You are on page 1of 10

Filozofski fakultet Odsjek za arheologiju

BADENSKA KULTURA
Semi arski rad

!ostar "#$%&

............................... Pogrebni ritus....! ................................................................................................ Problem periodizacije i relativne kronologije........3 1................................................................................$ 2 .......................................................................................................... "aterijalna kultura##########################.............................................................. Periodizacija badenske kulture....... Naseobinski elementi..............4 2............................. 5.......5 4.....................................................Rasprostranjenost badenske kulture.. ............Kazalo Uvod....................................4 3...............................................

dok je prvu sintezu o badenskoj kulturi predlo/io Nikola 2asi0. )me je dobila prema nalazi(tu %aden*+onigs'o'l u . 1ergej +ormanski objavio je dva korpusa badenskog materijala s lokaliteta u jugozapadnoj %a&koj. ona su rijetka. 3 . Problem badenske kulture je taj (to njena nalazi(ta nemaju bogatu prezentaciju ar'eolo(ki' nalaza pomo0u koji' bi razrije(ili pret'odna dva pitanja. te imamo vrlo malen broj objavljene gra-e. "e-u znanstvenicima ne postoji suglasje (to se ti&e njenog postanka.ustriji. kao ni suglasje u vezi kronolo(kog polo/aja. 6na&aj badenske kulture za prapovijest nasi' podru&ja iznimno je velik.U'OD %adenska kultura jedna je od najzna&ajniji' eneolitski' kultura na na(em podru&ju. a nakon njega "ilutin 3ara(anin te %orislav 4ovanovi0. te se smatra kako je upravo ova kultura klju& eneolitske kronologije na tom podru&ju. 5to se ti&e noviji' istra/ivanja.

tada bi morao u :in&i. +ada bi zaista bodrogkerezturska kultura imala vremenski prioritet pred badenskom. =1$5> 1cribd. 1<!<. %abskoj i 1arva(u postojati 'iatus koji vremenski odgovara bodrogkerezturskoj kulturi. 1 2 Pra'istorija jugoslavenski' zemalja 3.*)E * RELAT*'NE KRONOLO-*)E BADENSKE KULTURE Po :ladimiru "iloj&i0u. "oravsku. &ija rasprotranjenost obu'va0a &itavu Panonsku nizinu sa zapadnom. sjevernom i jugoisto&nom peri7erijom. =1$ > 4 .com 3 Pra'istorija jugoslavenski' zemalja 3. U &e(koj i slova&koj literaturi koristio se naziv kanelirana keramika. one su se kretale zajedno sa svojim stanovni(tvom. 8r/ave "a-arsku. (ROBLE! (ER*OD*+A. +ontinuitet naseljavanja ti' tellova govori nam kako je badenska kultura prva eneolitska kultura na na(em podru&ju.ustriju.RAS(ROSTRAN)ENOST BADENSKE KULTURE %aden je panonsko*podunavska eneolitska kultura. (to je i pri'va0eno me-u autorima s jugoslavenskog podru&ja. "e-utim. 6apadna granica badenske kulture nalazi se u me-urje&ju 8rave i 1ave. 9e(ku. "e-utim postojanje tog 'iatusa nije potvr-eno. od srednje 1lavonije prema istoku. %odrogkerezturska kultura na sjevernom podru&ju name0e se kao pret'odnik svi' drugi' eneolitski' kultura tog prostora. badenska je kultura okarakterizirana kao najstarija eneolitska kultura na podru&ju biv(e 4ugoslavije3. %apskoj i 1arva(u sloj badenske kulture slijedi kasnoneolitske stratume. 1<!<. sjevernu i isto&nu . to jest. %anner i ). 3ranice ovi' dviju kultura nikad nisu bile jasno odre-ene.%ognar*+uitzan su na temelju stratigra7ski' opa/anja u 1zekelju zaklju&ili.na je vremenski i kulturni nasljednik neolitske vin&anske kulture u sjevernoj 1rbiji. sjeverno od rijeke 1ave. . dok je ju/na granica rijeka 1ava. dali vremenski prioritet %odrogkerezturskoj kulturi. sto nam govori kako u :in&i. :elika prostorna rasprostranjenost dovela je i do terminolo(ke neuskla-enosti naziva ove kulture1. isto&na na u(0u "orave u 8unav. ju/nu 1lova&ku te sjever biv(e 4ugoslavije. 1tojan 8imitrijevi0 pak smatra kako su ove dvije kulture zauzimale isti vremenski period. 4. dok se u "a-arskoj koristio naziv pecelska kultura2. te sopotske kulture u slavonsko*srijemskom podru&ju.

i %. 1<!<. Ukupno su predlo/ena 3 stupnjaB )*.(ER*OD*+A. Avne/ Neustupn@ badensku je kulturu podijelio u 5 7aza od .'renberger prvi su razlu&ili dva 'orizonta badenske kulture u smislu 'orizontalne stratigra7ije. +asna klasi&na 7aza sa 3 osnovna tipaB 1.. druga 7aza ve/e se uz ekspanziju kulture prema jugu kada i zapo&inje naseljavanja slavonsko*srijemskog podru&ja. Neustupn@ dodatno je razradio svoj kronolo(ki sistem zadr/avaju0i pet raniji' stupnjeva. ali s druga&ijim karakterom. u alpskom podru&ju lasinska kultura. 8imitrijevi0 izradio je periodizacije koju se odnosila na slavonsko*srijemsko podru&je. 4 5 Pra'istorija jugoslavenski' zemalja 3. tip :iss D podru&je u(0a rijeke 1ojo u sjevernom Potisju 8. koji je dobro poznat.vo je ujedno i razdoblje kada dolazi do potiskivanja badenske kulture od strane spomenuti' peri7erni' grupa. a ne vertikalnoj (to je rezultiralo nelogi&nim pokazateljima posebno u :u&edolu5. koja je slabo poznata.. Rana klasi&na 7aza badenske kulture tako-er sa dva stupnja. Prva 7aza vezana je uz moravsko*slova&ko podru&je i ozna&eno kao centar 7ormiranja kulture. 2ormae koji stariju badensku kulturu naziva %oleraz grupom i dijeli je na tri stupnjaB najranija 7aza. Na temelju stratigra7ije badenskog stratuma :u&edola.1 i . dok tre0u 7azu ozna&ava 7ormiranje peri7erni' grupa kao (to su kostola&ka kultura. tip Un@ koji obu'va0a desnu obalu 8unava u "a-arskoj 3. tip %udakalazs D %eli "anastir =%aranja> 2. dok je R.. =1<4> 5 . mogu0e je predo&iti i sljede0u periodizacijuB . %1 i %2 C. 1tarija badenska kultura zastupljena je u 7azama . srednji stupanj. . Ranoj i srednoj 7azi pridru/io je jo( i kasnu 7azu4. %oljem determiniranju badenske kulture zaslu/an je ). N. . 1<!<. Pittoni naknadno dodao jo( jedan 'orizont.2 %. Problem ove periodizacije je taj (to se Neustupn@ za njenu izradu koristio 'orizontalnoj stratigra7iji. )). )*%. =1<1> Pra'istorija jugoslavenski' zemalja 3. Postklasi&na badenska kultura koja obu'va0a podru&je peri7erni' kulutra.*)A BADENSKE KULTURE )stra/iva&i 1. . te mladi stupanj. coto7eni kultura. do A i tako periodizaciju ove kulture u&inio detaljnijom. ?oltin@ i . Rana ili predklasi&na badenska kultura koja sadr/i dva stupnja. Na temelju te periodizacije 1. srednja u 7azama C i 8. dok je mladu 7azu ozna&avala kostola&ka grupa. 2asi0 tako-er je upotrijebio troperiodnu podjelu badenske kulture.

Pan&evo i dr. 1<!<. )pak badenska naselja na podru&ju 4ugoslavije imala su dugotrajniji karakter od ostali' naselja badenske kulture. U ostalim regijama badenske kulture situacija s nastambama bila je mnogo druga&ija.NASEOB*NSK* ELE!ENT* %adenska je kultura sude0i po dosad objavljenim podacima prete/no poljoprivredna kultura. dok i unutar granica 4ugoslavije ima naselja koja su se koristila kratki vremenski period. =1<$> . 4edan dio jama u :u&edolu imale su oblik slova E. 2akvi su objekti kori(teni i za sa'ranjivanje. ponajprije rijeke 8unav . kao i rije&ne terase poput :in&e. +ao (to smo ve0 spomenuli to su bile apsidne ku0e s malim brojem prostorija. U 1arva(u i :u&edolu prona-ene su apsidne ku0e koje pripadaju mla-em stupnju badenske kulture. U :u&edolu je prona-ena i jo( jedna manja zgrada. %apske. (to je utjecalo i na smje(taj sami' naselja koja su uglavom koncipirana u blizini rije&ni' tokova. koja su i naj&e(0a u toj ranoj 7azi. 1<!<. :u&edola. Naselja badenske kulture van 4ugoslavije gotovo su uvijek jednoslojna!. =1<5> Pra'istorija jugoslavenski' zemalja 3. koji imaju kratkotrajniji karakter u odnosu na nadzemnu ar'itekturu kakva je bila na na(im podru&jima. ali i nenaseljena podru&ja uz "stongu. 9esto su nastanjivali ve0 naseljena podru&ja. Na podru&ju 4ugoslavije badenska su naselja imala dugotrajan karakter.ali i kao pogrebna mjesta. "a'om su se naseljavala obalna podru&ja. s mogu0no(&u postojana jama koje su se mogle koristiti i u gospodarstvu. na temelju &ega i' je 1c'midt okarakterizirao kao podrume. U najranijoj 7azi kulture poznati su oblici jamski' naselja. apsidna ku0a koja je imala samo jednu prostoriju s ognji(tem. krovna konstrukcija imala je krov na dvije vode. Uglavnom se radi o zemunicama i jamskim objektima. ar'itektura je uglavnom bila nadzemna. Pod je napravljen od nabijene zemlje. ! Pra'istorija jugoslavenski' zemalja 3.

=2F4> ! . od koji' su gotovo svi paljevinski. Pepeo pokojnika ostavljao se u urnama koje su polo/ene u zemlju. u odnosu na incineraciju.(O-REBN* R*TUS Podatke koje imamo o pogrebnim ritusima badenske kulture. 3robovi su prona-eni iza apside ku0e. a za grobove su se koristili napu(teni jamski objekti. dok unutar tog podru&ja raspola/emo sa vrlo malo podataka o pogrebnim ritusima. bez pravila u polaganju na desnu ili lijevu stranu. Ukupno je prona-eno samo nekoliko grobova. Na temelju ti' podataka mo/e se zaklju&iti kako je u ranoj 7azi badenske kulture ritus incineracije najzastupljeni. koje su imale 7unkciju urne. i ona su sva skeletna. U nekropoli %udakalacz od 221 groba. dok i' je samo nekolicina ostavljena u posudama.bje nekropole sadr/e u pravilu paljevinske grobove. Najzna&ajniji grobni nalaz sa jugoslavenskog tla dolazi s . Nekropole su vjerojatno pripadale obli/njem naselju. =2F3> 1F Pra'istorija jugoslavenski' zemalja 3. u zgr&encu$. U :u&edolu je otkriven dvojni grob. dvije (alice s trakastom dr(kom i bakrenu sjekiru. U ranoj 7azi badenske kulture imamo dvije nekropole. $ < Pra'istorija jugoslavenski' zemalja 3. pokojnici su polo/ene na bok.ra-anskog 'umka "okrinu. Nekropola u Pilismarotu sadr/i 1 grob. ve0inom dolaze s podru&ja van jugoslavenskog podru&ja. 6na&aj je zbog toga (to je to prvi paljevinski grob bedenske kulture na ovim podru&jima. samo je jedan paljevinski<. =2F1> Pra'istorija jugoslavenski' zemalja 3. a pokraj nji' nalazimo prete/no kerami&ke posude koje su 7unkcionirale kao pogrebni prilozi. te dva skeletna ukopa. Nekropola u . 2o je paljevinski grob u tumulu. a dala je 41 grob1F. U 7azi C badenske kulture ponovno je najzastupljeniji ritus in'umacije. Pokojnici su polagani u zgr&enom polo/aju. Gomak je visok 4 metra. i to sa podru&ja zapadne "a-arske. Na temelju svi' ovi' podataka i dosad obavljeni' istra/ivanja u ranoj klasi&noj 7azi badenske kulture na na(im podru&jima ritus in'umacije imao je glavnu ulogu u pogebnom ritusu. :e&ina pokojnikovi' ostataka samo je prekrivena posudom. 1<!<. 1<!<. no s obzirom da nisu stru&no istra/ene nemamo ve0i broj podataka. 1<!<. Prona-ena su dva groba iz 8obanovca od koji' je samo jedan imao priloge i to vrlo skromne. .lsonemediu tako-er sadr/i samo skeletne ukope. u sredini 'umka otkriven vr& s trakastom dr(kom u kojem je polo/en pepeo pokojnika. U ranoj klasi&noj 7azi badenske kulture nalazimo sve grobove koji nam dolaze s balkanskog podru&ja. U %ogojevu je prona-ena nekropola sa skeletnim ukopima.

. =21<> $ . trbu(asti lonci. koje prekrivaju trbu' posude. +anelirenje je duboko. 3lina koja se koristila za 7ino posu-e dobro je pro&i(0ena. 1<!<. granice izme-u /ljebova su o(tre. +oristili su i metodu urezivanja.14 11 12 Pra'istorija jugoslavenski' zemalja 3. =21F> 13 Pra'istorija jugoslavenski' zemalja 3. Prona-ene su i statue iz .zda i 2apea13. nalazimo ukras rozete koji je vrlo &est. tek je zabilje/eno produ/avanje posuda. ?ino posu-e dobiva malo druga&ije ukrase. =2F5> Pra'istorija jugoslavenski' zemalja 3. =21<> 14 Pra'istorija jugoslavenski' zemalja 3. ni na&inu ukra(avanja posuda. U sljede0oj 7azi badenske kulture oblici posu-a ostaju nepromjenjeni. i to prete/no tbu(asti dio posude. i to cik*cak linija. te jednostavni lonci obrnutozvonastog oblika. am7ore. Posu-e ima vrlo visok sjaj. Posu-e je prete/no crne boje. U sljede&oj 7azi nisu zabilje/ene promjene u oblicima. . u manjem broju slu&aja tamnosive. 8ruga je novina (to se po&inju ukra(avati i vanjski dijelovi posude. od grubog posu-a imamo lonce s kru(kastim trbu'om. Ukrasi su izvedeni kaneliranjem. Pomo0u nje mo/e se rekonstruirati odje0a koja se koristila na podru&ju :u&edolu za vrijeme badenske kulture.!ATER*)ALNA KULTURA U ranoj 7azi badenske kuture zastupljene su velike posude trbu(astog oblika. zvanaste lonce. i to urezivanjem. U 7azi %. %ikoni&ne posude uglavnom su ukra(ene s unutarnje strane. :elik je i broj vretenasti' am7ora. Ukra(avani su plasti&nim trakama s otiskom jednog prsta11. 2ako-er se koristila i metoda barbotiranja. 1<!<. metodom kaneliranja. Prisutni su i vr&evi manji' dimenzija.d 7inog posu-a zastupljeni su trbu(asti vr&evi 1 pro7ilacije. am7ore. (LAST*KA "ali je broj prona-eni' statua u badenskoj kulturi. koje imaju ni/i vrat nego u ranijim 7azama. Ukrasi se izvode u snopovima urezani' linija. U :u&edolu je prona-en /enski idol. koji je va/an iz etnogra7skog aspekta. za'valjuju&i gla&anjem koje izvo-eno. ) dalje se ukra(avaju plasti&nim trakama. 1ada je ukra(ena gotovo cijela unutra(njost posude. 1<!<. U slova&koj je prona-eno nekoloko 7igurica &ije tijelo je u obliku violine. i tamne sme-e boje. koje tvore mre/u. i to ve0inom unutarnji dio posude kao i u ranijim 7azama. 1<!<.d 7inog posu-a naj&e(0i su vr&evi s izvijenom trakastom dr(kom12. Ukra(avali su se kaneliranjem.

2aj oblik sjekire zadr/ao se tokom cije badenske kulture. BAKREN* (RO*+'OD* %adenska kultura je vrlo siroma(na u pogledu bakreni' proizvoda. urne. Prona-en je in situ na lubanji pokojnika. +oriste se kao dr/a0i za kamene sjekire. Literatura/ 15 1 Pra'istorija jugoslavenski' zemalja 3. Ranije je spomenuto ukra(avanje posuda metodom kaneliranja. U %ogojevu je prona-eno bakreno dijetlo.d ostali' te'nika nalazimo ukra(avanje urezivanjem i ubadanjem. . Posude su prete/no iste izvedbe i oblika. 1<!<. =22F> < . malaza imamo 7ragment bron&ane narukvice s :u&edola. koje je bilo najzastupljenije. lepezasta sjekira iz groba u 8obanovcima. am7ore.KA!EN* * KO. te nam govori o dobrom materijalnom stanju pokojnika. .d ko(tani' predmeta najzastupljeniji su predmeti na&injeni od jelenji' rogova. =22F> Pra'istorija jugoslavenski' zemalja 3. Prete/no su to &eki0aste polirane sjekire s rupom za dr/alo.TAN* (RO*+'OD* +ameni i ko(tani predmeti ne pokazuju nove oblike15. :eliki lonci trbu(asti' oblika. Najljep(i nalaz je bakreni dijamed iz groba u zapadnoj "a-arskoj1 . . U!)ETNOST 2e(ko je govoriti o umjetnosti badenske kulture zbog nedostatka nalaza koji bi nam dali precizne podatke o stupnju razvijenosti umjetnosti badenske kulture. 1<!<.

1cibd. 1arajevo 1<!<.Praistorija jugoslavenski' zemalja 3.com 1F .