Filozofski fakultet Odsjek za arheologiju

BADENSKA KULTURA
Semi arski rad

!ostar "#$%&

Kazalo

Uvod.....................................................................................................................................3 1.Rasprostranjenost badenske kulture..................................................................................4 2. Problem periodizacije i relativne kronologije..................................................................4 3. Periodizacija badenske kulture........................................................................................5 4. Naseobinski elementi....................................................................................................... 5. Pogrebni ritus................................................ .................................................................! . "aterijalna kultura##########################..$

U'OD
%adenska kultura jedna je od najzna&ajniji' eneolitski' kultura na na(em podru&ju. )me je dobila prema nalazi(tu %aden*+onigs'o'l u ,ustriji. "e-u znanstvenicima ne postoji suglasje (to se ti&e njenog postanka. kao ni suglasje u vezi kronolo(kog polo/aja. Problem badenske kulture je taj (to njena nalazi(ta nemaju bogatu prezentaciju ar'eolo(ki' nalaza pomo0u koji' bi razrije(ili pret'odna dva pitanja. 1ergej +ormanski objavio je dva korpusa badenskog materijala s lokaliteta u jugozapadnoj %a&koj. dok je prvu sintezu o badenskoj kulturi predlo/io Nikola 2asi0. a nakon njega "ilutin 3ara(anin te %orislav 4ovanovi0. 5to se ti&e noviji' istra/ivanja. ona su rijetka. te imamo vrlo malen broj objavljene gra-e. 6na&aj badenske kulture za prapovijest nasi' podru&ja iznimno je velik. te se smatra kako je upravo ova kultura klju& eneolitske kronologije na tom podru&ju.

RAS(ROSTRAN)ENOST BADENSKE KULTURE

%aden je panonsko*podunavska eneolitska kultura. &ija rasprotranjenost obu'va0a &itavu Panonsku nizinu sa zapadnom. sjevernom i jugoisto&nom peri7erijom. 8r/ave "a-arsku. sjevernu i isto&nu ,ustriju. "oravsku. 9e(ku. ju/nu 1lova&ku te sjever biv(e 4ugoslavije. od srednje 1lavonije prema istoku. sjeverno od rijeke 1ave. 6apadna granica badenske kulture nalazi se u me-urje&ju 8rave i 1ave. isto&na na u(0u "orave u 8unav. dok je ju/na granica rijeka 1ava. :elika prostorna rasprostranjenost dovela je i do terminolo(ke neuskla-enosti naziva ove kulture1. U &e(koj i slova&koj literaturi koristio se naziv kanelirana keramika. dok se u "a-arskoj koristio naziv pecelska kultura2.

(ROBLE! (ER*OD*+A,*)E * RELAT*'NE KRONOLO-*)E BADENSKE KULTURE

Po :ladimiru "iloj&i0u. badenska je kultura okarakterizirana kao najstarija eneolitska kultura na podru&ju biv(e 4ugoslavije3. ;na je vremenski i kulturni nasljednik neolitske vin&anske kulture u sjevernoj 1rbiji. te sopotske kulture u slavonsko*srijemskom podru&ju. 4. %anner i ).%ognar*+uitzan su na temelju stratigra7ski' opa/anja u 1zekelju zaklju&ili. to jest. dali vremenski prioritet %odrogkerezturskoj kulturi. (to je i pri'va0eno me-u autorima s jugoslavenskog podru&ja. "e-utim. 1tojan 8imitrijevi0 pak smatra kako su ove dvije kulture zauzimale isti vremenski period. +ada bi zaista bodrogkerezturska kultura imala vremenski prioritet pred badenskom. tada bi morao u :in&i. %abskoj i 1arva(u postojati 'iatus koji vremenski odgovara bodrogkerezturskoj kulturi. "e-utim postojanje tog 'iatusa nije potvr-eno. sto nam govori kako u :in&i. %apskoj i 1arva(u sloj badenske kulture slijedi kasnoneolitske stratume. +ontinuitet naseljavanja ti' tellova govori nam kako je badenska kultura prva eneolitska kultura na na(em podru&ju. %odrogkerezturska kultura na sjevernom podru&ju name0e se kao pret'odnik svi' drugi' eneolitski' kultura tog prostora. 3ranice ovi' dviju kultura nikad nisu bile jasno odre-ene. one su se kretale zajedno sa svojim stanovni(tvom.

1 2

Pra'istorija jugoslavenski' zemalja 3. 1<!<. =1$5> 1cribd.com 3 Pra'istorija jugoslavenski' zemalja 3. 1<!<. =1$ >

(ER*OD*+A,*)A BADENSKE KULTURE

)stra/iva&i 1. ?oltin@ i ,. ;'renberger prvi su razlu&ili dva 'orizonta badenske kulture u smislu 'orizontalne stratigra7ije. dok je R. Pittoni naknadno dodao jo( jedan 'orizont. Ranoj i srednoj 7azi pridru/io je jo( i kasnu 7azu4. Avne/ Neustupn@ badensku je kulturu podijelio u 5 7aza od , do A i tako periodizaciju ove kulture u&inio detaljnijom. Na temelju te periodizacije 1. 8imitrijevi0 izradio je periodizacije koju se odnosila na slavonsko*srijemsko podru&je. Ukupno su predlo/ena 3 stupnjaB )*,. )*%. )). N. 2asi0 tako-er je upotrijebio troperiodnu podjelu badenske kulture. ali s druga&ijim karakterom. Prva 7aza vezana je uz moravsko*slova&ko podru&je i ozna&eno kao centar 7ormiranja kulture. druga 7aza ve/e se uz ekspanziju kulture prema jugu kada i zapo&inje naseljavanja slavonsko*srijemskog podru&ja. dok tre0u 7azu ozna&ava 7ormiranje peri7erni' grupa kao (to su kostola&ka kultura. coto7eni kultura. u alpskom podru&ju lasinska kultura. ;vo je ujedno i razdoblje kada dolazi do potiskivanja badenske kulture od strane spomenuti' peri7erni' grupa. Na temelju stratigra7ije badenskog stratuma :u&edola. mogu0e je predo&iti i sljede0u periodizacijuB ,. Rana ili predklasi&na badenska kultura koja sadr/i dva stupnja. ,1 i ,2 %. Rana klasi&na 7aza badenske kulture tako-er sa dva stupnja. %1 i %2 C. +asna klasi&na 7aza sa 3 osnovna tipaB 1. tip %udakalazs D %eli "anastir =%aranja> 2. tip Un@ koji obu'va0a desnu obalu 8unava u "a-arskoj 3. tip :iss D podru&je u(0a rijeke 1ojo u sjevernom Potisju 8. Postklasi&na badenska kultura koja obu'va0a podru&je peri7erni' kulutra. Neustupn@ dodatno je razradio svoj kronolo(ki sistem zadr/avaju0i pet raniji' stupnjeva. 1tarija badenska kultura zastupljena je u 7azama , i %. srednja u 7azama C i 8. dok je mladu 7azu ozna&avala kostola&ka grupa. Problem ove periodizacije je taj (to se Neustupn@ za njenu izradu koristio 'orizontalnoj stratigra7iji. a ne vertikalnoj (to je rezultiralo nelogi&nim pokazateljima posebno u :u&edolu5. %oljem determiniranju badenske kulture zaslu/an je ). 2ormae koji stariju badensku kulturu naziva %oleraz grupom i dijeli je na tri stupnjaB najranija 7aza. koja je slabo poznata. srednji stupanj. koji je dobro poznat. te mladi stupanj.

4 5

Pra'istorija jugoslavenski' zemalja 3. 1<!<. =1<1> Pra'istorija jugoslavenski' zemalja 3. 1<!<. =1<4>

NASEOB*NSK* ELE!ENT*
%adenska je kultura sude0i po dosad objavljenim podacima prete/no poljoprivredna kultura. (to je utjecalo i na smje(taj sami' naselja koja su uglavom koncipirana u blizini rije&ni' tokova. ponajprije rijeke 8unav . "a'om su se naseljavala obalna podru&ja. kao i rije&ne terase poput :in&e. %apske. :u&edola. 9esto su nastanjivali ve0 naseljena podru&ja. ali i nenaseljena podru&ja uz "stongu. Pan&evo i dr. Naselja badenske kulture van 4ugoslavije gotovo su uvijek jednoslojna!. dok i unutar granica 4ugoslavije ima naselja koja su se koristila kratki vremenski period. )pak badenska naselja na podru&ju 4ugoslavije imala su dugotrajniji karakter od ostali' naselja badenske kulture. U najranijoj 7azi kulture poznati su oblici jamski' naselja. koja su i naj&e(0a u toj ranoj 7azi. U 1arva(u i :u&edolu prona-ene su apsidne ku0e koje pripadaju mla-em stupnju badenske kulture. Pod je napravljen od nabijene zemlje. krovna konstrukcija imala je krov na dvije vode. U :u&edolu je prona-ena i jo( jedna manja zgrada. apsidna ku0a koja je imala samo jednu prostoriju s ognji(tem. 4edan dio jama u :u&edolu imale su oblik slova E. na temelju &ega i' je 1c'midt okarakterizirao kao podrume. 2akvi su objekti kori(teni i za sa'ranjivanje. Na podru&ju 4ugoslavije badenska su naselja imala dugotrajan karakter. ar'itektura je uglavnom bila nadzemna. +ao (to smo ve0 spomenuli to su bile apsidne ku0e s malim brojem prostorija. s mogu0no(&u postojana jama koje su se mogle koristiti i u gospodarstvu.ali i kao pogrebna mjesta. U ostalim regijama badenske kulture situacija s nastambama bila je mnogo druga&ija. Uglavnom se radi o zemunicama i jamskim objektima. koji imaju kratkotrajniji karakter u odnosu na nadzemnu ar'itekturu kakva je bila na na(im podru&jima.

Pra'istorija jugoslavenski' zemalja 3. 1<!<. =1<5> Pra'istorija jugoslavenski' zemalja 3. 1<!<. =1<$>

(O-REBN* R*TUS
Podatke koje imamo o pogrebnim ritusima badenske kulture. ve0inom dolaze s podru&ja van jugoslavenskog podru&ja. dok unutar tog podru&ja raspola/emo sa vrlo malo podataka o pogrebnim ritusima. Ukupno je prona-eno samo nekoliko grobova. U ranoj 7azi badenske kulture imamo dvije nekropole. i to sa podru&ja zapadne "a-arske. ;bje nekropole sadr/e u pravilu paljevinske grobove. te dva skeletna ukopa. Pepeo pokojnika ostavljao se u urnama koje su polo/ene u zemlju. a pokraj nji' nalazimo prete/no kerami&ke posude koje su 7unkcionirale kao pogrebni prilozi. Nekropole su vjerojatno pripadale obli/njem naselju. no s obzirom da nisu stru&no istra/ene nemamo ve0i broj podataka. Nekropola u Pilismarotu sadr/i 1 grob. od koji' su gotovo svi paljevinski. :e&ina pokojnikovi' ostataka samo je prekrivena posudom. dok i' je samo nekolicina ostavljena u posudama. koje su imale 7unkciju urne. Na temelju ti' podataka mo/e se zaklju&iti kako je u ranoj 7azi badenske kulture ritus incineracije najzastupljeni. U ranoj klasi&noj 7azi badenske kulture nalazimo sve grobove koji nam dolaze s balkanskog podru&ja. i ona su sva skeletna. Prona-ena su dva groba iz 8obanovca od koji' je samo jedan imao priloge i to vrlo skromne. dvije (alice s trakastom dr(kom i bakrenu sjekiru. U :u&edolu je otkriven dvojni grob. pokojnici su polo/ene na bok. u zgr&encu$. 3robovi su prona-eni iza apside ku0e. U %ogojevu je prona-ena nekropola sa skeletnim ukopima. a za grobove su se koristili napu(teni jamski objekti. Na temelju svi' ovi' podataka i dosad obavljeni' istra/ivanja u ranoj klasi&noj 7azi badenske kulture na na(im podru&jima ritus in'umacije imao je glavnu ulogu u pogebnom ritusu. U 7azi C badenske kulture ponovno je najzastupljeniji ritus in'umacije. u odnosu na incineraciju. U nekropoli %udakalacz od 221 groba. samo je jedan paljevinski<. Nekropola u ,lsonemediu tako-er sadr/i samo skeletne ukope. a dala je 41 grob1F. Pokojnici su polagani u zgr&enom polo/aju. bez pravila u polaganju na desnu ili lijevu stranu. Najzna&ajniji grobni nalaz sa jugoslavenskog tla dolazi s ,ra-anskog 'umka "okrinu. 2o je paljevinski grob u tumulu. Gomak je visok 4 metra. u sredini 'umka otkriven vr& s trakastom dr(kom u kojem je polo/en pepeo pokojnika. 6na&aj je zbog toga (to je to prvi paljevinski grob bedenske kulture na ovim podru&jima.

$ <

Pra'istorija jugoslavenski' zemalja 3. 1<!<. =2F1> Pra'istorija jugoslavenski' zemalja 3. 1<!<. =2F3> 1F Pra'istorija jugoslavenski' zemalja 3. 1<!<. =2F4>

!ATER*)ALNA KULTURA
U ranoj 7azi badenske kuture zastupljene su velike posude trbu(astog oblika. am7ore. trbu(asti lonci. te jednostavni lonci obrnutozvonastog oblika. Ukra(avani su plasti&nim trakama s otiskom jednog prsta11. +oristili su i metodu urezivanja. i to cik*cak linija. koje prekrivaju trbu' posude. ;d 7inog posu-a zastupljeni su trbu(asti vr&evi 1 pro7ilacije. Ukra(avali su se kaneliranjem. i to prete/no tbu(asti dio posude. +anelirenje je duboko. granice izme-u /ljebova su o(tre. %ikoni&ne posude uglavnom su ukra(ene s unutarnje strane. nalazimo ukras rozete koji je vrlo &est. 3lina koja se koristila za 7ino posu-e dobro je pro&i(0ena. Posu-e je prete/no crne boje. u manjem broju slu&aja tamnosive. i tamne sme-e boje. Posu-e ima vrlo visok sjaj. za'valjuju&i gla&anjem koje izvo-eno. U sljede0oj 7azi badenske kulture oblici posu-a ostaju nepromjenjeni. tek je zabilje/eno produ/avanje posuda. ) dalje se ukra(avaju plasti&nim trakama. ?ino posu-e dobiva malo druga&ije ukrase. 1ada je ukra(ena gotovo cijela unutra(njost posude. metodom kaneliranja. 8ruga je novina (to se po&inju ukra(avati i vanjski dijelovi posude. i to urezivanjem. U 7azi %. od grubog posu-a imamo lonce s kru(kastim trbu'om. am7ore. zvanaste lonce. Prisutni su i vr&evi manji' dimenzija. Ukrasi se izvode u snopovima urezani' linija. koje tvore mre/u. 2ako-er se koristila i metoda barbotiranja. ;d 7inog posu-a naj&e(0i su vr&evi s izvijenom trakastom dr(kom12. :elik je i broj vretenasti' am7ora. koje imaju ni/i vrat nego u ranijim 7azama. Ukrasi su izvedeni kaneliranjem. i to ve0inom unutarnji dio posude kao i u ranijim 7azama. U sljede&oj 7azi nisu zabilje/ene promjene u oblicima. ni na&inu ukra(avanja posuda.

(LAST*KA
"ali je broj prona-eni' statua u badenskoj kulturi. U :u&edolu je prona-en /enski idol. koji je va/an iz etnogra7skog aspekta. Pomo0u nje mo/e se rekonstruirati odje0a koja se koristila na podru&ju :u&edolu za vrijeme badenske kulture. Prona-ene su i statue iz ;zda i 2apea13. U slova&koj je prona-eno nekoloko 7igurica &ije tijelo je u obliku violine.14

11 12

Pra'istorija jugoslavenski' zemalja 3. 1<!<. =2F5> Pra'istorija jugoslavenski' zemalja 3. 1<!<. =21F> 13 Pra'istorija jugoslavenski' zemalja 3. 1<!<. =21<> 14 Pra'istorija jugoslavenski' zemalja 3. 1<!<. =21<>

KA!EN* * KO.TAN* (RO*+'OD*

+ameni i ko(tani predmeti ne pokazuju nove oblike15. Prete/no su to &eki0aste polirane sjekire s rupom za dr/alo. 2aj oblik sjekire zadr/ao se tokom cije badenske kulture. ;d ko(tani' predmeta najzastupljeniji su predmeti na&injeni od jelenji' rogova. +oriste se kao dr/a0i za kamene sjekire.

BAKREN* (RO*+'OD*
%adenska kultura je vrlo siroma(na u pogledu bakreni' proizvoda. ; malaza imamo 7ragment bron&ane narukvice s :u&edola. lepezasta sjekira iz groba u 8obanovcima. U %ogojevu je prona-eno bakreno dijetlo. Najljep(i nalaz je bakreni dijamed iz groba u zapadnoj "a-arskoj1 . Prona-en je in situ na lubanji pokojnika. te nam govori o dobrom materijalnom stanju pokojnika.

U!)ETNOST
2e(ko je govoriti o umjetnosti badenske kulture zbog nedostatka nalaza koji bi nam dali precizne podatke o stupnju razvijenosti umjetnosti badenske kulture. Ranije je spomenuto ukra(avanje posuda metodom kaneliranja. koje je bilo najzastupljenije. ;d ostali' te'nika nalazimo ukra(avanje urezivanjem i ubadanjem. Posude su prete/no iste izvedbe i oblika. :eliki lonci trbu(asti' oblika. am7ore. urne.

Literatura/
15 1

Pra'istorija jugoslavenski' zemalja 3. 1<!<. =22F> Pra'istorija jugoslavenski' zemalja 3. 1<!<. =22F>

<

Praistorija jugoslavenski' zemalja 3, 1arajevo 1<!<. 1cibd.com

1F