l. hfz.

Safet Halilovi
H IF Z
UENE I<UR1ANA
NAPAMET
Zenica, ZJ.
PRDGOVOR
Hvaljen neka je Al l ah koj i svome robu
obj avljuje Knj igu, i to ne iskrivljenu, nego
i spravnu, da bi svjetovi ma bio opomena, uputa i
l ijek i mi lost Gospodara njihova. Naj lj epi i
najpotpunij i blagoslovi i selami neka su na
poslanika Muhammeda, s. a. v. s. , donosioca
radosnih vijesti i vjernog prenosioca posljednj e
objave svim ljudima. Neka je Al l ahova mi l ost na
njegov ehli-bejt, vrle ashabe i sve one koj i bdiju
nad Al l ahovom objavom, nalazei u noj smiraj
za duu i nadahnue za uzoran ivot na ovom
svijetu.
Nijedna knjiga u ljudskoj povij esti nij e tako
dominantno utjecala na profil isanje lj udske misli
kao Kur' an. Nijedna knjiga do danas nije toliko
prepisivana, prouavana, uena napamet, ni ti
prevoena na sve relevantne svjetske jezike kao
Kur' an asni. Nijedna u tol ikoj mjeri ne i zaziva
divljenje, ne pobuuj e elju za stalni m
vraanjem, mti razgaljuje duu I ma
iscjelji teljsku mo poput Kur' ana.
K ur' an je za muslimane Al l ahova nJec,
objavljena Muhammedu, a. s. , prenesena ljudima

na arapskome jeziku. Njegov izraz natopljen je

snagom boanske rij ei; otud velianstvenost
njegovih poruka i njegovog stil a, koji nije stih niti
proza. Stoga Kur' an i jeste najvei fenomen
(mudiza) Al l ahovog Poslanika, s. a. v. s. , i osnovni
Izvor dini-islama. U njegovim savrenim
nael ima, mi l ioni muslimana, poput
Alejhi sselama i ashaba, svakodnevno crpe
nadahnjujuu snagu za ostvarenje ciljeva ovog i
budueg svijeta.
Uenj e Allahove knjige ubraja se u
odlikovane ibadete za koje Svevinj i obeava
iznimne nagrade. Uzvieni veli: "Oni koji
Allahovu Knjigu itaju i namaz obavljaju i od
onoga ime ih Mi opskrbljujemo udjeljuju, i
tajno i javno, mogu se nadati nagradi koja nee
nestati . . . " (Fatir, 29)
Vjerovjesnik, a. s. , je, u pohvalu uenja
Kur' ani-kerima, takoe izrekao broj ne had ise, a
jedan od najupeatljivijih je onaj u koj em on veli
da j e "najvredniji ibadet njegovog ummeta uenje
Kur'ana. " Osnovna zadaa njegovog i itavanja
je ureenje ovozemaljskog ivota u svim
njegovim domenima. Zato, ko vjeruje u istinitost
Kur' ana, na pravom je putu. Ko po njemu sudi ,
naj pravedniji je sudija, a ko po njemu postupa
sigurno e uspjeti .
Uzvieni kae: "Mi, uistinu, Kur'an
objavljujemo i zaista emo Mi nad njim bdijeti!"

(El-Hidr, 9) Rije bdijenje u ovom ajetu, ima

znaenje uvanja autentinosti Al l ahove, d. . ,
obj ave. To uvanje je vidno ispoljeno kroz
nekoliko oblika, a j edan od najizraenij i h j e
uenje K ur' ana napamet. Praksa uenja Kur' ana
napamet datira jo od Al l ahovog Poslanika,
s. a. v. s. , koji je na razli ite naine stimulisao
njegovo memorisanje, obeavaj ui velike nagrade
za to od Allaha, d. . Posebno prve hal i fe, a
kasnije i ostali muslimanski vl adari podravali su
i poticali tu praksu. I danas se diljem i sl amskog
svijeta osnivaju fakulteti, kole i sekcije hi fza i
organizuju svjetska takmienja uaa Kur' ana, a
sve s ci ljem poveanj a interesa za njegovim
uenjem i pamenjem. Hvala Al l ahu, d. . , praksa
uenja Kur' ana napamet, duboko je ukorijenjena i
kod bosanskih muslimana. Hafizi su uvijek bi l i
posebno respektovani , vjerovatno zbog vanosti
njihove uloge meu musli manimana i truda
uloenog na putu hifza.
Prema nekim izvorima u svijetu danas i ma
vie stotina hiljada hafiza. Zahvaljuj ui toj
injeni ci , cjelovit kur' anski tekst je, i nakon vie
od 4 stoljea, bez ikakvih nedostataka, potpuno
identian tekstu koj i je dostavljen Vjerovjesniku,
s. a. v. s. , preko meleka Dibril a, pa e tako
odreenu kur'ansku suru na identian nain
prouiti ua sa Filipina, kao i onaj iz Egipta,
Amerike, Arabije i bilo kojeg drugog mesta na
svijetu. Originalnost Al l ahove objave i njeno
7
uvanje garantuje i istovjetnost svakog primj erka
mushafa, bez obzira gdje j e prepisivan i l i
tampan. Ustrajavanje u uenju i prouavanju
posljednje Boij e obj ave svakako spada u
osnovne razloge njenog uvanja i pamenja u
srcima i mushafima.
Allah Svevinji odabrao je prsa pojedinih
Svoji h robova i u njih pohranio Svoju Objavu.
Oni su odlinici u ummetu Al l ahovog Poslanika,
s. a. v. s. , i kao takvi, kako kae, Fudajl b. ' Ijad
"oni ne treba da imaju potrebu za nekim, bilo
vladarima bilo niim od njih, ve potrebe
stvorenja treba da budu usmjerene prema njima
(hafizima)." On takoe kae: "Nosilac Kur'ana
(hafz) je i nosilac zastave islama i on ne treba da
se zabavlja sa onima koji se zabavljaju, niti da se
zaboravlja sa onima koji se zaboravljaju, niti da
grijei sa onima koji grijee, iz poasti prema
pravu (hakku) Kur'ana. "
Treba znati da je halifa Omer b. el-Hattab,
radij allahu ' anhu, u dravni savjet (ura)
obavezno uzimao hafize, bez obzira na njihovu
ivotnu dob, iskazujui na taj nain svoj respekt
prema onima koj i su nosil i Al l ahovu objavu u
svojim memorijama. Imam El-GazHf,
rahimehul l ah, u svom Ihja-u navodi predaj u od
Abdul l ah b. Mes' uda, r. a. , inae uglednog ashaba,
velikog zaljubljenika u Kur' an i velikog
pozna v aoca kur' anskih znanosti, u kojoj se kae:
d
"Hafiz Kur'ana treba da se prepoznaje po svojoj
noi, dok drugi spavaju; po svome danu, dok su
ljudi nemari, po svojoj zabrinutosti, dok su
drugi bezbrini; po svome plau, dok se drugi
vesele i smiju; po svojoj utnji dok su drugi
govorljivi i po svojoj poniznosti dok se drugi
ohole. Hafiz treba da bude skruen i blag, a ne
treba da bude neodgojen, svaa/ica, brbljivac i
grubijan. "
Bosna i Hercegovi na j e u zadnji h pet
stoljea, otkako i sl am egzistira na njenim
prostorima, iznjedril a brojne istaknute hafize i
poznavaoce Kur' ana. No, ipak, prema nama
dostupnim podacima, nekih opsenijih pisanih
tragova o hifzu nema. Na bosanskom jeziku o
hifzu i hafizima pisao je Mehmed-ef. Handi,
zatim hafiz Mahmud Tralji , a zadnjih godina
prevedena je i knj iga o hifzu i metodama uenja
Kur' ani-kerima, koju je napisao i staknuti islamski
pregalac, dr. Jahj a el-Gavsani . Vrijedan panje j e
i trud dvoj ice Bonj aka: Mustafa-ef. Omerdia,
koji je pisao o hafizima Visokog i prof. Husej na
"epala, koj i je pisao o hafizima Donj eg Vakufa.
Posebno raduje i njenica da na bosanskom
jeziku imamo priliku proitati novo tivo na temu
hifza, naeg mladog, ali ve renomiranog
strunjaka i z oblasti kur' anskih znanosti doc. dr.
hfz. Safeta Hali lovia, i nae profesora tefsira na
Islamskoj pedagokoj akademij i u Zenici .

Profesor Halilovi na pristupaan nain u svojoj

prvoj knji zi na bosanskome jeziku "Hifz -
uenje Kur'ana napamet" pie o vrij ednostima
uenja Kur' ana napamet, o razlozima zbog koj ih
se on memorie, o tradicij i pamenja Kur' ana na
naim prostori ma, kao i nekim neprimj erenim
poj avama koje se vezuj u za asnu titulu hafiza.
Ono to knji zi daje posebnu dra jesu
praktini savj eti koje autor upuuje svima onima
koj i se odvae zaputiti se stazama hi fza. Jo kao
uenik Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu,
postao je hafiz K ur' ana. Znaaj na i skustva
steena na pl anu uenja i ouvanj a nauenog
teksta, autor izdano nudi itaocima i polazni ci ma
hi fza, savjetujui im kako da olakaju taj naporni
ali iznimno asni put. U knji zi su ukratko
navedeni i savjeti dr. El-Gavsanija koj i dodatno
pomau buduim hafizima.
Prof. Hal i l ovi autor je vie lanaka i studija koji su
publikovani u naoj islamskoj periodici i nekim arapskim
asopisima. Do sada je na arapskom jeziku objavio dvije
knjige iz oblasti tefsira i kur'anskih znanosti :
I) "Et-Tejsfru bi-1-me 'sur: ehemijjetuha ve davibituhU;
dirisetun tatbfkijjetun f sureti-n-Nisi'" (Tradicionalni
tefsir: njegov znaaj i postavke; primijenjena kritika
studija u suri En-Nisi ' ), Daru-n-neri l i -1-dimi ' it, Kairo,
I999.; 2) "El-lmim Ebu Bekr er-Razr el-Dessis ve
menheduha f-t-tefsir" (Metodologija tumaenja Kur' ana
na primjeru i staknutog uenjaka Ebi Bekra er-Rizija
ei-Dessasa), Diru-s-Selim, Kairo, ZUU1.
1
Svakako da je nemogue velianstveni
posao uenj a Kur' ana napamet privesti kraj u bez
pomoi Uzvienog Al l aha, d. . Zato hafiz
Halilovi, u ovoj knj izi, na osnovu vjerodostoj ni h
predaj a navodi potrebu praktikovanj a prigodnog
namaza i dove koje je poelj no obavljati u
odreeno vrijeme, tokom hifza, radi poveanja
pamenja.
Ova knjiga e, nema sumnje, biti veliko
ol akanje buduim hafizima, a korisno tivo
svima koji se interesuju za vanost Allahove,
d. ., objave, te doprinos izuavanju Kur'ana i
kur' anskih znanosti kod nas. Uz navedeno,
autorov uloeni trud treba razumjeti i kao polaznu
osnovu za opsenije istraivanje ove naune
oblasti kod nas, to bi moglo posluiti kao solidna
osnova za jedan magistarski ili doktorski rad.
Al l ahova Knjiga je kao nepresuni okean,
kako to navodi Mustafa Mlivo, u predgovoru
svoga prijevoda Kur' ana. Manje ueni sakuplj aj u
sa njenih obala koljke i pij esak kao djeca.
Uenjaci i mislioci, kao ronioci za biserom,
nal aze u njoj vrhunsku filozofiju, mudrost i
pravi l a savrenog naina ivljenja.
Gospodaru na, mol i mo Te da nam uini
K ur' an pro lj eem srca naih, da nam povea
ljubav prema njemu, da nam ga na ovom svijetu
uini predvodnikom, u kaburu drugom, a na
Ahiretu zagovornikom. Ol akaj njegovo
1 1
pamenje svima onima koj i su ga iskrena srca
prihvatili i pomozi one koji se bore za
oivotvorenje njegovih savrenih principa, o
Mi lostivi !
Zeni ca, 14. maj 2003.
1 2
13. rebi' u-1-evvel 1424.
Mr. hfz. Halil Mehti
profesor kiraeta na lP A u Zenici
UOD
Jedna od posebnosti Kur' ana asnog je da
je to knjiga koja se moe nauiti napamet. Taj
proces se na arapskom jeziku naziva hizu-1-
Kur'an, a osoba koja je u cjelosti naui l a Kur' an
napamet naziva se hifzu-1-Kur 'an, to bi se
moglo prevesti kao uvar K ur' ana. Proces
memorisanja Kur' ana kod nas se naziva hifz i l i
hafiz/uk, a osoba koja je nauila cijeli K ur' an
napamet dobiva asnu titulu hafiza.
Da l i ste se ikada zapital i :
=
Zato se Kur' an memorie?
=
Ko je bio prvi hafiz Kur' ana?
Imaju li ljudi koj i poznaj u Kur' an
napamet neke posebnosti?
=
Kakve su obaveze hafiza spram K ur' ana
ummeta?
=
Kako i za koliko vremena se moe
postati hafiz Kur'ana asnog?
=
Da li se nain uenja K ur' ana napamet
na naim prostorima razlikuje od onog
1b
koji se praktikuje u drugim dijelovima
svijeta?
=
Koje su prednosti naeg metoda uenja?
Na koji nain sauvati memorisano
gradivo od zaborava?
=
ta pojaava, a .a slabi ovjekovu mo
pamenja?
=
Postoji li n< . maz ili neka posebna dova
koji pospjduju snagu memorije?
Odgovor na ta i brojna druga pitanja, uz
mnotvo konkretnih savjeta, preporuka i primjera,
pronai ete na stranicama ove knjige.
1
OST NA INSTITUCIU HIFZA U ISlU
Kur'an u ivotu muslimana
Sredinje mjesto u islamu pripada Kur'anu.
Po islamskom uenju K ur' an je vjeni Allahov
govor, kako po znaenju tako i po svom slovu i
zvuku. To je Boija, d.., knjiga koja je
objavljena vjerovjesniku Muhammedu, s.a.v.s.;
posljednja objava ljudskome rodu.
Kur'an je glavni izvor islama u idejnom,
zakonodavnom (pravnom) i moralnom pogledu.
Upravo zbog toga je Kur'an je sr islamskoga
ivljenja. ivot muslimana skoncentrisan je na
Kur'an koji je prisutan u svim fazama tog ivota.
Jo od prvog trenutka, kada ga majka raa, na ui
muslimanskog novoroeneta ui se ehadet,
sutinska poruka Kur'ana. Musliman, jo dok je
dijete, izgovara neke odlomke iz K ur' ana, kako bi
ih zapamtio i stalno ponavljao u namazima.
Odlomci iz Kur'ana reci tuju se kada se musliman
eni, a i kada umire preporuljivo je da se pored
njega ui Kur'an. Ukratko, Kur'an je tkivo od
kojeg je satkan ivot muslimana; njegovi ajeti su
1 9
poput niti iz kojih je izatkana supstancija njegove
due.
Jedna od najljepih definicija Kur'ana
asnog sadrana je u Poslanikovim, s.a.v.s.,
rijeima, koji za Kur'an kae:
.

_

> , , ,> .
.
c > ,

-
. . .
..

.- ,

.
J

,
: -

+ . .
. . .
,, . _|

,
. ,

o # o .

.
_

. .

. W .

;
' -;

' _

_ _

,
;

; ';
_ (
_

* "
. .
, , , , . .
,_ .,c :] , ,.
. . .

.'
:
. = . .
-
|
, =

;
,
. ;
:
.
`
e -
"U Kur 'anu su vijesti o onome to je bilo
prije vas i navjea onoga to e biti poslije vas,
kao i sud o onome to je meu vama. On je jasni
govor i nije lakrdija. Ko napusti Kur 'an iz
oholosti - Allah e ga unititi! Onoga ko trai
Z
uputu u neemu drugom, Allah e u zabludi
ostaviti! Kur'an je Allahovo vrsto ue, on je
mudra opomena i pravi put. Strasti ga ne mogu
iskriviti, niti ga jezici mogu izmijenti. Njega se
ueni ne mogu zasititi, niti se on stalnim
ponavljanjem moe istroiti. Nema kraja
njegovim divotama. Kur 'anu, kada su ga uli, ni
dini nisu mogli odoljeti a da ne kau: 'Mi smo,
doista, Kur'an koji izaziva divljenje sluali, koji
na pravi put upuuje. ' Ko po Kur 'anu govori,
istinu govori, ko po njemu radi, bie nagraen,
ko po njemu prosuuje, pravedan je, a ko poziva
njemu, upuen je na pravi put.
Navedene Poslanikove, s. a.v.s., rijei bile
su trajna inspiracija muslimanima da se tokom
povijesti posvete svesrdnom prouavanju Kur'ana
i izgradnji ovog svijeta shodno kur'anskim
uenjima. Zato se za Kur'an S pravom moe rei
da je "sa njegovih stranica poteklo jedno od
najveih vjerskih oduevljenja svijeta, da su sa
njegovih stranica potekli kodeksi muslimanskog
ivljenja i ponaanja, unutarnje i vanjske kulture
stanovanja, sa osunanim doksatima i sobama
punim svjetlosti, sa vitkim munarama kojima se
Ovo je dio dueg had isa koji prenose Et-TirmizT i
Ed-DarimT u svoji m suneni ma od Harisa El -E' avera, r. a.
Vidi : Et-TirmizT: Sune11, Daru-1-hadis, Kairo, tom V, str.
1 72. , hadis br. 2. 906; Ed-Dari mT, Surzen, Daru-r-Rejjan,
Kairo, prvo izdanje, 1 987. , tom II, str. 526-527. , hadis br.
3. 33 1 l 3. 332.
Z1
svjedoi enja ovjekove due za tajnama iz
dubina nebeskog plavetnila, sa adrvanima i
esmama pred damijama i po mahalama iz kojih
kulja voda, ta udna tenost koja slui za
odravanje samoga ivota i za ienje ljudskoga
tijela, sa osunanim gradovima diljem Mediterana
i islamskog Istoka, gradovima koji su se razvijali
oko jednog sredita koje simbolino kazuje da _e i
sjedite beskrajnog univerzuma jedno jedino!"
Kuran - knjiga koja se ui napamet
Kur'an je, po islamskom nauku, posljednja
objava Svevinjeg Stvoritelja ljudima. Sam
Kur'an naglaava da je njegovo ouvanje u
nadlenosti Onoga koji ga je objavio: "Mi,
uistinu, Kur 'an objavljujemo, i zaista emo Mi
nad njim bdjeti. " (El-Hidr, 9)
Od samog poetka objavljivanja Kur'an je
vjerno biljeen i zapisivan. To su inili ljudi koje
je poslanik Muhammed, s.a.v.s., zaduio da
pomno biljee svaku k ur' ansku rije i slovo. Ti
ljudi se u islamskoj tradiciji nazivaju kuttibu-l
vahj (pisari objave).
Pored briljivog uvanja svakog kur'anskog
ajeta i rijei u pisanoj formi, vrlo bitan nain
Vi di : Enes Kari: Kur'an s prijevodom na bosanski jezik,
Pogovor prijevodu, Bosanska knjiga, Sarajevo, 1995, str.
1233.
ZZ
ouvanja Kur'ana asnog od bilo kakvog
mijenjanja je u injenici da je Kur'an knjiga koju
je mogue u cijelosti nauiti napamet.
Zahvaljujui tome, muslimani imaju sauvan
original svoje svete knjige, jer je K ur' an, odmah
nakon to je dostavljen Poslaniku, s.a.v.s.,
istovremeno i zapisivan i memorisan. Nadahnuti
Poslanikom, s.a.v.s., koji je i sam bio hafiz, kao i
njegovim hadisima koji hvale uenje Kur'ana
napamet, muslimani su se, jednostavno, natjecali
u tome ko e vie Kur'ana nauiti napamet.
Jedan od brojnih aspekata kur' anske
mu'dize (nadnaravnosti) oituje se, svakako, i u
injenici da je Kur'an knjiga koja se moe u
cijelosti nauiti napamet. Komentariui 17. ajet
sure El-Kamer: "A mi smo Kur 'an olakali za
zikr, pa ima li iko ko bi pouku primio?", poznati
komentator Kur'ana iz (islamske) panije imam
El-Kurtubi rekao je: "Olakali smo Kur'an za
uenje napamet i pomaemo onome ko eli da ga
naui, pa eli li neko da naui K ur' an napamet, pa
da bude pomognut u tome?"4
Mohammed, s.a.v.s., pr hafz Kur'ana
Tradicija uenja Kur'ana napamet datira jo
iz vremena Allahovog Poslanika, s.a.v.s. On lino
Vidi: EI-Kurtubr, El-Dimi'u li ahkjimi-l-Kur"in, Diru 1
hadrs, Kairo, drugo izdanje, 1 986. , dio XVII, str. 130.
ZJ
poznavao je Kur'an napamet i podsticao je druge
da ga to vie pamte. O tome postoje brojne
tradicijske predaje koje biljee autori poznatih
hadiskih zbirki.
Imam El-Buhari zabiljeio je u Sahihu
5
od
Ibn 'Abbasa, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
kada bi primao Objavu od meleka Dibrila,
pokretao usne ponavljajui ono to bi mu melek
dostavljao iz straha da mu neto ne promakne. To
stanje Poslanikove zabrinutosti registrovano je u
Kur'anu, u suri El-Kijameh, gdje mu se nalae da
tako vie ne ini jer on, koji je dostavitelj
Allahove, d.., Poruke ljudima, ima garanciju od
Svevinjeg da e ono to mu se objavljuje biti
sauvano u njegovim prsima i njegovom razumu
onako kako mu je objavljeno. "Ne izgovaraj
Kur'an jezikom svojim da bi ga to prije
zapamtio, Mi smo duni da ga saberemo da bi ga
ti ti itao. A kada ga itamo, ti prati itanje
njegovo, a poslije, Mi smo duni da ga
objasnimo. "
(El-Kijameh, 1 6-19. )
Spomenuti ajeti govore o Poslanikovoj
silnoj elji da doslovce zapamti sve to mu se
objavljuje od Kur'ana asnog. Njegovoj elji je i
udovoljeno. Prvi hafiz K ur' ana, dakle, bio je
lino Allahov poslanik Muhammed, s.a.v.s.,
kojem je - kako istiu navedni ajeti - zajameno
Vi di : El-BuharT, El-Dimi 'u-s-Sahilz. Daru-r-Rejjan l i -t
turas. Kairo, drugo i zdanje, 1 987. , tom , str. 39. , hadi s br.
5.
Z4
da e aeti koji mu se dostavljaju biti sauvani u
. . ...
nJegovoJ memortJI.
U hadiskim djelima navodi se da je
Poslanik, s.a.v.s., svake godine u mjesecu
ramazan u uio K ur' an pred melekom Dibrilom.
Taj proces poznat je u islamskoj literaturi kao
mu ' areda, to bi se moglo prevesti sa zajedniko
uenje ili izlaganje. U godini u kojoj je preselio
na ahiret Poslanik, s.a. v.s., dva puta je izloio
Kur'an, tj. presluao ga je plemeniti melek. O
tome svjedoi predaa koju biljei tmam
El-Buhari u Sahihu od Aie, r.a., koja
pripovijeda:
"Dola je (ednom prilikom) Fatima, idui
hodom koji je bio veoma slian hodu Allahovog
Poslanika, s.a.v.s. Vjerovjesnik, s.a.v.s., doekao
ju je rijeima dobrodolice: 'Dobro mi dola,
keri moja ', a zatim je posadio sa svoje lijeve ili
desne strane. Potom joj je neto tiho ispriao pa je
ona zaplakala. Rekla sam: 'Zato plae?' Zatim
joj je opet neto povjerljivo kazao, nato se ona
nasmijala. Rekla sam: 'Nisam te vidjela kao
danas da si istovremeno i obveseljena i
oaloena ' 'Ja nisam od onih koji bi odali tajnu
Allahovo g Poslanika, s.a. v . s.' - odgovorila je.
Nakon to je Allahov Poslanik, s.a.v.s., preselio
na ahiret, ponovo sam je upitala, pa mi je kazala:
Zb
'Tom prilikom (Poslanik) mi je u povjerenju
rekao: 'Dibril me svake godine po jedanput
preslua Kur 'an. Ove godine me je presluao dva
puta. Mislim da je to nagovjetaj da je moj edel
(smrt) blizu. Ti si prva iz moje porodice koja e
mi se prikljuiti ' . Na te rijei sam zaplakala. On
je potom kazao: 'Jesi li zadovoljna da bude
prvakinja meu dennetskim enama i enama
vjernika?' Kad sam to ula ja sam se
osmijehnula."
6
Imajui u vidu cmJenicu da Poslanik,
s.a.v.s., nije znao itati ni pisati, o emu postoji
saglasnost svih relevantnih historijskih izvora a o
tome govori i sam Kur'an,
7
jasno je da se on
prilikom tih mu ' areda oslanjao na svoj hifz, tj.
uio je pred melekom napamet.
Svako ko prouava ivot Boijeg Poslanika,
s.a.v.s., pnmtJetlt e da je on ispunjen
konstantnim druenjem sa K ur' anom. Poslanik je
bio uz Kur'an i sa Kur'anom u svim situacijama.
Uio ga je i danju i nou, i na putu i kod kue.
Njegov ivot je, ustvari, praktina primjena
kur' anskih normi i principa, do te mjere da je
njegova supruga Aia, r.a., kada je bila upitana za
Vidi : Ibn Hader el -' Askal ii ni: Fethu-l-Birf bierhi
Sahfhi-l-Buhirf, Diru-r-Rejjin, Kairo, tom 7, str. 132.
Vidi 48. ajet sure El- 'Ankebut.
Z
J
njegov ahlak (ud, ponaanje) kazala:

.u
` ` J
V .,

' '

, H "Ahlak
Allahovog Poslanika, s. a. v. s. , bio je Kur an. "
8
Zbog ega se Kur'an ui napamet?
Poslanik, s.a.v.s., pridavao je veliku panju
uenju Kur'ana napamet iz vie razloga. Jedna od
vrlo bitnih je injenica da je memorisanje
Kur'ana najpouzdanjiji put da se Kur'an sauva
od bilo kakve izmjene ili preinake. Iako je Kur'an
u cijelosti zapisan za vrijeme Poslanikovog ivota
uinili su to njegovi zvanini pisari kuttibu-1-
vahj), ouvanje autentinosti Kur'ana
memorisanjem kada to ini veliki broj ljudi,
daleko je praktinije, s obzirom da pismenost u to
vrijeme nije bila rasprostranjena. Arapi su, inae,
bili poznati kao ljudi koji su imali veoma
razvijenu mo pamenja. Oni su pamtili svoje
rodoslovlje, napamet kazivali i uili kaside
(spjevove) koje su mogle sadravati i po nekoliko
stotina bejtova (stihova). U korespondenciji s

Hadi s prenosi En-Nesa'T u Sunenu. Vi di : lbnu Kesir,

Tefsiru-1-Kur'inil- 'Azim, Dem'ijjetu ihjai -t-turasi -1-isl ami ,
prvo izdanje, 1994, tom III, str. 3 19.
Z
drugima uveliko su se oslanjali na svoju izuzetno
jaku mo pamenja.
K ur' an je glavni izvor islama, bilo da se
radi o vjerskom (akaidskom), zakonodavnom
(erijatskom), moralnom ili nekom drugom
pogledu. Zato je njegovo pamenje napamet (hifz)
od vitalne vanosti.
Kur'an se mora pamtiti napamet, bar neki
njegovi dijelovi, i zbog obredoslovlja (ibadat).
Naime, svaki vjernik je, po islamskom uenju,
duan obavljati propisane namaze pet puta
dnevno. Na tim namazima mora se uiti neto iz
Kur'ana i to napamet. Zato je potrebno da svaki
vjernik i vjernica znaju manje ili vee dijelove
Kur'ana napamet. Ako se ima u vidu i injenica
da pored pet propisanih (farz) namaza (u toku
dana noi) postoje namazi utvreni
Poslanikovom praksom (sunneti), kao
dobrovoljni (nafile) namazi ije obavljanje se
vezuje za no, uz preporuku da se na njima
(pro)ui to vie Kur'ana, onda je sasvim jasno
kolika je vjernikova potreba za poznavanjem
Kur'ana napamet.
No, ipak, glavne razloge koji su motivisali
ljude da pamte cijeli Kur'an napamet treba traiti
prvenstveno u sljedeem:
Zd
Prvo Ljubav prema toj knjizi, jer jo od
vremena ashaba (drugova Boijeg Poslanika),
koji su ivjeli u vremenu u kojem je objavljen
Kur'an, pa sve do danas, muslimani diljem svijeta
odnosili su se prema K ur' anu sa posebnim
respektom i uvaavanjem. Kur'an je za njih neto
to je sveto, neto to dolazi sa boanskih izvora.
Zato su za njih svako kur' ansko slovo i svaka
kur' anska rije bili jedna nebeska riznica. Svaki
musliman je tu nebesku riznicu uvao na
najvrednijem mjestu, u najskrovitijoj
unutranjosti svoga srca. Muslimani su bili
spremni da za tu svetu i uzvienu Knjigu krenu u
najeu borbu, a da bi postigli njeno puno
nadahnue i uputu rtvovali su imetke i ivote,
kue i rodnu grudu. Konano, ostavljali su i
naputali sve ono to su u ivotu smatrali
najboljim i najvrednijim. Svaki kur'anski ajet,
koji bi nanovo bio objavljen, udahnuo bi U njih
posve nov ivot. Najvei i najuzvieniji cilj
svakog muslimana bio je - znati i nauiti svaki
kur'anski ajet.
9
Drugi razlog nalazi se u injenici da je
Allahov Poslanik, s.a.v.s., puno podsticao na
Vidi :Uenje Kur'ana napamet, tekst D.

auevia u
knjizi Reis Demaludin

auevi, prosvjetitelj i reformator,

priredi l i Enes Kari i Mujo Demirovi, Izdavaka kua
Lji ljan, Sarajevo, 2002. , tom Il, str. 37, 38.
Z9
uenje Kur'ana napamet te je u tom pogledu
izrekao brojne hadise koji govore o vrijednostima
tog ina. L tim hadisima obeavaju se velike
nagrade i poasti koje oekuju hafize Kur'ana na
buduem svijetu. Spomenuemo neke od njih.
Hadisi koji podstiu na uenje Kur'ana
napamet
Openito gledano, moe se rei da svi
hadisi u kojima Poslanik, s.a.v.s., preporuuje
uenje (itane) Kur'ana i za taj in obeava
veliku nagradu, na indirektan nain ukazuju na to
da je K ur' an pohvalno uiti napamet, jer ti hadisi
imaju za cilj motivisati ljude da budu stalno uz
Kur'an.
U jednom od tih hadisa Poslanik, s.a.v.s.,
obeava za svako proueno kur' ansko slovo
(harf nagradu od deset hasenata (dobrih dijela):
Ovaj Kur'an je Allahovo ue, jasno svjetlo
(nur) i koristan liek. On je zatita onome ko ga
prihvati i spas onome ko ga slijedi . . . Uite Kur'an
J
jer, doista, Allah e vas za njegovo uenje
nagraditi za svaki harf deset hasenata. Ja vam ne
kaem: Eli lam m fm (da je to jedan ha rf), ve (tu
nagradu dobivate) za elif za lam, za mfm!
1U
Navedeni i slini hadisi na neposredan
nacm ukazuju na potrebu uenja K ur' ana
napamet, jer onome ko eli postati hafiz K ur' ana i
sauvati naueno od zaborava - jedini put ka
ostvarenju takvoga cilja je stalno uenje Kur'ana i
druenje sa njim.
Pored spomenutih hadisa koji na
neposredan nain hvale uenje Kur'ana napamet,
postoje hadisi u kojima se na direktan nain
govori o pamenju Kur'ana napamet. Primjer za
to su sljedei hadisi:
11
|0
Ovo je dio hadi sa koj i prenosi Ed-Darimi u Sunenu od
Abdul l aha b. Mes'uda kao mevkuf predaju. Meuti m,
El-Hlkim i Et-Taberani prenijeli su ovaj hadi s sa senedom
koj i dosee do Poslanika (merj' predaj a) .

ejh Nlsiruddin
el-Alblni za hadi s kae da je sahih. Vi di : Ed-Dlri mi :
Sunen, Daru-r-Rejj ln, Kairo, 1987. , verifikacij a Fevvaz
Ahmed Zi miril i Halid es-Seb', tom II, str. 523-524.
Kriterij pri i zboru hadi sa bio je: Ograni i ti se samo na
hadi se koji su preneseni u relevantnim hadiskim djel i ma
kao to su devet poznatih zbirki ( El-Kutubu-t-tis'ah),
Hakimov Mustedrek, Taberanij i n Mu 'dem i Hejsemijev
Medme 'u-z-zeviid. Naime, navedene zbirke predstavlj aju
relevantnu hadi sku l i teraturu koj a sadri tzv. ehidfsu-l-usil
(hadise koji se tiu temeljni h i sl amskih doktrina) . Takoer,
autentinost predaj a koje se navode u tim djel i ma moe se
l ahko provjeriti. Nisu uvrtene predaje navedene u
31
. Nastojei da razvije ljubav svojih
sljedbenika prema uenju Kur'ana napamet,
Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je:

v o
,

:._ .
"Onaj (ovjek) u ijoj nutrini nema nimalo
Kur 'ana (tj. ko ne zna nita od Kur 'ana
napamet), nalik je na porueno zdanje. "
12
Sintagma el-bejtu-l-harib koja je
spomenuta u hadisu, to doslovce znai poruena
pojedi ni m djel i ma koja nemaju karakter hadiskih zbirki,
kao to je npr. Sujutiji no djel o Bura-1-kei bilikii-1-habib
(Radost potitenog u susretu sa voljenim) gdje se spominje
da je Posl ani k, s. a. v. s. , navodno rekao da "onaj ko pone
uiti Kur'an napamet, pa ga ne dovri za vrijeme svog
dunjal ukog i vota, u kaburu mu dolazi melek s koji m e
zavri t i hafi zl uk kako bi pred Al laha iziao kao hafiz( ). "
Hadis takvog sadraja nije prenesen ni u jednoj od
prethodno spomenutih zbirki, a u senedu koji spomi nje
Es-Suj ut f nalazi se ' Atijje el -' A vf, za koga had i ski
strunjaci koji se bave kri ti kom prenosi l aca tradicije kau
da nije pouzdan. Vi di : Ez-Zehebi: Miinu-l- ' itidil f nakdi
r-ridil, Dlru-1-ma'rife, Bejrut, 1 963. , tom III, str. 79-80.
Hadisi koji su navedeni u ovoj studiji autenti ni su i
smatramo da je ono to se u nji ma spominje. od nagrada i
poasti koje e biti ukazane hafi zi ma Kur'ana na buduem
svijetu, sasvim dovoljno da bude podstrek za uenje
Kur'ana napamet, odnosno za ustrajnost na tom putu.
l
Hadis prenosi Et-Tirmizi u Sunenu od Ibnu Abbasa i
ocjenjuje ga sa hasen-sahih, tj . da je vjerodostojan. Vidi :
Et-Tirmi zi: Sunen, Dlru-1-hadis, Kairo, bez godine izdanja,
tom V, str. 1 77., hadi s br. 291 3.
J2
kua ili zdanje koje je zbog ruevnog stanja
naputeno i nenastanjeno, iskoritena j e za
slikovito prikazivanje osobe koja ne zna napamet
nita iz K ur' ana asnog. Poruka had isa je da svaki
vjernik treba da naui napamet jedan dio K ur' ana
kako ne bi bio poput ruevnog zdanja od kojeg
nema nikakve koristi i koje svi izbjegavaj u.
Z. Istiui znaaj poznavanja K ur' ana
napamet, to podrazumijeva njegovo ispravno
razumijevanje, kao i ivljenje u okrilj u njegovih
normi i principa, Al l ahov Poslanik, s. a. v. s.,
i zrekao je sljedei hadis:

_ : _ ! f .
* *
. Al ' ., .
"Allah ima dva ehla meu ljudima. ' Koji su
to, Allahov Poslanie upita neko. 'To su oni
koji su stalno sa Kur 'anom (eh/u-l-Kur'an). Oni
su Allahov ehi (eljad) i Njegovi odabrnici ' -
odgovorio je Allahov Poslanik."
Poj am ehl koj i je upotrijebljen u ovome
hadisu u arapskom jeziku ima nekol iko znaenj a:
porodica, supruga, kuna eljad . . . Po mi ljenju
istaknutog i zuavatelja K ur' ana i z Egipta prof. dr.
Muhammeda Ebu

ehbea, ovaj hadis se moe

razumjeti na sljedei nain:

Hadis prenosi imam Ahmed u svome Musnedu od Enesa

b. Malika.
JJ
"Allah meu svoj i m stvorenj i ma i ma dvije
kategorije ljudi koje naroito pazi i poast i m
ukazuje. On i h vanredno tuje i posebnu i m
panju posveuje i sto kao to vladar posebno pazi
svoju porodicu i saradnike koji su u njegovoj
neposrednoj blizini . Ovdje j e rije o alegorijskom
izraavanju i sl i kovitom prikazivanju. Navedeni
hadis - kao i ostali koji govore o vrijednostima
pamenja Kur' ana napamet - ne odnosi se na
ljude koj i pamte Kur' an, a ne poznaju njegov
sadraj i ne pridravaju se njegovih odredbi .
Eh/u-l-Kur'an ue Kur' an napamet, pravilno ga
razumijevaj u i, naravno, ive u duhu njegovih
principa. To je ono na emu su bi l i ashabi i prve
generacije ovog ummeta. "
. Slj edei hadis govori o velikim
poastima koje e biti ukazane hafi zi ma K ur' ana
na buduem svijetu. El-Hakim i Et-TirmizT
prenose od Ebu Hurejre, r. a. , da je Al l ahov
Poslanik, s. a. v. s. , rekao:
v J * J

- J,

L _

- J' ;
Vi di : dr. Muhammed b. Ebu

ehbe, El-Medhal li
diriseti-1-Kur'in, Mektebetu-s-Sunneh, Kairo, prvo izanje,
1 992. , str. 357.
J4
"Doi e sahibu-l-Kur 'an (onaj ko se stalno
druio sa Kur'anom, tj. hafiz) na Sudnjem danu,
pa e Kur'an rei: 'Boe, poasti ga! ' Tada e
mu se na glavu staviti kruna asti. Kur 'an e
rei: 'Boe, poveaj mu! ' Tada e mu se obui
ogrta dostojanstvenosti. Kur 'an e rei: ' Boe,
budi zadovoljan s njim! ', pa e biti zadovoljan.
Potom e se rei: ' Ui l uzdii se! ' sa svakim
prouenim ajetom bie podignut za jedan
stepen.
Sl inu predaju zabiljeio je Et-Tirmizf od
Abdul l aha b. ' Amra, da je Resulul l ah, s. a. v.s. ,
rekao:
* ~ e
'`
1 ~
_ , _| .

i,.'_
w >
Rei e se Kur' an-sahibiji: - Ui i uzdii
se! Lijepo i razgovijetno ui kao to si uio na
Hadi s prenosi EI-Hakim u Mustedreku, tom , str. 553. ,
uz naznaku da je sahih, a sa nji m se slae uveni kritiar
prenosi l aca tradicije imam Ez-Zehebi u Telhrsu (Rezimeu)
Hakimovog Mustedreka. Takoer, prenosi ga i Et-TirmizT u
Sunenu, Poglavlje o vrijednostima Kur'ana, tom V, str.
178. , hadis br. 2915. , uz ocjenu hasen-sahih
(vjerodostojan).
Jb
dunjaluku/ Doista, tvoj stepen (u Dennetu) je
kod posljednjeg ajeta koji prouc'i.>>
IL
Vjerovatno su spomenuti (i sl i ni ) hadisi
naveli neke islamske uenjake da kau kako
Dennet i ma onoliko dereda (stepeni ) kol i ko i ma
kur' anskih ajeta.
'
U pri l og tome i de i izreka
poznatog ashaba ' Amra b. el-'
A
sa, r. a. , u kojoj
kae: Svaki ajet u Kur'anu jedna je dereda u
Dennetu i svijet iljka u vaim kuama.
'
8
4. Koristi od uenja (i pamenja) Kur' ana
imae i roditelj i onoga ko ui Kur'an i i vi u
njegovom okrilju. Na to upuuje hadis koji bi ljei
i mam El-Hakim, u znamenitom hadiskom djelu
El-Mustedrek, od Burejde, r.a., da je Al l ahov
Poslanik, s. a. v. s. , rekao:

f ; ) , , _ /
.. 1 . .
.

_ (
.
, c .
. . . > . .
. ~ ~ ~ . .
, ; . ; .
. * . > J . . . 1

.
: . .u ,
J
u . c

.
. . .

`
Vi di : Et-Tirmizi: Sunen, tom V, str. 1 77, br. 2. 9 1 4.
Et-Tirmizi ocjenjuje h adi s sa hasen-sahih.

Vidi : ' Al i Mensur Nasif: Et-Tid el-dimi' u li-l-usii f

ehidisi-r-resil, Pamuk Yayi nlari , Istanbul , 1 9 62, t om IV,
str. 5.
l
Vi di . Ebu Hami d ei-Gazal i: Tajne uenja Kur'ana,
p
reveo hfz. Demai l Ibranovi, Travni k, S!! 19.
J
"Ko bude uio Kur 'an, prouavao ga i
radio po njemu, na Sudnjem danu e mu biti
stavljena na glavu kruna od nura koja e svietliti
kao to svijetli Sunce. Njegovi roditelji e biti
zaogrnuti sa dva ogrtaa kakvih nema na
dunjaluku, pa e rei: 'Zato li smo ovako
obueni ?' Bie im kazano: 'Zato .to je vae dijete
l
.
l / V'l ) K
f J 19
sta no uzzma o ucz o ur an .
Jedna od temeljnih pretpostavki da neko
postane hafiz K ur' ana (naui K ur' an napamet) je
da takva osoba mora stalno uzimati i uiti Kur' an.
Zbog toga, ljudi koji su dobili asno zvanje
hafizu-1-Kur' an treba da budu personifi kacija
bdijenja nad Kur'anom. Navedeni hadis hval i one
koji stalno uzimaju Kur' an da bi ga ui l i i
obeava im veliku nagradu na buduem svijetu.
Ta nagrada e obuhvatiti i njihove roditelje, jer i
oni i maju udjela u tome, 5 obzirom da su za
vrijeme dunjalukog ivota pravilno odgajali
svoju djecu i poduili ih Kur' anu.
20
Vidi : EI-Haki m, E/-Muxtcdrcku 'ale-s-Sahihajni, tom ,
str. 568. Za ovu predaju EI-Haki m kae da odgovara
naunim kri terijima koji h se pridrava poznati h adi ski
autori tet i mam Musl i m, a Ez-Zehebi je saglasan sa tom
klasi fi kacijom.
20
_
vezi s ahiretskorn nagradom koja oekuje roditelje,
imam El-Hejsemi prenosi predaju u kojoj se navodi da je ta
nagrada predvi ena za roditel je koji su poduaval i svoju
djecu Kur'anu. Vidi : EI-Hejsemi: Mcdmc`u-z-zcv idi ve
menbe 'u-l-]cvdidi, Dlru-1 -kutubi -1 - ' i l mi jjeh, Bejrut, 1988. ,
tom VI I , str. 1 65- 1 66.
J
5. O posebno velikim poastima koje e biti
ukazane hafi zi ma Kur' ana svjedoi predaja, koju
bilj ei i mam Et-Taberani u Mu 'demu, u kojoj se
navodi :
"Hafzi Kur'ana bit e prvaci meu
Dv
2I
stanovmclma zenneta.
. I sljedei hadis ukazuje na vanredne
poasti koje e bi ti ukazane uvarima (hafi zi ma)
Kur' ana. Prenose Et-Tirmizr, Ibn Made i Ahmed
od Al ije, r. a. , da je Allahov Poslanik, s. a. v. s. ,
rekao:
~ ~~ o ~ . w

_, * *
.

,',_

{ '

? { ..

{
., .
"Ko bude uio Kur 'an pa ga napamet
nauio, uz pridravanje njegovih halal i haram
odredbi, Allah e ga uvesti u Dennet i omoguit
e mu da bude efa 'atdija (zagovorik) za deset
Prenosi Et-Ta berln i u Mu 'demu. Citi rano prema: dr.
Muhammed b. Ebu

ehbe, El-Medhalu li diriseti-l-Kur'in,

str. 357.
Jd
bliih lanova svoje porodice od kojih je svaki bio
l l k D
w
h
,
"
22
zas uzzo u aza u ze ennem.
= = =
Dakle, sasvi m je normalno da hadisi koj i
obeavaju takve nagrade i poasti onima koji
naue K ur' an napamet budu podstrek
muslimanima, bez obzira gdje i kada ivjel i, da se
angauju na planu memorisanja teksta Kur' ana
asnog.
Prve generacije musl i mana su u tome
prednj ail e. Uenje Kur' ana smatrali su naj bolji m
djelom i sve su ostavljali da bi se mogl i posvetiti
K ur' anu. Kada su prigovoril i Abdullahu b.
Mes' idu da posti malo nafile, odgovorio im je:
"Kada postim, os lab im u uenju K ur' ana, a uit
Kur'an mi je najdrae!" Uz pamenje Kur' ana
oni su ui l i i njegov sadraj i odredbe, nastojei
da sve t o primjene u praktinom ivotu. Prenosi
se da je Ibn Omer osam godina prouavao suru
El-Bekare, uei njene ajete napamet, uz
razumij evanje njenih poruka. Poj edini i sl amski
uenjaci smatraju nekom vrstom bid' ata
(novotarije) pamenje Kur' ana napamet bez
razumijevanja njegovih odredbi . Ebu-1-Velid b.
Rud u djelu Dimi ' u-l-bejini ve-t-tahsil
pripovijeda kako je Ebu Musa el-E ' ari pisao
ZZ
Vi di : dr. Muhammed b. Ebu

ehbe, ci t. djelo, str. 360.

Takoer, vidi : Et-Tid el-dimi 'u Li-l-usu[ f ehidisi-r
resul, tom IV, str. 6.
J9
halifi Omeru, r. a. , da je u Basri mnogo ljudi
nauilo Kur' an napamet. Omer mu je odgovorio
da im odredi stanovite nagrade iz dravne kase.
Kada mu je Ebu Musa pisao da se broj takvih
sljedee godine udvostruio, Omer mu je
odgovorio: "Ostavi ih, ja se bojim da se sviet ne
zabavi u{enjem Kur 'ana napamet, a da ne zapusti
njegovo razumijevanje. "
23
Uenje Kur'ana napamet na prostorima
Bosne i Hercegovine
Uenje Kur' ana napamet nije pitanje koja
se tie samo Arapa na ijem jeziku je objavljen
Kur' an. I drugi narodi koj i su prihvatili i slam
takoer su uili Kur' an napamet i to je postalo
nerazdvoji vom tradicijom nj ihove kulturne
batine.
Uenje Kur' ana napamet na prostori ma
koje nastanj uj u (i l i su nastanj i vali)
bosanskohercegovaki musli mani zastupljeno je
jo od samog dolaska islama. K ur' an se, dakle, na
prostori ma Bosne i Hercegovine ui napamet ve
due od pet stotina godina.

tavi e, moe se
konstatovati da je tradicija uenja Kur' ana
napamet kod Bonjaka bila i zrazito zastuplj ena, s
Vidi : Mehmed Hani: /zabrana djela, Knjiga ll, Teme iz
ope i kulturne historie, izdavaka kua Ogledalo,
Sarajevo, str. 267-268.
4
obzirom da je to malobrojan narod i da i m arapski
jezik, na kojem je objavljen Kur' an, nije maternji .
U pril og toj konstataciji i de i studija koju je
uradio i staknuti bosanski al i m, rahmetl i Mehmed
ef. Handi, u osvrtu na uenje Kur' ana napamet
napisanom poetkom etvrte decenije dvadesetog
vijeka.
24
U toj studiji on i stie da je od 1 878.
godine pa do tada, samo Sarajevo i mal o preko
1 60 hafiza Kur' ana. Potom navodi njihova i mena
i krae biografije.
25
Institucija hi fza na prostori ma Bosne i
Hercegovine uvijek je je predstavl jal a vel iki
ugled i izuzetnu ast. Hafi ska titul a krasi l a je
mnoga poznata imena u naem vjerskom i
kul turnom ivotu. Moe se rei da u Bosni
gotovo nije bi l o iole veeg mjesta, u kome ive
musl i mani , a da u njemu nije bi l o hafi za. Ri jetka
su bila mjesta i u njima damije u koji ma su se
uil e mukabel e, a da ih nisu ui l i i skljuivo
hafizi . Bil o je sluajeva, a ima ih i danas, da je u
jednoj fami l iji u vie generacija bil o hafi za i da se
uenje hifza prenosila s oca na sina.
2
6
Takoer,
na prostorima Bosne, i danas postoje porodice,
iako je to danas dodue prava rijetkost, iji su svi
Ova studija je objavljena 1942. godine u El-Hidaji, br. 8-
1 O, str. 193- 196.
Vidi : Mehmed Hani : ci t. djelo, str. 265-290.

Vidi : Enver Mul ahuli lovi: Vjerski obiaji muslimana u

Bosni i Hercegovini, Sarajevo
:
1988. , S!|. 99.
41
lanovi hafi zi . Jedna od takvih je porodica hafza
Fadila Pore iz Saraj eva u kojoj su pored njega
hafizi i njegova supruga, sin i kerka.
Hafske dove
Nakon zavretka hafi zl uka pred svoj im
mentorom ( muhaffizom), u Bosni je uobiajeno
da kandidat napamet proui cijel i Kur' an pred
strunom komisijom sastavljenom od iskusnih
hafiza koju formira nadlena sluba I slamske
zajednice. Nakon toga slijedi proglaavanje i
promocija novog hafiza. Tim povodom
organizuj e se javni skup koji se tradicionalno
naziva hafska dova. Na hafi skim dovama koje
se i sklj uivo obavljaju u damijama, pored hafiza
koj i proue odlomke iz Kur' ana, uvijek se okupi
veli k broj dematlija i gostiju. I to, na poseban
nain, govori o vanosti i znaaju insti tucije hifza
u tradi cij i bosanskohercegovakih muslimana.
O tome kolika je panja posveivana uenju
K ur' ana napamet na prostori ma Bosne
Hercegovine govori i i nj enica da su
bosanskohercegovaki muslimani i mal i ak i
kurra-hafze. Kurra-hafiz je osoba koja je, pored
memorisanja cjelokupnog teksta K ur' ana, zavrila
poseban studij za uenje Kur' ana na sedam i l i
deset priznatih varijanti. Te varijante struno se
nazivaj u el-kira ' at es-seb 'ah i l i el-kira ' at el
' aere, a takav studij mogu zavriti samo
4Z
izvanredno talentovani ljudi . Nakon zavrenog
studija i za nji h su upriliavane j avne promocije
poznate kao kurrahske dove. U j ednoj knj izi
posveenoj vjerskim obiaj ima muslimana u
Bosni i Hercegovi ni , autor je o ti m dovama
zabiljeio sljedee:
"Pored uenj a i memorisanja cijelog
Kur' ana povodom ega se odravaju hafiske
dove, kod nas je u Saraj evu postoj ao poseban
vanredni studij za uenje K ur' ana na sedam
priznatih varijanti . Kandidati , koj i su uvijek prije
toga morali biti hafi zi , kada savl adaj u tu
disciplinu pred svoj i m profesorom, dobi val i su
diplomu i zvanje kurra-hafiza. Isti studij za
uenje Kur' ana na vuduh bi o je i u Banja Luci , a
odravao ga je, povremeno, hadi -hafiz Ibrahi m
ef. Maglajli ( 1 861 - 1 936. ), poznati hafiz i karija,
tuzlanski i banj aluki muftij a i kasnije reisu-l
ulema. I sada je mnogi ma u sjeanju kurrahska
dova koja se sveano odrala u Begovoj damij i u
Sarajevu 1 93 1 132. kolske godine, povodom
promocije i proglaenja u kurra' e jedne grupe
hafiza - uenika Gazi Husrevbegove medrese u
Sarajevu koj i su kiraeti-seb' u zavri l i pred
muderrisom i kurdi-hafizom Hamdi -ef.
Berberoviem ( 1 888- 1 934. ) . U toj grupi bi l i su:
hafiz I brahi m Trebinj ac ( 1 91 2- 1 983. ) , hafiz
4J
Ibrahim Proho ( 1 909- 1 968. ) i hafiz Akif Handi,
svi i z Saraj eva. "
27
Vrijeme stagnacije i napretka u hifzu
Tradicija uenj a Kur' ana napamet na
prostorima Bosne i Hercegovine znatno je
poremeena u vremenu komunistikog rei ma. S
obzirom da je taj reim odgajao (i odgoj io)
narataje u duhu svoje kri latice: "vjera je opijum
za narod", i institucij a hi fza je u veli koj mjeri
stagnirala. U tom periodu broj hafiza znatno je
smanjen, jer su hafizi iz starij ih generacija
umirali , a u novim narataj i ma malo je bilo onih
koji su uili a kamoli zavravali hafizluk.
Takvo stanj e potrajalo je, otprilike, do
osamdesetih godina dvadesetog vijeka kada
uenici Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu,
potaknuti grupom profesora ove institucije,
poi nj u intenzivnije uiti Kur' an napamet.
28
Tako
Vi di : Enver Mul ahal i l ovi : cit. djelo, str. l O J . Danas u
Bosni i Hercegovi ni postoji sasvi m mal i broj kurra-hafi za.
Od onih koj i su dosegl i tu plemenitu ti tul u su i kurra-hafiz
Devad

oi i kurra-hafiz Fadi l Bekta. i nae obojica

svrenici Isl amskog uni verziteta u Medi ni , gdje su i zavri li
ovu di sci pl inu.
J
Od profesora koji su posebno podsti cal i ueni ke na
uenje Kur'ana napamet vano je istai : rahmetli prof.
Abdul l ah-ef.

elebi (pao kao ehid za vri jeme agresi je

1 992. ), prof. Hamdi -ef. Begi, i nae profesor ki raeta i
muhaffiz nekol i ci ni uaa hi fza (pred njim su zavri l i
44
je u generaciji maturanata 1 987. godine iz Gazi
Husrev-begove medrese u Sarajevu izi lo est
hafiza, a naredne 1 988. godine taj broj bio je jo
vei . U toj godini u zvanje hafiza promovi san je
Halil-ef. Mehti, renomi rani i mam i hati b Sultan
Ahmedove (

arijske) damije u Zenici . On je

hafizl uk zavrio u zenikom zatvoru u koji je
dospio kao rtva totalitarnog komuni stikog
reima.
30
Agresija na Bosnu i Hercegovinu je, u
izvjesnoj mjeri , doprinijela nacionalnom i
vjerskom buenju Bonjaka, tako da se i broj
onih koji ele nauiti Kur' an napamet u i zvjesnoj
mJen poveao. Znatan broj ueni ka
bosanskohercegovakih medresa uc1 hi fz, a
pojedinci meu nji ma okonavaju ga i bi vaju
promovisani u hafize jo za vrijeme kolovanja u
medresi . Fascinantan je podatak da je u Eli
hafizluk hafiz Devad

oi i hafiz Safet Hal i lovi ), dr.

Aif Skenderovi, prof. Mahmut Karali i dr. Prije nji h,
znaajan doprinos afirmisanju hi fza dali su rahmetli hfz.
Ibrahi m-ef. Trebinjac, hfz. Kjami l -ef. Si l ajdi i Kasi m-ef.
Hadi, rahmetul l ahi al ejhi m.
To su sljedei hafizi: Azi z Al i l i (koji je Kur'an nauio
napamet jo prije medrese), Devad

oi, Salem Al eti,

Selver !eri, Abdurrahman Ademi i Safet Hal i lovi .
Interesantno je spomenuti da je na dan u kojem je
prouena h afis ka dova hfz. Hal i l-ef. Meh tiu (1 3 . august
1988. ) u Sarajevu kl anjana denaza i staknutom bosanskom
al i mu, prof. dr. Ahmedu Smajloviu, ovjeku koj i je
mnogo vol i o Kur' an i podsti cao svoje studente da ga to
vie ue i pamte napamet, rahmetul lahi 'al ejhi .
4b
Ibrahim-painoj medresi u Travniku, u 200 1 .
godini, od 34 maturanta 9 ih j e nauilo Kur' an
napamet za vrijeme kolovanja. Mada svi nisu
poloili hafizluk pred zvaninom komi sijom,
svakako treba pohvaliti trud koj i su uloili
zajedno sa svoj i m profesorom kiraeta hafzom
Fadilom Bektaom koji , inae, predvodi vrlo
uspj enu sekciju hifza u spomenutoj medresi . I u
drugim medresama postoje sline sekcije za
uenje Kur' ana napamet. To, doista, raduje
svakog vjerika i vjernicu.
Meu Bonj acima postoje pojedinci koji ,
iako ni su uenici vjerskih kola ili fakul teta,
odnosno ne obavljaju neku vjersku funkciju, ue
hi fz i l i su ve hafi zi . Takvih sluajeva, treba
i stai , u tradicij i bonj akih muslimana bilo je i
ranije. Divan pri mjer za to je prof. dr. Faris
Gavrankapetanovi, sin rahmetli Munira
Gavrankapetanovia, koj i je sada (2003. god.)
generalni direktor Klinikog centra Uni verziteta u
Sarajevu. On je, pored steenog doktorata iz
oblasti medicinskih znanosti, zavrio hafizluk i
aktivno ui hafi sku mukabelu u Begovoj damiji
u Sarajevu. Hafizluk je zavrio pred uveni m
sarajevskim hafzom Halid-ef. Hadimuliem,
imamom i hatibom Careve damije, pred koji m
je, inae, znatan broj hafiza zavrio hafizluk.
Posebno zadovolj stvo predstavlj a i
injenica da meu mladom bonjakom
populacijom postoje pojedinci koj i u osnovnoj
4
koli ue i zavravaj u hafizluk. U oktobru 200 1 . u
Zenici je prouena hafiska dova
trinaestogodinjaku Muhammedu Fetiu 1z
Vranduka, a u martu 2003. u

upi (opi na
Breza) promovisan je u hafiza Haris

orbo,
desetogodi nj i djeak, uenik etvrtog razreda
osnovne kole. I u jednom i drugom sluaju
ogromnu zaslugu za uspjeh mladih hafiza i maj u
njihovi mentori (muhaffizi) koj i , to j e doista
interesantna pojava, nisu bili hafizi Kur' ana, ali
su, i pored toga, uz viegodinj i rad i trud sa ovim
djeacima uspjeli da i h promoviu u hafize
K
J l
ur ana casnog.
Muhaffiz Muhammeda Fetia je Ismail-ef. Jusufovi,
koji tenutno obavl ja funkciju mjesnog i mama u dematu
Pojske (Zeni ca) . Ovaj vri jedni imam za vri jeme i mamsko
hatibske sl ube u dematu Vranduk, pri mijetivi
Muhammedovu nadarenost, najpri je ga je uveo u kur' ansko
pismo i nauio pravilnom uenju Kur'ana, a zatim ponukao
da ui Kur'an napamet. Taj posao trajao je nekoliko godina,
a posebno je znaajno istai i njeni ca da Ismai l -ef., nakon
to je premjeten na sl ubu u drugo mjesto, ni je napustio
svoga uenika. On je sedmino nekol iko puta preval ji vao
put od nekoliko desetaka ki l ometra kako bi redovno
presluavao tog djeaka koji je u trinaestoj godi ni postao
hafi z Kur' ana asnog. To je, doista, di van primjer koji
moe posluiti kao uzor ostal i m imamima da se u svojim
dematima aktiviraju na planu uenja hi fza.
Muhaffi z ml adome Harisu

orbi bio je Dihan Bukvi,

poznati sarajevski profesor i vlasnik male tam parije, koji je
u posljednjih nekol i ko godina i zveo nekol iko hafi za (meu
njima i ma ak i ena). I on je ul oio ogroman trud sa
svojim uenikom Harisom koji je u estoj godi ni poeo
4
Uenje K ur' ana asnog na prostori ma
Bosne i Hercegovine zastupljeno je i meu
enskom popul acijom. Godine 1 987. asno
zvanje hafizatu-1-Kur'an stekla je Amina Pora,
a dvije godine kasnije ( 1 989. ) to zvanje dobi l a je
Demila Bari, uenice Cazi Husrev-begove
medrese. U 200 l . godini 1 hafize K ur' ana
promovisane su Senaida Kan li iz Klopa kod
Zenice, student Isl amske pedagoke akademije u
Zeni ci , a potom i Filozofskog fakulteta u
Sarajevu, i Medina Ceri iz Graanice kod
Vi sokog, maturant medrese Osman-ef. Redovi.
U 2002. godini asno zvanje hafiza postigla je
Azra

ia, student Fakulteta i slamskih nauka u

Sarajevu.
32
Bilo bi veoma korisno i svrsishodno u
narednom periodu raditi na osnivanju kole hifa
u Bosni koja bi trebalo da i ma institucionalni
obli k. Tako bi se na jednom mjestu (ili pod
krovom jedne institucije) okupili kandidati ,
uiti hi fz, da bi u desetoj , nakon to je pred zvaninom
komisijom Rijaseta Islamske zajedni ce u BiH prouio cijeli
Kur'an napamet, bio promovisan u najml aeg hafiza kod
Bonjaka. Neka ti svijetli primjeri posl ue svima nama da
se angaujemo na pl anu podsti canja uenja Kur'ana
napamet.
Cjeloviti podaci o svim hafizima na prostorima Bosne i
Herecegovine vode se u Vjersko-prosvjetnoj sl ubi Rijaseta
Islamske zajednice. Ovdje su spomenuta, kao primjer,
imena samo neki h, a ne svi h hafiza.
4d
prvenstveno mladi ljudi, iz razliitih dijelova nae
domovine a i ire, koji bi u odreenom roku i
pred verifikovanim strunjacima naui l i K ur' an
napamet. Uz to, moglo bi se osigurati da budui
hafi zi pohaaju i odreeni vid nastave iz
temeljnih i slamskih znanosti, tako da bi dobi l i i
potrebnu kur' ansko-sunnetsku edukaciju to bi,
doista, predstavljalo vrlo znaajan doprinos
afirmaciji i slama na naim prostori ma, naroito
meu populacijom koja nije u profesionalnoj vezi
s i sl amom.
Neki oblici zloupotrebe asnog
zvanja hafz
Smatramo da je bitno ukazati i na jednu
negativnu pojavu u vezi s hi fzom i (pojedi ni m)
hafi zima na naim prostorima. Naime, svi hadisi
u kojima Posl anik, s. a. v. s. , podstie na uenje
Kur' ana napamet i velia taj in i same hafize na
direktan i l i i ndirektan nai n ukazuju na to da su
hafizi, prije svega, vi sokomoral ne osobe.

asno
zvanje hifizu-l-Kur'an, to znai uvar Kur'ana,
doista je veliko i plemenito, jer oznaava osobu
koja je paradigma bdijenja nad posljednjom
Al l ahovom, d. . , objavom ljudskome rodu.
Stoga je zvanje htfizu-1-Kur'an i stovremeno i
velika poast, ali i vel ika odgovornost za onoga
ko ga nosi . Ne samo zbog toga to postoji
mogunost da se neto zaboravi , ve jednostavno
4
to hafiz sa sobom nosi Al l ahovu, d. . , poruku
ljudima i to ljudi u njemu treba da vide olienje
vjere, estitosti, bogobojaznost i , potenja, i td.
Zbog toga hafzi moraj u dobro paziti na svoje
ponaanje i u privatnom, a posebno u j avnom
ivotu. U protivnom, njihov hafi zl uk moe biti
svjedok protiv nji h, umjesto da bude svjedok u
nj ihovu korist. Zato, svaki hafiz mora ivjeti u
duhu Kur' ana i u skladu s njegovim odredbama i
princtptma.
Posljednji h godina kod nas je "u trendu
"
odravanje velikih koncerta na koj i ma se i zvode
i l ahije i kaside ij i i zvoai se predstavlj aj u kao
hafizi . Na tim koncertima uestvuju i brojna
i mena iz svijeta estrade, veliki orkestri ,
fi l harmonije, razni i zvoai narodne i zabavne
muzi ke, itd. U takvoj konstelaciji i zvoai i l ahija,
koj i se u agresi vnoj marketinkoj kampanji
naj avljuj u i predstavlj aj u kao hafi zi , sve vi e
nal i kuj u na estradne umjetnike. Ako se nastavi
tako i ubudue, postoj i osnovana bojazan da e
obini svijet, iz zvanj a hafiz, poeti razumijevati
da su to estradni umjetnici koj i pjevaj u pjesme
pobonog sadraja, a ne osobe koje su nauile
K ur' an napamet i koje bdij u kako nad formom
teksta Kur' an asnog tako i nad njegovim
sadrajem i sutinom. Upravo zbog toga poznato
je da se hafizi Kur' ana u i sl amskoj tradiciji
smatraj u i nazi vaj u erafu-l-ummeh (prvaci
ummeta), jer upravo hafizi treba da budu olienje
b
vjerskog znanja (i luma), pobonosti, takvaluka,
itd.
U osnovi , ne radi se o proti vljenju
izvoenju i l ahija i kasida, naroito onih koje
imaj u l ijep sadraj i bude vjerske osjeaje i koje
ne remeti uproena (kafanska) i l i previe buna
(rock) muzika. Al i , ono to se ne smije preutj eti
u vezi je sa poistovjei vanjem asne insti tucije
hifza sa koncerti ma, koj i esto, kao to
jednostavno ree jedan TV -voditelj , pored
"duhovne muzike", mogu i mati i "rock", "pop" i
druge sadraje. Doista, tuno je posmatrati
izvoae tih i l ahija koje najavljuju i predstavlj aju
kao hafize, a koji , pored gitarista, bubnjara i
drugih i zvoaa zabavne i l i narodne muzike,
djeluju vi e nego zbunjujue. Dodue, ima i onih
koji su "tobe" doli pa odbijaju uestvovati na
takvim skupovi ma, to je svakako hvale vrijedno.
A oni koj i i dalje koriste asno zvanje
htfizu-l-Kur'an da bi pri vukli to vei broj
gostiju na takve koncerte, doista, ne bi trebalo da
tako postupaju. Isl am, uistinu, kao to to i stie
na cijenjeni ejh Jusuf el -Karadavi, od nas ne
trai da neistinom (el-bttil) pomaemo Istinu (el
Hakk). Mol i m Svevi njeg da nas uputi i uvrsti
na putu Istine
b1
KO POSTATI HIZ KR'ANA?
U prvom dijelu bilo je govora o razlozima
zbog kojih se Kur' an ui napamet, kao i vel i ki m
poastima koje oekuju hafize na buduem
svijetu ukoliko budu dosljedno sl ijedi l i propise
Kur' ana na ovom svijetu. Pitanje koje se namee
glasi : Kako postati hafiz Kur' ana? Na koji nain
nauiti napamet knjigu koja ima preko est stotina
stranica gusto zbijenog teksta? U nastavku
donosi mo konkretne savjete i uputstva u vezi s
tim.
Allah Svevi nji u K ur' anu kae da je On
objavio Kur' an i da e ga On (sa)uvati . "Mi,
uistinu, Kur'an objavljujemo i zaista emo Mi
nad njim bdjeti. " (El-Hidr, 9) Dakle, ouvanje
autentinosti teksta Kur' ana u prerogativi je Onog
koji je objavi o Kur' an. Spomenuti ajet sadri
Allahovo, d. . , obeanje i odredbu da e Kur' an
biti sauvan od od bil o kakve izmjene ili
preinake. To obeanje je i i spunjeno jer je svaka
kur' anska rije sauvana i prenesena na poseban
nain koji se u i sl amski m izvorima naziva
mutevatir predaja. To je predaja u ijem l ancu
prenosilaca (senedu) u svakoj generaciJI I ma
toliki broj pouzdanih ljudi da je, znanstveno
bb
gledaj ui , nemogue posumnj ati u autentinost
onoga to se prenosi .
Jedan od vrlo znaajni h faktora ouvanj a
kur' anskog teksta od bi l o kakvog mijenj anja
sadran je u i njeni ci da je Kur' an knj iga koju je
mogue u cij elosti nauiti napamet. Zahvalj uj ui
tome musl i mani i maju sauvanu autentinost
svoje svete knj ige, jer K ur' an je, odmah nakon
to je dostavljen Poslaniku, s. a. v. s. , i stovremeno i
zapi si van i memorisan. Nadahnuti Poslanikom,
s. a. v. s. , koji je i sam bio hafiz, kao i njegovim
i zrekama (hadi si ma) koje hvale uenje K ur' ana
napamet, brojni musl imani ( i musl imanke) postali
su hafizi Kur' ana.
Tradi cij a pamenja Kur' ana napamet iva
je sve do danas. Dosta je vel i k broj lj udi u svijetu
koji znaj u K ur' an napamet. Interesantno je da
praksa uenja Kur' ana napamet nije karakteri stika
samo sredina ij i narodi govore arapski jezik, ve
i svi h naroda koj i su prigrl i l i i sl am. Interesantno
je, naprimj er, na nekom od svjetskih takmi enja u
uenj u Kur' ana, posmatrati ljude koj i dolaze i z
razl i i ti h zemalja i sa raznih kontinenata a znaju
K ur' an napamet.
Na Svjetskom takmienj u uaa Kur' ana,
odranom u Kairu 1 995. u organi zacij i Al -Azhara
i egi patskog Ministarstva vakufa, takmi i o sam se
kao predstavnik Bosne i Hercegovine u kategoriji
sedam i po duzeva. Tada sam bi o u pril ici vi djeti
hafize iz vi e od ezdeset zemalj a koj i su te
b
godine uestvovali u takmienj u. Ukupni
pobjednik bilo je dijete iz Egipta koje je tada
imalo sedam godina a takmii l o se u kategoriji
cic/i Kur'an. Nekol iko hafiza stiglo je i z
Narodne Republike Kine (Istoni Turkmenistan),
a takmili su se u kategoriji cic/i Kur 'an.
Interesantno je spomenuti da su na tom
takmienju uestvovali ak i kandidati sa Nove
Gvi neje i Zelanda.
Iskren nijet i ogromna upornost
Osoba koja eli nauiti Kur'an napamet
mora, prije svega, imati iskren nijet.

ovjek
koji el i postati hafiz K ur' ana treba vrsto
zanijetiti da to ini radi Al l aha i Njegovog
zadovoljstva, a ne radi nekog dunjal ukog
interesa. Da bi to bilo i ostvarivo, potrebno je da
ovjek osjeti i stinsku lj ubav prema Kur' anu kao
posljednoj Al l ahovoj , d. . , Objavi i Poruci
upuenoj ljudi ma. Iskrenost ih/os) je tajna
uspjeha i postizanja Al l ahove pomoi - istie se u
brojnim hadisima Al l ahovog posl anika
Muhammeda, s. a. v. s. To je, ustvari , put ka
naj viim dosezima ljudskoga duha, put ka
karakterni m vrlinama.
Ljubav prema Kur' anu asnom ima brojne
obl ike svog manifestovanj a.
J
edan od vrlo bitnih
je konstantno druenje sa Kur' anom putem
njegovog pravilnog uenj a i razmi ljanj a o
b
njegovim sadraj ima. Dakle, onaj ko eli da
naui Kur'an napamet potrebno je da stalno
ui Kur'an. Na taj nain e biti u stanju da
pravilno i teno izgovara kur'anske rijei, a to
je od sutinske vanosti u procesu
memorisanja (hifza). Zbog toga se ne
preporuuje uenje Kur' ana napamet osobama
koje jo nisu dobro savladale njegovo uenje
gledaj ui , prema pravil i ma tedvida.
Uz iskren nijet potrebna je vanredno
velika upornost, jer hifz se ne zavrava brzo.
Kur' an je knjiga koja i ma preko est stotina
stranica gustog teksta. Da bi ovjek nauio toliku
knj igu napamet potrebna je, doi sta, ogromna
upornost kao i vel iko odricanje od svega onoga
to bi moglo ometati proces uenj a hi fza. Vrijeme
se mora planski koristiti . Ua hifza mora i mati
kontinuitet u uenju novog i obnavlj anju starog
gradiva kako bi taj sl oeni posao hairli okonao.
Dakle, samo velika ustraj nost, ogroman trud,
veliko strpljenje i posebna ljubav prema Kur' anu
mogu dovesti do toga da neko naui K ur' an
napamet.
U ovom kontekstu lijepo je prisjetiti se
stihova arapskog pjesnika:
bd
Ko traga za slavom taj rtvuje noL<i,
Prema uloenom trudu i nagrada e doi.
Ostvari neto i onda miro spi,
Ako trai bisere, duboko zaroni!

ast i slava utemeleni su u naporu i

htijenju,
a snaga i vrstina su u nonom bdijenju.
Ko misli da e slavu stei a da ne uloi
trud,
Taj ivot svoj ivi uzalud.
Ja oivjeh noi i pretvorih ih u dan,
Da bih stekao zadovoljstvo Tvoje - ostvario
svoj san.
Pomozi mi Gospodaru, dovu mi uslii,
Da u sticanju znanja ostva rim cilj najvii.
33
Memori ui kur' anski tekst kandidat razvija
sve veu ljubav prema Kur' anu asnom. Uz sve
obaveze koje ovjek mora obavljati u toku jednog
dana uenje novih stranica i ponavljanje starih
izgleda kao neto sasvim uobiajeno. Brojni uai
hifza priaju da su, ukol i ko bi ih u nekim danima
zbog zauzetosti mailo da naue neto novo iz
Kur' ana, jednostavno osjeali neku prazninu.
Kada bi poel i sa uenjem novih stranica taj
osjeaj bi nestao.
`` Preuzeto i z: Ez-Zernudl: Uputa ueniku na putu sticanja
znanja, Takvi m, 198 1 . , preveo Ni jaz

ukri, izdava
Predsjednitvo Udruenja isl amskih vjerskih sl ubeni ka u
SR Bi H, str. 293. Prepjevao profesor Mi dhat Kasap.
b9
Obavezno uiti pred muhafizom
(mentorom)
Kur' an je knj iga koja se moe u cjelosti
nauiti napamet, ali injenica je da za taj proces
treba mentor. Osoba pred kojom se ui i
presluava Kur' an u muslimanskoj tradiciji
nazi va se muhafiz. Ta tradicija datira jo iz
vemena Allahovog Poslani ka, s. a. v. s. , koj i je
K ur' an uio pred mei ekom Dibri lom.
U relevantni m hadiskim djelima
3
4
navodi se
da j e Poslanik, s. a. v. s. , svake godine u mjesecu
ramazanu uio Kur' an pred melekom Dibri lom.
Taj proces poznat je u i slamskoj l iteraturi kao
mu 'areda, to bi se moglo prevesti sa zajedniko
uenje ili izlaganje. U godi ni u kojoj je preselio
na ahiret, Poslanik, s. a. v. s. , je dva puta "izloio",
tj . prouio Kur' an pred plemenitim melekom.
Imajui u vidu injenicu da Poslanik i sl ama
nije znao itati , o emu govore K ur' an i pouzdana
hi storijska l i teratura, j asno je da se on pril ikom
tih mu 'areda osl anjao na svoj hi fz, tj . da je uio
pred melekom napamet.
Preporuuje se da muhaffiz (mentor) bude
takoer hafiz, s obzirom da hafi zi pravi l no ue
Kur' an i dobro poznaju potekoe s koj i ma se
susree osoba koj a ui hifz. Meuti m, to nije
obavezno. Mentor mora dobro poznavati tedvid
Vi di : Ibn Hader el -' AskaHini: Fethu-L-BirT bie rh i
SahThi-1-Buhirl, Dru-r-Rcjjn, Kairo, tom 7, str !Z

(pravi l no uenje Kur' ana) i mora biti veoma

strplji v i obazriv prema osobi koja pred nj i m ui
hifz, jer ta osoba e tokom tog napornog procesa
nai l aziti na brojne potekoe kao to su zamor,
gubljenj e nade i strpljenj a, okupiranost drugim
ivotnim problemima, itd. Muhaffi z mora bodriti
uaa hifza i davati mu moralnu i svaku drugu
podrku kako bi ustrajao do kraja.
Postojanje kvalitetnog i komuni kati vnog
mentora veoma je bitan faktor pri l ikom uenja
Kur' ana napamet. Zato, svako ko eli da zavri
hafizluk i da njegov hifz i ma eljeni kvalitativni
nivo obavezno mora i mati mentora (muhaffi za) s
koji m e se, na samom poetku, dogovoriti o
terminima presluavanja, a najbolje bi bilo kada
bi ti termini bi l i svakog dana. Tako kandidat ne bi
uio novo gradivo dok ga mentor "ne presl ua",
tj . ne provjeri ranije naueno.
Uiti po kgovma
Postoj i vi e metoda uenja Kur' ana
napamet. Najpoznatije su dvije. Po prvoj metodi
kandidat ui K ur' an redom, dakle, onako kako je
ustrojen u mushafu. Ta metoda dobra je kada
kandidat razumije arapski jezik tako da moe da
(po)vezuje znaenje ajeta. Takoer, ako bi se
desilo da kandidat odustane od uenja hi fza (ne
uspije u cijelosti zavriti hafizluk), onda ima
zaokruene cjeline (sure, hizbove, duzove) koje
1
je nauio napamet, to je, svakako, veoma korisna
stvar. Ashabi su govoril i , za onoga ko bi nauio
suru El-Bekare i Ali 'Imrin napamet "da je velik
u njihovim oima. "
35
Druga metoda razliita je od prve.
Kandidat ne ui redom, po ustrojenom poretku u
mushafu, ve slijedi drugi red. Naime, Kur' an je
podijeljen u trideset duzova. Svaki duz i ma
dvadeset stranica.
36
Kandidat prvo ui posljednju
stranicu prvog duza. Nakon to ga mentor
preslua, ui zadnj u stranicu drugog duza, zatim
treeg, etvrtog, petog i tako redom do kraj a
Kur' ana. Kada prouct posljednju stranicu
tridesetog duza onda je zavrio prvi krug. Potom
se vraa na poetak Kur' ana, te ui predzadnju
stranicu prvog duza uz ponavlj anje zadnje
stranice. Muhaffiz ga obavezno presluava obje
stranice. Nakon toga prelazi na predzadnju
stranicu drugog duza, uz ponavlj anje zadnje,
zatim treeg, etvrtog, i td. Kada pred muhaffizom
Vi di : Safvet b. Mustafa Hal i lovi: Et-Tefsfru bi-1-me'sir:
ehemijjetuhu ve davibituhi; dirisetun tatbfkijjetun f
sureti-n-Nisi' (Tradicionalni tefsir: njegov znaaj i
postavke; pri mijenjena kri tika studija u suri En-Nisi )g
Diru-n-neri l i -1 -dimi ' it, Kairo, 1 999. , str. 39.
Ovdje se naravno mi sl i na standardna i zdanja Medinskog
mushafa koji je najrasprostranjeniji u svijetu. U tom
mushafu svaka strani ca zapoi nje novim ajetom. Nema,
dakle, prelaenja jednog ajeta na drugu strani cu. Evidentno
je da je tako Kur' an tampan i kod nas, zatim u Turskoj i
drugim dijelovima islamskog svijeta.
Z
proui predzanju (i zadnju) stranicu tridesetog
duza onda je zavrio drugi krug. Takvih krugova
ima dvadeset. Svaki put, uz uenje novih stranica,
kandidat ponavlj a stare, a mentor mu ne
dozvoljava da ui nove stranice bez ponavlj anja i
presluavanj a stari h. Koristei se tom metodom
kandidat aktivno obnavlja ranije naueno gradivo,
to je od sutinske vanosti u procesu uenja
K ur' ana napamet.
Prva metoda, i pored uoenih prednosti,
i ma manj kavosti, s obzirom da kandidat koj i ui
hifz koristei se tom metodom sistematski ne
ponavljanja naueno gradivo. Kandidat, kada
otpone uenje hifza, prolaskom vremena, sve
lake i bre pamti nove stranice, ali mu problem
predstavlja pamenje (odravanje) ranije
nauenog. Prirodno, ovjek tei da to prije naui
nove stranice, a problemi nastaj u s ranije
nauenim stranicama. Kako naueno sauvati
od zaborava? Nema drugog naina osim
ponavljanja. Naravno, kandidat moe ponavljati
naueno i u sluaju da hi fz ui prvom metodom,
ali je druga metoda daleko svrsishodnij a, j er je
kandidat, jednostavno, prisiljen da uz nove
stranice ponavlj a i one koj e je ranije nauio.
Upravo zbog toga, naa preporuka je da se
Kur' an ui koritenjem druge metode. Ova
preporuka posebno se odnosi na kandidate koj i ne
poznaj u arapski jezik, te se ne mogu okoristiti
onim to omoguava prva metoda (uvezivanje
J
nauenog gradi va na osnovu znaenja). S
obzirom da vei na kandidata s naih prostora ne
poznaj e arapski jezik, ta metoda za njih je veoma
pogodna. Tako se K ur' an ui napamet i u
Turskoj , kao i nekim drugim muslimanski m
zemlj ama.
Preporulj i vo je da kandidat, svejedno po
kojoj metodi uio Kur' an, za vrijeme
memorisanj a novih i ponavljanj a starih stranica
uvijek kori sti i sti pri mjerak mushafa. Kori tenje
razl itih primjeraka (i zdanj a) mushafa stvara
zbrku i remeti poredak memorisanog gradi va.
Uiti u kontinuitetu
Veoma je vano da ua hi fza memorie
nove stranice u kontinuitetu. Konti nuirano uenje
svakog dana mnogo je bolje od i spreki danog.
Kandidat treba nastojati da svaki dan naui neto
novo iz Kur' ana. Koli i na memorisanog gradiva
ne treba biti ni prevel i ka ni premala. Iskustvo je
pokazalo da je jedna nova stranica napamet
dnevno optimum kojeg bi se, naelno, trebao
pridavati ua hi fza. Naravno, potrebno je i mati
i dane za odmaranje. Na prijedlog je da se
sedmino ui est novih stranica. Dakle, jedan
dan u sedmici moe se uzeti kao odmor. Ukoliko
bi se kandidat pridavao takvog rasporeda, on bi
za jednu godinu (52 sedmice) nauio Z
stranica, dakle, neto vie od pola K ur' ana. To
4
znai da se, uz kontinuiran rad, u vremenskom
periodu koj i je krai od dvije godi ne moe nauiti
cijel i Kur' an napamet. Naravno, to j e mogue i
mnogo prije zavisno od kandidatove sposobnosti
pamenj a kao i njegove elje i entuzijazma. Svaki
ua hi fza u poetku tee pamti nove stranice, a
kasnije taj proces biva sve laki .
3
7
Kandidat, odnosno njegov muhaffiz, mogu
radi praenja kontinui teta uenja, napravi ti tabelu
(vidi dodatak na kraju knj ige), u koju e upi si vati
datume presluavanja svake nove stranice. Na taj
nai n kandidat pred sobom dobiva prikaz svih
stranica K ur' ana i tano vidi dokle j e stigao na
svom putu hifza.
Ponavlati naueno
Kao to je teko nauiti K ur' an napamet,
]OS tee je sauvati naueno od zaborava. To
zahtijeva veliku disciplinovanost i ustraj nost u
Sam sam iskusio, a o tome su mi priali i brojni hafizi, da
su u poetku uenja hi fza dugo ostajal i dok bi zapamti l i
novu strani cu, od sat do dva sata a nekada ak i due.
Vremenom, mo memorisanja se pojaava tako da je
mogue neke stranice nauiti napamet za svega pet-est
mi nuta. Naravno, potrebno je imati u vidu da one stranice
koje se brzo naue brzo se i zaboravl jaju, i suprotno tome:
ono to se polahko i temeljito naui to ostaje mnogo vre
pohranjeno u memorij i . Mjerilo jaine hi fza svakome moe
posluiti kandidatova spremnost da naueno gradivo ui u
namazu.
b
ponavljanju. Ne bi smio proi nijedan dan a da
budui hafz ne ponovi neto od nauenih stranica
K ur' ana. O tome koliko napamet nauenog teksta
K ur' ana treba ponavljati dnevno postoje razliita
miljenja. To je i razumlji vo, s obzirom na
kvalitet hi fza i mo memorije svakog kandidata
ponaosob.
Metoda uenja hifza po krugovima pomae
kandidatu da obnavlj a ranije nauene stranice, ali
je i pored toga potrebno posvetiti veliku panju
ponavljanju starog gradiva. Ovdje kao mjerilo
utvrenosti starog gradiva moe posluiti uenje
tih stranica u namazu. Ukoliko kandidat moe da
ui te stranice napamet u namazu, to znai da ih
je dobro nauio i utvrdio. Ako to bude u stanju i
kada predvodi demat (ukoliko ima za to
mogunosti) , to je j asan pokazatelj da je to
gradivo odlino savladao i utvrdio. Zato, svaki
ua hi fza treba nastoj ati da, nakon presluavanja
pred muhafizzom, naueno gradivo to vie ui u
namazima kako bi se ono jo bolje uvrstilo u
njegovoj memorij i . Ukoliko u tome bude ustraj an,
mee se oekivati da e njegov hifz biti
kvalitetan.
U tome kandidat treba da se ugleda u prve
generacije muslimana, kada su ljudi nou ustaj al i
da bi klanjali dobrovoljni (nafilu) namaz,
i skazuj ui na taj nain zahvalnost Svevinjem na
blagodatima koje im je podario i molei Ga za
uputu, mi lost, i oprost. U tim noni m namazima

oni su dugo uili Kur' an, ugledajui se u tome na

Poslanika, s. a. v. s. , koji je, kl anj ajui noni namaz
(salatu-t-teheddud), ostajao toliko dugo na
kij amu, uei Kur' an i molei , da su mu oticale
noge! Kada je upitan zato tako ini kada j e
njemu sve oproteno, odgovorio je: "Zar da ne
budem zahvalan rob!"
3
8
Saveti i preporuke profesora
EIGavsanija
Profesor Jahj a el-Gavsani osoba je koj a se
dugo bavi l a fenomenom uenj a Kur' ana napamet.
Posj etio je brojne zemlje u koj ima ztve
muslimani, s ci lj em upoznavanja metoda
pamenja Kur' ana napamet. El-Gavsani autor j e
veoma znaajne studije Kejfe tahfezu-l-Kur'ane-1-
Kerim (Kako e nauiti Kur 'an asni napamet)
koja je prevedena i na bosanski.
39
U toj knjizi on
iznosi osnovna pravi l a i praktine metode za
memorisanje Kur' ani-kerima. U nastavku
iznosimo njegove preporuke i savj ete upuene
onima koji ele nauiti Kur' an napamet.
Nastoj ei da izbjegnemo preopirnost, te savj ete
Hadis prenose Buharija, Musl i m i brojni drugi autori
hadiski h zbirki .
Knji gu je tampana u i zdanju Taibah I nternational,
Sarajevo, 20.
7
smo rezi mirat i , ne pridravajui se doslovnog
prijevoda. !
. Iskrenost (ihlis) je tajna uspjeha i
Allahove pomoi. Osoba koja eli nauiti Kur' an
napamet treba i skreno donijeti odluku (zanijetiti)
da to ini i sklj uivo radi Allaha i Njegovog
zadovoljstva a ne radi nekog dunj alukog
i nteresa. Poslanik, s. a. v. s. , rekao je: "Djela se,
uistinu, cijene iskljuivo prema namjerama. "!
Z. Uenje u mladosti je poput klesanja u
kamenu. To treba biti podstrek naoj djeci i
omladini da se to vie angauju na polju
memorisanj a Kur' ana. Naravno, i starije osobe
mogu nauiti K ur' an napamet, ali tada je to
mnogo tee.
. Biranje odgovarajueg vremena, jer
ovjek teko memorie u stanju napetosti i
uznemirenosti . Treba nastoj ati uiti onda kada je
okoli na tiha, a dua odmorna i bezbri na.
4. Biranje mjesta za uenje takoe je bitan
faktor, jer uenje napamet razlikuje se od
slobodnog itanja. Poeljno je da mjesto ne bude
pretrpano slikama i rezbarijom, ukrasi ma i
predmeti ma koj i odvraaj u panju. Bolje j e da to
mjesto bude to zatvorenije, pod uslovom da je
vazduh svje i ist. Hatib el -Bagdadi rekao je:
"Najbolj a mjesta za uenje su sobe na gornji m
spratovi ma, kao i mjesta na koj i ma nema stvari
koj e odvraaju panju i l i gdje e osoba na neki
d
nai n bi ti uznemirena . . . " Naj bolje mjesto, po
nama, j e damija, zato to ovjek u damij i uva
svoja tri organa: oko - jer u damij i ne vidi
haram; uho - jer na tom mjestu ne uje ono i me
Al l ah nije zadovolj an; i jezik - jer tu govori
iskljuivo dobro. Ta tri organa predstavlj aju
glavne i nstrumente pomou koji h se ui K ur' an i
ako su oni sigurni, tada je i pamenje stabilno i
kvalitetno.
b.Melodino i odueno itanje Kur'ana, tj .
uenje po tedvidu, uvruj e ajete u memoriji ,
jer K ur' an i ma specifinu muzikalnost i sklad,
tako da uho koje je ranije ulo opetovano gl asno
ili poluglasno uenje odreenog kur' anskog
teksta, u veini sl uajeva, l ahko prepozna i osjeti
eventualnu pogreku.
. Koritenje samo jednog primjerka
mushafa za vrijeme memorisanja i ponavljanj a
nauenog gradiva. Nije poelj no uiti i z razl itih
primjeraka (izdanj a) mushafa jer to stvara zbrku i
remeti poredak memorisanih ajeta.
. Ispravno izgovaranje prie
memorisanja. Da bi to bilo ostvarivo osoba mora
poznavati arapsko pismo i biti dobro uvj ebana u
itanju kur' anskog teksta gledajui . Preporulj ivo
je da kandidat proui pred svoj i m mentorom
(muhaffizom) zadano gradivo gledajui, pa tek
onda da to memorie, jer je j ako teko i spraviti
ono to se pogreno memorie.
9
. Uvezivanje nauenog gradiva putem
zvunog i vizuelnog povezivanja krajeva i
poetaka ajeta. Tome se mora pokloniti dovoljno
panje, s obzirom da stanka izmeu ajeta
predstavla veini uaa hifza potekou; kako
dalje zapoeti , odnosno ta dolazi poslije ajeta na
ijem kraju se zastal o! ?
. Ponavlanje kur'anskog teksta koji se
eli memorisati, a to se razlikuje od osobe do
osobe, jer nemamo svi istu memoriju; neki pamte
brzo, sa malim brojem ponavlj anj a, dok neki
moraj u mnogo puta ponavljati da bi zapamti l i .
Ponavljati se moe usebi, a i naglas. Ponavlj anje
usebi preporuuj e se prije spavanja. Na taj nain
utvruju se sl i ka nauenog gradiva, poloaj i
redoslijed ajeta, itd.
. Kontinuirano uenje svakog dana
mnogo je bolje od isprekidanog. Primjer kapi
koj e uzastopno kapaju na stijenu te naprave u njoj
udubinu - dovolj no govori. Naravno, ovjek treba
i mati i dane za odmaranje, ali je j ako bi tno imati
kontinuitet u uenju. Treba izbjegavati da se ui u
stanju zamora i nedostatka volje. Naprotiv,
kandidat treba da, kada osjeti zamor, pree na
ono to e ga oraspoloiti poput itanja
zani mlj ivosti, neke prie, poezije . . .
. Lgahno i tiho uenje bole je od brzog
i stihiskog. Zjenica ljudskog oka ima vrlo vanu
ulogu u procesu uenja. Ona je poput soiva

kamere. Snimatelj palj ivo i bez urbe pomjera

kameru po prizorima koje eli snimiti, pazei da
mu ruka bude mirna. Isto tako treba da postupa
onaj ko eli da naui stranicu iz K ur' ana. Prvi put
treba polahko proitati prvi ajet i palj ivo ga
fiksirati pogledom. Zatim se naueno j ezikom
tiho ponavlja da bi ostalo u pamenju.

to je
uenje lagahnije i mirnije rezultat e biti bolj i .
Iskustvo je pokazalo da se ajeti koje neko naui
uz veliku koncentraciju, polahko i tiho, i koj e vi e
puta ponavlj a i tek tada ih smatra nauenim,
daleko vre urezuju u memoriju nego drugi . I
sami hafizi osjeaju da neke sure znaj u bolje od
drugih. Razlog zato j e to su u nji h uloili veliki
trud.
Z. Koncentriranje na sline ajete otklanja
zbrku. Kur' an je knjiga koja sadri mnogo sl inih
ajeta. Nekada je razliito samo jedno slovo, kao
to je sluaj u J8. ajetu sure El-E'arif (e asbehi
fi dirihim) i J. ajetu sure Hud (je asbehi fi
dijirihim) . Ponekad se ta razlika oituje samo u
odreenom lanu (el) kao npr. . ajetu sure El
Bekare (ve jaktuline-n-nebijjfne bigajri-l-hakk) i
2 . ajetu sure Ali ' Imrin (ve jaktuline-n-nebijjfne
bigajri hakk). U prvom sluaju rije el-hakk je sa
odreenim lanom a u drugom bez njega. Takva i
slina mjesta stvaraju velike potekoe tokom
uenja hifza i za to je potrebna maksimalna
koncentracija. Uveliko pomae ukoliko mentor
kandidatu ukae na te slinosti . O tim, na prvi
1
pogled istim ajetima, postoje i zasebna djel a kao
to su El-Burhan fi muteibihi-l-Kur'in
(El-Kerimani); Muteibihu-l-Kur'an (Hasan el
Munavi) ; Dabtu-1-muteibihit fi-l-Kur'ini-1-
Kerfm (Muhammed es-Sagir) i dr.
. Stalna veza sa muhaffizom
(mentorom) nasuna je potreba svakog uaa
hi fza. Muhaffiz je u ovom sluaj u uitelj koji ,
pored poduavanja uenika ispravnom
izgovaranj u kur' anskih rijei , bodri svog uenika,
otklanj a probleme na koje on nail azi u procesu
pamenj a, upozorava ga na meusobno sline
ajete, podsj ea ga na prikl anj anje Allahu i
nagradu koj a oekuju hafize, itd. To bodrenje
veoma j e bitan faktor na putu do konanog ci lja
hafizluka, jer kandidat prolazi kroz brojne krize
na tom putu. Zato je veoma vano da osoba koja
el i (na)uiti K ur' an napamet pronae dobrog
muhaffiza.
Uslovi koje muhafz treba da i spunjava su:
a) da bude ispravnog akideta (vjerovanja)
i da ga krase visokomoral ne osobine;
b) da detaljno poznaje Kur' an;
c) da bude sposoban da drugima prenese
svoje znanje.
4. Osoba koja eli postati hafiz Kur'ana
mora se uvati od grieenja i svoj praktini ivot
uskladiti s propisima Kur'ana. Ustraj nost u
ibadetima obasj ava srce, sputa smirenost i na taj
Z
nai n dovodi do istoe uma i spremnosti na
uenje. Poznati ashab, ' Abdullah b. Mes ' ud,
rekao je: "Ja vjerujem da ovjek zaboravlja ono
to je znao zbog grijeha koji je poinio. " I mama
Malika b. Enesa pitali su da li neto pomae hifzu
(dobrom pamenju), pa je odgovorio: "Ako neto
pomae pri tome onda je to naputanje grijeha. "
Ib. Sistematsko obnavlanje uvruje
naueno. Proces obnavljanj a vaan je kao i samo
uenje te mu se mora posvetiti vel i ka panja.
Moe se rei da je obnavlj anje ak i vanije od
uenja, jer kandidat uenju novi h stranica
pristupa draga srca i sa velikim entuzij azmom i
eljom da postane hafi z. Ponavljanje ranije
nauenih stranica je teko i zahtijeva velik trud i
strpljenje. Bez ponavljanja, nauene stranice brzo
se zaboravlj aju. Imam Da' fer es-Sadik rekao je:
"Srce je zemlja, znanje je bilje, a obnavljanje je
voda. Kada zemlji nestane vode, bilje e se
osu-iti. "
I. Cjelovito razumijevanje vodi ka
svestranom hizu. Razumijevanje kur' anskog
sadraj a uveliko pomae u procesu pamenj a.
Meutim, to nije general no pravilo, jer K ur' an se
moe (na)uiti napamet i bez razumij evanj a
njegovog sadraj a. Evidentno je da dijete pamti
K ur' an iako ne razumije njegovo znaenje. Isti je
sluaj i s narodima koj i ma arapski nije maternji
jezik. U svijetu postoji velik broj ljudi koj i znaj u
J
cijeli Kur' an napamet a ne razumiju nijednu
arapsku rije. No, uenje Kur' ana s
razumij evanjem svakako je mnogo korisnije i
bolje.
I. Jak motiv i lina ela za uenjem
Kur'ana. Ci lj svakog i skrenog muslimana je
sticanje Al l ahovog, d. . , zadovolj stva. Jedno od
najznaajnij ih sredstava za postizanje tog cilja je
K ur' an asni . Poznati su h adi si u koji ma
Poslanik, s. a. v. s. , govori o velikoj nagradi i
izvanredni m poastima koje je Al l ah, d. . ,
pripremio hafi zi ma kao i onima koji su stalno bi l i
uz Kur' an, uili ga i ivjeli po njegovim
propisima. To su sasvim dovoljni motivi da se
muslimani , i ml ai i stariji , usmjere ka uenju
Kur' ana.
. Dova Stvoritelu i traenje pomoi od
Njega vjemikov je put ka ol akanju svih
potekoa. Ua hifza treba i mati vrst oslonac u
Al l aha i stalno Mu se obraati s molbom za
pomo. Al l ah Uzvieni, doista, nee odbiti
i skrenog molitelja: "A kada te robovi Moji za
Mene upitaju, Ja sam, siguro, blizu: odazivam
se dovi molitelja kad Me zamoli. Zato, neka oni
pozivu Mome udovolje i neka vjeruju u Mene, da
bi bili na pravome putu. " (El-Bekare, 1 84)
= = =
4
To su savjeti i preporuke profesora El
Gavsanija. Iznijeli smo i h u ovom radu zato to
do njegove knj ige Kejfe tahfezu-1-Kur'ine-l
Kerfm (Kako e nauiti Kur' an asni napamet)
iri krug italaca, vjerovatno, nee moi doi . S
obzirom na veliko iskustvo koj e cijenjeni
profesor i ma na polj u uenja K ur' ana napamet
smatramo da e navedeni savj eti dobro doi
svakome ko eli postati hafiz Kur' ana. Uz
pridavanje navedenih savjeta i, naravno, i skren
nijet, vrstu volju, veli ku upornost, kontinui ran
rad i ponavlj anje nauenog gradiva, o emu smo
takoer govorili na prethodni m strani cama,
kandidat e, s Allahovom, d. . , pomoi uspjeno
zavriti taj posao i uvrstiti se u plej adu hafiza.
Molimo Svevinjeg Allaha da omogui da se u
naoj dragoj domovi ni Bosni i Hercegovini
Kur' an uvijek ui, pamti i praktino primjenjuje,
jer on je, doista, garant naeg opstanka. "Mi vam
Knjigu objavljujemo u kojoj je slava vaa, pa
zato se ne opametite?" (El-Enbiji' , 0)
b

UVAJE I OD
R
VAJE HIFZ

ovjek j e bie podlono zaboravu. N

e
ki
uenj aci ak i samu rije insan, kojom se na
arapskom jeziku oznaava ovj ek, pokuavaj u
etimoloki dovesti u vezu sa rijei nisjan koj a
znai zaboravnost, zaboravljanje. Po takvom
tumaenju insan (ovjek) je bie zaborava i l i bie
koje zaboravlja. Meutim, to tumaenje je i sa
jezikog stanovita gledano, a da ne govorimo o
drugim aspektima, udalj eno. Rije insan izvedena
je od rijei uns, to znai druevnost, drutvenost,
prisnost, prijaznost, drueljublje, itd . . . Po tome,
insan (ovjek) je drutveno (socij al no) bie.
Proces uenj a Kur' ana napamet i zrazito je
teak i naporan. Meutim, j o tee j e sauvati
naueno od zaborava. Upravo zbog toga postoje
hadisi u koji ma Poslanik, s. a. v. s. , podstie na
obnavljanje nauenog i z Kur' ana i upozorava na
opasnost zaboravlj anj a nauenog.
Ebi Misa el-E' ari, r. a. , prenosi
Poslanikove, s. a. v. s. , rij ei :

~ o o ~ .

_ . ( , /
J

J
JI

9
"Budite u stalnoj vezi s Kur'anom (tj. stalno
uite Kur'an)! Tako mi Onoga u ijoj ruci je
moja dua, on izmie bre nego deva iz konopca
kojim je (s )vezana/"
4
0
Abdul l ah b. Omer, r. a. , prenosi da je
Al l ahov Poslanik, s. a. v. s. , relao:
~o J . ~ * ~

~
.

.
, ,

+ <
"Hafiz Kur 'ana je poput uvara svezane
deve, ako na nju motri - njegova je, a ako je pusti
b
. , . ' ,
"
4
1
- po 'eCl ce mu.
Potaknuti tim i drugim hadisima slinog
sadraj a, muslimani prvi h generacija pokazali su,
gledano s nae distance, gotovo nevjerovatne
primjere portvovanosti , marljivosti, strplj ivosti i
ustraj nosti kada j e u pitanju uenj e Kur'ana
asnog. I mam En-Nevevi u svom djelu
posveenom vrijednostima hi fza i vrlinama hafiza
(Et-Tibjan fi adabi hameleti-l-Kur'ani) iznosi
podatak da su poj edinci selef-sali ha svaka dva
mjeseca ui l i po jednu hatmu. Neki su, opet,
svakog mjeseca zavravali hatmu. Neki svakih
deset noi , neki svakih osam, neki, pak, svakih
sedam, est, pet, itd. Bilo je ak i onih koji su
svakoga dana ui l i po jednu hatmu pa i vie.
Prenose El -Buhari i Muslim u svoji m sahi hi ma.
Prenose Musl i m u Sahihu i Mal i k u Muvetta ' u.
d
Meu onima koji su u toku jednoga dana i noi
uspjel i prouiti cijel i Kur'an bi l i su Osman b.
' Afran, Temim ed-Dari, Se' id b. Dubejr,
Mudahid,

afij a i dr.
4
2
Imam En-Nevevi , nakon toga, kae:
Ispravno je kazati da se obim prouenog iz
Kur'ana razlikovao od osobe do osobe. Onaj
kome se na osnovu dubokog razmi ljanja
otkrivaj u krasote dublja znaenja Kur'ana neka
ui onoli ko koliko je potrebno za potpuno
razumijevanje onoga to ui . Takoer, onaj ko j e
zauzet irenjem nauka (poduavanjem drugi h) i l i
nekim drugim poslom koji je vaan za vjeru i l i
i nterese musli mana, neka skrati (svoj e uenje
Kur'ana) na mjeru s kojom nee (po)remetiti
ostvarenje onoga to se od njega oekuje.
4
3
Naravno, ovdje treba i mati u vidu i to da su
muslimani prvih generacija ui l i Kur' an
prvenstveno zbog velike nagrade koj a oekuje
uaa (za svaki harf deset hasenata), kao i zbog
zadovoljenja svoji h i manskih potreba, jer Kur'an
je bio hrana za njihova srca i due. Uenje
Kur'ana "za pare" i "za due umrl i h" nij e bilo
poznato ti m generacijama, jer za to, j ednostavno,
nije bi lo ni mjesta ni vremena. I to je j edan od
Vi di : En-Nevevl: Et-Tibjin f idibi hameleti-1-Kur'in,
Daru-s-Sabuni, prvo i zdanje, str. 8 1 -83.
Vidi : En-Nevevl, ci t. djelo, str. 85.
d1
razloga to j e nji hovo stanje bilo bolje od stanja
potonj i h generacija.
Da bi se ouvao naueni tekst Kur'ana
potrebna je velika ustrajnost, disciplinovanost i
kontinui tet u ponavljanju. Kur' an se mora
svakodnevno uiti napamet naueno ponavljati .
Ono to e hafizu pomoi da ustraje u
ponavlj anju je vrsto uvjerenje da je on uvar
Kur'ana, knjige koja predstavlja posljednju Boiju
obj avu, rije i poruku ljudima. Ta knj iga je glavni
i zvor i sl ama u ideolokom (akaidskom),
zakonodavnom (erijatskopravnom) , moralnom
(odgoj nom) i svakom drugom pogledu.

uvati u
svoj oj memoriji knjigu koj a i ma toli ki znaaj ,
ui sti nu, veoma je astan posao. Zato hafiz mora
usmjeriti svu svoju snagu da u tom poslu ustraje.
U jednom hadisu Allahov Poslanik, s. a. v. s. , kae:
o ~

` ~ J
P
~ ~ +

J ~
_ c , _ . ., ,

V :' .''
<<Allah, d. . , je rekao: 'Onaj koga zaokupi
uenje Kur'ana i .}jeanje na Mene (zikrullah), pa
ne bude od Mene nita traio (tj. uenje Kur'ana i
zikrullah u potpunosti zauzmu njegovo vrijeme),
Z
Ja u mu dati najbolje to dajem onima koji
W
44
traze . e ^
U predaj i spomenutog hadisa, koju bi ljei
i mam Ed-Darim', Poslanik, s. a. v. s. , kae:
f <f) \

V .
.

, '
.
Onaj ko bude zauzet uenjem Kur'ana pa
ne bude od Mene nita traio i ne bude imao
vremena za druge vidova zikra (tj. ucenje
Kur'ana u potpunosti zauzme njegovo vrijeme),
Ja u mu dati najbolu nagradu koju dajem onima
k
y

4
5
o;z traze . . + ^
Veoma vano je da se osoba koj a j e
promovisana u zvanj e hafiza pril ikom ponavlj anja
ne zadovolji ti me da ponavlja samo gledaj ui u
mushaf. Potrebno je da i dalje 'presluava' , tj .
napamet ui Kur' an. Naravno, nakon hafske dove
i promovisanj a u hafiza to presl uavanj e nee vi e
biti pred mentorom (muhaffizom), ve
samostalno i l i , eventualno, pred nekim od bliih
lanova porodice (otac, maj ka, si n, suprga, i td. ),
Vidi : Et-Tirmizl, Ebu '
I
sa: Sunen, Kairo, tom V, str. 1 84.
hadis br. 2926. Ovu predaju i mam Et-Tirmizr ocjenjuje sa
hasen-garib.
Vi di : Ed-Darimr: Sunen, Daru-r-Rejjan, Kairo, prvo
izdanje, 1 987. , tom , str. 533, hadis br. 3356.
dJ
i l i nekim od prijatelja. Najbolje je strani cu prvo
ponoviti gledaj ui pa onda napamet.
I ovdje kao mjeri lo kvali teta hi fza moe
posluiti spremnost da se Kur'an ui u namazu.
Dobro zapameno je ono to ovjek moe da ui
napamet u namazu. Zato svaki hafiz treba
nastoj at i da u namazu stalno ui nove stranice i
nove sure, jer to je odl i na pri l ika za nj ihovo
ponavljanje.
4
6
Kao di van primjer obnavljanja i odravanja
hi fza treba spomenuti rahmetl i hfz. Ibrahim-ef.
Trebinjca, za koj eg kau da je u j ednoj
sarajevskoj damij i dvadeset godina kl anjao
sabah namaz sa hatmom tako to bi na svakom
rekjatu prouio po pol a duza. Za mjesec dana bi
napamet, i to samo u jednom namazu, prouio
cijel i Kur' an. Inae, hafiz Trebi nj ac, rahmetul l ahi
' alejhi , u svome i votu bio je isti nski uvar Boije
rij ei . Prenosi se da je za vrijeme i vota prouio
Kur'an preko tri hi lj ade puta
Na Svjetskom takmi enju uaa Kur'ana, odranom u
Kairu 1995. , bio sam u pri l i ci susresti se sa brojni m
hafi zi ma iz raznih dijelova svijeta. Nekoliko hafiza stiglo je
iz Narodne Republike Ki ne (Istoni Turkmenistan), a
takmi l i su se u kategoriji cieli Kur'an. Na moj upit kako
obnavljaju Kur' an, jedan od nji h je odgovorio da on
"jednostavno ne moe zaboraviti Kur'an jer ga je nauio u
svojoj ranoj mladosti, a ponavlja ga tako to u namazu
stalno ui hatmu. "
d4
Da li je zaboravljanje napamet nauenog
teksta Kur'ana veliki grijeh?
Meu i slamskim uenj acima postoj i
razilaenje u vezi sa zaboravljanj em nauenog
teksta K ur' ana: da li je to vel i ki grijeh, i l i (samo)
pokuena stvar?
Poznati i sl amski autoritet imam Es-Sujuti
smatra da je zaboravljanje nauenog teksta
K ur' ana veliki grijeh i poziva se na i staknutog
uenj aka afijske pravne kole i mama En
Nevevija, koj i je takav stav i zni o u djel u Er
Revda. Kao dokaz uzeta su sljedea dva hadi sa:
- ^

V
-
l
,* .,

"Ko ui Kur'an, a zatim ga zaboravi, na

Sudnjem danu e se sakat susresti sa Allahom.
"
47
_) ; . ',

. . ~
'

[ f
=

,
, [

_ * v g .
V

,

"Predoene su mi nagrade mog ummeta,
pak ak i trun koji ovjek iznese iz damije.
Predoeni su mi i grijesi mog ummeta, i ja ne
Prenose Ahmed u Musnedu i Ebi Divud uSunenu.
db
vidjeh veeg grijeha nego da ovjek zaboravi
suru ili ajet koji su mu bili darovatz i. "
4
8
Meutim, ova dva hadisa bi l i su predmet
kritike hadiskih uenjaka. Tako poznati i sl amski
uenj ak dr. Jusuf el-Karadavi , u djelu Kejfe
nete 'amelu me 'a-l-Kur 'ani-l- 'Azim (Kako se
odnosimo prema Kur' anu) kae da je detaljnjom
anali zom ustanovlj eno da prvi hadis u svome
senedu (l ancu prenosi laca) ima nepouzdanu
osobu (Jezid b. Ebi Zij ad), a sam sened je jo i
preki nut (munkati ) , te zbog toga takav h adi s ne
moe posl uiti kao relevantan erijatski dokaz.
Drugi hadi s, takoer, nije prenesen na autentian
nai n i naveden je u nekim hadiski m zbirkama
koje bi lj ee i skljui vo da 'ifhadise.
4
9
Imam Et-Tirmizi, koj i i nae bi ljei ovaj
hadi s, nakon njegovog navoenj a u Sunenu kae:
"Ovaj hadis je garib i prenesen je samo ovim
putem (tj . nema drugog lanca prenosi laca).
Spomenuo sam ovaj hadis Muhammedu b.
Isma' i l u (mi sl i na i mama Buhariju) pa mu nije
bio poznat. Rekao je (Buharij a): -
J
a ne znam da
je El-Mutal l i b b. Abdul l ah (ravij a koj i prenosi
Prenose E bu Davud i Et-Ti rm izl u sunenima od Enesa b.
Mal i ka.
Vi di : dr. Jusuf el-Karadav': Kejfe nete 'lmelu me 'a-l
Kur'ini-1- 'Azimi, Daru--uruk, Kairo, prvo izdanje, 1999. ,
str. 1 40. Zbirka na koju se ovdje aludira je EL- ' Ilelu-l
muteniihije autora Ehu-l-Fereda lbnu-1-Devzija.
d
ovu preda u od Enesa b. Mal ika) uo ikog od
ashaba . . .
Na osnovu tih rijei j asno je da predaj e koje
prenosi taj ravija, u sluaj u kada nemaj u drugi
lanac prenosi l aca, nisu autentine. Evi dentno j e
da je i u predaj i Ebi Davida taj hadis prenesen
istim putem, tj . od El -Muttali ba b. Abdul laha a on
od Enesa b. Ma.l ika.
5 1
Poslije navedene hadiske anal i ze dr.
El-Karadavr kae: "Nakon to je utvreno da su
hadisi koji se uzimaj u za dokaz da j e
zaboravljanje Kur' ana veliki grijeh da ' i
(nepouzdani ), ne preostaje nego da kaemo da je
zaboravljanje nauenog teksta Kur' ana pokuena
stvar (i mevdi '-z-zemmi), jer je rezultat
zapostavljanj a obnavljanj a Kur' ana. Ponueni
dokazi nisu dovoljni da bi odreena stvar bi l a
okarakteri sana kao haram, a kamoli kao neto to
se smatra velikim grijehom. Ispravno je rei da j e
zaboravljanje (napamet nauenih dijel ova)
Vidi : Et-TirmizT: Sunen, Kitabu Fediili-1-Kur'an, Daru-1 -
hadi s, Kairo, tom V, str. 1 78, 1 79, h adis br. 29 1 6. Poznati
hadi ski autoritet hafiz ibn Had7.er el-' AskalanT djel u
Takrfbu-t-Tehzfb za tog raviju kae da je 'kesiru-t-tedlisi
ve-1-irsiili g a to je klasifi kacija koja se sasvi m poklapa sa
onim to je spomenuo i mam Buharija U vezi s nji m, tj . da
predaje koje prenosi nije uo od ashaba. Vidi : Ibn Hader
el- ' Aska! ani: Takrfbu-t-Tehzfb, Daru-1-kutubi-1- ' i l mijjeh,
Bejrut, 1 993. , tom Il, str. 1 89.
Vi di : Ebu David: Sunen, Kitabu-s-salah, Daru-1 -hadi s,
Kairo, tom , str. 1 24. , hadi s br. 461 .
d
Kur' ana vrlo pokuena stvar (me kruh kerihijjeh
edideh) i ne dol i kuje muslimanu kojem je
podarena to veli ko blago (hafi zluk) da se
neodgovorno odnosi prema njemu, pa ga i zgubi
(zaboravi ) . Ono to me je navelo da zauzmem
takav stav je zabri nutost da ljudi ne zanemare
uenje Kur' ana napamet (hifzu-1-Kur 'an) zbog
toga to je svaki ovjek podloan zaboravu pa je
tako mogue da zaboravi i ono to je znao
napamet iz Kur' ana. Na taj nai n bi, kako se
navodi u spomenutim predaj ama, zaradi o veliki
grijeh, a navodno, da uope nije uio neto
napamet iz Kur' ana tada ne bi i mao ni kakva
grijeha
"
5
2
Spomenute rijei profesora EJ -Karadavija
treba razumijeti kao podstrek da se Kur' an to
vi e ui napamet. Jer, i ma i onih koji , kako sami
tvrde, ne ele uiti Kur' an napamet zato to je
njegovo zaboravljanje veliki (u spomenutim
predaj ama ak naj vei) grijeh ? I da ne bi poi ni l i
taj ' grijeh' oni jednostavno ostave Kur' an
postrani To je pogreno shvatanje, smatra prof.
El-Karadavi.
Namaz i dova za poboljanje pamenja
Nai n ouvanj a hi fza je u njegovom
konstatnom ponavljanj u. Hafiz cijeloga ivota
Vidi: dr. !usufei-Karadavi , cit. djelo, str. 1 40- 1 4 1 .
dd
mora uiti i ponavljati Kur'an. Na tom putu
potrebni su veliki sabur, upornost i posebna
ljubav spram Kur' ana asnog.
Ovdje eli mo spomenuti jednu predaj u koj u
bi ljei imam Et-Tirmi zi u svome Sune nu a tie se
h. Alije, r. a. Jednom pri l ikom on se, u prisustvu
Poslanika, s. a. v. s. , poalio kako i ma problema sa
pamenjem. Ti m povodom Poslanik, s. a. v. s. ,
preporuio mu je da klanj a (poseban) namaz i
poduio ga dovi koja se moe uiti za pobolj anje
hi fza. Predaj u navodimo u cij elosti :
. ~ , ~

~ |
_- _

_ '

..
-

) > o
. ,

J . > g . . . .. . .
,,

.; _ ,
l
_ /
|=
u _
. >
-
,
J ~ . ~ . . . .

|
=
;
V . _
'.' . p' ,'

/ , t: r'
. W + @
. 1 ~

J o . J
.
... .


_ _

* * 9 *
~
. >

V
:


* 1
^ . .

> >
g
" _
~
, ,L ./ ,
|

.

* v v ~ o ** * o

c ,_0

,
'
*
~ ~ .
- )
=

' |
, =
~ . . - . .
~ . o t . .
.
1 1 1 ~
` u

-
|

.
`

"
_ 7 \ ,
-

d9
^
. *~
, b
. ~ . ~

, . Jl ) ' , '
. . . . . . ~

. o
~^

^
t
J

Ul :
,
_ _
JP *
. u.

,.'
~ . . . ~ ~ .~ ~ ~

.
*
^
. . ~

. u ,, . (

~ . . . ~

. . _ . # 4 .

_
,

|
,
.
J

. ~ .

J ,,, ,
. . ~ ~
~ o * ,J o
: _

.,
Prenosi Et-Tirmizi sa sen edom od Ibn
Abbasa da je rekao: "Jednom pril i kom, dok smo
mi bi l i u pri sustvu Allahovog Poslanika, s. a. v. s. ,
doao j e ' Al i b. Ebi Tali b i rekao: - Al l ahov
Poslanie, ti si meni poput oca i majke. Ovaj
K ur' an izmie iz moj i h prsa tako da mi je vrlo
teko zadrati ga u memorij i . Poslanik, s. a. v. s. , je
na to odgovorio: - Hoe l i da te poduim
rij ei ma (dovi ) od koji h e, s Allahovom
pomoi , i mati koristi i ti i svi koje podui ? Na
taj nai n e, s Allahovom pomoi , uvrstiti u
svoj i m prsi ma (memorij i ) ono to si nauio?
- Da, podui me, Allahov Posl anie - rekao
je ' Al i .
9
Kada nastupi no petka (lejletu-l
dumu 'ahi3, ukoliko bude mogao ustati u
zadnjoj trei ni te noi - ustani , j er to j e vrij eme
blagoslovljeno i Al l ah u njemu prima dove. Moj
brat
J a' kub rekao je svoj i m sinovima: - Ja u za
vas, doista, moliti oprost kod Gospodara moga; a
mislio je to i niti u noi dumanskoj . Ako ne
bude mogao ustati u zadnjoj trei ni noi , ustani u
njenoj polovi ni . A ako ne mogne ni tada, ustani
na poetku noi i klanj aj etiri rekj ata. Na prvom
rekjatu proui Fatihu i suru Jasin, na drugom
Fatihu i suru Ed-Duhan, na treem Fatihu suru
Es-Seddeh, a na etvrtom Fatihu i suru Tebareke
(El-Mulk). Nakon to zavri zadnji teehhud,
zahvali Al lahu, d. . , i l ijepo se o Njemu i zrazi , a
zatim donesi salavat na mene i lijepo to ui ni .
Takoer, donesi salavat i na ostale Al l ahove
poslanike i zatrai oprosta za vjernike i vjernice i
svoju brau koj a su te u vjeri pretekla. Nakon
toga, na kraju, reci (ovu dovu):

,,_ 'c l', _l /

~ ~ " ~
, , Jjl ) .

'
,
'
~ ~ *
~ e ~ ~o _ o
_.

l . ,

. [
~ . ~ " .
. J . . _ e o o

' :'

, ,

, r
l
}
l
)
To je etvrtak navee. (op. p. )
91

|
` `

_ . J . o
, _
f
I | JI JI ) _ .u
_ e o w O . ,
)
I ) rl :l )

uI l

Ul )
.
~
|
~
`

| c
:

- '

',

' ,
- ~ ~ .. . . . . . .
e
o . > ~
o
$
~
~
o . 1
e
$
.
JI J ,

_ JI J , _ _ JI J
4'

'

.o

'

_-

Allahu, smiluj mi se da se klonim

grijeenja sve dok sam iv! Smiluj mi se da se ne
optreujem onim to me se ne tie! Podari mi da
ono s ime e Ti biti zadovolan od mene, bude
lijepo i u mojim oima! Allahu, Stvoritelju nebesa
i zemlje, Uzvieni i Plemeniti, bezgranic"no
Moni, Tebe, Allahu Milostivi, molim, prizivajui
Tvoju Velianstvenost i Svjetlo Tvoga Lica, da
moje srce obavee da (za)pamti Tvoju Knjigu
onako kako Si me nauio. Podari mi da je uim
onako kako e Ti biti zadovoljan! Gospodaru
moj, Stvoritelju nebesa i Zemlje, bezgranino
Moni, Tebe Allahu Milostivi molim, prizivajui
Tvoju Velianstvenost i Svjetlo Tvoga Lica, da
Kur'anom (pr )osvijet/i moj vid, njime pokrene
moj jezik i olaka.f mome srcu. S njim uini
9Z
prostranim moja prsa i oisti moje tijelo! Doista,
na putu Istine samo Ti mi moe pomoi i samo Ti
mi Istinu moe dati. Nema sile niti moi osim s
Allahom, Uzvienim, Velianstvenim!
,'. ,'r

J ?' .'

. ~. _ .
= =

= ,
.

. . - ~ ~ ~ . ..
g W .
^
. ~
.
,
/
|..
-
..
< - -
.
~ o ~ ~ .
.

_ '
' .

,
.
:

.
o . > . O
,-
|

|=
,

~
.

,
-

y
~
_
y
, , ., . \ . . , :
~
+
~ W
_ .
'

'
.

: : L .

d _ , , ,
. >
,
> > > O . J ..
.'
.
!..

: '
+

. w D
,, ,,.

'

,
~ . J ~ ~ ..

|=
.

| .

,
.

.
Ehu Hasane, to e uiniti tri, pet ili
sedam pe taka ( duma) pa e ti, s Allahovom
dozvolom, biti usliana. Tako mi Onoga koji me
je poslao sa Istinom, ovo nije mailo nijednog
(pravog) vjerika.'
9J
Abdullah b. 'Abbas pripovijeda: Tako mi
Al l aha, nij e prolo pet i l i sedam petaka a Al ija je
opet doao Posl aniku, s. a. v. s. , i rekao: - Al l ahov
Poslanie, ja sam ranije uio napamet po etiri
pet ajeta, pa kada bih htio da ih ponovim oni bi
mi i zmicali . Danas, ja napamet uim po etrdeset
i vie ajeta, pa kada ih ponavlj am i ni mi se kao
da je Al l ahova knj iga preda mnom otvorena.
Takoer, kada danas ujem hadise, pa ih poslije
prenosim, iz njih ne ispustim ni jedan harf
Posl anik, s. a. v. s. , tada je rekao: Vjernik
(si), tako mi Gospodara Kjabe, Ehu Hasane!
5
4
Vidi : Et-Tirmizi, EbG '
I
sa: Sunen, Daru-1 -hadis, Kairo,
tom V, str. 563-565, hadis br. 3570. Sened (l anac
prenosi l aca) ovog hadisa je sljedei : Et-Tirmizi prenosi od
Ahmeda b. ei-Hasena, on od Sul ejmana b. 'Abdurrahman
ed-Di mi kija, on od El -Velida b. Musl ima, on od Ibn
Durejda, on od ' Ataa b. Ebi Rebaha i 'lkrime, a nji h
dvoj ica od Ibn ' Abbasa. Imam Et-Tirmizi sened ocjenjuje
sa hasen-garib.
Prouavajui navedeni sened, shodno princi pi ma hadiske
metodol ogije koja se bavi kritikom prenosi l aca tradicije
(el-derhu ve-t-ta 'dil), ustanovi l i smo sljedee:
a) Sened je spojen (muttesil) i svaki ravija (prenosi l ac) u
njemu doista je uo svoga prethodni ka;
b) Poznati had !ski uenjak imam Ibn Hader el- ' Askalani, u
znamenitom djel u Tehzfbu-t-Tehzfb i njegovo rezimeu
(Takrfbu-t-Tehzfb), veinu spomenutih prenosi l aca (rvija)
ocjenjuje s vrlo visokim ocjenama (sikatun, hafz, fekfh), a
jedino El -Velida b. M ust i ma ocjenjuje sa sadik to,
takoer, spada u pozitivne kl asifikacije. Uenjaci hadiske
znanosti predaje koje sadre takve ocjene smatraju vali dnim
94
Ptak||aart(jcdaos|somcaa|ctcda]c
Predaj a koju smo naveli sadri nekoliko
vrlo vanih detalja:
. Vanost namaza u ivotu vjernika.
Namaz j e put ka olakanju svih potekoa. Al l ah,
d. . , u Kur' anu t o istie pa kae: "O vjerici,
traite sebi pomoi u strpljivosti i obavljanju
namaza . . . " (El-Bekare, 1 53) Namaz je veza
izmeu roba, prolaznog i siunog, i njegovog
Gospodara, Velianstvenog i Vjenog.
Istovremeno, namaz je izvanredna prilika uau
hifza da, obavljaj ui ga, naroito noni namaz i
nafle, ponavlj a nauene stranice i sure. Ve smo
isticali da ono to ovjek moe napamet ui ti u
namazu, ustvari, predstavlj a dobro utvreno i u
memoriji vrsto urezano gradivo.
Z. Vanost uvanja od grieha. To je
veoma znaaj an faktor na putu i postizanj a i
ouvanj a kvalitetnog hifza. Ustvari, uvanj e od
grijeha je od sutinskog znaaj a. U spomenutoj
dokazom (hasen predaja). U vezi s navedenim ocjenama i
klasifikacijom vidi : Ibn Hader ei-'Askalani : Tehzibu-t
Tehzfb, Daru-1-kitabi-1-istami, Kairo, 1 993. , i Takribu-t
Tehzib, Daru-1-kutubi-1- ' i l mijjeh, Bejrut, 1 993. Imena ravija
u navedenim djel i ma poredana su abecedni m redom.
9b
dovi koju je Poslanik, s. a. v. s. , preporuio h. Al ij i
da j e ui radi pobolj anja memorije, prva stvar za
koju se mol i je dova za uvanje od grijeenja i
harama: "Allahu, smiluj mi se da se klonim
grijeenja sve dok sam iv! Smiluj mi se da se ne
optreujem onim to me se ne tie! Podari mi da
ono sa ime e Ti biti zadovoljan od mene, bude
lijepo i u mojim oima!"
Doista, uvanje od grijeha i harama najbolji
je put ka (o)uvanju hafizluka. O tome postoje
brojna svj edoanstva i sl amskih uenj aka. Imam

afij a je u tom smi sl u (i)spjevao poznati sti h:

9
; )
Jl

W1 ,
Jl
9:
o
1 0i 9wi )
\


-
'!
alio sam se (svome ejhu) Vekf'u
na loe pamenje
Pa me je uputio ka tome da se
klonim grijeenja
Jer ilumje nur (svjetlo)
A Allahovo svjetlo se ne daje
grijenome.
Drugi islamski uenj ak, po imenu
Burhanuddin ez-Zernid', napisao je poslanicu
koju je naslovio Uputa ueniku na putu sticanja
znanja. U njoj , i zmeu ostalog, navodi : "Brzo
zaboravljanje uzrokuj u: neposlunost Al l ahu,
mnogi grij esi , brige, tuga i sjeta, prezaposlenost,
brojne veze sa svijetom.
"
55
I on, dakle, kao glavni
razlog brzog zaboravljanja navodi ovj ekovu
neposlunost i gn
J
esenje spram Al l aha,
subhanehi ve te' ala.
. Ustrajnost u obnav/anu hiza. U
citi ranoj predaj i Poslanik, s. a. v. s. , rekao je Alij i ,
r. a. , da spomenuti namaz i dovu ponovi nekol i ko
puta: Ehu Hasane, to e uiniti tri, pet ili
sedam pe taka ( duma) pa e ti, S Allahovom
dozvolom, biti usliana. Tako mi Onoga koji me
je poslao sa Istinom, ovo nije mai/o nijednog
(pravog) vjerika! Insistiranje na ponavljanju tih
radnj i tri, pet ili sedam puta to obuhvata
vremenski period od tri do sedam sedmica, ima za
ci lj izgradnj u stabi l ne l inosti koj a e bi ti krajnje
marlji va i ustraj na na putu ostvarenja plemenitih
ci ljeva.
Vidi : Ez-Zernudi, Burhanuddi n: Uputa ueniku na putu
sticanja znanja, Takvi m, 1 98 1 . , preveo Nijaz

ukri,
izdava Predsjednitvo Udruenja i sl amski h vjerski h
slubenika, u SR Bi H, str. 3 1 7.
9
Bez dvojbe, hadis je i zreen u vremenu
kada je praksa stalnog uenj a i ponavljanja
Kur' ana bi l a uveliko prisutna meu ashabima. U
drugim predaj ama spominje se da bi noni
prol aznik kroz medinske sokake mogao, iz kua u
koj i ma su stanovali muhadiri i ensarije, uti
uenje Kur'ana koje je li i lo na zuj anje pela.
Imajui u vidi injenicu da je osvjetljavanje
domova u to vrijeme bi lo vrlo oteano, kao t to da
je pismenost meu tadanj i m svijetom bila slabo
rairena, j asno je da su oni Kur'an ui l i napamet.
Pored toga to sadri divnu dovu za
poboljanje memorije (pamenj a), navedeni hadis
ukazuj e i na kljune elemente u procesu ouvanja
hi fza, a to su: namaz, uvanje od grijeha i
ustrajnost u kontinuiranom ponavljanju
napamet nauenog kur'anskog teksta.
Dosljednost u tim aspektima vodi ka kvalitetnom
i traj nom hafizluku Kur' ana asnog. Allaha
Uzvi enog molim da nas uini i stinskim uvarima
Njegove Knj ige
Periodine provere hifza
Praksa je pokazala da za kval i tetno
ouvanj e hi fza moraj u postoj ati odreene
provjere stanja hi fza. U tom poglede najbolje bi
9d
bilo kada bi svaki hafiz, s vremena na vrijeme,
pred drugi m hafizom i l i osobom koja zna dobro
uiti Kur'an prouio cijel i Kur'an napamet.
Oni hafizi koji su i mami ili tu funkcij u
obavljaj u tokom mjeseca ramazana, i maju
jedinstvenu pri l i ku da to uine za vrij eme teravih
namaza ili na nekom drugom namazu koj i se
moe obavlj ati tokom mjeseca ramazana, poput
nonog namaza (salatu-t-teheddud) koji se
kljanja u posljednjoj trei ni tog odabrabog
mjeseca. To je i zvanredna pril ika da se Kur'an
temelj i to obnovi u blagoslovljenom mjesecu u
kojem je, i nae, i obj avljen.
56

`
Prema preferiraj uem mi ljenju isl amskih uenjaka,
Kur'an je odjedanput (dumleten vahideten) sputen, tj .
objavljen iz Lev/i-Mahfuza (Ploe Briljivo uvane), na
nain dolian samoj stvari, na nama najbl i e nebo (es-semi '
ed-dun 'ja), a zatim je postepeno i prema potrebi dostavljao
Poslani ku, s. a. v. s. , za dvadeset i tri godine njegove
poslanike mi sije. No u kojoj se to dogodi l o je Uzviena
no (Lejletu-1-Kadr) i za nju se u suri Ed-Duhan kae da je
lejletun mubareketun, tj . blagoslovljena, mubarek no. Ta
no je u mjesecu ramazanu i u njoj je bilo i prvo javljanje
meleka Dibri l a Muhammedu, a. s. , u peini Hi ra, kada je
dostavljeno prvi h pet ajeta iz sure El- 'Atek.
Za to mi ljenje poznati i slamski uenjak i mam Es-SujiHI u
svom kapitalnom djel u El-/tkan tvrdi da je naj ispravnije i
najpoznatije, a potom navodi predaje od se/ef-saliha
(naroito od Ibn ' Abbasa) u koji ma se to konkretizuje
.
99
Di ljem i slamskog svijeta uobiajeno je da
se u veim damijama teravih-namaz klanja sa
hatmom, tj . svake veeri proui se po jedan duz
Kur'ana. Za trideset noi proui se cijel i Kur'an
napamet. U zadnjoj desetini ramazana moe se
prouiti jo jedna hatma. Onaj hafiz koj i uspije
prouiti Kur'an napamet na namazu si gurno
pripada kategorij i kavi (akih) hafiza.
5
7
Zbog
toga, tradiciju kl anjanja teravih-namaza s hatmom
treba razvijati i na naim prostorima.
Za vrijeme mog vi egodinjeg boravka u Misiru (Egiptu)
gdje sam boravio kao student a kasnije i postdi plomac,
imao sam pri l i ku vidjeti istinski jake hafize. Neki od nji h u
zadnjoj desetini ramazana (posljednji h devet noi ),
klanj aj ui kao i mami , u nonom namazu salatu-t
teheddud proue (jasno i razgovijetno) Kur'an napamet
ak po tri puta. Znai, za tri noi imam proui jednu hatmu.
Rekjati tog namaza su izrazito dugi, tako da se npr. na
jednom rekjatu proui cijela sura El-Bekare, a na drugom
cijela sura Ali '/mr7n, itd.
1
ZA
V
NA RJE

Kur' an je glavni izvor i sl ama. To je vjeni
Allahov, d. . , govor, kako po znaenju tako i po
jezi koj formi koja je nosi l ac tog znaenj a. On je
posljednja Al l ahova objava ljudskome rodu i po
tom osnovu predstavlj a sr i sl amskog ivljenj a.

i vot vjernika musli mana mora bi ti skoncentrisan

na Kur' an, na njegovo uenje, prouavanj e i
slijeenje.
Od samog poetka obj avlj ivanja Kur' an je
vjerno biljeen u pismenoj formi i u cijelosli je
zapisan za vrijeme Poslanikovog, s. a. v. s. , i vota.
Pored briljivog uvanj a svakog kur' anskog
ajeta i rijei u pisanoj formi, vrlo bi tan nai n
ouvanja K ur' ana asnog od bi l o kakvog
mijenj anja nalazi se u inj enici da je Kur' an
knj iga koju je mogue u cijelosti nauiti napamet.
Zahvaljujui tome muslimani i maj u sauvanu
svoj u svetu knj igu, jer je K ur' an, odmah nakon
to je dostavljen Posl ani ku, s. a. v. s. , i stovremeno i
zapisi van i memori san.
Nadahnuti Poslanikom, s. a. v. s. , koji je i
sam bio hafiz Kur'ana asnog, kao i njegovi m
1 J
h adis ima koj i hvale uenje K ur' ana napamet,
muslimani su se tokom povijesti natjecali u tome
ko e nauiti vie Kur' ana napamet.

i njenica da je K ur' an knj iga koj a se moe

u cij elosti nauiti napamet, ustvari predstavlja
j edan od od brojnih aspekata kur' anske mudize
(nadnaravnosti) . Osobe koje naue Kur'an
napamet ustvari predstavlj aju ostvarene j ednog
znaaj nog segmenta kur'anske nadnaravnosti .
U poznatom hadisu Poslanik isl ama
poruuje: Najboli meu vama su oni koji ue i
prouavaju Kur'an i druge njemu poduavaju.
U hadisima koj e smo spomenuli u ovoj studiji
spominju se posebne poasti i nagrade koje e biti
ukazane uvarima Al l ahove knjige (hafizima) na
buduem svijetu. Ti hadisi treba da budu podstrek
svakom muslimanu i muslimanki da se angauju
na pl anu uenja Kur'ana napamet.

elju za
uenjem Kur'ana napamet treba razvij ati naroito
kod djece i omladine, jer u njihovim godinama
mogunost memorisanja i pamenj a je daleko
vea nego kod ljudi koji su optereeni brojnim
ivotnim potrebama i problemima.
Hafizi Kur' ana su osobe koje su nauile
Kur' an napamet i koje bdiju kako nad formom
teksta Kur' an asnog tako i nad njegovim
sadrajem i sutinom. Upravo zbog toga hafizi
Kur' ana u i slamskoj tradiciji smatraju se i
1 4
nazivaj u ertfu-l-ummeh (prvaci ummeta), jer
upravo hafi zi treba da budu paradigma uenosti,
prosvijeenosti , bogoboj aznosti , l ijepog
ponaanja, itd.
U Kur' anu se i stie da je ouvanj e
autentinosti kur' anskog teksta u nadlenosti
Onoga koj i ga je obj avio. U tom pogledu su rijei
Al l aha Uzvi enog:
"Mi smo, uistinu, Kur'an objavili, mi
emo ga zaista sauvati. " (El-Hidr, 9)
Taj sveti tekst, pored prvotnog i sasvim
j asnog znaenja, ukazuje na jo jedno, manje
primjetno, ali veoma l ijepo znaenje:
Ovaj ajet, pored toga to obeava da e
Kur'an biti sauvan od bilo kakve i zmjene
(oduzimanja i dodavanja), takoer, ukazuje i na to
da e biti sauvani i oni koji bdiju nad Kur'anom!
Tj . pojedinci i zaj ednice koj i posveuju dovoljno
panje uenju, prouavanju i pravil nom
razumijevanju Kur'ana asnog, s ci ljem slijeenj a
njegove upute i pri mjene njegovih normi i
principa u praktinom i votu, takoer, e biti
sauvani i zatieni od broj ni h nedaa, iskuenj a,
neprij atnosti stradanja, j er bdiju nad
posljednjom Boijom obj avom, ije ouvanj e i
1 b
zatitu je zagarantovao Onaj koji ju j e obj avi o. O
tom znaenju esto govore broj ni profesori i
ej hovi pred koj ima sam uio na univerzitetu Al
Azhar u Kairu.
Zato, naa preporuka je da se Kur'an to
vie ui i prouava. Veza s Kur'anom je, ustvari,
veza s Al l ahom Uzvienim. A onaj ko je u vrstoj
vezi s Allahom bie spaen i na ovom i na
buduem svij etu !
Allaha Uzvi enog molim da nas uzme u
okrilje Svoje i zatitu i da uini da budemo od
onih koj i su stalno uz Kur'an: ue ga, pamte,
prouavaju, slijede i primjenjuju u svome ivotu !
1
bUMM1
Our' an is the main source of I sl am. l t is the
everlasting speech of Al l ah, both as for its meani ng as well
as its l i nguistically form which is the bearer of that meani ng.
Our' an is the last reve latio n to human race and by that i t
represents the core of I sl ami c way of l i vi ng. The l ife of
believing Musl i m must be concentrated towards Our' an, its
recitation, teachi ng and following its instructions. ln one
ahadith it is said that Prophet, p. b. u. h, said: "The best
among st you are those who recitation and study Our' an, as
well as they others to its meani ngs. "
From the very begi nni ng of Our' ani c revelation,
Our' an has been faithful l y recorded i n writing form and
during the Prophet's, p. b. u. h. , life it has been recorded in
whole.
Beside devoted keeping of every Our' an i c ayah and
every Our'anic word i n written form, very i mportant way of
protection of the Holy Our' an from any ki nd of changi ng lies
in the fact that Our' an is a Book which can be i n whole
memorized by man. Thanks to that, Muslims have their Holy
Book protected, because Our' an is, right after it has been
revealed to Prophet, p. b. u. h. , written down as wel l as it has
been memorized. The fact that Our' an i s the Book which i n
its wholeness can be memorized represents one of the
numerated aspects of its super naturals. Those who
memorize the whole Our' an, i n fact, represent achievement
one of the very i mportant segment of Our' an ic super
natural s.
1
l nspired by Prophet, p. b. u. h. , who was the first man
who memorized the Hol y Qur' an as well as hi s ahadith,
where he has recommended Musl i ms to me mo rize Qur an,
Musl im were competing with each other i n memorizing of
the Hol y Qur' an. Those who completely memorized Qur' an
and who watch after both its form of the text and its subject
matter and essence are those who are the privileged one.
Because of that, those who have memorized Qur' an are
considered by I sl ami c tradition "Ashraful -ummah" (Leaders
of the Ummah), because they are those people who need to
be a paradigm of scholarly, enl i ghtenment, devoti on, good
behavior, etc.
ln the first par of the book, we are i ntroduced by
author with brief historical overiew of Qur' ani c memorizing.
Author points out the fact that Prophet, p. b. u. h. , itself was
the first man who memorized Qur' an entirely and the one
who, with his sunnah and numerous ahadith, urged the
others to memorize it. Special respects and rewards which
are goi ng to be given to the guardians of Al lah' s Book in
Hereafter are promised by this ahadith. Those ahadith, as
author points out, need to be a stimulant to ever Musl im
man and Musl i m women to devote themselves i n the
process of memorizing of Qur' an. Desire for memorizing of
Qur' an need to be developed especially at kids and youth,
because at their age capabil ity of memorizing Qur an is
greater than at those people who are burdened with
numerous life problems.
ln chapter two, author widely explained the point how
can anyone become a ski l led in memorizing of Qur' an and
how long i s needed to achieve accompl ishment of that
memorization. He gi ve due respect to the circle method of
memorizing which is known as memorizing by circles. This
way of memorizing has many advantages, especially i n the
1 d
cases when the one who is memorizing of Qur' an does not
speak Arabic language. With pure intension, long
persistence, hard work and ski l led teacher, Qur' an can be
memorized by the one i n a year and half. This process of
memorizing can be accompl ished much earlier, and it
depends on desire and enthusiasm of the candidate.
ln chapter three author explains the process of
keeping al ready memorized Qur' an ic text out of forget. l n
that di rection, he gi ves not onl y concrete advices and
recommendations, but he points out i mporance of everyday
repetition one par of Qur' an. Keepi ng far from the si n
(haram) is very i mporant factor i n process of achieving
accompl i shment of memorization as well as it plays a
i mportant role at its keepi ng, too. ln fact, keeping far from
the sin is crucial thi ng. Prophet, p. b. u. h. , recommended
Hadhrat Ali to recite suppl ication for i mprovement of the
memory and the first thing which is mentioned there is
keeping far from sin and haram in general . That suppl ication
goes as follows: Al l ah, have a Mercy on me to stay away
from sinning during my staying i n this worl d! Have a Mercy
on me and do not burden me by that which is of no use to
me! Give me capabil ity that every deed which You like be
the nice one i n my eyes, too! "
l t was shown by practice, as author points out, that
for successful keeping Qur' an memorized must be cerain
exams with the ai m of testing those who have al ready
memorized it. ln that di rection, it would be the best case if
the one who already memorized Qur an could read it before
someone l i ke hi m or any other person who is well practiced
i n its readi ng.
Those men who are already memorized Qur' an and
at the same time are i mams at the mosques or have a duty
of imams duri ng the holy month of Ramadhan, have unique
1 9
opportunity to repeat it (text of the Qur' an) while standing i n
taraweeh sal ah or some other sal ah during the hol y month
of Ramadhan like "Salah at-Tahajjud". Ramadhan is
extraordi nary occasion to repeat it, because it has been
revealed duri ng this hol y month.
Fi naly, as author points out, very i nteresti ng meaning
emphasized i n the words of Al l ah:
L|` L'`' ` L|
J . L
"We have, without doubt, sent down the Message;
And We will assuredl y guard i t (from corruption). " (Qur' an,
ai-Hijr:9)
This Holy text, besides its basic and very clear
meani ng, shows us another, less noticeable, but very
beautiful meani ng:
Thi s ayah, beside the fact that Al l ah promises that
He will guar it against any form od corruption, teach us that
Allah will guard everyone who guar the Holy Qur' an! By
other words, people and communities who pay its due
attention to readi ng, studying and correct understandi ng of
the Hol y Qur' an with the ai m of following its command ments
and practicing its standards and principals in everyday life
wi l l , too, be guarded and protected against numerous
troubles, temptations, unpleasantness and fornication of any
ki nd, because they watch over the last Revelation whose
guarding and protection is guarantied by the One Who
revealed it.
"We recommend to all Musl i ms" - as author advices
- "to reed Qur' an as much as possible. To be connected
with Qur' an i s, in fact, to be connected with Al l ah Hi mself.
And those who are in tight connection with Al l ah will be safe
both in this world and the next one. "
1 1
LITERTUR
> Ebu

ehbe, dr. Muhammed: El-Medhal li

diraseti-l-Kur'in, M e k t e b e t u - s - S u n n e h ,
Kairo, prvo izdanje, 2.
> Mevsu 'atu-l-hadfsi--eri (Enciklopedija
Poslanikovog hadisa), kompj uterski program,
Sahr, prvo izdanje.
> Ebu David: Sunen, Daru-1-hadis, Kairo, bez
godine izdanja.
> Ed-Darimi: Sunen, Daru-r-Rejjan, Kairo, prvo
izdanje, I 8J. , verifikacija Fevvaz Ahmed
Zimirli i Halid es-Seb' .
> El- ' Askal ani, Ibn Hader: Takrfbu-t-Tehzfb,
Daru-1 -kutubi-1- ' i l mijjeh, Bejrut, l J.
> El -' Askal ani, Ibn Hader: Fethu-l-Barf
bilerhi Sahfhi-1-Buharf, Daru-r-Rejj an, Kairo,
drugo i zdanje, 8J.
> El-' Askal ani, Ibn Hader: Tehzfbu-t-Tehzfb,
Daru-1-kiUibi-1-islami, Kairo, J.
> El-Buhari: El-Dimi 'u-s-Sahfh, Daru-r-Rejjan
li -t-turas, Kairo, drugo izdanje, | 8J.
1 1 1
El-Gazali, Ebu Hami d: Tajne uenja K ur' ana,
Medli s i sl amske zajednice, Travnik, preveo
hfz. Demail lbranovi .
El-Hakim, El-Mustedreku 'ale-s-Sahfhajni,
E1-Hej semi: Medme 'u-z-zevi idi ve menbe 'u
l-feviidi, Daru-1-kutubi - 1- ' i1mijjeh, Bej rut,
1 988.
E1-Karadavi, dr. Jusuf: Kejfe nete 'imelu
me ' a-1-Kur' ini-l- 'Azimi, 0(ru--urik, Kairo,
prvo i zdaaje, 1 999.
E1-Kurtubi: El-Dimi 'u li ahkjimi-l-Kur'in,
Diru-1-hadis, Kairo, drugo izdanje, 1 986.
En-Nevevi: Et-Tibjin f idibi hameleti-l
Kur'in, Daru-s-Sabini, prvo izdanje, bez
godine izdanja.
Et-Tirmizi, Ebi '
I
sa: Sunen, Daru-1-hadis,
Kairo, bez godine izdanja.
Ez-Zehebi: Mfzinu-1- 'itidil f nakdi-r-ridil,
Daru-1-ma' rife, Bejrut, 1 963.
Ez-Zernidi, Burhanuddi n: Uputa ueniku na
putu sticanja znanja, Takvim, 1 98 1 . , preveo
Nijaz

ukri.
> Enes Kari i Mujo Demirovi: Reis
Demaludin auevi, prosvjetitelj i
reformator, Izdavaka kua Lji ljan, Sarajevo,
2002.
Handi, Mehmed: Izabrana djela, i zdavaka
kua Ogledalo, Sarajevo.
1 1 Z
> Ibnu Kesir, Ebu-1-Fida' Isma' i l : Tejsfru-1-
Kur 'anil- 'Azfm, Dem' ijjetu i hj ai -t-turasi -1 -
isHimi, prvo izdanje, 1 994.
> Kari, Enes: Kur 'an s prijevodom na bosanski
jezik, Bosanska knj iga, Sarajevo, 1 995.
> Mulahalilovi, Enver: Vjerski obiaji
muslimana u Bosni i Hercegovini, Sarajevo,
1 988.
> Nasi f, ' Al i Mensur: Et- Tad el-dami 'u li-1-
usul f ehadfsi-r- resul, Pamuk Yayinl ari,
Istanbul , drugo izdanje, 1 962.
> Safvet b. Mustafa Halilovi : Et-Tejsfru bi-1-
me 'sur: ehemijjetuhu ve davabituhu;
dirasetun tatbfkijetun f sureti-n-Nisa
(objavljena magistarska teza), Daru-n-neri li-
1-dami ' at, Kairo, 1 999.
1 1 J
SMk|
Pk|060V0k e e e e e e e e b
uV00e e + e + + + e e e e e e e e + + + I b
0SVkTNA| NST|TuCguh| |ZAu | S|AVu I V
KUR'AN U IVOTU MUSLI MANA e e e e + e e e e e e e e e e e e I V
KUR'AN - KNJIGA KOJA SE UI NAPAMET e e e e e e e n
MUHAMMED, S.A.V. S. , PRVI HAFIZ KUR'ANA n + + e e e e e e e J
ZBOG EGA SE KuR'AN UI NAPAMET? e e e e e + + + + + n
HADISI KOJ I PODSTIU NA UENJE KUR'ANA NAPAMET e JU
UENJE KUR'ANA NAPAMET NA PROSTORI MA BOSNE |
HERCEGOVI NE + + e e e e e e e e e e e n + + + e e 4U
HAFISKE DOVE e e e + + + + + & e e e e e + e e e e e e 4
VRIJEME STAGNACIJ E | NAPRETK U HI FZU n n e e e e .44
NEKI OBLICI ZLOUPOTREBE ASNOG ZVANJA HAFIZ e e .4V
kAk0 P0STAT| hA||Zkuk'ANA? e e e e e e e e e e e e e bb
I SKREN NIJET | OGROMNA UPORNOST n n + n + + e e e e e b
OBAVEZNO UITI PRED MUHAFFIZOM (MENTOROM) e + e U
UITI PO KRUGOVIMA e e e e e e e e e e e e e e e e e e e e e e e e !
UITI U KONTI NUITETU e e e e 4
PONAVLJATI NAUENO e e + + n + + n + + + e e e & e e e + + + n n b
SAVJETI ! PREPORUKE PROFESORA EL-GAVSANIA + e e e
uVANj|| 00kAVANj|h| |ZAe e e e e e e + + e V
DA LI JE ZBORAVLJANJE NAPAMET NAUENOG TEKSTA
KUR'ANA VELIKI GRIJEH? e e e e e + n + + + + + + e e e e e e e e e e e e + e + n n bb
NAMAZ | DOVA / POBOLJANJE PAMENJA e e e e e e e + bb
PERIODINE PROVJERE HI FZA e e e e e e + + + + e e e e e Vb
ZAVkNAkg| e e e \ UJ
SuVVAkY e e e + e e I U
||T|kATukAe e e e e e e e e e 4 e e e e e e e e e e e e e e e e e e e e 4 4 e e e + e e e e e e e e e e o e e e I I I
fV!0fXC!]AlkAfX]AK0X1lX0!1f1A0fN]AE!lIA
KanddaI

McnI0r

D kiDN| k0] Du!

W
I 2 J 1 b b 7 9 I0 II I2 IJ I1 Ib Ib I7 I I9 20 2I 22 2J 21 25 2b 27 2
=
I
2
J
1

b
7

9
IU
I
I2
IJ
I1
I5