni nisu propisivali nikakve sankcije koje bi oteavale procesni poloaj tuenika ako ne dostavi odgovor na tubu, a inae, ne vrenje zakonske obaveze (dunosti) redovno je praeno sankcijom, uglavnom negativnom za subjekta te obaveze.
M. i . Jankovi, H. Karamarkovi, D. Petrovi, Komentar Zakona o parninom postupku, Savremena Administracija, Beograd 1977, str. 344. 16 ZPP FNRJ l. 274. st. 2.; ZPP SFRJ l. 285. st. 2.; ZPP FBiH l. 266. st. 2. 17 S. Zuglia, S. Triva, Komentar Zakona o parninom postupku, Narodne novine, Zagreb, 1957, str. 22. 18 ZPP FNRJ l. 274. st. 5.; ZPP SFRJ l. 285. st. 5.; ZPP FBiH l. 266. st. 5.; Vie o tome: T. Rali, V.Tanaskovi, Zakon o parninom postupku sa komentarom i sudskom praksom, NIP Knjievne novine, Beograd, 1977, str. 526. 19 Vidjeti pretpostavke za donoenje presude zbog izostanka iz l. 321. ZPP FNRJ; l. 332.ZPP SFRJ i l. 314. ZPP FBiH.
15
156
3. Odgovor na tubu prema vaeim Zakonima o parninom postupku /u BiH/

Zakon o parninom postupku Federacije BiH, Zakon o parninom postupke RS i Zakon o parninom postupku pred Sudom BiH imaju istovjetne odredbe o odgovoru na tubu a one glase:20 Tuba sa prilozima dostavlja se tueniku na odgovor u roku od 30 dana od dana prijema ispravne i potpune tube u sudu. Nakon prijema tube sa prilozima, tueni je duan najkasnije u roku 30 dana dostaviti sudu pismeni odgovor na tubu. Prilikom dostavljanja tube tuenom, sud e pouiti tuenog o obavezi iz stava 1.ovog lana, o tome ta treba da sadri odgovor na tubu i obavjestiti ga o posljedicama nedostavljanja odgovora na tubu u odreenom roku. U odgovoru na tubu, tueni e istai mogue procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava postavljeni tubeni zahtjev, te navesti i druge podatke koje u skladu s odredbama l.334. ovog zakona mora imati svaki podnesak. Ako tueni osporava tubeni zahtjev, odgovor na tubu mora sadrati i razloge iz kojih se tubeni zahtjev osporava, injenice na kojima tueni zasniva svoje navode, dokaze kojima seutvruju te injenice, te pravni osnov za navode tuenog. Kad je u ovom zakonu predvieno da stranka moe staviti odreen prigovor ili prijedlog ili poduzeti kakvu drugu parninu radnju dok se tueni ne upusti u raspravljanje o glavnoj stvari, takav prigovor odnosno prijedlog moe se staviti dok sud ne primi odovor na tubu. Kad utvrdi da je odgovor na tubu nerazumljiv ili nepotpun sud e radi otklanjanja tih nedostataka postupiti u skladu sa odredbom lana 336.ovog zakona. Budui da je isti sadraj odredbi pomenuta tri Zakona o parninom postupku (u BiH), ali razliiti brojevi lanova zakona, to e u nastavku rada biti oznaavani brojevi lanova ZPP-a Federacije BiH.21 U stadiju pripremanje glavne rasprave,22 (pored opih odredbi o tome), postoje i podstadiji prethodno ispitivanje i dostava tube(l.66.- 69.) i odgovor na tubu (l.70.-73.). Za temu ovoga rada bitne su odredbe l.69. do 73., pa e se na njima temeljiti dalje izlaganje, a eventualna analiza drugih odredbi e biti posebno naglaena. U l. 69. ZPP-a je propisano: tuba sa prolozima se dostavlja tueniku na odgovor u roku 30 dana od prijema ispravne i potpune tube u sudu.23 Ovom odredbom sud ima dunost
ZPP FBiH Sl.glasnik 53/03, l. 69., 70. 73.; ZPP RS Sl. Glasnik 58/03 l. 69., 70. 73.; ZPP pred Sudom BiH Sl.glasnik 36/04, l. 36., 37. 40. 21 ZPP Brko Distrikta BiH u l. 217. ima drugaije odredbe o odgovoru na tubu - Prije zakazivanja pripremnog roita sudija e zatraiti od tuenika da podnese odgovor na tubu. Odgovor na tubu podnosi se u roku koji odredi sudija... ali ne due od 15 dana. Ako tuenik ne podnese odgovor na tubu sudija e zakazati pripremno roite. 22 Pripremanje glavne rasprave kao stadij postupka i njegovi podstadiji vidi S. Triva, Rjenik graanskog procesnog prava, Informator, Zagreb, 1968, str. 277. 23 O znaaju novina u prvostepenom postupku-odgovor na tubu, rok, posljedice proputanja vidi M. ivanovi, Novo parnino procesno pravo Republike Srpske, Pravni fakultet u Banja Luci, 2004, str. 8.
20
157
tubu dostaviti tueniku na odgovor, jer ...tuba se dostavlja na odgovor.... Dakle, po vaeim zakonima dostava tube na odgovor tueniku je obavezna procesna radnja suda kojom se realizuje naelo kontradiktornosti. Ovo pravilo nema izuzetka u opem niti u posebnim parninim postupcima. Nadalje, l.70. propisuje da nakon prijema tube sa prilozima, tueni je duan, najkasnije u roku 30 dana dostaviti sudu pismeni odgovor na tubu.Ovom odredbom zakon tueniku odreuje dunost da (u roku) dostavi pismeni odgovor na tubu.24 Do sada fakultativan, odgovor na tubu postaje obligatoran, to je bitna novina vaeeg ZPP-a.25 Iz prednjih odredbi l.69. i l.70 ZPP-a slijedi (pored ostalog) da je dostava tube na na tubu i to u roku koji tee od dana prijema tube otvara neka pravno-teorijska ali i odgovor - dunost suda, a dostava odgovora na tubu - dunost tuenika. Prednja obaveza suda (dostava tube na odgovor) je sasvim opravdana i u funkciji temeljnih naela postupka. Meutim,(l.70.st.1.) - odredba o dunosti tuenika da dostavi odgovor pitanja od praktine vanosti za sudovanje.Takva pitanja su: da li se rok za odgovor na tubu rauna od dana dostavljanja tube tueniku ili od dana prijema tube (kada tuenik primi tubu)? da li je dostava odgovora na tubu dunost ili pravo tuenika? Slijedi analiza pitanja i moguih ispravnih odgovora.
4. Rok za odgovor na tubu - od dana dostave tube tueniku ili od dana prijema tube?
Interesantno je primjetiti da ZPP u l. 70. propisuje da rok od 30 dana za dostavu odgovora na tubu tee od dana prijema tube. Razlikovanje pojmova prijem tube i dostava tube, te mogue posljedice razlike (ako ona postoji) moe se, najbolje, sagledati kroz zakonske posljedice vezane za proputanje pismenog odgovora na tubu26 (presudu zbog proputanja), ali i kroz mnotvo drugih odredbi zakona kada upotreU usporedbi sa ranijim ZPP(SFRJ) razlika je bitna jer kada tueni primi tubu...moe da se ponaa na vie naina, moe da uti i da se o tubi ne izjanjava ni u sluaju kada mu je sud naloio da na nju pismeno odgovori ...moe da na tubu odgovori i kad mu sud tio nije naloio,...moe zahtev da prizna ili da tubu pobija... V. Rajovi, M. ivanovi, R. Mominovi, Graansko procesno pravo, Pravni fakultet u Banja Luci, str. 69. 25 Opirnije o tome vidi J. izmi, Komentar Zakona parninom postupku Federacije BiH, Privredna tampa, Sarajevo, 2009, str. 202. 26 Najtea posljedica proputanja odgovora na tubu je presuda zbog proputanja, pa vremenska nepodudarnost dostave odnosno prijema tube, moe i stvara probleme u praksi kod ocjene blagovremenosti odgovora i uslova za presudu zbog proputanja.
24
158
bljava ove pravne termine. Za razliku od l.70. st.1. u l.182.st.1. isti zakon propisuje da se presuda zbog proputanja donosi kada tuenik kome je uredno dostavljena tuba ne dostavi odgovor na tubu u zakonskom roku. Dakle, ove dvije odredbe davanje odgovora na tubu i posljedice proputanja toga, vezuju za as prijema tube odnosno za as kada je dostavljena tuba. Te odredbe nameu pitanja: da li se ta dva asa (momenta) nuno vremenski podudaraju? Da li se izvrenom dostavom smatra da je izvren i prijem? Da li je sadrajno isti smisao pojmova tuenik primio tubu i tueniku dostavljena tuba? Od kada tee rok za odgovor na tubu? Prijem u smislu dostave tube ili drugog sudskog pismena u ZPP-u nije esto u upotrebi, a zakon poetak rokova za poduzimanje procesnih radnji stranaka rijetko vezuje za dan prijema pismena pa ostaje, pomalo, nejasno da li je zakonodavac imao u vidu samo jeziku razliku izmeu pojmova (termina) prijem tube i dostava tube smatrajui ih sinonimima ili se iza rijei prijem krije drugi (pravni i injenini) sadraj. U nastavku izlaganja ovoga naslova razmatra se eventualna, sutinska, razlika izmeu pojmova primio tubu (tuenik) i dostavljena tuba (tueniku) te razlika poetka rokova. Nadalje, ima se u vidu prijem ili dostava sudskih pismena stranci (tueniku) kao fizikom licu, jer u sudskoj praksi upravo ta dostava otvara dileme a, u pravilu, ne kod dostave pravnim licima. Prijem odnosno dostava su pravni termini, pravni pojmovi koje zakon sa tim sadrajem koristi, pa e i u nastavku izlaganja biti tako oslovljavani. Ako bi se radilo samo o jezikoj (a ne sutinskoj) razlici ovih pojmova, odnosno ako zakon smatra da postoji podudarnost znaenja primio tubu i dostavljena tuba (u smislu da dostavljena tuba ima iste posljedice kao da je i primljena), tada ta jezika razlika i nije od vanosti za raunanje poetka roka za odgovor na tubu i njegovu blagovremenost, jer u tome sluaju rok za odgovor na tubu uvijek bi se raunao od dostave tube tueniku, bez obzira da li je tada tuenik tubu i primio. ZPP detaljno normira dostavljanje pismena, ali ne definie pojam prijema pismena, a niti pojanjava razliku izmeu prijema i dostave. Neke odredbe ZPP-a ozbiljno dovode u sumnju, eventualnu, tezu o podudarnosti znaenja prijema i dostave27 a, time i poetka rokova. Nasuprot tome, ako ne postoji podudarnost, tada to moe dovesti do nedoumica kod ocjene urednosti izvrene dostave tube tueniku na odgovor, poetka roka za dostavu odgovora na tubu i za ocjenu blagovremenosti odgovora na tubu,(i do problema kod ocjene o postojanju uslova za presudu zbog proputanja). Razlog vie takvoj nedoumici je i
27
Vidi odredbe o dostavljanju sudskih pismena, l.337-355. ZPP-a FBiH.
159
l.182.st.1. koji propisuje da se presuda zbog proputanja donosi kada tuenik kome je uredno dostavljena tuba ne dostavi odgovor na tubu u zakonskom roku.28 Dakle, l. 70. st.1. namee dunost tuenik da dostavi odgovor na tubu u roku 30 dana od prijema tube, a l.182.st.1. propisuje da e presuda zbog proputanja biti donesena ako tuenik kome je uredno dostavljena tuba, u roku, ne dostavi odgovor na tubu. Dostaviti i uruiti (primiti) nisu istoznani pojmovi.29 Dostavljanje je procesnopravna djelatnost uruivanja pismena(podnesaka) adresatima kojima su oni upueni,...Dostavljanje vri sud po slubenoj dunosti30 Dostava sudskih pismena moe biti lina, ali i dostava predajom sudskog pismena drugoj osobi, kada su za to ispunjeni zakonski uslovi - lanu domainstva, kuepazitelju, susjedu, drugoj osobi na radnom mjestu stranke, ili preuzimanje pismena u sudu, objava pismena u novinama, predaja ovlatenoj osobi-starjeina,uprava (l.337.- 355.). U svakom ovom sluaju smatra se da je uredno izvrena dostava sudskih pismena, pa i onda ako stranka, u asu kada se smatra dostava urednom, nije primila pismeno od dostavljaa ni od druge osobe, niti ga preuzela u sudu, pa ak kada prednje osobe ne bi ni dostavile pismeno tueniku ili kada tuenik ne bi ni preuzeo pismeno u sudu i tada je zakonska (oboriva) pretpostavka da je uredna dostava tueniku. Termin prijem sudskih pismena (tube), u svom doslovnom smislu, upuuje da bi to mogao biti prijem u asu line dostave pismena na ruke tueniku ili prijem u asu kada je tuenik primio pismeno (tubu) od drugog lica kome je dostavlja predao pismeno da ga ovaj preda tueniku. Dakle, termin primio (tubu), upuuje da bi prijem bio samo u asu kada je tuenik (adresat) dobio tubu na ruke bilo od slubenog dostavljaa, bilo od osobe (primaoca) kojoj je dostavlja predao tubu da je ovaj preda tueniku, ili u asu kada je, nakon obavijesti, tubu preuzeo u sudu. Budui da ZPP u l.70. st.1. izriito propisuje rok za odgovor na tubu od dana prijema tube to bi tuenik proputanje odgovora na tubu mogao, pokuati, pravdati prigovorom da nije primio tubu u onom asu koji se po ZPP-u smatra asom uredne dostave, u sluaju ako bi mu tuba bila dostavljena
Za ubrzanje postupka izuzetno su znaajne odredbe o rokovima za dostavljanje tube tuenom i za njegov odgovor u roku 30 dana po prijemu tube Vidi M. ivanovi Novo parnino procesno pravo RS Pravni fakultet u Banja Luci, 2004, str. 8. 29 M. Dika, J. izmi, Komentar Zakona o parninom postupku FBiH, OSCE, Sarajevo, 2000, str. 478. Tako i S. Zuglia, S. Triva, Komentar Zakona o parninom postupku, Narodne novine, Zagreb, 1957, str. 26., prema kojem Termin prijem oigledno je i ovdje pogreno upotrebljen.Stranka nije povrijeena u svojim pravima, ako joj poziv bude dostavljen najmanje osam dana prije dana za koji je odreeno pripremno roite, pa nije potrebno da poziv zaista i primi.( komentar uz l. 275. u vezi l.130., 131., 133. ZPP-a SFRJ iz 1957.). 30 B. alija, S. Omanovi, Graansko procesno pravo, Pravni fakultet u Sarajevu, 2000, str. 206.
28
160
po drugim pravilima o dostavljanju (putem druge osobe), ili prigovarati da uope nije primio tubu, iako se smatra da je tuba uredno dostavljena po pravilima o dostavi iz ZPP-a. Tako ZPP u odredbama o dostavljanju31 pravi razliku izmeu pojma osoba kojoj se dostava ima obaviti (adresat) i pojma primalac- osoba kojoj je pismeno predano. Zakon razlikuje ove osobe, ali nije odredio da li postoji razlika u raunanju poetka rokova u sluaju ako pismeno (tuba) nije predana adresatu (tueniku) nego drugom licu (primaocu) koji je duan pismeno predati tueniku (adresatu). Iz zakonskih odredbi o dostavljanju sudskih pismena prije bi se zakljuilo da je zakon imao u vidu da se raunanje rokova ima vriti od uredno izvrene dostave pismena, bez obzira da li je stranka primila pismeno.32 Taj zakljuak bi imao temelj u odredbama o linoj dostavi i drugim nainima dostave kada lina nije mogua (l.347. i 345.), jer u nemogunosti line dostave zakon izriito propisuje valjanom i dostavu izvrenu drugoj osobi koja je duna pismeno predati adresatu (l.345.st.5), ili istekom roka za preuzimanje pismena u sudu (l.346.), ili istekom roka od objave pismena u sredstvima informisanja (l.3487.st.4.).Ovakva dostava je uredna dostava pismena pa i onda kada tuenik ne bi ni primio tubu. Meutim, nedosljednost zakona u upotrebi termina prijem u razliitim procesnim situacijama za razliite subjekte postupka, dovodi u pitanje ispravnost takvog stava. as dostave i as prijema se ne moraju vremenski podudarati (to i jeste esto u sudskoj praksi), pa se tada moe otvoriti pitanje od kada raunati poetak roka za dostavu odgovora na tubu od dana prijema tube (na ruke tuenika), ili od dana kada se po ZPP-u smatra urednom dostava tube tueniku? Upravo u tome je nedoumica pravnog sadraja zakonskog termina prijem tube iz l.70. st.1. ZPP-a jer otvara pitanje raunanja poetka roka za odgovor na tubu i ocjenu njegove blagovemenosti. Pretpostavimo da se dan dostave tube tueniku (po ZPP-u) i dan prijema tube vremenski ne podudaraju (nije isti dan) te da je odgovor na tubu bio dostavljen sudu izvan roka 30 dana od dana kada se dostava tube smatra izvrenom, ali unutar roka 30 dana od dana prijema tube (na ruke tuenika), pitanje je : da li je odgovor na tubu blagovremen u smislu ZPP-a koji propisuju da se odgovor na tubu treba dostaviti sudu u roku 30 dana od dana prijema tube (l.70.st.1), odnosno presuda zbog proputanja donosi ako odgovor na tubu nije dostavljen u roku raunatom od dostave tube tueniku (l.182.st.1.)?
31 32
Zakon o parninom postupku FBiH l.337-355. S. Zuglia, S.Triva, Komentar ZPP-a, Narodne novine, Zagreb, 1957., uz komentar l. 275. o dostavi poziva za pripremno roite osam dana od prijema poziv- komentariu: Termin prijem oigledno je i ovdje pogreno upotrebljen. Stranka nije povrijeena u svojim pravima ako joj poziv bude dostavljen... a nije potrebno da poziv zaista i primi.
161
Ako se prema ZPP-u dostava izvrena na bilo koji zakonit nain smatra istovremeno i kao prijem,(iste posljedice), tada je po prednjem pitanju - odgovor na tubu neblagovremen (jer je dostavljen izvan roka za dostavu), a ako ZPP termin prijem doslovno razumjeva u smislu kao prijem tube na ruke tuenika, tada po gornjem pitanju - odgovor na tubu je blagovemen, (jer je dostavljen u roku raunatom od dana prijema tube). Koji od ova dva odgovora je pravilan, zavisi od toga da li je ZPP smatrao da se podudaraju u znaenju prijem i dostava tube, (iako ih zakon nije razgraniio). Tu nedoreenost zakona sudska praksa tumai tako da, redovno, rok za odgovor na tubu raunaju od dana dostave tube tueniku, iako za to nema jasnog (nesumnjivog) uporita u vaeem ZPP-u (a uporite, dijelom, nalazi u opim odredbama o dostavi pismena i u l.182.st.1.).33 Uz ovo stranke, gotovo, i ne prigovaraju takvom raunanju roka za odgovor na tubu smatrajui da sudovi to ine pravilno. Takvo raunanje roka za odgovor na tubu podlono je ozbiljnoj kritici, jer neke odredbe zakona to dovode u sumnju, a kako slijedi. U ZPP-u vrenje procesnih radnji stranaka u jo nekoliko sluajeva se vezuje za rok koji tee od prijema sudskog pismena, pa tako: predlaganje dopunske presude se moe uiniti u roku 30 dana od dana prijema presude (l.192.), odricanje od prava na albu tee od dana prijema odluke suda (l.204), odgovor na albu se moe podnijeti u roku 8 dana od dana prijema albe (l.214), protivnik osiguranja moe u roku 3 dana od dana prijema rjeenja podnijeti odgovor na albu (l.282.st.2.). Da li je u ovim sluajevima ZPP smatrao podudarnim znaenja prijema i dostave, odnosno da li prednji rokovi teku od stvarnog prijema ili od dostave (bez prijema), iz zakona ostaje nejasno, ali je jasno da se svi ovi sluajevi odnose na rokove u kojima stranke trebaju poduzeti neku procesnu radnju u roku tekuem od prijema odluke. Nadalje, ZPP poznaje i sluajeve kada za as prijema pismena vezuje procesne radnje suda prema strankama, na primjer:
Tako i presude zbog proputanja Opinskog suda u Bihau, br. P:1249/06, prema kojoj ...zakonski rok od 30 dana za odgovor na tubu je poeo tei narednog dana od dana dostave tube na odgovor(tuba nije dostavljena lino tueniku). Dakle, sud rok vezuje za dan dostave tube. Prema presudi zbog proputanja P:280/06, Opinskog suda u Bihau, Rok za odgovor na tubu je 30 dana..., pa budui da je tuenik tubu na odgovor zaprimio dana...to je rok za odgovor istekao... ( Isto i presuda P:292/06). Ovdje se primjeuje da je tuba tueniku lino dostavljena jer je tuenik tubu zaprimio a rok vezan za taj as.
33
162
nakon prijema tube sud poinje pripreme za glavnu raspravu (l.61. st.1.), nakon prijema odgovora na tubu sud e zakazati pripremno roite,(l.75.st.1.), prvostepeni sud je duan odmah po prijemu rjeenja drugostepenog suda...(l.228.), nakon prijema odgovora na reviziju... prvostepeni sud e ...(l.245. st.3.), nakon prijema odgovora na prijedlog za ponavljanje postupka... (l.261), prvostepeni sud e odmah po prijemu rjeenja drugostepenog suda (o ponavljanju postupke)...(l.264.st.2.). U ovim zadnjim primjerima (odredbama ZPP-a) upotreba pojma prijem ima razumno pravno teorijsko i praktino objanjenje u tome to zakon procesne radnje suda prema strankama uslovljava prijemom podneska (pismena) u sud, jer je to nuni uslov da bi sud mogao postupati po podnesku. Uz ovo je vano napomenuti da zakonski rokovi za radnje koje poduzima sud nisu prekluzivni rokovi, jer propust suda da radnju izvri u tome roku nije praen posljedicom da sud tu radnju vie ne moe poduzeti (to, inae, jeste posljedica sankcija prekluzivnih rokova). Rokovi za radnje suda su instruktivni (monitorni) rokovi34 koje sud treba, nastojati, ispotovati, ali ako sud rok i propusti, svoju radnju moe poduzeti i naknadno, jer je sud onaj subjekat postupka ije radnje su nunost bilo kojeg naina okonanja postupka. Dakle, da bi sud izvrio svoju procesnu radnju koja zavisi od podneska ili pismena, on mora primiti podnesak ili pismeno, jer u protivnom tu radnju sud ne moe izvriti, a kao pravosudni organ to mora uiniti, jer stranke imaju pravo na pristup sudu, a on obavezu provesti postupak po tubi. U tome lei potreba zbog koje je zakon propisao da se radnje suda vezuju za stvarni prijem podnesaka u sudu, da bi on izvrio svoju radnju (npr.donijeti odluku, zakazati roite, izvriti dostavu i sl.). Iz prednjeg se zakljuuje da je ZPP sa razumnim razlogom propisao da sud svoje radnje poduzima u rokovima koji se raunaju od dana prijema u sudu (podneska, pismena), pa tada pojam prijem ima svoj jasan jeziki i pravni smisao, kakav ima u ustaljenom, svakodnevnom razgovoru. Ukratko, za poduzimanje radnji suda prema strankama, zakon pojam prijem koristi u njegovom doslovnom izvornom znaenju to prijem znai u ustaljanom, svakodnevnom (pa i pravnom jeziku).
34 O vrstama i svrsi rokova detaljnije: S. Triva, Rjenik graanskog procesnog prava Informator, Zagreb, 1968, str. 335.
163
Meutim, pojam prijem zakon koristi i onda kada su neke procesne radnje stranaka (naprijed navedene) vezane za rok tekui od prijema pismena (meu njima je i odgovor na tubu). Dakle, prijem pismena zakon (redovno) koristi kao relevantan as poetka rokova za procesne radnje suda, ali i za (neke) procesne radnje stranaka (odgovor na tubu). Da li po ZPP-u rije prijem ima isto znaenje - kod poetka rokova za procesne radnje suda prema strankama i - kod poetka roka za procesnu radnju dostave odgovora na tubu?(radnja stranke prema sudu). Za radnje suda koje se mogu izvriti samo onda kada je sud primio podnesak ili pismeno, propisivanje da se one poduzimaju od dana prijema ima razumnih razloga (koje zakon ne pojanjava direktno, ali se mogu zakljuiti iz mnotva odredbi o vrenju radnji suda nakon prijema podneska, pismena). Meutim, za radnje stranaka sa poetkom roka vezanog za prijem, zakon nema pojanjenja. U bilo kojem zakonu kao pravnom aktu, svaki koriteni pojam (pravni struni izraz, termin), mora da ima isti smisao u kontinuitetu, kroz sve odredbe toga zakona, a ako u nekoj odredbi taj pojam ima drugi smisao, tada zakon to i naglasi radi pravilne primjene te odredbe.35 S toga, ako se sadraj i smisao (znaenje) pojma prijem jasno moe prepoznati kod prijema podnesaka koje prima sud od stranaka, tada pojam prijem treba imati isti sadraj i smisao (znaenje) kod prijema pismena koje primaju stranke od suda. Ako je prijem(u doslovnom znaenju) relevantan za radnje suda prema stranci on bi to trebao biti i za radnje stranaka prema sudu, dakle, ako je propisano da bilo koji subjekt postupka (sud ili stranke), trebaju poduzeti procesnu radnju u roku raunatom od prijema (pismena, podneska), onda to vai jednako za te subjekte, kako za sud tako i za stranke (osim ako je zakonom ta razlika izriito drukije propisana, a ZPP to nije uinio). Prema .70.st.1. rok za odgovor na tubu tee (rok) nakon prijema tube, ali prema l.182.st.1. presuda zbog proputanja se donosi ako odgovor na tubu, u roku, ne dostavi tuenik kome je tuba uredno dostavljena dakle rok od dostave tube.Iako zakon nije uinio razliku izmeu pojmova dostava i prijem, u pravnoj doktrini nedvojbeno je stajalite da se ti pojmovi razlikuju po njihovoj sadrini, smislu, znaenju, a ne samo po nazivu. Prijem tube podrazumjeva da je tuenik preuzeo tubu (bilo od slubenog dostavljaa bilo od treeg lica kao primaoca). Dostava tube podrazumjeva i prijem ali i samo datu mogunost prijema tube na nain zakonito izvrene dostave po ZPP-u, dakle kada i nema prijema.
35
O identitetu odnosno o kontinuitetu sadraja nekog pravnog pojma iz pravnih propisa, vidi M. Vukovi, \. Vukovi, Izrada pravnih propisa Nomotehnika, Informator, Zagreb, 1981. str. 82. (citat: Zahtjev kontinuiteta (identiteta sadraja pojma) osniva se na tome da jedan pojam, kadgod se izraava, mora svojim sadrajem biti jednak. To znai da se jedan pojam, dok se god njime operira, mora upotrebljavatiu istom znaenju.
164
S toga, tuenik koji dostavi odgovor na tubu u roku raunatom od prijema tube, postupa u svemu saglasno l.70.st.1. ZPP-a i uredno je izvrio svoju dunost, ali istovremeno, ako se prijem i dostava vremenski ne podudaraju, pravilno je postupio i sud koji donese presudu zbog proputanja kada tuenik nije dostavio odgovor u roku od dostave tube pa se sud, osnovano, poziva na l.182.st.1. ZPP-a. Kako je l. 70.st.1. je na strani tuenika, a l.182.st.1. na strani suda oba subjekta imaju valjano uporite svoga postupanja, a upravo zbog sukoba tih odredbi zakona. Dakle, dosljednom primjenom l.70.st.1. ZPP-a rok za odgovor na tubu bi tekao od prijema tube, jer ta odredba neposredno normira poetak roka za odgovor na tubu, ali primjenu te odredbe, u dobroj mjeri, u sumnju dovodi l.182.st.1. koji govori o proputenom roku od dostavljene tube tueniku.36 Imajui prednje u vidu, ovaj rad je na stanovitu da bi rok za odgovor na tubu ZPP trebao jasno i izriito vezati za as dostave tube na odgovor po pravilima o dostavljanju (a ne za as prijema tube). To bi bilo u funkciji ouvanja pravne sigurnosti koja ve postoji, jer je zakon detaljno normirao pravila dostavljanja u svim situacijama, a nasuprot tome o prijemu nema odredbi koje bi ga pojanjavale pa niti u mjeri u kojoj bi ga ili poistovjetilo ili odvojilo od pojma dostave. U prilog prednjem stanovitu ovoga rada (da bi rok za odgovor na tubu trebalo izriito propisati od dostave tube) su i odredbe svih dosadanjih Zakona o parninom postupku na prostoru bive FNRJ, SFRJ, Republike Srpske i Federacije BiH iz 1998., koji su propisivali da se odgovor na tubu dostavlja u roku 15 dana od dostavljanja tube (tueniku na odgovor). Tako su normirali ZPP FNRJ iz 1957. godine u l 274.st.2. ; ZPP SFRJ iz 1977. godine u l.285.st.2.(i preuzet kao ZPP Repubjike Srpske) i ZPP Federacije BiH iz 1998.godine u l.266.st.2. ZPP Brko Distrikta BiH iz 2000. godine u l.217.st.2. propisuje da se odgovor na tubu dostavlja u roku 15 dana od dostave tube, ime je sprijeio dileme kakve imaju zakoni entiteta. Pomenuti zakoni su, ispravno i jasno, poetak roka za odgovor na tubu vezali za dostavljanje tube tueniku na odgovor, (a ne za prijem tube), a dan dostave se moe sa sigurnou utvrditi, jer su zakoni detaljno normirali pravila dostavljanja, pa je tako izbjegnuta svaka mogua nedoumica o poetku roka za odgovor na tubu. Nadalje, i vaei ZPP vrenje procesnih radnji, najee, vezuje za rokove tekue od dostavljanja pismena. Takvi sluajevi su : poetak toka parnice od dostave tube tueniku (l.60. st.1.),
36
Prema ranijim Zakonima o parninom postupku (SFRJ i FBiH) rok za odgovor na tubu je tekao od dostave tube, a tako i sudska praksa rok za davanje odgovora na tubu ne rauna se od dana kada tuenik ovlastio svoga punomonika, nego od dana dostave tube (Vrhovni sud Vojvodine G:714/57,-M. Dika, J. M-izmi, Komentar ZPP-a FBiH, 2000. str. 477.).
165
poetak paricionog roka od dana dostave presude, ako se dostavlja(l.179.st.3.), rok za pravni lijek protiv odluke o ispravci od dana dostave odluke (l.195.st.3.), uinak presude preme strankama od dostave presude,(l. 197. st.2.), rok za albu od dostave presude (l.203.st.1.), rok za reviziju od dostave presude, prijedlog za ponavljanje postupka, rok od dostave odluke (l..257. t. 2. i 3.). Osim toga, l.339.st.1. i L.345.st.1. propisuju da se dostava obavlja, u pravilu, predajom pismena osobi kojoj se treba obaviti (adresatu). U nemogunosti takve dostave, urednom se smatra i dostava izvrena predajom pismena drugoj osobi (odreenoj zakonom), objavljivanjem pismena ili istekom roka za preuzimanje u sudu (l.345. 348.). Predaja pismena podrazumjeva njegov prijem na strani adresata, pa ako takva (u pravilu) dostava nije mogua, tada je valjana i onakva dostava koja nije prijem ali jeste (uredna) dostava.37 Prema tome, ope odredbe o dostavljanju iz ZPP-a ukazuju da bi as dostave bio relevantan bez obzira da li je bilo i prijema pismena, pa bi rok za stranke tekao od dostave pismena.38 Ako je ZPP, doista, tako smatrao tada je, sve sluajeve gdje rokove radnji stranaka vezuje za prijem pismena, zakon trebao vezivati za as dostave i koristiti taj pravni termin. Eventualno raunanje roka za odgovor na tubu od prijema tube otvara mogunost zloupotreba u smislu da bi tuenik mogao proputanje odgovora na tubu pravdati navodima (i dokazima) da nije primio tubu u vrijeme za koje se, po zakonu, smatra da mu je uredno dostavljena.To dalje vodi odugovlaenju postupka zbog potrebe dokazivanja asa prijema, stvaranju trokova i pravnoj nesigurnosti, a u konanici ne daje nita veu pravnu zatitu tueniku u odnosu na onu koju mu daju pravila o dostavljanju. Zbog razliitosti znaenja termina prijem i dostava postoji kontradikcija l.70.st.1 i l.182.st.1. Ako se dan dostave tube i dan njenog prijema ne podudaraju, a tuenik dostavi odgovor na tubu unutar roka 30 dana od prijema tube, ali izvan roka 30 dana od dana dostave tube po ZPP-u, tada bi na sudu bio teak zadatak kod ocjene da li je takav odgovor na tubu blagovremen i da li donijeti presudu zbog proputanja. Taj zadatak sudovi su sebi olakali, te rok raunaju od dosta37 38
Vidi odredbe ZPP-a o dostavi l. 337-355. O dostavi vidi J. izmi, Komentar ZPP-a FBiH, 2009, str. 721.
166
ve tube39, pozivajui se na l.182. st.1., ali tuenik se (osnovano ?!), moe pozivati na rok tekui od prijema tube, iz l.70.st.1. Ako je ZPP (FBiH i RS) imao u vidu podudarnost znaenja izraza primljena tuba i dostavljena tuba (iako im znaenje nije isto), u smislu da se rokovi raunaju od dostave tuba neovisno da li je ona i primljena, zakon je to trebao jasno propisati, jer primljena tuba istovremeno znai da je ona dostavljena, ali obratno ne mora biti, jer dostavljanje se moe smatrati izvrenim a da tuenik, u tome asu, nije primio tubu (jer e je kasnije primiti od osobe kojoj je pradao dostavlja ili je preuzeti u sudu). Od razlikovanja ovih pojmova zavisi raunanje roka za odgovor na tubu i njegova blagovremenost, a od toga i donoenje presude zbog proputanja. Ve je reeno da je odgovor na tubu tuenik duan dostaviti u roku koji se rauna od dana prijema tube (l.70. st.1.), a presudu zbog proputanja sud donosi ako nije dostavljen odgovor na tubu u roku koji se rauna od dana dostavljanja tube tueniku (l.182.st.1.). Ovakva, de lege lata, nedosljednost i nedoreenost zakona u upotrebi pojmova prijem i dostavljanje naroito dovodi do kontradikcije kod odgovora na tubu i presude zbog propuutanja, (ali i kod drugih pobrojanih sluajeva upotrebe pojma prijem). De lege ferenda, prijedlog ovoga rada je da ZPP jasno definie pojam prijem pismena, odnosno odvoji ga od pojma dostava(ako to ima potrebe za neke procesne radnje stranaka odnosno suda), ili da se izriito propie da rok za odgovor na tubu tee od dostave tube tueniku (kako je i bilo propisano zakonima unazad 50 godina na ovim prostorima). Time bi se izbjegla svaka, mogua, nedoumica uprimjeni l.70.st.1. i l.182.st.1. U Zakonu o parninom postupku R Hrvatske, rok za dostavu odgovora na tubu je vezan za dan dostave tube tueniku (to slijedi iz l.331.b.), dok Zakon o parninom postupku R Srbije ( l.282.) i Zakon o parninom postupku R Crne Gore (l.279), rok za odgovor na tubu vezuju za prijem tube.
5. Da li je dostavljanje odgovora na tubu dunost ili pravo tuenika?

Zakon o parninom postupku FBiH u l.70.st.1. propisuje da je tuenik duan dostaviti pismeni odgovor na tubu.40 Da li je to dunost41 ili pravo42 tuenika?
Opinski sud u Bihau, presude zbog proputanja P:1249/06; P:1758/06; P1850/06; P.1951/06, - rok za odgovor na tubu rauna nakon dostave tube na odgovor, kada tube nisu dostavljene lino tueniku ali su uredno dostavljene drugoj osobi po pravilima o dostavljanju. 40 Vidi Z. Kulenovi, et.al. Komentar ZPP-a FBiH i RS, Sarajevo, 2005, str. 130. Utvrenjem obaveze podnoenja odgovora na tubu,..., novi ZPP bitno mijenja znaaj pripremne faze postupka. 41 Lat. Officium dunost, obaveza. 42 Lat. ius subiectivum pravo, subjektivno ovlatenje.
39
167
Odgovor na ovo pitanje i nije od veeg praktinog znaaja, jer zakon za proputanje odgovora na tubu vezuje posljedicu - donoenje presude zbog proputanja,(ako postoje i ostale pretpostavke), pa se ukazuje bez praktinog znaaja da li je ta presuda posljedica neizvravanja dunosti ili posljedica nevrenja prava. Meutim, pravno - teorijski ima mjesta analizi pitanja i mogueg ispravnog odgovora. Parnini postupak je opa, redovna i osnovna metoda zatite ugroenih ili povrijeenih subjektivnih graanskih prava. Odgovor na tubu je jednostrana defanzivna parnina radnja tuenika, u kojoj .... tuenik iznosi svoj stav o zahtjevima istaknutim u tubi i o procesnim pitajima u vezi s tim zahtjevima.43 Ugroenost ili povreda subjektivnog graanskog prava moe nastati u ve postojeem graanskopravnom odnosu, ali i takav odnos moe nastati tek nastupanjem pravnih injenica za koje norme graanskog materijalnog prava veu uinak.44 Sudskom postupku radi pruanja pravne zatite, najee, prethodi graanskopravni (materijalni) odnos u kome je dolo do ugroavanja ili povrede subjektivnog graanskog prava. Graanskopravni odnos nastaje izmeu pravnih subjekata od kojih jedan ima pravo a drugi dunost graanskopravnog karaktera. Ona moe nastati i postojati samo onda ako se odreeno subjektivno pravo shvati ne samo kao pravo sa gledita titulara, ve i kao obaveza na strani za to obaveznog lica.45 Shodno naelu autonomije volje, norme graanskog prava su takve da je zasnivanje graanskopravnog odnosa, u pravilu, preputeno volji subjekata koji sami odluuju hoe li zasnovati taj odnos i skime, sadraj i obim prava i obaveza, trajanje i prestanak toga odnosa, dakle subjekti imaju dispozicije, slobodu volje u zasnivanju ili ureivanju ve postojeeg graanskopravnog odnosa.46 Konkretni graanskopravni odnosi javljaju se kao voljni akti subjekata koji ostvaruju svoje subjektivno graansko pravo i ispunjavaju svoje graanskopravne obaveze.47 Tu postoje izvjesna odstupanja kada se odnos zasniva i bez volje subjekata odnosa, (nastanak prava i obaveza
S.Triva, Rjenik graanskog procesnog prava, Informator, Zagreb, 1968, str. 227. i 200. Graanskopravni odnos je onaj drutveni odnos koji je ureen pravnim pravilima graanskog prava.To je faktiki, materijalni drutveni odnos, a da bi on uope nastao potrebno je da se dese neke injenice za koje pravo vee nastanak, promjenu ili prestanak nekog pravnog odnosa, dakle pravne injenice. M. Vedri i P. Klari, Graansko pravo, Narodne novine, Zagreb, 2002, str. 24. Naei graanskopravni odnos je pravni posao koji nastaje voljom subjekata, ali esto i bez njihove volje nastaje graanskopravni odnos - nastupanjem pravnih injenica za koje norme materijalnog prava vezuju nastanak takvog odnosa, npr. poinjena teta raa odnos prava i obaveza na naknadu tete. 45 B. Vizner, Graansko pravo, Osijek, 1966, str. 42. 46 Naelo autonomije volje najizraenije je u obligacionom pravui manifestuje se u slobodi ureivanja obligacionih odnosa, u stvarnom pravu ogleda se u slobodi raspolaganja, a u nasljednom pravu uslobodi testamentalnog raspolaganja, - D.Popov, Graansko pravo, Opti deo, Slubeni glasnik Beograd,2005. str. 31. 47 V.Spai, Graansko pravo, Sarajevo, 1971, str. 196.
43 44
168
na naknadu tete i sl), jer je to odreeno samom normom zakona.48 Graanskopravni odnos ima aktivnu stranu nosioca subjektivnog prava49 i pasivnu stranu - nosioca obaveze (dunosti). Nosilac subjektivnog prava raspolae sa zahtjevom za prinudno ostvarenje prava, a on se sastoji u titularevoj mogunosti da svoje subjektivno pravo ostvari putem objektivnim pravom danog mu pravnog sredstva, a to je tuba u materijalnom smislu.50 U vezi takvih ovlatenja (dispozicija) u graanskopravnom odnosu koja izviru iz normi materijalnog prava, i norme procesnog prava (parninog postupka), raspolau sa instrumentima da stranke (subjekti graanskopravnog odnosa u kome je dolo do spora), spor rijee svojim dispozitivnim parninim radnjama u sudskom parninom postupku.51 U tome se prepoznaje veza izmeu Graanskog prava i Graanskog procesnog prava jer graanskopravna i procesnopravna ovlatenja predstavljaju lice i nalije jednog istog drutvenog fenomena. Jedno bez drugog ne daju se zamisliti. Tek njihova sinteza potpuni je pravni izraz drutvenog odnosa reguliranog pravnim poretkom.52 Ti instrumenti u parninom postupku su parnine radnje stranaka,53 kojima one mogu u toku postupka utjecati na rjeavanje njihovog spora (zbog kojega je i dolo do sudskog postupka) pa i parnicu okonati. Tuitelj svojim dispozitivnim parninim radnjama moe podnijeti tubu, preinaiti je ili povui, odrei se tubenog zahtjeva, zakljuiti sudsku nagodbu, izjaviti pravni lijek ili od njega odustati i druge radnje. Tuenik svojim dispozitivnim parninim radnjama moe odgovoriti na tubu ili to propustiti, podnijeti protivtubu, priznati tubeni zahtjev, zakljuiti sudsku nagodbu, odustati ili se odrei prava na pravni lijek i sl. Od navedenih parninih radnji obiju stranaka, neke su tzv. materijalne dispozitivne parnine radnje (priznanje i odricanje od tubenog zahtjeva, sudska nagodba), jer se njima neposredno utjee na sadraj pruane pravne zatite. Analizirajui odredbe Zakona o parninom postupku koje normiraju pomenute materijalne (i isto procesne) dispozitivne parnine radnje stranaka, siguran je zakljuak da zakon poduzimanje tih radnji propisuje u smislu da stranka na njih ima pravo ili ih moe poduzeti
Vie o tome vidi Stankovi i Vodineli, Uvod u graansko pravo,Nomos, Beograd, 1996, str. 251. O subjektivnim graanskim pravima vidi D. Popov, Graansko pravo, Opti deo, Slubeni glasnik Beograd, 2005, str. 147. i dalje. 50 To i opirnije vidi kod B. Vizner, Graansko pravo,Osijek, 1966, str. 42. 51 O dispozitivnim procesnim radnjama u naem parninom postupku opirno vidi S.Omanovi, Dispositio u graanskom sudskom postupku, Pravni fakultet Univerziteta Demal Bijedi u Mostaru, 2002, str. 305. i dalje. 52 S.Triva, Rjenik graanskog procesnog prava, Informator Zagreb, 1968, str. 84. 53 O parninim radnjama stranaka vidi M. Dika, Graansko parnino pravo, Parnine radnje, kniga V., Narodne novine Zagreb, 2008, str. 291. i dalje.
48 49
169
(ZPP ih ne propisuje kao dunost).54 Izuzetak je odredba l. 70. ZPP-a koja propisuje da je tuenik duan dostaviti pismeni odgovor na tubu. Iz te odredbe i odrebe l.182. ZPP-a o presudi zbog proputanja kao posljedici proputanja odgovora na tubu, oito je da zakon normira jedan nain okonanja postupka brzo, jeftino, efikasno i zakonito jer tueniku nametnuo dunost dostave odgovora na tubu, pa ako tu dunost ne izvri sud donosi presudu zbog proputanja kojom meritorno rjeava stvar. Dakle, dostavom odgovora na tubu postupak ide dalje, a proputanjem odgovora donosi se presuda kojom se meritorno rjeava spor. Kada se tueniku dostavi tuba na odgovor (sa dokazima), sud ga upozorava i na posljedice proputanja odgovora na tubu, pa uz znanje svih injeninih navoda tube, dokaza i upozorenje o posljedicama proputanja, tuenik odluuje da li e ili nee odgovoriti na tubu. Ako odgovori na tubu pa ospori injenice i tubeni zahtjev tada je tuenik jasno dao do znanja da ne eli rijeiti sporni odnos na nain kako je tuitelj traio tubom. Ako tuenik ne odgovori na tubu, jer se saglasio (presumpcija) sa injeninim navodima tube i tako pristao i na posljedicu (presudu zbog proputanja), time je tuenik (neinjenjem) izrazio svoju saglasnost da se sporni graansko pravni odnos (o kome se vodi parnica) rijei na nain kako tuba trai.55 Parnina radnja moe se poduzeti i neinjenjem kao i proputanjem oekivanog injenja.56 Tada, pasivno dranje tuenika je izraz njegove slobodne volje, njegovo disponiranje.57 Dakle, kada subjekti graanskopravnog odnosa imaju pravo (a to pravo imaju po dispozitivnim normama materijalnog prava),58 da svoj odnos urede na nain kako im odgovara, onda kasnije u, eventualnom, sudskom postupku oni imaju pravo (a ne dunost) da svojim dispozitivnim parninim radnjama (injenjem ili proputanjem)
ZPP Federacije BiH : l. 53.-podnoenje tube; l. 57.- preinaenje tubu; l. 59.- povlaenje tube; l. 74.- protivtuba; l. 87. sudska nagodba; l. 180. i 181.-priznanje i odricanje od tubenog zahtjeva, zatim odredbe o pravnim lijekovima (sve ove odredbe propisuju to kao mogunost odnosno pravo stranke). 55 Presuda zbog proputanja u osnovi se temelji na afirmativnoj litiskontestaciji pretpostavci priznanja injeninih navoda tube,ali ta presumpcija i pristanak na posljedicu proputanja odgovora na tubu, vai u pretpostavci da su ispunjeni svi uslovi iz l.182.ZPP-a FBiH kada se, objektivno, moe pretpostaviti da je tuenik slobodnom voljom propustio odgovoriti na tubu. Suprotno je doputeno dokazivati. 56 S. Triva, Rjenik graanskog procesnog prava, Informator Zagreb, 1968, str. 226. 57 U smislu prednjeg Time to procesno pravo unaprijed odreuje koje e konzekvencije pogoditi stranku zbog proputanja , procesni sistem prua mogunost da se stranke slue proputanjem kao modusom za manifestiranje procesno relevantne volje; pasivnost je modus za manifestaciju aktivnosti, S. Triva i M. Dika, Graansko parnino procesno pravo, Narodne novine, Zagreb, 2004, str. 386. 58 Dispozitivna pravna pravila (ius dispositivum), djeluju uslovno za razliku od strogih pravila(ius strictum) koja djeluju bezuslovno.Dispozitivna pravila primjenit e se u cjelosti ili djelimino, ve prema tome, u kojem su obujmu kontrahenti drukije disponirali.- M. Vukovi, Opi dio Graanskog prava, Zagreb, 1959, str. 135.
54
170
rijee spor iz toga odnosa.59 Dakle, mogunost disponiranja u graanskopravnom odnosu se, praktino, nastavlja i u parnici ali sada pomou parninih radnji koje procesni zakon daje na raspolaganje. Nadalje, pretpostavka za donoenje presude zbog proputanja je proputanje dostave odgovora na tubu, to znai da dostavljanje odgovora iskljuuje mogunost donoenja ove presude.60 Nametnuti tueniku dunost dostave odgovora na tubu, pa tuenik tu dunost i izvri, znai uskratiti mu pravo da (voljnim) neinjenjem - proputanjem odgovora na tubu, pristane na tubom traenu pravnu zatitu i tako okona postupak (a to je mimo intencije ZPP-a koji nastoji postupak okonati brzo, efikasno, jeftino, pa je u tu svrhu i osmiljena presuda zbog proputanja).61 Priznanje i odricanje od tubenog zahtjeva te sudska nagodba su dispozitivne parnine radnje stranaka i zakon ih tretira kao pravo stranaka (a ne dunost), i s njima se spor rijeava u meritumu, jer se donose odgovarajue presude, odnosno konstatuje zakljuenje sudske nagodbe. Isti efekat se postie i presudom zbog proputanja, meritorno rijeava spor, a nuni uslov za tu presudu je proputanja dostave odgovora na tubu. Poto su pomenute dispozitivne parnine radnje pravo stranaka, zato bi dostava odgovora na tubu bila dunost tuenika, ako se zna da je efekat proputanja odgovora na tubu isti kao kod priznanja ili odricanja od tubenog zahtjeva (sud donosi meritornu odluku odnosno usvaja tubeni zahtjev). Dakle i proputanje odgovora na tubu, iako je pasivno dranje tuenika, ono dovodi do rjeavanja spora u meritumu. Bez obzira to proputanje odgovora na tubu predstavlja neinjenje aktivne radnje - dostave odgovora na tubu, i to pasivno dranje je izraz volje, pristanka tuenika da se spor meritorno rijei na nain kako tuba trai. Parnine radnje stranaka rezultat su njihovih dispozitivnih ovlatenja. Nasuprot procesnim ovlatenjima, nema procesnih dunosti stranaka za poduzimanje odreene parnine radnje.62 Ako je dostava odgovora na tubu dunost tuenika, tada bi se posljedica - presuda zbog proputanja ukazivala kao kazna za nevrenje dunosti odnosno za pasivnost (neinjenje, proputanje), a ova presuda to nije, nego je ona dispozitivna
Naelo dispozicije stranaka nalazi svoje mjesto u l. 2. i l. 3. ZPP-a FBiH, propisivanjem da stranke mogu slobodno raspolagati zahtjevima koje su stavile u toku postupka,te da sud odluuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku.Stranke mogu priznati ili se odrei zahtjeva, zakljuiti sudsku nagodbu, l. 87.,180., 181. 60 To slijedi iz l. 182. Zakona o parninom postupku FBiH. 61 Istina je da tuenik moe u odgovoru na tubu priznati zahtjev,ali to ne iskljuuje njegovo pravo da propusti odgovoriti na tubu i tako izrazi saglasnost sa injenicama tube i traenom posljedicom proputanja, jer mogue da tuenik ima razloga zato ne eli izriito praznati zahtjev, a obje procesne radnje, u biti, dovode do usvajanja zahtjeva, pa tuenik moe birati koju od tih radnji poduzeti. 62 S. Triva i M. Dika, Graansko parnino procesno pravo, Narodne novine, Zagreb, 2004, str. 345.
59
171
presuda kao izraz volje tuenika manifestirane neinjenjem proputanjem parnine radnje. Osobinu dispozitivne presude daju joj injenice da je tuenik unaprijed, uz dostavu tube, upoznat sa injenicama, dokazima i zahtjevom tube a to je bitno za zauzimanje stava tuenika hoe li ili nee odgovoriti na tubu, te je upozoren na posljedicu proputanja, pa kada i pored svega toga tuenik odlui da ne odgovori na tubu, tada se presuda zbog proputanja kao posljedica, objektivno, ne ukazuje kao kazna za pasivnost, pa je ni tuenik, subjektivno, ne moe (ili, barem, ne bi trebao) doivljavati kao kaznu. Svrha odgovora na tubu63 nije u tome da tuenik, po svaku cijenu, obavezno odgovori na tubu da bi se postupak morao nastaviti, nego naprotiv, svrha mu je (pored ostalog) da tuenik, nakon to primi tubu i priloge-dokaze, razmotri tubene navode, tubeni zahtjev i dokaze, te procijeni konkretnu svrsishodnost i svoj interes za dalje parnienje, koje se nastavlja ako dostavi odgovor na tubu. Ako tuenik procjeni da mu je vie u interesu da se postupak, ve u toj fazi, okona presudom zbog proputanja (pristaje na tubom traenu pravnu zatitu), te se opredjeli da propusti odgovoriti na tubu, ostaje pitanje zato je zakon tueniku nametnuo dunost da dostavi odgovor na tubu, kada se zna da dostava odgovora sprijeava presudu zbog proputanja i okonanje postupka. Intencija ZPP-a je da se postupak okona brzo i uz manje troka, pa kada tuenik tome moe doprinijeti proputanjem odgovora na tubu, zato mu nametati dunost da na tubu odgovori. Ako bi u svakom sudskom predmetu tuenik, kao savjesna stranka, izvrio dunost i odgovorio na tubu, tada bi se bitno suzila mogunost donoenja presude zbog proputanja, a u istoj mjeri produilo parnienje. Tada bi se presuda zbog proputanja donosila samo onda kada tuenik iz nemara ili zaborava ne odgovori na tubu, pa bi se presuda ukazivala, iskljuivo, kao kazna za proputane odgovora, a ovoj presudi to nije zamiljena svrha. Dispozitivnost kao osobina normi graanskog materijalnog prava64 nala je svoje mjesto i u normama graanskog parninog procesnog prava, kroz parnine dispozitivne radnje stranaka. Dispozitivnost u graanskom materijalnom pravu podrazumjeva raspolaganja u zasnivanju ili ureivanju graanskopravnog odnosa, a dispozitivnost u parninom postupku podrazumjeva pravo poduzeti, ali i
O ulozi odgovora na tubu vidi kod B. Pozni i V. Raki-Vodineli, Graansko procesno pravo, Savremena administracija, Beograd, 2010, str. 284.-286. 64 U svim granama graanskog prava zajedniko je (pored ostalog) postojanje autonomije volje to ukljuuje slobodu ugovaranja i dispoziciju subjekata. Odstupanja o naela autonomije volje odnosno dispozitivnosti vidi kod Stankovi i Vodineli, Uvod u graansko pravo, Beograd, 1996, str. 4. i 252.
63
172
propustiti, radnje kojima se raspolae zahtjevima istaknutim u postupku65 (u vezi graanskopravnog odnosa povodom koga se vodi postupak). Sam smisao pojma disponiranje, raspolaganje, iskljuuje mogunost da se ono nametne kao dunost. Propisivanje sankcije presude zbog proputanja kao posljedice nedostavljanja odgovora na tubu, nije razlog kojim bi se pravdala zakonska odredba da je tuenik duan dostaviti odgovor na tubu, jer ta sankcija - presuda samo je posljedica tuenikovog disponiranja (neinjenjem) odnosno njegovog prava na pasivno dranje u parnici onda kada je unaprijed upozoren i upoznat sa posljedicom svoje pasivnosti. U smislu, pod ovim naslovom, izloenog dostava odgovora na tubu je pravo tuenika, pa bi bilo ispravno da je zakon propisao da tuenik ima pravo da dostavi odgovor na tubu, ili da tuenik moe dostaviti odgovor na tubu, ili odredbu drugog sadraja, ali koja daje pravo, a ne namee dunost. Propisivanjem da je dostava odgovora na tubu dunost zakon je elio naglasiti znaaj potrebe da se odgovor na tubu dostavi i tako procesni subjekti pripreme za dalji postupak ili , eventualno, da tuenik nakon upoznavanja sa sadrajem tube i zahtjeva, stekne uvjerenje da odgovor na tubu i nije potreban, te proputanjem odgovora, kao svojom dispozicijom, omogui donoenje presude zbog proputanja. Ovo zato to je opa intencija ZPP-a jaanje procesne discipline stranaka (i suda), efikasnost postupka (bri, kvalitetniji, jeftiniji, jednostavniji, itd)66, pa u funkciji toga je i ova vrsta presude da bi se njome izbjeglo dalje parnienje kada tuenik ne dostavi odgovor na tubu. Dakle, da bi zakonodavac posebno naglasio koliki je znaaj odgovora na tubu za dalji tok postupka, to je propisao dunost dostavljanja odgovora na tubu, imajui u vidu da sama rije dunost u pravnom i u svakodnevnom jeziku ima (ili barem treba da ima) poseban utjecaj na subjekta te dunosti u smislu da se dunost treba izvriti. Meutim, naglaavanje znaaja odgovora na tubu, zakon je mogao uiniti drugaijim odredbama jer, oito, propisivanje da je to dunost nema pravno teorijsko uporite.
6. Ostale osobine odgovora na tubu

Po vaeem ZPP odgovor na tubu je procesna radnja koja se poduzima u propisanoj pismenoj formi i zakonskom prekluzivnom roku (l.70.). Kada tuenik propusti pismeno odgovoriti na tubu sud e donijeti presudu
ZPP FBiH u .2.st.1. i l.3.st.1. propisuje da sud odluuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku; te da stranke mogu slobodno raspolagati sa zahtjevima koje su stavile tokom postupka. To raspolaganje je, ipak, ogranienog domaaja odradbom da sud nee uvaiti raspolaganja stranaka koja su protivna prinudnim propisima ( l.3.st.2), ime se eli zatititi iri drutveni interes. 66 Vidi Z. Kulenovi, Komentar ZPP-a FBiH i RS, Sarajevo, 2005, str. 326.
65
173
zbog proputanja67 ako su ispunjene i ostale pretpostavke, a ako tubom nije predloena ta presuda, sud e nastaviti postupak, pa tuenik moe na pripremnom roitu ili na roitu za glavnu raspravu izloiti odgovor na tubu.68 Mogunost (pravo) da tuenik odgovor na tubu izloi na pripremnom roitu i na glavnoj raspravi u smislu l.78.st.1 i l.99.st.1. taka 2. ZPP-a, ne znai da je zakon tueniku dao mogunost da sanira (nadomjesti) propust blagovremene dostave pismenog odgovora na tubu. Proputanje pismenog odgovora na tubu ima posljedicu donoenje presude zbog proputanja (uz ostale pretpostavke). Proputanje usmenog odgovora na tubu na roitu nema posljedicu - presudu zbog proputanja, nego moe eventualno, tetiti kvalitetnoj pripremi za glavnu raspravu u mjeri u kojoj kvalitetu te rasprave moe doprinijeti odgovor na tubu. Usmeni odgovor na tubu na roitu je, u biti, izlaganje sadraja ve ranije dostavljenog pismenog odgovora na tubu (ako je dostavljen), uz mogunost izmjeni ili proirenja sadraja istog. Ako pismenog odgovora nije bilo, sud e donijeti presudu zbog proputanja (kada su ispunjene pretpostavke), pa tada nee ni biti roita niti mogunosti davanja usmenog odgovora na tubu. Ako presuda zbog proputanja ne bude donesena jer nije bilo prijedloga za nju, a nije bilo ni pismenog odgovora na tubu, tuenik moe na roitu, prvi put, izloiti odgovor na tubu. Sud e pouiti tuenika o tome ta treba da sadri odovor na tubu i upozoriti na posljedice nedostavljanja istog u roku. U odgovoru na tubu tuenik e istai procesne prigovore, ako ih ima, izjasniti se da li priznaje ili osporava tubeni zahtjev, te navesti i druge podatke koje mora imati svaki podnesak.69 Osporavajui zahtjev tuenik treba navesti i razloga za to, injenice za svoje navode i dokaze kojima se mogu utvrditi te injenice i pravni osnov za svoje navode ( u smislu l.71.). Tuenik, u odgovoru na tubu, ne moe postaviti one materijalno pravne zahtjeve koje moe staviti u protivtubi ili posebnoj tubi, osim zahtjeva za trokove postupka i za prebijanje potraivanja. Moe priznati tubeni zahtjev, kada e sud donijeti presudu na osnovu priznanja.70 Ako tuenik u odgovoru na tubu ospori zahtjev, ali prizna injenice iz tube , tada opet sud ne moe donijeti presudu zbog proputanja (jer dostava odgovora sprijeava ovu presudu), nego e sud nastaviti postupak - zakazati roite, a priznanje injenica e biti od utjecaja na dokazivanje. Tuenik moe isticati incidentalne zahtjeve procesne naravi kao npr. zahtjev
Lat. omissio - proputanje; iudicium presuda. Vidi J. izmi, S. Miljko, O presudi zbog proputanja sa posebnim osvrtom na pravne lijekove/sredstva protiv te presude, Pravna misao br.1-2, Sarajevo, 2008, str. 39. 69 Ako odgovor na tubu kao podnesak nema ono to mora imati , sud e pozvati tuenika da ga uredi, a ako to ne uini sud postupa po l. 336.ZPP-a. 70 l.180.ZPP-a.
67 68
174
za svrsishodnu delegaciju, za izuzee sudije, za oslobaanje od plaanja trokova potupka, za prekid postupka, za imenovanje prethodnika i sl.71 Momenat prijema odgovora na tubu u sudu je relevantan i za stavljanje prigovora, prijedloga i vrenje parninih radnji koje se moraju poduzeti do uputanja tuenika u raspravljanje o glavnoj stvari (l.72.). Kada je odgovor na tubu nerazumljiv ili nepotpun sud e, radi otklanjanja tih nedostataka, odgovor na tubu vratiti tueniku radi ispravke ili dopune i za to odrediti rok ne dui od 8 dana (l.73. u vezi l.336.). Radi se o sudskom roku ija je samo gornja granica odreena zakonom. Ako tuenik ne uredi (ispravi ili dopuni) odgovor na tubu, isti sa smatra neurednim podneskom, a zavisno od postupanja tuenika, sud e odgovor na tubu (kao podnesak) odbaciti ili smatrati povuenim u smislu l.336.st.3. ZPP-a. Bilo koju od ove dvije odluke da sud donese (odgovor na tubu odbaci ili ga smatra povuenim) to bi znailo da nema odgovora na tubu, pa se otvara pitanje da li ima uslova za donoenje presude zbog proputanja? U takvom sluaju sud ne bi mogao donijeti presudu zbog proputanja (i kada su uspunjene sve ostale pretpostavke). Ovo zato to donoenje te presude sprijeava sama injenica da je podnesen odgovor na tubu, pa makar i kao neuredan podnesak, a to slijedi iz l.182. st.1. ZPP-a. Presuda zbog proputanja se donosi u pretpostavci da tuenik priznaje injenine navode tube (a u krajnjem pristaje i na posljedicu - presudu)72 te iz toga razloga nije odgovorio na tubu. U protivnom ako tuenik, ipak, pismeno odgovori na tubu, pa bilo to i neurednim podneskom, to znai (objektivna pretpostavka) da tuenik ne priznaje injenice iz tube (osim ako ih izriito prizna), niti pristaje na donoenje presude zbog proputanja, jer je prethodno upozoren na mogunost njenog donoenja ako propusti pismeno odgovoriti na tubu. Proputanje odgovora na tubu je uzrok, a presuda zbog proputanja posljedica toga uzroka, te u situaciji kada tuenik, makar i neuredno, odgovori na tubu to znai da je elio sprijeiti nastanak uzroka, a time i posljedice, pa je to dovoljno da bi se sprijeilo donoenje ove presude. Uz ovo, prema l.182.ZPP-a za donoenje presude zbog proputanja je dovoljno da se ne dostavi odgovor na tubu u roku, pa stoga njegovo dostavljanje, i kao neurednog, je dovoljno da sprijei
Vidi S. Triva, M. Dika, Graansko parnino procesno pravo, Narodne novine, Zagreb, 2004, str. 542. Opirnije vidi S. Triva, M. Dika, Graansko parnino procesno pravo, Narodne novine, Zagreb, 2004, str. 605.-Ipak moglo bi se tvrditi da je neosporavanje tubenog zahtjeva kao pretpostavke za donoenje presude zbog ogluhe (proputanja) posredno implicirano u izriito priopisanoj pretpostavci u proputanja tuenika da dostavi pisani odgovor na tubu.Samo tako se moe opravdati dispozitivni karakter presude zbog ogluhe...
71 72
175
ovu presudu.73 U sudskoj praksi je veoma rijetko, da na poziv suda, tuenik ne dupuni ili ne ispravi odgovor na tubu, pa da ga sud odbaci ili smatra povuenim. Tuenici, gotovo redovno, u odgovoru na tubu se izjasne o, eventualnom priznanju ili (ee) o osporavanju tubenog zahtjeva.74 Tako se, u praksi, uglavnom i ne otvara pitanje uzrono-posljedinog odnosa izmeu neurednog odgovora na tubu i presude zbog proputanja. Urednost (potpunost, razumljivost) odgovora na tubu ima znaaj za dalje kvalitetno pripremanje suda i stranaka za glavnu raspravu, pa ako on nije uredan te ga sud odbaci ili smatra povuenim, ne moe se donijeti presuda zbog proputanja, ali to moe imati tetne posljedice na kvalitet daljeg postupka, najprije za tuenika (jer u pismenom odgovoru mogao je izloiti procesne i materijalne prigovore, injenice, dokaze). Meutim, tuenik takav propust moe ispraviti izlaganjem usmenog odgovora na tubu na pripremnom roitu ili glavnoj raspravi u smislu l.78.st.1. i l.99. st.1.taka 2. ZPP-a. Odredbe o odgovoru na tubu, na odgovarajui nain se primjenjuju i na odgovor na protivtubu, a to je posljedica jednakog tretmata tube i protivtube (l.74.st.4.).
Zakljuak
Procesna ustanova - odgovor na tubu je u funkciji naela kontradiktornosti (obostranog sasluanja stranaka).To je parnina procesna radnja tuenika kojom on iznosi svoj stav o tubi i tubenom zahtjevu. U njemu moe priznati ili osporiti zahtjev, treba navesti injenice za svoje navode i dokaze tih injenica, te pravni osnov svojih navoda, ali i podatke kao i svaki drugi podnesak. Bio je normiran u Zakoniku o sudskom postupku u graanskim parnicama iz 1929. godine sa izvjesnim specifinostima u odnosu na kasnije propise, a potom Zakonima o parninom postupku (FNRJ, SFRJ, FBiH) u periodu 1957. do 1998., sa istovjetnim odredbama, da bi Zakoni o parninom postupku u FBiH i RS iz 2003. godine uveli novine u ovu ustanovu. Dostava tube tueniku, u svakom periodu, je bila obaveU Zakonu o parninom postupku R Srbije, l.285. je propisanoAko odgovor na tubu ima nedostatke zbog kojih se ne moe ispitati, smatrae se da tueni nije ni dostavio odgovor na tubu.Iz toga slijedi da bi sud mogao, uz ostale ispunjene pretpostavke, donijeti presudu zbog proputanja, jer se neuredan odgovor smatra kao da ne postoji. 74 Tueni najee u odgovoru na tubu osporava tubeni zahtjev i predlae sudu da isti odbije u meritumu kao neosnovan (absolutio ab actione) ili odbaci kao neblagovremen,nepotpun ili nedoputen (absolutio ab instantia) zbog nedostatka procesnih pretpostavki- S. Omanovi, Civil procedure - radovi, Universiti press, Sarajevo, 2003. Vrhovni vojni sud G:110/67, Odgovor na tubu koji ne sadri priznanje zahtjeva predstavlja njegovo osporavanje (I. Crni, Parnini postupak u praksi, Narodne novine, Zagreb, 1987, str, 367.).
73
176
zna procesna radnja suda, jer se njome ostvaruje naelo kontradiktornosti. Meutim, uz dostavu tube, traenje odgovora na tubu nije uvijek bila dunost suda, niti dostava odgovora dunost tuenika, a to je zavisilo od toga koji ZPP je bio na snazi. U zakonima u periodu 1957. do 2003. godine, traenje suda od tuenika da dostavi odgovor na tubu, u pravilu, nije bila obavezna radnja suda (sa manjim izuzecima), nego je sudija ocjenjivao svrsishodnost toga. Ni tuenik nije imao dunost dostaviti odgovor na tubu, a proputanje istoga nije bilo praeno nikavom tetnom posljedicom za tuenika. U periodu tih zakona, predsjednik vijea je odreivao duinu roka za dostavu odgovora na tubu u okviru zakonskog roka do 15 dana a najdue do 30 dana. Dakle, rok za odgovor na tubu, po tim zakonima, nije bio prekluzivni, nego sudski rok. Dostava odgovora na tubu uz osporavanje tubenog zhtjeva je sprijeavala donoenje presude zbog izostanka. ZPP iz 2003.godine unosi novine i u odgovor na tubu. On propisuje da je tuenik duan dostaviti odgovor na tubu, ali imajui u dispozicije, raspolaganja subjekata graanskopravnog odnosa u kome je dolo do spora, te dispozicije stranaka u parninom postupku u vidu parninih radnji kojima mogu rijeiti spor odnosno okonati parnicu, to je miljenje da je davanje odgovora na tubu pravo tuenika a ne njegova dunost. Ovo stoga to voljnim proputanjem odgovora na tubu tuenik neinjenjem disponira i pristaje na pruanje pravne zatite tubom traene, pa nema opravdanog razloga nametnuti mu obavezu da odgovori na tubu. Prema ZPP-u rok tueniku za dostavu odgovora na tubu tee od prijema tube, ali prema drugoj odredbi presuda zbog proputanja se donosi ako se odgovor na tubu ne dostavi u roku tekuem od dostave tube tueniku, to ukazuje na nedosljednost zakona u normiranju odnosno primjeni pojmova prijem i dostava. Dakle, postoji suprotnost l.70.st.1. i l.182. st.1. ZPP-a. Dosljednom primjenom zakona, tueniku rok za odgovor na tubu trebao bi da tee od dana prijema tube na odgovor (l.70.st.1.), ali isto je ozbiljno dovedeno u sumnju odredbom l.182.st.1. koja posljedicu proputanja vezuje za as dostave tube.Stoga, zakon treba definisati prijem te, eventualno, ga ili poistovjetiti ili jasno razdvojiti od dostave, da bi se izbjegle nedoumice o znaenju ovih pojmova i njihovoj primjeni u praksi. Sudska praksa se opredjelila za rok od dostave tube tueniku na odgovor, za to uporite nalazi u l.182.st.1.ZPP. (iako odredba .70.st.1. zakona to dovodi u sumnju).To je pravno-teorijski opravdano i pravilnije nego rok od prijema, jer raunanje rokova od prijema pismena skopano je sa nizom problema i mogunosti zloupotreba procesnih prava vezano za tvrdnje i dokazivanje asa prijema. Uz injenicu da pojam prijem nije sadrajno normiran, a nasuprot tome dostavljanje pismena je detaljno normirano, to se ukazuje da ve postojea pravna sigurnost - kroz
177
potpunu normiranost ustanove dostave pismena, daje pouzdan osnov za zakljuak da bi se svi rokovi, pa i rok za odgovor na tubu, trebali raunati od dostave tube tueniku na odgovor. Zakon bi to trebao izriito propisati.Zakon o parninom postupku Brko Distrikta BiH, rok za odgovor na tubu propisuje od dostave tube tueniku na odgovor ime je sprijeio, eventualne, prednje dileme. Odgovor na tubu moe se dati i usmeno na roitu, ali se time ne sanira propust pismenog odgovora na tubu, nego se izlae odgovor na tubu onda kada nije donesena presuda zbog proputanja pa se postupak dalje nastavio. Ako tuenik u roku ne dostavi pismeni odgovor na tubu sud e donijeti presudu zbog proputanja. Odgovor na tubu treba biti uredan-razumljiv i potpun kao podnesak (i ostale elemente), a ako to nije sud poziva tuenika da ga uredi, pa ako ovaj to ne uini podnesak se odbacuje ili se smatra povuenim. U takvom sluaju, ipak, sud ne moe donijeti presudu zbog proputanja jer je tuenik odgovorio na tubu, a prema zakonu ta presuda se donosi samo ako se odgovor ne dostavi, to znai ako se odgovor dostavi, pa makar i neuredan, on sprijeava donoenje presude. U odgovoru na tubu tuenik moe priznati zahtjev kada e sud donijeti presudu na osnovu priznanja. Moe osporiti zahtjev a priznati injenice iz tube kada e sud nastaviti postupak, odnosno zakazati roite (ali nee donijeti presudu zbog proputanja). Na odgovor na protivtubu primjenjuju se odredbe o odgovoru na tubu, zbog jednakog tretmana tube i protivtube.
Literatura:
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. Triva, S., Dika, M. (2004), Graansko parnino procesno pravo, Narodne novine, Zagreb. Triva, S. (1968), Rjenik graanskog procesnog prava, Informator, Zagreb. Zuglia, S., Triva, S. (1957), Komentar Zakona o parninom postupku, N. novine Zagreb Triva, S. (1964), Graansko procesno pravo, Narodne novine, Zagreb. Triva-Belajec-Dika,(1986), Graansko parnino procesno pravo, N. novine, Zagreb. Triva, S.,(1982), Graansko parnino procesno pravo, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb. Ili, M.(1929), Graanski parnini postupakZakonik o sudskom postupku u graanskim parnicama za Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, Izdavaka knjiarnica Geca Kona, Beograd. Pozni, B. (1978), Graansko procesno pravo, Savremena administracija, Beograd. Pozni, B. (1987), Graansko procesno pravo, Savremena administracija, Beograd. Pozni, B. i Raki Vodineli,V.(2010), Graansko procesno pravo, SA Beograd alija, B. Omanovi,S. (2000), Graansko procesno pravo, Pravni fakultet, Sarajevo. Omanovi, S. (2002) Dispositio u graanskom postupku, Pravni fakiltet Mostar, Omanovi, S. (2002) Contumacia, Pravni fakultet u Bihau, Omanovi, S. Civil procedure radovi,(2003) University press, Sarajevo. Jankovi. , Jankovi, M., Karamarkovi, H. Petrovi, D,(1987), Komentar Zakona o parninom postupku/SFRJ/, Savremena administracija, Beograd. Dika, M., izmi, J., (2000), Komentar Zakona o parninom postupku, OSCE, Sarajevo. izmi, J. (2009), Komentar zakona o parninom postupku FBiH, Privredna tampa, Sarajevo.
178
18. Rali, T., Tanaskovi, V. (1977), Zakon o parninom postupku/SFRJ/ sa komentarom, sudskom praksom i obrascima, Knjievne novine, Beograd. 19. Spai, V., (1971), Graansko pravo, Univerzitet u Sarajevu, 20. Popov, D., (2005), Graansko pravo - opti deo, Slubeni glasnik Beograd, 21. Vukovi, M., Vukovi, \., (1981), Izrada pravnih propisa, Informator, Zagreb. 22. Komentar Zakona o parninom postupku FBiH,(2005), Vijee evrope, Sarajevo 23. Crni, I. (1987), Parnini postupak u praksi, Narodne novine, Zagreb. 24. Zeevi, E. (1997), Graansko-pravni i porodino-pravnI odnosi, FMP, Sarajevo. 25. Rajovi. V., ivanovi, M., Mominovi, M, (2001.) Graansko procesno pravo, Pravni fakultet Banja Luka. 26. ivanovi, M. (2004), Novo parnino procesno pravo Republike Srpske, Pravni fakultet u Banja Luci, 27. Kulenovi, Z. (2005.) Komentar Zakona o parninom postupku FBiH i RS, Sarajevo 28. Vizner, B. (1966), Graansko pravo, NIP tampa, Osijek 29. Vukovi, M. (1959), Opi dio graanskog prava, kolska knjiga Zagreb, 30. Vedri, M., Klari, P. (2002), Graansko pravo, Narodne novine Zagreb, 31. Stankovi, Vodineli, (1996), Uvod u graansko pravo, Nomos Beograd
Propisi:
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Zakon o parninom postupku SFRJ od 1957. i 1977. Zakon o parninom postupku F BiH (od 1998. i 2003.) i RS (2003) Zakon o parninom postupku pred Sudom BiH Zakon o parninom postupku Brko Distrikta BiH Zakon o parninom postupku R Hrvatske Zakon o parninom postupku R Srbije Zakon o parninom postupku R Crne Gore Zakonik o sudskom postupku u graanskim parnicama Kraljevine SHS,od 1929.godine
179
STATEMENT OF DEFENSE obligation or right, from the receipt or from the service of a lawsuit?
Summary
The concept of civil procedure in a domestic law is a concept which usually secures equal treatment of both parties through the procedure principles, among them a principle of contradiction. The statement of defense is one of the procedure institutes which makes it possible. It was regulated by the Law on Court procedure in civil procedures of the Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes from 1929, then by Laws on Civil procedure of Federal Peoples Republic of Yugoslavia/Social Federal Republic of Yugoslavia 1957 and 1977, then in Federation of Bosnia and Herzegovina 1998, in Brko District in Bosnia and Herzegovina in 2000 and finally in 2003 in Federation of Bosnia and Herzegovina and Republic of Srpska. These last laws have brought important changes in this institution, which partially have made this procedure more qualitative but have also brought dillemas, especially in a context of this institution and default judgement. With regard to the content of provisions about statement of defense, the questions which seek answers and explanation are: is the statement of defense the duty or obligation of the defendant, does the period of time for the statement of defense run from the receipt of a lawsuit or from the service of a lawsuit to the defendant, on which answers the entry of a default judgement depends. This is the frame of this work. Key words: statement of defense, receipt, service of delivery, duty, right.

Pregledni Naučni Rad: ODGOVOR NA TUŽBU - Dužnost Ili Pravo, Od Prijema Ili Od Dostave Tužbe?

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Originaltitel

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Pregledni Naučni Rad: ODGOVOR NA TUŽBU - Dužnost Ili Pravo, Od Prijema Ili Od Dostave Tužbe?

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

PREGLEDNI NAUNI RAD

ODGOVOR NA TUBU dunost ili pravo, od prijema ili od dostave tube?

*Mr.sc., sudija Kantonalnog suda u Bihau

ANALI Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici

1. Pojam i opa svojstva

2. Odgovor na tubu prema ranijim zakonima o parninom postupku

ANALI Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici

ANALI Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici

ANALI Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici

3. Odgovor na tubu prema vaeim Zakonima o parninom postupku /u BiH/

ANALI Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici

Vidi odredbe o dostavljanju sudskih pismena, l.337-355. ZPP-a FBiH.

ANALI Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici

ANALI Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici

ANALI Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici

ANALI Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici

5. Da li je dostavljanje odgovora na tubu dunost ili pravo tuenika?

ANALI Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici

ANALI Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici

ANALI Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici

6. Ostale osobine odgovora na tubu

ANALI Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici

ANALI Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici

ANALI Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici

Das könnte Ihnen auch gefallen