Statika I

Proracun statiki odredjenih nosaca

4.Kratke upute za rjesavanje Trozglobnih nosaca Kod nosaca koji u svojoj konfiguraciji imaju tacno tri zgloba nije moguce primijeniti tehniku koja je primjenjivana na Gerber-ove nosace. Posmatrajmo ram prikazan na slici 4.5. Ukoliko rastavimo nosac na dva dijela (Slika 4.5.b) uvidjecemo da nije moguce nijedan dio rijesiti zasebno. Slijedeca bitna razlika u odnosu na Gerber-ove nosace je ta sto se kod trozglobnih nosaca uslijed djelovanja vertikalnog opterecenja javljaju horizontalne reakcije, koje se nazivaju sile potiska i uslijed kojih se smanjuju momenti savijanja duz nosaca. Tehnike odredjivanja reakcija kod ovih nosaca se zasnivaju na jednostavnom odredjivanju sila potiska. NG G B AH AV A
BV

TG BH
B

NG

TG
B
B

BH

A BV AH AV G ZB B b)

a)

ZA A
0

A c)

B0
V

Slika 4.5. Trozglobni nosac Za nosac prikazan na slici 4.5. moguce je primijeniti dva pristupa pri odredjivanju reakcija. Prvi se zasniva na tome da se jednostavno postave dva uvjeta ravnoteze (Slika 4.5.a), npr : M A 0 i M G 0 , to rezultira sistemom od dvije jednacine sa
D

dvije nepoznate. Ukoliko zelimo izbjeci rjesavanje sistema jednacina, reakcije u nepokertnim osloncima se mogu rastaviti na vertkalni pravac i na kosi pravac, koji povezuje dva oslonca, kako je prikazano na slici 4.5.c). Postavljanjem uslova ravnoteze M A 0 direktno se dobiva reakcija BV0 , koja ustvari predstavlja reakciju proste grede za vertikalno opterecenje. Slijedecim uvjetom M G 0 dobiva se jednacina u kojoj je nepoznata jedino reakcija ZB. Analogno se dobivaju i reakcije u osloncu A. Prednost ovog postupka je to sto se izbjegava sistem jednacina, a nedostatak je to sto se na kraju opet moraju sracunati horizontalne i vertikalne reakcije u osloncima, radi jednostavnijeg proracuna presjecnih sila.
D
B

Statika I

Proracun statiki odredjenih nosaca

Odredjivanje presjecnih sila Nakon sto se odrede reakcije, oslonacke veze se zamijene silama, tako da za svaki oblik nosaca u sustini imamo istu situaciju: linijski nosac opterecen vanjskim silama. Kako je vec ranije receno, za proracun presjecnih sila kod staticki odredjenih nosaca dovoljno je koristiti jednacine ravnoteze. Tri presjecne sile u svakom presjeku se lako mogu izracunati iz tri jednacine ravnotece. Radi jednostavnijeg proracuna presjecnih sila i crtanja njihovih dijagrama obicno se usvaja konvencija o predznaku presjecnih sila. U ovom predmetu cemo koristiti konvenciju prikazanu na slici 4.10. M N Pozitivne presje~ne sile Slika 4.10. Konvencija za presjecne sile
Jako je vazno naglasiti da se ova konvencija koristi samo kao pomocno sredstvo za crtanje dijagrama presjecnih sila i da nema matematski karakter. To je vidljivo sa slike 4.10. gdje vektori koji djeluju u suprotnim smjerovima imaju isti predznak. Najbitnije je kod crtanja dijagrama presjecnih sila nacrtati dijagram momenata savijanja na onoj strani gdje su zategnuta vlakna uslijed djelovanja momenta. Kao pomoc moze posluziti pravilo da pozitivni momenti zatezu donja vlakna, sto je vidljivo sa slike 4.10. Naravno, ovo pravilo nije moguce primijeniti kod vertikalnih stapova.

M N

Pri crtanju dijagrama transverzalnih i normalnih sila nije bitno sa koje strane se crtaju dijagrami.

2 Edvin Bolic mag.ing.grad.