ESHIL: OKOVANI PROMETEJ Biljeke o piscu: Eshil se rodio u Eleuzini blizu Atene oko 525.

godine prije Krista, u uglednoj eupatridskoj obitelji. Ve se kao !ladi ogledao u tragi ki! natjecanji!a. "re!a "arskoj kronici pr#i put je pobijedio u dra!sko! natjecanju godine $%$. pr. K. , a $&2. god. pr. K. dobio je pr#u nagradu tetralogijo! od koje je sa u#ana sa!o dra!a "erzijanci. 'ri puta bora#io je na (iciliji i na d#oru sirakukog tiranina )ijerona prikazao je dra!u Etnjanke sasta#ljenu za prosla#u grada Etne, koji je ute!eljio )ijeron. *!ro je u +eli na (iciliji, gdje je i pokopan $5,. god. pr. K. -a njego# grob hodo astili su poklonici njego#e u!jetnosti, a Atenjani ga osobito po astie odredbo! kojo! se s#ako!e doputa da se !o.e poja#lji#ati na tragi ki! natjecanji!a s njego#i! tragedija!a. * po#ijesti helenske knji.e#nosti najstariji od tri #elikana tragi kog pjesnit#a zauzi!a osobito !jesto. Eshil nije sa!o obi an pro!atra po#ijesnih zbi#anja kroz koja prolazi njego# narod u pr#i! desetlje i!a petog stolje a pr. K., nego je i akti#ni sudionik u nji!a. /stakao se osobito! hrabro u kao borac u presudni! bitka!a kod 0aratona, (ala!ine i "lateje u koji!a je njego# narod u borbi proti# perzijskog os#aja a obranio slobodu i neza#isnost. 'o je u )eladi razdoblje narodnog odue#ljenja i iskrenog do!oljublja. Kao st#arala ki genij #elike snage, Eshil otkri#a kroz liko#e s#ojih tragedija po#ijesni sadr.aj tog presudnog razdoblja. 1n je pjesnik atenske de!okracije, a grandiozni liko#i njego#ih dra!a odgo#araju !aratonsko2sala!nijskoj herojskoj epohi. *naprijedio je dra!sku u!jetnost usa#ri#i dra!sku tehniku. *#eo je u igru drugog glu!ca i ti!e poja ao dra!ski ele!ent tragedije proiruju i dijalog na ra un korskih pjesa!a. 1 toj njego#oj no#ini s priznanje! go#ori i Aristotel u "oetici. 'ako je od pr#obitno lirske kantate st#orio pra#u dra!u i postao oce! tragedije. 3otjerao je sceneriju i opre!u. Bio je u itelj kora i glu!aca, sasta#ljao je !elodije za korske pjes!e i plesne 4igure, a u po etku kazaline tragedije bio je i glu!ac. 1d !la eg su#re!enika (o4okla preuzeo je u#o enje tre eg glu!ca u igru. +ra u za tragedije uzi!a iz !itologije, tj. iz pri a o bogo#i!a i heroji!a. 'ragedije ra lanjuju ljudsku sudbinu nad kojo! lebde sre a i nesre a. 'o! opreko! upra#lja !udro na elo bo.anske pra#de koja kroz trpnju upu uje ljude da se pokore #je ni! zakoni!a. 'o Eshilo#o nau a#anje ne !o.e se sh#atiti ako gleda!o na pojedina no djelo koje se odigra#a pred nai! o i!a, #e ga #alja uklopiti na !jesto koje !u u slijedu zbi#anja pripada. "ostoji, nai!e, uzaja!na odgo#ornost !e u narataji!a koji slijede jedan za drugi! jer i djeca okaja#aju kri#ice otaca. -o te kri#ice ne prelaze s pokoljenja na pokoljenje tako da guraju u propast ne#ine, #e i poto!ci kri#ica!a predaka pridru.uju s#oje kri#ice, koje postaju uzroko! njiho#ih tragedija. "re!a to!e o#jek sa! sebi st#ara sudbinu. Bo.anska se os#eta poja#ljuje tek kad je o#jek !oralno okaljan. Eshilu se proble! .i#ota ne zausta#lja na pojedincu nego zah#a a obitelj, generacije i ak cijelu rasu. 5ato sudbinu junaka ili ita#a roda naj e e prikazuje u tri tragedije. 1ne ine sadr.ajnu i idejnu cjelinu 6 organi ku triologiju. -a nju se nado#ezuje satirska dra!a iz istog !itolokog kruga. 5a!isao triologije doputa pjesniku da u grandiozno! troptihu raz#ije niz zbi#anja i u cjelini prika.e kako se od kri#ice kroz patnju dolazi do spoznaje.

* rukopisnoj tradiciji na#odi se &7 naslo#a Eshilo#ih tragedija, a u 8eksikonu (uda rije je o 79 dra!a. 1d tog bogatog opusa sa u#ano je seda! tragedija i !nogo 4rag!enata izgubljenih dra!a. * no#ije #rije!e egipatski su papirusi iznijeli na #idjelo !noge 4rag!ente iz razli itih njego#ih tragedija i satirskih dra!a. -ajpoznatija Eshilo#a djela su: "erzijanci, (ed!orica proti# 'ebe, "ribjegarke, Aga!nenon, :rt#a na grobu i Eu!enide. 'e!eljna proble!atika, koju Eshil raz#ija u prikazi#anju ljudske osobnosti i patnje, sastoji se u to no! ut#r i#anju odnosa iz!e u kri#nje i kazne, iz!e u bo.anske os#ete i slobodne ljudske #olje. "jesnik #jeruje u bo.anske sile i njiho#u neograni enu !o , #jeruje u punu za#isnost o#jeka o sudbini. Bogo#i zadiru u .i#ot o#jeka i postaju os#etnici za prijestupe. 1dgo#ornost o#jeka dosta je u!anjena jer ga u akciji sputa#a nepobjedi#a sudbina. * triologiji autor analiti ki razglaba u cjelini kako se od kri#ice kroz patnje dolazi do spoznaje. 3uboko religiozan, Eshil nije !ogao u prilika!a s#oga #re!ena pos#e otkriti re#olucionarnu proble!atiku, sna.no zacrtanu u "ro!eteju, ali njego# strogi pogled na .i#ot te!elji se na iskreno! i duboko! suosje anju za ljudske patnje. 'o je poezija patni kog o#je anst#a, koje kroz s#oje postupke i trpnje tra.i s!isao i apsolutnu #rijednost. 'e!a: 'e!a o#e tragedije je oko#anje "ro!eteja i nago#jetanje njego#e os#ete 5eusu. 1sno#na !isao: Eshil poru uje o#je anst#u da pra#da, za kojo! ljudi u#ijek te.e, nije sila koja postoji iz#an ljudi i koja e od!ah do i na njiho# pozi#. 1na je u sa!i! ljudi!a koji je !ogu st#oriti i po#e a#ati strplji#i! u enje! naj#ie #rline 2 !udre u!jetnosti. (adr.aj: ;adnja se zbi#a u brdskoj pustoi na kraju s#ijeta, uz obale 1keana. Kraj je po#rno s!jeten u (kitiji. 1su eni "ro!etej hoda iz!e u Vlasti i (ile, 5euso#ih #jernih slugu. 5a nji!a ide )e4est s lanci!a i teki! eki e!. ;ije i koje Vlast upu uje )e4estu otkri#aju !jesto na koje! e se oba#iti !u enje, go#ore o nepokolebi#oj 5euso#oj odluci i razlozi!a koji su do nje do#eli. Vlast ne !o.e sakriti da se raduje "ro!eteje#oj !uci. 1n !rzi sa#eznika ljudi i #eseli se os#eti. )e4est preko #olje iz#ra#a 5euso#u zapo#ijed i iskreno sa.alije#a "ro!eteja. Vlast nadzire )e4esto# posao, otro kori njego#o kolebanje i upozora#a ga na propuste. 5adnji )e4esto# udarac i rije i koji!a se Vlast izruguje pribijeno! "ro!eteju prekinula je duga utnja. )e4est, (ila i Vlast odlaze. 1ko#ani 'itan uje pje#anje. 'o su glaso#i !ladih dje#ojaka, 1keanida, k eri 1keano#ih. * !orski! dubina!a ule su )e4esto#e udarce i dole su u krilati! koli!a. /z!e u "ro!eteja i zbora 1keanida raz#ija se razgo#or. -je.no! i prijateljsko! sa.aljenju 1keanida odgo#ara "ro!eteje# strani o aj. "rijateljske rije i dje#ojaka ot#araju polako zat#orenu duu !u enika koji i! se po inje po#jera#ati. "r#i osje aj koji dolazi do izra.aja u "ro!eteju je njego# teko po#rije en ponos. 1n .ali zbog kazne koja je nad nji! iz#rena. 3ok 1keanide pokazuju strah pred 5euso#o! #la u, "ro!etej izaz#an i!eno! s#oga neprijatelja izja#ljuje da 5euso#a pobjeda nije kona na. 3o i e dan kada e 5eus !orati sa nji! prego#arati. 1dgo#araju i na pitanja 1keanida, "ro!etej go#ori o sebi i s#ojoj ulozi u borbi proti# 'itana. 3oznaje!o kak#u je uslugu u inio 5eusu

i kako !u se otro suprotsta#io iz ljuba#i pre!a ljudsko! rodu. +o#ori kako je on s#jesno u inio s#oj in pre!da je znao da e za to biti ka.njen. "ro!etej postaje .rt#a koja je pri!ila na sebe u.asnu patnju za spas i sre u ljudskog roda. 3olazi 1kean na konju sa krili!a. 1n nago#ara "ro!eteja da se ponizi i pokori 5eusu i da e se sa ti! za#riti s#e njego#e patnje. (a!a po!isao na po!irenje sa 5euso! izazi#a bijes u "ro!eteje#oj dui. 5eus se je pokazao u pra#o! s#jetlu i od njega se ne !o.e o eki#ati nita dobro. 1kean je jo #ie uzrujao "ro!eteja i zati! je otiao. "oslije 1keano#a odlaska zbor 1keanida oplakuje zlosretan "ro!eteje# usud. 'ada dolazi "ro!eteje# !onolog u koje! go#ori na koje je s#e na ine po!ogao ljudi!a. 8judi su od njega nau ili graditeljst#o, diobu poslo#a pre!a godinje! dobu, ra unanje, pripito!lja#anje .i#otinja, brodogradnju i njego#anje bolesnika. -au ili su proricati budu nost i pronalaziti i #aditi iz ze!lja s#e #rste !etala. 5adi#ljene "ro!eteje#i! rije i!a 1keanide uz#ikuju na usta zboro#o e da e se 'itan osloboditi s#ojih oko#a i da e opet postati po !o i jednak 5eusu. Kod "ro!eteja dolazi /naho#a k i /ja, jo jedna ne#ina .rt#a 5euso#e zle udi. 1na je i za etnica roda od kojega je poslije #ie generacija !orao pote i "ro!eteje# spasilac. i! je opazila na stijeni pribitog "ro!eteja i 1keanide, po inje posta#ljati pitanja, ali je obuz!e neka potajna !ora. 1na se pokua#a oteti u.asnoj opsesiji i !oli s!rt da dokraj i njezine patnje. -a pitanje 1keanida, /ja pripo#ijeda kako je postala plijeno! 5euso#a egoiz!a. -joj se u snu ukazao 5eus !a!e i je u s#oje !re.e. 1na je to po#jerila ocu. 1n je upitao za sa#jet proro ita, ali su odatle dolazili nesh#atlji#i i udni odgo#ori. -a kraju je stigla okrutna zapo#ijed koja je prisilila njezina oca da je otjera od ku e i prepusti na !ilost i ne!ilost 5eusu. /ja go#ori kako je pret#orena u kra#u. Kad je )er!o na 5euso#u zapo#ijed ubio /jina u#ara, ljubo!orna 5euso#a .ena )era natjerala je na nju obada koji ju s#oji! ubodi!a tjera u ludilo i goni po ita#o! s#ijetu. /jina je tu.na i ganutlji#a pri a otra optu.ba 5eusa. /ja !oli "ro!eteja da joj otkrije s#a njezina budu a lutanja i patnje. "ro!etej, nai!e, i!a sposobnost da u proro koj #iziji #idi budu nost. (pre!no udo#olja#a /jinoj !olbi i go#ori joj s#e to je eka. -abraja ze!lje i narode i upozora#a je na opasnosti. /ja pri.eljkuje s!rt, a "ro!etej je tjei go#ore i joj o s#ojoj daleko stranijoj sudbini i u ljutini nago#jeta 5euso# pad. Kad je /ja ula spo!injanje 5euso#og pada .i#nula je i od!ah pitala za objanjenje. "ro!etej joj u ogor enju otkri#a tajnu, ali ne na#odi i!e .ene koja e upropastiti 5euso#u #last. /!e te .ene je jedino "ro!eteje#o oru.je. 5eus e nastojati saznati tajnu. "ro!etej, u proro koj #iziji izla.e /ji, na njezino tra.enje, s#a njezina lutanja i za#retak !uka. -a u u -ila na i e s#oje s!irenje. 'u e joj 5eus po#ratiti razu!, taknut e je ruko! i od toga e dodira za eti plod i roditi sina Epa4a. 1d njego#a e roda pote i i njego# spasitelj. 1buzeta no#i! napadi!a delirija, /ja nestaje. 1keanide pje#aju pune straha o jadnoj sudbini .ena koje raspaljuju ljuba# bogo#a. 1gor enje koje se skupilo u "ro!eteje#oj dui poti e ga da iza /jina odlaska s#e ano izgo#ara ot#orene prijetnje 5eusu. 1#aj puta 5eus !ora reagirati. 5euso# izaslanik )er!o dolazi k "ro!eteju. 1n nastoji otri! prijetnja!a prisiliti 'itana da otkrije 5eusu s#oju tajnu o pogubno! braku. ;a a se sukob uzroko#an suprotni! osje aji!a. -a jednoj strani 5eus pun sa!oga sebe i s#oje #lasti ne !o.e trpjeti bunto#nit#o, a na drugoj "ro!eteje# duboko po#rije eni

ponos i silno ogor enje koje poja a#a spoznaja da je ka.njen zato jer je inio dobro. 5eus brani s#oju ugro.enu #last, a "ro!etej trpi i s#jestan je da !u predstoje jo gore !uke. /ako je trenuta no po snazi slabiji, "ro!etej je !oralno ja i. "le!eniti karakter i !o da #idi budu nost uzdi.u ga iznad 5eusa. )er!o se obra a "ro!eteju izazo#ni! i u#redlji#i! rije i!a. "rijetnja!a nastoji i upati "ro!eteje#u tajnu. 'itan prih#a a dijalog i u sukobu !iljenja njiho#e se rije i ukrtaju. Bijes raste na jednoj i na drugoj strani. "ro!etej odgo#ara preziro! i postupa s )er!o! kao s nezreli! dje ako! i robo!. Kad )er!o pokua#a pokolebati "ro!eteja, on ga pono#no odbija. "ro!etej se ne e poniziti pred 5euso!, ne e prih#atiti ulogu !olitelja ni roba. 1n .eli sporazu! u koje! e raspra#ljati ra#nopra#no sa sebi ra#nopra#ni!. )er!o obja#ljuje "ro!eteju njego#u sudbinu. 5eus e snago! gro!a s!r#iti hridinu o koju je priko#an. Bacit e ga u !ra nu utrobu ze!lje, ali e ga opet iz#u i na s#ijet. 5euso# e !u orao klju#ati danju jetru i drob, a oni e !u u no i opet zarasti. -jego#e !uke e za#riti tek onda kad se jedan bes!rtnik odrekne s#oje bes!rtnosti i po e dobro#oljno u )ad kao "ro!eteje# za!jenik. /z daljine dopire gr!lja#ina i !unje obasja#aju oko#anog 'itana "ro!eteja. )er!es se obra a 1keanida!a i sa#jetuje i! da se to prije po#uku. -o, iako su one pune straha, ne e napustiti s#oga prijatelja u tekoj ne#olji. 'e nje.ne dje#ojke, koje su stalno nago#arale "re!eteja na pokornost, u odlu no! asu nalaze u s#ojoj ljuba#i i prijateljst#u snagu da se suprotsta#e 5eusu i da podijele sudbinu sa "ro!eteje!. 5apo inje u.as. -ebo! se #uku t!asti oblaci, 4iju u #jetro#i, sije#aju !unje, praskaju gro!o#i i trese se ze!lja. Kidaju se hridine i u toj lo!lja#i uju se posljednje rije i 'itana koji do zadnjeg asa pro!atra s#e to se oko njega doga a. "ro!etej nestaje u bezdanu. Ko!pozicija djela: 1. Prometejevo okivanje Vlast, (ila i )e4est #ode "ro!eteja da ga prikuju uz stijene i da ga izoliraju od s#ijeta. )e4est ne!a ba pre#eliku #olju da prikuje ne#inu .rt#u koja je optu.ena pod kazno! da je po!agala ljudi!a, ali ga ipak okuje. 2. o!a"ak Okeani#a 1keanide dolaze i go#ore "ro!eteju kako su one uz njega i kako e !u u#ijek po!agati. -a njiho# upit zato je oko#an, dobile su #e poznati odgo#or da je razlog taj to se 5eusu nije s#i alo njego#o po!aganje ljudi!a. $. o!a"ak Okeana 1kean dolazi i go#ori "ro!eteju da !u je on prijatelj i da e u#ijek stati na njego#u stranu, ali da bi ipak bilo pa!etno posluati 5eusa i prikloniti se njego#i! zakoni!a, a uza s#e to .i#jeti bez proble!a. "ro!eteju se 1keano#o raz!iljanje uop e ne s#i a. %. o!a"ak Ije K "ro!eteju dolazi /ja, nesu ena 5euso#a .ena, koja je razo arana s#ojo! sudbino! i tra.i od "ro!eteja po!o koju e dobiti u kazi#anju s#oje daljne sudbine. "ro!etej joj je rekao da je njego#o oslobo enje u ruka!a njenih i 5euso#ih nasljednika. &. Hermo ' (re(ir)i *a Prometejem "o nago#oru 5eusa, k "ro!eteju dolazi )er!o, glasnik i sin 5euso#, ne bi

li doznao tajnu o "ro!eteje#o! oslobo enju. "ro!etej to nije nikako htio odati i )er!o je otiao uz napo!enu "ro!eteju da e do.i#jeti nesretan za#retak. +. ,e"#an 1st#arila se )er!o#a procjena budu nosti. "o eo je u.as: #ihori, !unje, gro!o#i< oblaci se #uku nebo!, ze!lja se trese. / rije i su postale djelo!. (tijene su se po ele urua#ati. Bezdan proguta s#e. Analiza liko#a: Prometej 1n je jedini od bogo#a koji se toliko pribli.io ljudi!a da !u je bilo lako pripisati i ljudske osobine. 5ato je i njego#a patnja bli.a ljudi!a i !o.e ganuti. -aputen od 5eusa, ljudski je rod bio osu en na neznanje i bijedu. "ro!etej je ljudsko! rodu donio #atru, iz#or obrta i blagostanja. "ou io je ljude u obrtu i tako i! osigurao sredst#a za .i#ot. -jego#ao je i ljudski u!ni raz#oj i ti!e ot#orio put pre!a napretku. 'itan "ro!etej, predsta#nik starijeg pokoljenja bogo#a, u inio je s#e to na #lastitu pogibao pred#i aju i otru 5euso#u reakciju. "o to!e je "ro!etej, pre!a Eshilu, dobro initelj i spasitelj koji sa! sebe .rt#uje da bi spasio one koje iskreno #oli. -jego# in ga izjedna uje sa idejo! s#ih religija koje su ba taka# lik posta#ile pred s#oje #jernike. (lobodoljubi#i "ro!etej, koje!u su i najstranije !uke dra.e od ropst#a, postao je utjelo#ljenje razu!a i borac proti# s#ake sile koja ho e zarobiti ljudski duh. "ostao je si!bol borbe za oslobo enje i napredak o#je anst#a. 5ato je pro!etejska !isao u#ijek aktualna. -e'* 1n je bio bog bogo#a, tj. i!ao je #last nad s#i!a. 1n nije !ogao trpjeti da !u se netko suprosta#lja. Vodio je s#oj zakon #ladanja. 0rzio je ljudsku populaciju i .elio je istrijebiti ljude i na njiho#o !jesto sta#iti drut#o koje bi on napra#io. 5eus je tiranin koji dolazi na #last poslije re#olucije i nastoji u #rstiti apsolutisti ku #last. (#e !ora biti podre eno njego#i! zakoni!a. 1n je spre!an #ladati silo! i teroro!. 5ato se njego#a #last oslanja na kr#nika i na !u enje. 'ek kasnije, u e i se na #lastiti! pogreka!a, i 5eus je doao do spoznaje da sila ra a silu i da !o.e #ladati nad drugi!a sa!o onaj koji je sposoban biti gospodaro! s#ojih strasti. 5eus je s!atrao da se "ro!etej !alo pre#ie udaljio od njego#ih zakona, i zato je bio ka.njen sra!otno! kazno!. /pak, kada se trebalo obra unati sa "ro!eteje!, 5eus nije doao osobno, #e je poslao nekog od s#ojih sluga. 5bog nekih 5euso#ih reakcija, !ogli bi ga proz#ati ak i kuka#ico!, a ne ga sa!o h#aliti. Vlast !u zasigurno nije bila oduzeta sa!o iz jednog jedinog razloga, a taj je da su bogo#i u 5euso#oj slu.bi i ljudi u ono #rije!e #rije!e pre#ie straho#ali od bogo#a i bojali su i! se suprotsta#iti. * knjizi doznaje!o kako je 5eus tek kasnije sh#atio da ne radi dobro za dobrobit s#ega. 'o zna i da je u nje!u ostalo i ono !alo dobroga to je potaknulo njego# !oralni preobra.aj. He.e*t (in 5euso#, on je jedan od d#ojice 5euso#ih sino#a iz o#oga djela. "o !oje! !iljenju njego# karakter je !nogo bolji nego karakter )er!a, drugog 5euso#og sina. )e4est nije okrutan. 3okaz za to je njego#o sa.alje#anje nad "ro!eteje! prije nego ga je !orao priko#ati. 3a uza njega nije stajao Vlast, sluga 5euso#, "ro!etej !o.da nikada ne bi bio priko#an. )e4est je #rlo osje ajna osoba, koja osje a pre!a !nogi! osoba!a ljuba# i sa.aljenje. -je!u je bilo .ao ljudi kada ih je njego# otac 5eus htio istrijebiti. 1n bi !o.da bio i sas#i! suprotnog karaktera od

5eusa da u nje!u nije pre#ladao strah od oca. Bez ikak#e su!nje !o.e!o slobodno re i da je )e4est u =1ko#ano! "ro!eteju> poziti#na osoba. Hermo (in 5euso#, on nije sa!o obi an 5euso# glasnik, #e je on i 5euso# sin koji strast#eno brani oca. 5a njega je "ro!etej poguban so4ist i re#olucionar koji ugro.a#a ita# 1li!p. 5ato se on i obra a "ro!eteju izazo#ni! i u#redlji#i! rije i!a, to se pokazalo da nije pra#i na in sazna#anja tajne od "ro!eteja. 5a karakterizaciju )er!a najbolje bi ga bilo usporediti sa )e4esto!, tako er 5euso#i! sino!. 5a razliku od )e4esta koji se sa.alije#a nad "ro!eteje!, o#aj ne pokazuje niti !alu dozu sa.alje#anja nad nji!. 3apa e, on pokazuje #rlo #eliku okrutnost pre!a nje!u i iskorita#a s#oj status na #rlo lo na in. )er!a nije uop e bilo briga za ljude, a naj#e i razlog toga je #eliki strah od 5eusa. )er!o#o raz!iljanje zacijelo je bilo da ako bude #jerni i pokorni sluga 5euso#, i!ati e #rlo #eliki polo.aj i status i biti e !u #rlo ugodno u .i#otu. 'ak#o ponaanje !o.e se naz#ati kuka#i ki!. )er!o je jedan od negati#nih liko#a u o#o! djelu. Ija K i /naho#a, ona je s#a poderana, upa#a, neuredna, a na gla#i i!a d#a kra#lja roga. 1na je jo jedna ne#ina .rt#a 5euso#e zle udi. 5a etnica je roda od kojega je !orao pote i "ro!eteje# spasilac. 1na je #rlo nje.na i nai#na i kao tak#a je .rt#a 5euso#og egoiz!a. -jezina sudbina #rlo je sli na sa "ro!eteje#o! sudbino!, ali su i! zato karakteri u#elike razli iti. /ja je dola u odre eni! trenuci!a ak i do stanja izne!oglosti .ele i se rastati od .i#ota na bilo kaka# na in. "ro!etej joj ipak u ti! trenuci!a #ra a #olju za .i#ot go#ore i joj kako e do i i kraj te tragi ne sudbine i po eti e ljepi dio .i#ota. 1na e nes#jesno postati borac proti# s#oga neprijatelja 5eusa, po!o u s#ojih poto!aka koji e zapra#o biti 5euso#a djeca. 'ako e joj se napokon ost#ariti .elja da dobije bitku sa 5euso!. V!a*t (luga 5euso#, jo jedan od negati#nih liko#a iji je osno#ni cilj slu.iti 5eusu i osigurati si na taj na in to bolji polo.aj. 1n se poja#ljuje na po etku tragedije gdje nago#ara )e4esta da prikuje "ro!eteja. 1ndje se otkri#a da pri trenutku kada je "ro!etej bio oko#an nije !ogao sakriti s#oju okrutnu zluradost. "o karakteristika!a bis!o ga !ogli usporediti sa )er!o!. 1n ne!a uop e s#ojega !iljenja, jer su s#e !isli to ih ja#no izrekne 5eus i njego#e !isli. 1n je osoba bez autoriteta i bez ikak#og raz!iljanja za njega !o.e!o re i da je njego# .i#ot podre en neko!e drugo!, to je, po !oje! !iljenju, neto najte.e to o#jek !o.e do.i#jeti. Okean 'itan, bog !ora, bog koji se u raz!iljanji!a sla.e sa "ro!eteje! tj. tako er dr.i do toga da ljudi !oraju i!ati bare! nekak#a pra#a. * tragediji 1kean dolazi ba u nezgodno! trenutku kao uslu.an sa#jetnik da nago#ara "ro!eteja da se ponizi i pokori 5eusu. Kako je #e na#edeno, njego#e !isli i raz!iljanja su goto#o ista kao i "ro!eteje#a koji je njego# prijatelj, ali se kod 1keana osje a puno #ie osje aja straha pre!a 5eusu nego kod "ro!eteja koji uop e ne!a tih straho#a. * o#o! djelu on je poziti#an lik jer i!a neka raz!iljanja sukladna "ro!eteje#i!. 5a njega ne !o.e!o re i da je negati#an lik jer ipak s#aka osoba i!a pra#o da osje a neke straho#e pre!a neko!, ali ti straho#i ne bi s!jeli prije i u

trajnu podre enost toj osobi. Okeani#e K eri 1keano#e, kroz njih je Eshil u!jetni ki prikazao !lade i nje.ne dje#ojke pune osje aja. -jiho#a ljupkost i s#je.ina pune su !ladena ke nai#nosti i dra.i. -o ljupkost 1keanida i!a i loe strane. 1ne s!anjuju "ro!eteje#u hrabrost i otpor ti!e to !u sa#jetuju pokornost. *porno isti u da je s#aki otpor uzaludan i da je 5eus neu!olji#. 'e nai#ne dje#ojke nisu s#jesne da s#oji! postupko! postaju tetne. ini se kao da je pjesnik htio prikazati kako .enska nje.nost !o.e katkada biti pogubna za !uku odrjeitost. -o kao kontrast "ro!eteju 1keanide ja e isti u neslo!i#u "ro!eteje#u #olju. ?ezik i stil: (truktura o#e Eshilo#e tragedije #rlo je jednosta#na. ;adnja je usredoto ena na jednu situaciju ili doga aj, a on !ora biti straan da potrese duu itaoca. * po etku dra!e pjesnik st#ara at!os4eru i opirno tu!a i injenice, a za#rni prizori puni dra!atike nezadr.i#o idu pre!a raspletu 2 katastro4i. 8iko#i su #rlo jednosta#ni, dani u nekoliko grubljih poteza, sugesti#no i sna.no. /staknuto !jesto i!aju zborske pjes!e. * nji!a pjesnik otkri#a s#oje duboke 4ilozo4ske !isli. 1n je st#aratelj dra!skog jezika i stila. ?ezik !u je s#e an i bogat originalni! i s!ioni! !eta4ora!a, a stil bujan i uz#ien. 'oplo! si!patijo! prati s#oje liko#e u agoniji njiho#ih strasti. )ranjen iskust#o! prolosti i pos#e predan sadanjosti, Eshil je obno#io !it i st#orio liko#e iz#anredne snage. 'e!eljna proble!atika, koju Eshil raz#ija u prikazi#anju ljudske sudbine i patnje, sastoji se u to no! ut#r i#anju odnosa iz!e u kri#nje i kazne, iz!e u bo.anske os#ete i slobodne ljudske #olje. Eshilo# pogled na .i#ot te!elji se na iskreno! i duboko! suosje anju za ljudske patnje. 'o je poezija patni kog o#je anst#a, koje kroz s#oje postupke i trpnje tra.i s!isao i apsolutnu #rijednost. (tilska izra.ajna sredst#a koja su upotreblja#ana su: 2 poredbe 2 >@i stoga e na o#oj stijeni da ko stra.ar bdi> =1 jao, kaka# li to uje! u!, kao od ptica, i ljulja se zrak.> 2 personi4ikacije: >@sa hrasto! zbori krast i jasan i! je glas@> 2 epiteti: neu!olna, estit, #rsto, silni, , pro!iljeni, brz, laganih, priko#an, dra.i 3oja! o djelu: Kada sa! u kolskoj knji.nici posudio knjigu =1ko#ani "ro!etej> da je pro ita! kako bih o njoj napisao re4erat, !oje !iljenje je bilo da nisa! !ogao dobiti gore knjige od nekak#og Eshila iz +r ke. ?o oda#no su poznate pri e kako je s#aka knjiga koju je napisao gr ki pjesnik jako dosadna i najbolje ju je ne pro itati. *zeo sa! knjigu i po eo ju itati sa !uko!. 'a !uka nije bila u knjizi #e u !eni, jer su na !ene utjecali s#akak#i ko!entari osoba sa strane. "re!da je o#a knjiga tragedija pisana u stihu, ipak nije teka za itati. itaju i je !alo du.e !o.ete se lako i u.i#iti u njoj. -akon itanja posljedice su bile suprotne !oji! raz!iljanji!a. -ai!e, ja sa! !islio kako nakon itanja ne u znati ba nita od sadr.aja. 'o se nije ost#arilo i razu!io sa! #e inu sadr.aja. 0isli! da je o#o djelo #rlo dobro, ali da se za re4erat ili lektiru ne bi trebalo itati u stiho#i!a, #e bi se trebao napra#iti posebna knjiga sa isti! sadr.aje!, ali napisana u obliku proznoga teksta. 3ra!a je ina e dosta dobra, pre!da bih u#ijek ra e uzeo u ruke neki zani!lji# ro!an.

IVOTOPIS: Eshil je jedan od tri najpoznatija grka tragiara. Rodio se 525. g. pr. nove ere u Eleusini, a umro je 456. god. pr. nove ere u sicilijanskom gradu Geli. ktivno je sudjelovao u povijesnim doga!anjima svoga vremena. "apisao je oko #$ drama %&$ tragedija i 2$ satirskih igara', a sauvano je samo sedam tragedija, od kojih su najpoznatije (()kovani *rometej(( i jedina sauvana antika organska trilogija (()restija(( %(( gamemnon((, ((+rtva na gro,u(( ili ((-oe.ore((, ((Eumenide(('. ),ilje/ja Eshilovih tragedija0 uveo je drugog glumca, ssmanjio ulogu kora, pojaao znaenje dijaloga %na taj je nain stvorio prvu pravu grku dramu', radnja je jednostavna i statina, stil je svean i uzvi1en s o,iljem meta.ora, uoljivo je sa/alijevanje nad sud,inom junaka koji nisu o,ini ljudi, ve2 idealizirana ,i2a s nagla1enim do,rim ili zlim svojstvima. KNJIEVNI VRSTA ROD: drama DJELA: tragedija

SIMBOLIKA: *rometej je sim,ol vjene potrage za znanjem te sim,ol ovjekove po,une i otpora protiv tiranije. TEMA: *rikivanje *rometeja i nagovje1tanje njegove osvete 3eusu.

OSNOVNA MISAO: Eshil poruuje ovjeanstvu da pravda, za kojom ljudi uvijek te/e, nije sila koja postoji izvan ljudi i koja 2e odmah do2i na njihov poziv. )na je u samim ljudima koji je mogu stvoriti i pove2avati strpljivim uenjem najvi1e vrline 4 mudre umjetnosti. O DJELU: (()kovani *rometej(( je prvi i jedini sauvani dio trilogije o *rometeju %ostala su dva dijela (()slo,o!eni *rometej(( i ((*rometej 5atrono1a(('. )snovni je suko, izme!u tiranije i pravde, nasilja i lju,avi. Radnja se tragedije z,iva izme!u dva va/na doga!aja0 -e.estova prikivanja *rometeja u stijenu i *rometejeve potpune propasti. *rometej je razapet izme!u ljudi %ljudima je dao vatru i u tome je njegova tragika krivnja' i ,ogova %prekr1io je 3eusovu volju, po,unio se protiv vlasti i tiranije, i u tome je njegova herojska vrlina'. *rometej je ka/njen time 1to je prikovan za stijenu, a orao mu kljuca jetru. )ekuje ga i stra1nija kazna jer ne /eli otkriti 3eusu tajnu koja ,i tre,ala prouzroiti njegovu propast. ELEMENTI TRAGEDIJE: 6zvi1eni stil. Tragini junak: *rometej 7 razapet izme!u ljudi i ,ogova Tragika krivnja: ljudima je darovao vatru Herojska vrlina: prekr1io je volju ,oga 3eusa, po,unio se protiv vlasti i tiranije, ustrajnost Tragini zavretak: osu!en da mu, prikovanom za stijenu, orao kljuca jetru

KOMPOZICIJA 8. 2. :. 4. 5. -ermo 6.

*rometejevo 9olazak 9olazak 9olazak u prepirci

sa

DJELA: prikivanje )keanida )keana ;je *rometejem <ezdan

KRATAK SADRAJ: ="e,o i zemlja ,ijahu stvoreni= 4 tim rijeima Eshil zapoinje svoje djelo. 3emlja je vrvila /ivotinjama, ali nije postojao jedan duh koji ,i vladao zemljom u svoju korist. 3a takvo stvorenje mudri *rometej, sin >apetov, uzme ilovau, nakvasi je vodom i stane ju mijesiti. ;z te smjese nastane lik po vanjskom izgledu jednak ,ogovima, ali ,ez du1e. 9a ,i stvorio du1u uzme iz /ivotinja sva do,ra i zla svojstva i zatvori ih u grudi ovjeka. <o/ica tena mu je pomogla u tome 1to je tom liku udahnula duh %,o/anski dah'. ?ako su nastali ljudi koji su mogli gledati i slu1ati, ali nisu mogli vidjeti niti uti. @ve 1to su radili, ,ilo je ,ez smi1ljene osnove. +ivjeli su pod zemljom u mranim pe2inama. ?ada ih je *rometej poeo poduavati kako 2e vidjeti, uti, uptre,ljavati /ivotinje, ploviti morem, hraniti se, lijeiti... 6putio ih je u sve /ivotne potre,e. "a ne,u je sa svojom o,itelji vladao 3eus. )n je pokorio svog oca Arona i ?itane %stari ,ogovski rod'. *rometej je ,io tog ?itanskog roda. <ogovi su poeli od ljudi tra/iti da ih aste uz uzvrat njihove za1tite. 6 Bekoni su organizirali susret ,ogova i smrtnika. ?amo su se utvrdila prava i du/nosti ljudi. *rometej je zastupao ljudski narod kako ga ,ogovi ne ,i previ1e iskori1tavali. )n sa svojom lukavo12u /eli prevariti ,ogove. <ogovi su imali iza,rati 1to /ele od jednog ,ika. *rometej je u,io tog ,ika i od njega je stvorio dva kupa. 6 manjem kupu ,ija1e svo meso, mi1i2i, mozak, utro,a, sve korisno, a u drugom, ve2em, kupu ,ijahu kosti i salo. 3eus je rekao da je ta podjela nepravedna. *rometej mu je predlo/io da iza,ere koji od dva kupa /eli. 3eus se odlui za ve2i kup i odgrne ga. @tra1no se razljuti na *rometeja kad je pred so,om na1ao samo salo i kosti. 3a uzvrat je 3eus ljudima uskratio posljedni dar za savr1en /ivot 4 vatru. "o >apetov je sin i za to na1ao rje1enje. *omo2u u/arene tinjaju2e tre1ice na zemlji je stvorio prvi plamen od kojeg su ljudi do,ili ogromnu korist. 3auzvrat je 3eus stvorio novo zlo. "aredio je -e.estu, ,ogu vatre i umjetnosti, da napravi varljivi lik lijepe djevojke. @ama tena iz zavisti prema *rometeju ogrne djevojku sa ,ijelom svjetlucavom haljinom, a glavu joj ovjena svje/im cvije2em i zlatnom vrpcom. -ermo joj dade dar govora, a .rodita svaku dra/esnost i milinu. 3eus je tako stvorio to ljupko zlo i dao mu ime *andora. -ermo odvede *andoru na 3emlju i uputi je prema Epimeteju. *rometej je uzalud opomenuo jadnog Epimeteja da se uva ,ilo kakvog ,o/jeg dara. Epimetej je ugostio *andoru. 9o tada su ljudi na zemlji /ivjeli mirno, slo,odno i ,ez ikakve nevolje. *andora je sa so,om nosila lonac pun nevolja i ulaskom u ku2u ga otvori. ?ako je na zemlju do1lo zlo. 6 loncu je ,ila samo jedna do,ra stvar, a to je ,ila nada. *andora nije dala nadi da iza!e iz lonca, nego ga poklopi prije njezinog izlaska. Eshil groznice i razne druge ,e12utne, ali vrlo mune nevolje opisuje kao ete ,ez dara govora. Cak i smrt, koja je nekad sporo dolazila, u,rzala je svoje korake. @ve krivice za taj je in 3eus predao

-e.estu i njegovim slugama. -e.est je morao *rometeja lancima prikovati na stijenu Aavkaza pred strahovitim ponorom. -e.est je tu nared,u izvr1io. >adan *rometej nije smio zaspati niti kleknuti nego samo mukotrpno stajati. "ezasitan 3eus mu po1alje jo1 i orla koji ,i mu svaki dan kljuvao jetru. *ojedena ,i jetra svaki dan nanovo izrasla. 3eus je rekao da te patnje tre,aju trajati sve dok jedan zemljanin ne daruje svoj /ivot smrti i tako preuzme krivicu na se,e. ''Ovakvu e podnosit vjeno stranu kob, jer ne rodi se jo tko rijeit e te tog. To kazna je to ljudski ljubio si rod.'' KARAKTERIZACIJA LIKOVA: PRO !T!": )n je jedini od ,ogova koji se toliko pri,li/io ljudima da mu je ,ilo lako pripisati i ljudske oso,ine. 3ato je i njegova patnja ,li/a ljudima i mo/e ganuti. "apu1ten od 3eusa, ljudski je rod ,io osu!en na neznanje i ,ijedu. *rometej je ljudskom rodu donio vatru, izvor o,rta i ,lagostanja. *ouio je ljude u o,rtu i tako im osigurao sredstva za /ivot. "jegovao je i ljudski umni razvoj i time otvorio put prema napretku. ?itan *rometej, predstavnik starijeg pokoljenja ,ogova, uinio je sve to na vlastitu pogi,ao predvi!aju2i o1tru 3eusovu reakciju. *o tome je *rometej, prema Eshilu, do,roinitelj i spasitelj koji sam se,e /rtvuje da ,i spasio one koje iskreno voli. "jegov ga in izjednauje sa idejom svih religija koje su ,a1 takav lik postavile pred svoje vjernike. @lo,odolju,ivi *rometej, kojemu su i najstra1nije muke dra/e od ropstva, postao je utjelovljenje razuma i ,orac protiv svake sile koja ho2e zaro,iti ljudski duh. *ostao je sim,ol ,or,e za oslo,o!enje i napredak ovjeanstva. 3ato je prometejska misao uvijek aktualna. #!$%: )n je ,io ,og ,ogova, tj. imao je vlast nad svima. )n nije mogao trpjeti da mu se netko suprostavlja. 5odio je svoj zakon vladanja. Brzio je ljudsku populaciju i /elio je istrje,iti ljude i na njihovo mjesto staviti dru1tvo koje ,i on napravio. 3eus je tiranin koji dolazi na vlast poslije revolucije i nastoji uvrstiti apsolutistiku vlast. @ve mora ,iti podre!eno njegovim zakonima. )n je spreman vladati silom i terorom. 3ato se njegova vlast oslanja na krvnika i na muenje. ?ek kasnije, ue2i se na vlastitim pogre1kama, i 3eus je do1ao do spoznaje da sila ra!a silu i da mo/e vladati nad drugima samo onaj koji je sposo,an ,iti gospodarom svojih strasti. 3eus je smatrao da se *rometej malo previ1e udaljio od njegovih zakona, i zato je ,io ka/njen sramotnom kaznom. ;pak, kada se tre,alo o,raunati sa *rometejem, 3eus nije do1ao oso,no, ve2 je poslao nekog od svojih sluga. 3,og nekih 3eusovih reakcija, mogli ,i ga prozvati ak i kukavicom, a ne ga samo hvaliti. 5last mu zasigurno nije ,ila oduzeta samo iz jednog jedinog razloga, a taj je da su ,ogovi u 3eusovoj slu/,i i ljudi u ono vrijeme vrijeme previ1e strahovali od ,ogova i ,ojali su im se suprotstaviti. 6 knjizi doznajemo kako je 3eus tek kasnije shvatio da ne radi do,ro za do,ro,it svega. ?o znai da je u njemu ostalo i ono malo do,roga 1to je potaknulo njegov moralni preo,ra/aj. JEZIK I STIL: @truktura je ove Eshilove tragedije vrlo jednostavna. Radnja je usredotoena na jednu situaciju ili doga!aj, a on mora ,iti stra1an da potrese du1u itatelja. 6 poetku drame pjesnik stvara atmos.eru i op1irno tumai

injenice, a zavr1ni prizori puni dramatike nezadr/ivo idu prema raspletu 4 katastro.i. Dikovi su vrlo jednostavni, dani u nekoliko gru,ljih poteza, sugestivno i sna/no. ;staknuto mjesto imaju z,orske pjesme. 6 njima pjesnik otkriva svoje du,oke .ilozo.ske misli. )n je stvaratelj dramskog jezika i stila. >ezik mu je svean i ,ogat originalnim i smionim meta.orama, a stil ,ujan i uzvi1en. ?oplom simpatijom prati svoje likove u agoniji njihovih strasti. -ranjen iskustvom pro1losti i posve predan sada1njosti, Eshil je o,novio mit i stvorio likove izvanredne snage. ?emeljna se pro,lematika, koju Eshil razvija u prikazivanju ljudske sud,ine i patnje, sastoji u tonom utvr!ivanju odnosa izme!u krivnje i kazne, izme!u ,o/anske osvete i slo,odne ljudske volje. Eshilov pogled na /ivot temelji se na iskrenom i du,okom suosje2anju za ljudske patnje. ?o je poezija patnikog ovjeanstva, koje kroz svoje postupke i trpnje tra/i smisao i apsolutnu vrijednost.