Sie sind auf Seite 1von 48

Kolegij:

Voditelj kolegija:

ARHITEKTONSKE KONSTRUKCIJE I MATERIJALI 3


Doc. dr. sc. Zoran Veri

Tematska jedinica:
Predava:

STU B I TA: o p e n i t o
Doc. dr. sc. Iva Muraj

5. 10. 2012.

STU B I TA: o p e n i t o
Sadraj predavanja
osnovni parametri ograde i rukohvati graevinska regulativa u Hrvatskoj nain crtanja stubita prilozi: graevinska regulativa u Europi

Dodatni materijal na virtualu (separati i prilozi): Dimenzioniranje stubinog prostora Pravilnik o osiguranju pristupanosti graevina osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti (NN 151/05, 61/07) Pravilnik o zatiti na radu za radne i pomone prostorije (NN 6/84 i 42/05)

OSNOVNI PARAMETRI

Omjer irine i visine stube ne smije se mijenjati tijekom uspona.

Prosjena duljina koraka ovjeka po horizontalnoj povrini iznosi 63 (62-64) cm. to je povrina strmija, korak postaje krai, pa se pri uspinjanju po stubama normalne visine (13-19 cm), korak smanjuje za dvostruku visinu. irina stube odreena je izrazom: st = (63-64) - 2vst
duljina podesta = nkoraka (63-64) + st
3

OSNOVNI PARAMETRI

PROFIL STUBE Profil ela: vertikalan, skoen ili profiliran.

Izvor: Neufert, E.: Elementi arhitektonskog projektiranja, 2002., str. 193 i 195

VRSTE VERTIKALNIH KOMUNIKACIJA S OBZIROM NA NAGIB (USPON)


rampe 0-20 stube 15-45 ljestvene = brodske stube 45-75 ljestve 75-90

Izvor: Neufert, E.: Elementi arhitektonskog projektiranja, 2002., str. 194 5

OSNOVNI PARAMETRI

preporuka: podest poslije 15 stuba

Izvor: Neufert, E.: Elementi arhitektonskog projektiranja, 2002., str. 193

IRINA KRAKOVA

Propisi u Hrvatskoj: Zavojito stubite u radnim i pomonim prostorijama moe se postavljati samo u izuzetnim sluajevima. Ne moe se koristiti kao izlaz za sluaj evakuacije. Na najuem dijelu irina gazita ne smije biti manja od 13 cm.
(vidi str. 26 ili Pravilnik o zatiti na radu za radne i pomone prostorije, II. Pravila zatite na radu, 5. Radni prostor, Unutarnja stepenita, l. 91 (NN 6/84 i 42/05)) Izvor: Neufert, E.: Elementi arhitektonskog projektiranja, 2002., str. 193 i 194 7

IRINA KRAKOVA

Pod korisnom irinom kraka podrazumijeva se irina mjerena izmeu rukohvata i zida.
(vidi str. 26 ili Pravilnik o zatiti na radu za radne i pomone prostorije, II. Pravila zatite na radu, 5. Radni prostor, Unutarnja stepenita, l. 86-91 (NN 6/84 i 42/05) 8

PROPISI IZ PODRUJA GRADITELJSTVA


irina krakova ovisi o namjeni stubita i o prometu koji se oekuje. irina krakova je propisana.
Za potrebe svladavanja visinskih razlika prostora kojim se kreu osobe smanjene pokretljivosti, u graevinama javne, poslovne, stambene (stambena zgrada s deset i vie stanova) i stambeno-poslovne namjene svijetla irina stubinog kraka u unutarnjem prostoru iznosi najmanje 110 cm. Stubite mora imati visinu stube najvie 15 cm i irinu nastupne plohe stube najmanje 33 cm.
(vidi str. 26 ili Pravilnik o osiguranju pristupanosti graevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, III. Obvezni elementi pristupanosti, A. Elementi pristupanosti za svladavanje visinskih razlika, l. 10, (NN 151/05, 61/07)

Korisna irina stubinog kraka unutarnjih stubita u radnim i pomonim prostorijama ne moe biti manja od 110 cm, a mora odgovarati broju osoba koje ih koriste i rasporedu prostorija u graevini. Visina stepenica u graevinama namijenjenima za radne i pomone prostorije mora iznositi od 13 do 19 cm a irina gazita od 26 do 36 cm zavisno o njihovoj namjeni.
(vidi str. 24 ili Pravilnik o zatiti na radu za radne i pomone prostorije, II. Pravila zatite na radu, 5. Radni prostor, Unutarnja stepenita, l. 86-90 (NN 6/84 i 42/05)

irina stubinog kraka za predkolske, osnovnokolske i srednjokolske ustanove iznosi najmanje 120 cm za dvije uionice. Visina stube ne smije biti vea od 15 cm, a irina gazita stube mora biti najmanje 33 cm.
(vidi str. 20 ili Dravni pedagoki standardi, MZO, Zagreb, 2008., str. 35, 59 i 93) 9

OGRADA STUBITA I RUKOHVATI


Krakovi i podesti stubita ograuju se s otvorene strane ogradom visokom minimalno 100 cm. Ograde i rukohvati moraju biti postavljeni kontinuirano na cijeloj duini kraka.

visina rukohvata za djecu: preporuka visine 75 cm

Izvor: Neufert, E.: Elementi arhitektonskog projektiranja, 2002., str. 195

(Propisi u Hrvatskoj: detaljnije na str. 25 i 26 ili u Pravilniku o zatiti na radu za radne i pomone prostorije, II. Pravila zatite na radu, 5. Radni prostor, Zatitne ograde i rukohvati, l. 96-97 (NN 6/84 i 42/05) i u Pravilnik o osiguranju pristupanosti graevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN 151/05, 61/07)

Rukohvati i zatitne ograde na stubitu u radnim i pomonim prostorijama moraju biti postavljeni na visini od 100 cm iznad gornje povrine gazita, mjereno okomito od sredine gazita stepenita do vrha rukohvata odnosno ograde.
(vidi str. 27 ili Pravilnik o zatiti na radu za radne i pomone prostorije, II. Pravila zatite na radu, 5. Radni prostor, Zatitne ograde i rukohvati, l. 92-97 (NN 6/84 i 42/05)

10

OGRADA STUBITA I RUKOHVATI


Rukohvat je obino od tvrdog drveta, metala ili polimernog materijala, oblih rubova. Oblik rukohvata vezan je na dimenziju ake. Rukohvati moraju biti izvedeni tako da ruka moe po njima kliziti bez prekida. RUKOHVAT UVREN U ZID

OBLICI RUKOHVATA

Izvor: Tehnika enciklopedija 12, 1963., str. 369

11

OGRADE STUBITA - OBLICI


Ograda moe biti od metala, drveta, laminiranog sigurnosnog stakla, armiranog betona ili od kombinacije tih i drugih materijala.

STROGO VERTIKALNA PODJELA ograda od metalnih ipaka

HORIZONTALNA PODJELA (USPOREDNO S KOSINOM KRAKA) ograda od metalnih ipaka

Izvor: Tehnika enciklopedija 12, 1963., str. 369

POVRINSKA PODJELA / POVRINSKO DJELOVANJE elina mrea, parapetna (puna) ograda, staklo, drvene ploe 12

UVRENJE OGRADE
na stubu s okvirom na tetivu kao cjelina na ipke

ploe, daske, mrea

ipke, ica, cijevi, trake

izmeu ipaka

na stube

Izvor: Treppen, Elemente des Bauens, 1975., str. 102

13

OGRADA OD METALNIH IPAKA STROGO VERTIKALNA PODJELA Ograda se esto radi od metalnih ipaka kvadratna ili okrugla profila u dimenzijama od 14-20 mm. Ograda se moe ugraditi u gazite stube ili bono u stube. uvrenje metalne ipke u masivnu stubu u gazite

bono u stubu

Izvor: Treppen, Elemente des Bauens, 1975., str. 102

14

OBLICI OGRADE primjeri za masivna stubita

OGRADA OD METALNIH IPAKA HORIZONTALNA PODJELA (USPOREDNO S KOSINOM KRAKA)

POVRINSKA PODJELA (STAKLO, MREA, DRVENE PLOE I SL.) PARAPETNA PUNA OGRADA
15

PUNA (PARAPETNA) OGRADA masivno stubite

Armiranobetonska ograda radi se kao monier stijena debljine 5-6 cm povezana s konstrukcijom kraka. Povrina se moe bukati ili obloiti kamenim / drvenim ploama.
Izvor: Treppen, Elemente des Bauens, 1975., str. 102

staklena ograda

drvena ograda

16

PRAVILA, ZAKONI I NORME U HRVATSKOJ

Prilikom projektiranja stubita treba obratiti pozornost na: optimalno dimenzioniranje stubita i stubinog prostora poloaj stubita i potreban broj pravilan izbor konstrukcije stabilnost konstrukcije sigurnosne mjere utvrene propisima iz podruja graditeljstva pridravanje vaeih propisa

Kolegij: Uvod u projektiranje stambenih zgrada VERTIKALNO KRETANJE U STANU STUBITE*

Za razliku od javnih stubita u viestambenim zgradama, za koje su propisi o dimenzijama, izvedbi i sigurnosti vrlo rigorozni, stubita u individualnim obiteljskim kuama znatno su jednostavnija i intimnija. Ne postavljaju se zahtjevi vatrosigurnosti i ograda ne podlijee sigurnosnim zahtjevima.
STUBITA U INDIVIDUALNIM OBITELJSKIM KUAMA = INTERNA (KUNA) STUBITA - povezuju prostor iste namjene ili se nalaze unutar prostorije neke druge namjene - ogranien broj ljudi - mogu biti minimalnih irina: min. irina kraka treba iznositi barem 90 cm - mogu imati strmije krakove: irina pojedinane stube najmanje 25 cm, a visina najvie 19 cm - po nainu izvedbe i dizajna prilagouju se interijeru

*Izvor: Biondi, Lj.: Uvod u projektiranje stambenih zgrada, 2011., str. 39-40 18

PRAVILNIK ZA DRUTVENO POTICANU STANOGRADNJU Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Zagreb, 2001.
Program socijalno poticane stanogradnje (rjeavanje stambenih potreba u okviru pristupanih uvjeta) Glavno stubite Glavno stubite mora biti prirodno osvijetljeno i ventilirano. Osvjetljenje i ventiliranje stubita preko krovnog otklopivog nadsvjetla ovisi o visini zgrade. Dimenzioniranje glavnog stubita u zgradi ovisi o broju stanara na stubitu i putevima evakuacije: - minimalna irina gotovog kraka 120 cm - minimalna irina glavnog podesta 150 cm, sporednog podesta 120 cm - minimalna neto visina stubita 220 cm - maksimalna visina stube (bez dizala) 17,5 cm - formula za izraun stuba =63-2v - minimalna irina krovnog nadsvjetla 50 cm - minimalna povrina krovnog nadsvjetla do P+2: 1m 2, do P+4: 2 m2 - pod: vodootporan, protuklizni Ukoliko je potrebno unutar stubita montirati opremu, sve navedene dimenzije poveavaju se za potrebnu dimenziju montirane opreme. Stubite mora biti dobro umjetno osvijetljeno, te opremljeno automatom za gaenje i akumulatorskom svjetiljkom za sluaj nestanka struje. Iz stambenog stubita nije dozvoljen ulaz u poslovne ili druge nestambene sadraje. Za ostale sadraje u zgradi potrebno je projektirati posebna stubita. Sporedno stubite Arhitekt je duan prvenstveno izbjegavati potrebu za sporednim stubitem. Sporedno stubite moe sluiti za ulaz u neiskoriteni podrum ili tavan. Sporedno sigurnosno (vatrogasno) stubite potrebno je projektirati iskljuivo u specifinim lokacijskim uvjetima u skladu s protupoarnim uvjetima. Preporuuje se projektirati otvoreno sporedno stubite na proelju u laganom materijalu. - minimalne irine stubita 90 cm (ili vie prema proraunu evakuacije iz projekta protupoarne zatite) - pod: vodootporan, protuklizni

Izvor: Pravilnik za drutveno poticanu stanogradnju, str. 24 i 25, 2001.

19

DRAVNI PEDAGOKI STANDARDI Republika Hrvatska, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, Zagreb, 2008.
Dravnim pedagokim standardima utvreni su optimalni prostorni, kadrovski, zdravstveni, tehniki, informatiki i drugi normativi koji slue kao putokaz za osiguravanje ujednaenih uvjeta rada u odgojno-obrazovnim ustanovama za sve tri razine: predkolsku, osnovnokolsku i srednjokolsku. PREDKOLSKI ODGOJ I NAOBRAZBA Mjerila za prostore u djejem vrtiu lanak 45. (7) irina stubinoga kraka mora biti najmanje 120 cm za dvije sobe dnevnog boravka. Za sljedee dvije sobe dnevnog boravka irina kraka mora se poveavati za 30 cm. Visina stube ne smije biti vea od 15 cm, a irina gazita mora biti najmanje 33 cm. OSNOVNOKOLSKI SUSTAV ODGOJA I OBRAZOVANJA Mjerila za prostore u osnovnim kolama lanak 23. (14) Najmanja irina stubinog kraka za dvije uionice iznosi 120 cm. Za sljedee dvije uionice irina kraka se poveava za 30 cm. Visina stube ne smije biti vea od 15 cm, a irina gazita stube mora biti najmanje 33 cm. SREDNJOKOLSKI SUSTAV ODGOJA I OBRAZOVANJA Prostorni uvjeti za izvoenje gimnazijskih programa lanak 31. (4) irina stubinog kraka iznosi najmanje 120 cm za dvije uionice. Za sljedee dvije uionice irina kraka se poveava za 30 cm. Visina stube ne smije biti vea od 15 cm, a irina gazita stube najmanje 33 cm. lanak 31. (5) Ulaz u kolu mora imati natkriveni trijem i rampu. Rampa je vrsta, hrapava povrina s najveim nagibom 1:20 (5%), najmanje 130 cm iroka, a nezatiene strane ograene su u visini 90 cm u skladu s posebnim propisima.

Izvor: Dravni pedagoki standardi, MZO, Zagreb, 2008., str. 35, 59 i 93

20

ZAKON O PROSTORNOM UREENJU I GRADNJI (NN 76/07)


Svaka graevina, ovisno o svojoj namjeni, tijekom svog trajanja mora ispunjavati bitne zahtjeve za graevinu, tehnike propise i druge uvjete propisane posebnim propisima koji utjeu na bitne zahtjeve za graevinu. Ispunjavati bitne zahtjeve znai da svaka graevina, ovisno o svojoj namjeni, tijekom svoga trajanja mora udovolji svim bitnim zahtjevima, uz normalnu uporabu i odravanje u granicama ekonomske opravdanosti. Zakonom o prostornom ureenju i gradnji propisani su bitni zahtjevi za graevinu:
Mehanika otpornost i stabilnost tako da djelovanja ne prouzroe: ruenje graevine ili njezina dijela, deformacije nedoputena stupnja, oteenja graevnog sklopa ili opreme zbog deformacije nosive konstrukcije i nerazmjerno velika oteenja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala. Zatita od poara tako da se u sluaju poara: ouva nosivost konstrukcije tijekom odreenog vremena utvrena posebnim propisom, sprijei irenje vatre i dima unutar graevine, sprijei irenje vatre na susjedne graevine, omogui da osobe mogu neozlijeene napustiti graevinu, da se omogui njihovo spaavanje i omogui zatita spaavatelja. Higijena, zdravlje i zatita okolia tako da ih posebice ne ugroava: oslobaanje opasnih plinova, para i drugih tetnih tvari (oneienje zraka i sl.), opasno zraenje, oneienje voda i tla, neodgovarajue odvoenje otpadnih i oborinskih voda, dima, plinova te tekueg otpada, nepropisno postupanje s krutim otpadom i sakupljanje vlage u dijelovima graevine ili na povrinama unutar graevine.

Sigurnost u koritenju tako da se tijekom uporabe izbjegnu mogue ozljede korisnika graevine koje mogu nastati uslijed poskliznua, pada, sudara, opeklina, elektrinog udara i eksplozije.
Zatita od buke tako da zvuk to ga zamjeuju osobe koje borave u graevini ili u njezinoj blizini bude na razini koja ne ugroava zdravlje, osigurava noni mir i zadovoljavajue uvjete za rad.

Uteda energije i toplinska zatita tako da u odnosu na mjesne klimatske prilike, potronja energije prilikom koritenja ureaja za grijanje, hlaenje i provjetravanje bude jednaka propisanoj razini ili nia od nje, a da za osobe koje borave u graevini budu osigurani zadovoljavajui toplinski uvjeti.
Izvor: Zakon o prostornom ureenju i gradnji, 1.2. Bitni zahtjevi za graevinu, l. 14 (NN 76/07). 21

ZAKON O POARU (NN 92/10)


Zakonom se ureuje sustav zatite od poara. Sustav zatite od poara podrazumijeva planiranje zatite od poara, propisivanje mjera zatite od poara graevina, ustrojavanje subjekata zatite od poara, provoenje mjera zatite od poara, financiranje zatite od poara te osposobljavanje i ovlaivanje za obavljanje poslova zatite od poara, s ciljem zatite ivota, zdravlja i sigurnosti ljudi i ivotinja te sigurnosti materijalnih dobara, okolia i prirode od poara, uz drutveno i gospodarski prihvatljiv poarni rizik.

Prema zahtjevnosti mjera zatite od poara graevine se dijele na: skupina 1: manje zahtjevne graevine skupina 2: zahtjevne graevine (hoteli, restorani, uredske zgrade, trgovine, stambene zgrade s vie od 6 stanova, vrtii, kole, bolnice i dr.) Elaborat zatite od poara izrauje se samo za graevine iz skupine 2. Zatita od poara - pravilan odabir graevinskih materijala, graevinskih elemenata i konstrukcija i pravilno projektiranje graevine (poarni sektori, izlazni putovi, vatrogasni pristupi) Sigurnosno stubite PRAVILNIK O TEHNIKIM NORMATIVIMA ZA ZATITU VISOKIH OBJEKATA OD POARA (SL. 7/84, preuzet NN 55/96) - zatita od poara visokih objekata Visina prostora koji se koristi kao izlazni put ameriki pravilni NFPA 101 Life Safety Code* propisuje da ta visina ne smije biti manje od 230 cm.
* NFPA 101 Life Safety Code, National Fire Protection Association, amerika norma Izvor: Carevi, M., et al.: Tehniki prirunik za zatitu od poara, Zagreb, Grafo-Amadeus, 1997., str. 137

Izvor: predavanje Zatita od poara visokih objekata kolegija Odrivo graenje 2, predava: M. Carevi

22

PRAVILNIK O TEHNIKIM NORMATIVIMA ZA ZATITU VISOKIH OBJEKATA OD POARA (SL. 7/84, preuzet NN 55/96)

Izvor: predavanje Zatita od poara visokih objekata kolegija Odrivo graenje 2, predava: M. Carevi

23

PRAVILNIK O ZATITI NA RADU ZA RADNE I POMONE PROSTORIJE (NN 6/84 i 42/05)


Pravilnikom se propisuju minimalni zahtjevi za graevine namijenjene za radne i pomone prostorije glede sigurnosti i zatite zdravlja radnika te se primjenjuje na sve radne i pomone prostorije i prostore u kojima se stalno ili povremeno obavlja rad, povremeno zadravaju osobe na radu i u koje dolaze druge osobe po bilo kojem osnovu rada ili koritenja usluga.
Unutarnja stepenita l. 86. Stepenita u graevinama moraju biti rasporeena tako da osiguravaju lako izlaenje iz svih dijelova graevine. Po svoje m poloaju i dimenzijama stepenita moraju imati usklaenu propusnu mo u ovisnosti o broju osoba koje se njima koriste. l. 87. Stepenita moraju biti izvedena tako da jasno ukazuju smjer prema izlazu iz graevine. Izlazne stepenice koje se nastavl jaju u podrum ili druge nie etae, treba da su odvojene pregradama, vratima ili nekim drugim pogodnim nainom na etai gdje se izlazi iz zgrade, tako da se uini jasnim smjer izlaenja. Stepenini put s odmoritima mora se nastavljati bez suenja du smjera izlaznog puta. Nije dozvoljeno na stepenitima v oditi instalacije ili postavljati ukrase ako se njima smanjuje prostor izlaza. Na stepenitima i prilazima stepenitu ne smiju se s tavljati stvari koje mogu da zbune osobe, kao to su zrcala, neobiljeene providne pregrade i razne dekoracije, na nain koji bi mogao izazvati zabunu u pogledu pravca izlaenja. Stepenita i prilazi stepenitima moraju biti dobro osvijetljeni, a izvori svjetlosti moraju biti postavljeni tako da osvjetljavaju zonu kretanja i da ne zasljepljuju osobe. Korisna irina stepeninog kraka unutarnjih stepenica ne moe biti manja od 1,10 m, a mora odgovarati broju osoba koje i h koriste i rasporedu prostorija u graevini. Pod korisnom irinom stepeninog kraka podrazumijeva se irina stepenica mjerena izmeu rukohvata i zida. Stepenini krak mora imati najmanje 3 stepenice, ali najvie 18 stepenica. Svako stepenite mora ima ti barem s jedne strane rukohvat. irina odmorita ili podesta ne moe biti manja od irine stepeninog kraka, a duina odmorita izmeu stepeninih krako va ne smije biti manja od 1,10 m. Materijal gazita i odmorita stepenita ne smije biti klizav, a ako postoji opasnost od klizanja potrebno je na povrinu gazita staviti materijal koji nije klizav. Visina stepenica u graevinama namijenjenima za radne i pomone prostorije mora iznositi od 13 do 19 cm a irina gazita od 26 do 36 cm zavisno o njihovoj namjeni. Sve stepenice na istom stepenitu moraju biti jednake po visini i irini gazita, a odstupanja u irini gazita i u visinama pojedinih stepenica, ne smiju biti vea od 0,5 cm. Zavojito stepenite u radnim i pomonim prostorijama moe se postavljati samo u izuzetnim sluajevima. Zavojito stepenite mora biti projektirano i izvedeno tako da na najuem dijelu irina gazita ne bude manja od 13 cm. Zavojito stepenite ne moe se koristiti kao izlaz za sluaj evakuacije i spaavanja radnika.

l. 88.

l. 89.

l. 90.

l. 91.

Izvor: Pravilnik o zatiti na radu za radne i pomone prostorije, II. Pravila zatite na radu, 5. Radni prostor, Unutarnja stepenita, l. 86-91 (NN 6/84 i 42/05)

24

Zatitne ograde i rukohvati l. 92. Stepenite i stepenino odmorite du rubova s otvorene strane moraju imati zatitnu ogradu s rukohvatom. Zatitne ograde i rukohvati moraju biti postavljeni kontinuirano na cijeloj duini kraka stepenita. l. 93. l. 94. Stepenita koja imaju do 10 stepenica moraju biti sa jedne strane ograena sigurnom ogradom, a stepenita sa vie od 10 stepenica moraju imati ogradu za obje strane. Galerije, platforme (podiji), prelazne rampe, prelazi, mostovi i sva mjesta rada na visini veoj od 120 cm iznad terena ili poda prostorije s kojih se moe pasti, moraju biti ograene vrstom zatitnom ogradom. Konstrukcija zatitnih ograda i rukohvata m ora biti izvedena bez streih dijelova ili umetnute oplate, koji bi mogli zahvatiti odjeu osoba. Visina zatitne ograde ne smije biti manja od 100 cm mjereno od poda. Rukohvati i zatitne ograde na stepenicama moraju biti postavljeni na visini od 100 cm iznad gornje povrine gazita, mjereno okomito od sredine gazita stepenita do vrha rukohvat a odnosno ograde. Rukohvati moraju biti izvedeni tako da ruka moe po njima kliziti bez prekida. Popuna zatitne ograde (preke, meupreke, stupovi, umeci) mora biti konstruirana za jednolino optereenje preko ukupn e povrine ograde. Razmak i dimenzije popune ograde moraju odgovarati horizontalnom optereenju na rukohvatu ograde od najmanje 700 N/m. Ako se popuna zatitne ograde izvodi od duinskih meupreki, onda se mora predvidjeti dovoljan broj meupreki i to ta ko da slobodan razmak izmeu preki, mjereno okomito na tok preke, ne prelazi 25 cm izmeu preki odnosno od vrha poda, gazita il i obruba. Ako se popuna zatitne ograde izvodi u obliku okomitih preki onda okomite preke ograde ne smiju biti meusobno udaljene vie od 14 cm. Povrine potpuno ili djelomino ispunjene umecima od vrste iane mree, razapetom metalnom konstrukcijom ili ornamentalnim reetkama koje zatiuju od pada kroz zatitnu ogradu moraju odgovarati zatiti s umetnutim prekama ili okomitim stupovima specificiranoj u stavku 1. i 2. ovoga lanka, a dozvoljena je i druga kombinacija navedenih naina izvedbe koja osigurava jednaku sigurnost. Na mjestima gdje postoji opasnost od padanja predmeta s visine, zatitna ograda mora imati na svom donjem dijelu punu rubnu zatitu visine najmanje 15 cm mjereno od razine povrine. Ako se neprekinuti vrsti obrub postavlja na donjem dijelu stepeni ne ograde, onda njegov vrh mora biti paralelan s vrhom stepenita, a visina obruba ne smije biti manja od 7,5 cm mjereno pod pravim kutevima prema obrubu, od njegovog vrha do izboine gazita.

l. 95.

l. 96.

l. 97.

Vanjske stepenice l. 98. Vanjska stepenita koja se koriste kao izlaz moraju biti projektirana i izvedena tako da ih mogu koristiti sve osobe. Stepenite iz stavka 1. ovoga lanka moraju imati zatitnu ogradu visine najmanje 120 cm.
l. 99. Vanjsko stepenite mora biti projektirano i izvedeno tako da su stepenice zatiene od atmosferskih padavina. Ako stepenita iz stavka 1. ovoga lanka nije mogue odgovarajue zatititi, mora se u zimskim uvjetima osigurati njihovo redovno ienje i odravanje.

l. 100.

Metalni dijelovi stepenita moraju biti zatieni od korozije u skladu s vaeim propisima.

Izvor: Pravilnik o zatiti na radu za radne i pomone prostorije, II. Pravila zatite na radu, 5. Radni prostor, Zatitne ograde i rukohvati, l. 92-97 i Vanjske stepenice, l. 98-100 (NN 6/84 i 42/05)

25

PRAVILNIK O OSIGURANJU PRISTUPANOSTI GRAEVINA OSOBAMA S INVALIDITETOM I SMANJENE POKRETLJIVOSTI (NN 151/05, 61/07) Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, Zagreb, 2005.
Pravilnikom se propisuju uvjeti i nain osiguranja nesmetanog pristupa, kretanja, boravka i rada osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (u daljnjem tekstu: pristupanost) i unapreivanja pristupanosti graevinama javne, poslovne, stambene i stambeno-poslovne namjene, te uvjeti i nain jednostavne prilagodbe pristupanosti graevina stambene i stambeno-poslovne namjene. Graevina stambene namjene je stambena zgrada s deset i vie stanova, iskljuivo stambene namjene.
A. ELEMENTI PRISTUPANOSTI ZA SVLADAVANJE VISINSKIH RAZLIKA lanak 9. Za potrebe svladavanja visinskih razlika prostora kojim se kreu osobe smanjene pokretljivosti mogu se koristiti sljedei ele menti pristupanosti: rampa, stubite, dizalo, vertikalno podizna platforma i koso podizna sklopiva platforma. lanak 11. Stubite Stubite mora omoguavati ispunjavanje sljedeih uvjeta, odnosno imati: visinu stube najvie 15 cm, irinu nastupne plohe stube najmanje 33 cm, svijetlu irinu stubinog kraka u unutarnjem prostoru najmanje 110 cm, svijetlu irinu stubinog kraka u vanjskom prostoru najmanje 120 cm, rub nastupne plohe stube protuklizno i vizualno kontrastno obraen u irini od najmanje 2 cm, rukohvate na zatitnoj ogradi stubita izvedene u kontinuitetu cijelom duinom stubita, a na poetku i na kraju stubita produene u odnosu na nastupnu plohu stube za 30 cm, sa zaobljenim zavretkom, rukohvate na ogradi stubita izvedene na nain da se mogu obuhvatiti dlanom, rukohvate na ogradi stubita u vanjskom prostoru izvedene od materijala koji nije osjetljiv na termike promjene, stubini krak irine 250 cm i vie izveden sa sredinjim rukohvatom prema primjeru na slici 9. Priloga ovoga Pravilnika, prostor ispod poetnog stubinog kraka ograen ogradom visine 70 cm do mjesta gdje je visina podgleda stubinog kraka 210 cm ili pod ispod stubinog kraka deniveliran podizanjem za najmanje 3 cm do mjesta gdje je visina podgleda stubinog kraka 21 0 cm, prema primjeru na slici 10. Priloga ovoga Pravilnika, ogradu s ispunom od stakla uoljivo obiljeenu, pred prvom i iza posljednje stube izvedeno taktilno polje upozorenja, u punoj irini stubinog kraka, irine najmanje 40 cm s uljebljenjima okomito na smjer kretanja u skladu s odredbama lanka 8. ovoga Pravilnika.

Izvor: Pravilnik o osiguranju pristupanosti graevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, III. Obvezni elemen ti pristupanosti, A. ELEMENTI PRISTUPANOSTI ZA SVLADAVANJE VISINSKIH RAZLIKA, l. 9-11, (NN 151/05, 61/07)

26

UVJETI UPORABE POMAGALA


Slika 2. Prostor potreban za kretanje osoba u invalidskim kolicima

Slika 3. Prostor potreban za uporabu tapa, taka i hodalice

Slika 4. Prostor potreban za uporabu bijelog tapa i psa vodia

Izvor: Pravilnik o osiguranju pristupanosti graevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN 151/05, 61/07)

27

Slika 7. Rukohvati

Slika 15. Komunikacije

Izvor: Pravilnik o osiguranju pristupanosti graevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN 151/05, 61/07)

28

Slika 8. Stubite

Slika 10. Prostor ispod poetnog stubinog kraka

Slika 9. Stubite irine stubinog kraka od 250 i vie

Izvor: Pravilnik o osiguranju pristupanosti graevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN 151/05, 61/07)

29

Slika 6. Rampa

l. 10. Rampa Rampa se koristi kao element pristupanosti za potrebe svladavanja visinske razlike do ukljuivo 120 cm, u unutarnjem ili vanjskom prostoru. Rampa mora omoguavati ispunjavanje sljedeih uvjeta, odnosno imati: doputeni nagib do ukljuivo 1:20 (5%), svijetlu irinu od najmanje 120 cm u vanjskom prostoru, odnosno najmanje 90 cm u unutarnjem prostoru, odmorini podest najmanje duine od 150 cm na svakih 6 m duine rampe, vrstu, protuklizno obraenu povrinu, izvedenu ogradu s rukohvatima na nezatienim dijelovima, rukohvate koji su promjera 4 cm, oblikovani na nain da se mogu obuhvatiti dlanom, postavljeni na dvije visine od 60 i od 90 cm, produeni u odnosu na nastupnu plohu rampe za 30 cm, sa zaobljenim zavretkom, prema primjeru na slici 7. Priloga ovoga Pravilnika, na ogradi rampe koja se nalazi u vanjskom prostoru rukohvate izvedene od materijala koji nije osjetljiv na termike promjene, ogradu s ispunom od stakla uoljivo obiljeenu, Primjer rampe i uvjeti iz stavka 2. ovoga lanka prikazani su na slici 6. Priloga ovoga Pravilnika.

Iznimno, za visinsku razliku do ukljuivo 76 cm, doputeni nagib smije biti do ukljuivo 1:12 (8,3%). Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, u vanjskom prostoru, kada za to postoje uvjeti, za potrebe svladavanja visinske razlike vee od 120 cm, moe se koristiti rampa uz primjenu uvjeta propisanih u stavku 2., ovoga lanka.

Izvor: Pravilnik o osiguranju pristupanosti graevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN 151/05, 61/07)

30

UPUTE ZA CRTANJE STUBITA

NAIN CRTANJA STUBITA U tlocrtu svakog kata prikazuje se horizontalni presjek kroz stubite, priblino na 1/3 visine kata iznad razine poda. Smjer uspinjanja (sredinja linija, linija hoda) oznauje se punom tankom linijom po sredini kraka tako da se kruiem oznai poetak, a strelicom zavretak uspinjanja od kata do kata. Kod zavojitih stuba smjer uspinjanja je 45 cm od zida. Linija hoda poinje kod pristupa kruiem i zavrava kod istupa strelicom.

JEDNOKRAKO RAVNO STUBITE

DVOKRAKO DVOSMJERNO (U STUBITE)

KRUNO STUBITE

32

NAIN CRTANJA STUBITA U poetnom kraku crta se samo dio prvog kraka do kose linije koja ide od ruba ograde tree stube do zavrne stube kraka. Stubini krak koji polazi iz crtanog tlocrta u slijedei kat ucrtava se do kose linije, koja presjeca krak od ruba ograde tree stube do zavrne stube kraka. U ostalom dijelu crta se vidljivi dio stubinih krakova i podesta, koji vode iz nieg kata do tlocrta kata koji se crta. U zadnjem katu se crtaju svi vidljivi stubini krakovi koji vode iz nieg kata do zavrnog.

POETNI KRAK / PODRUM

PRIZEMLJE

ZADNJI KAT

ZADNJI KAT - varijanta Napomena: U zadnjem katu se crtaju se vidljivi stubini krakovi koji vode iz nieg kata do zavrnog, na nain da je dio poetnog donjeg kraka koso odsjeen i nije crtan. Izvor: Vrkljan, Z.: Oprema graenih nacrta, Zagreb, 1964., str. 3 33

NACRTI STUBITA - IDEJNI PROJEKT (u mjerilu 1:200) TLOCRT - krakovi sa stubama, podesti i smjer uspinjanja crtaju se punim tankim linijama - prvi krak koji polazi u gornji kat se crta samo do kose linije koja ga presjeca - u ostalom dijelu tlocrta crtaju se vidljivi dijelovi krakova i podesta koji vode od nieg kata do tlocrta onog kata koji se prikazuje u nacrtu

PRESJEK - presjeeni krakovi i podesti se crtaju debelom linijom - nepresjeeni krakovi (u pogledu) se crtaju tankim linijama Stubite se u idejnim nacrtima ne kotira.
Ako se idejni nacrt iznimno crta u mjerilu 1:500 tada se krakovi crtaju bez pojedinih stuba i oznauju se smjerom uspona.
OBITELJSKA KUA JEDNOKRAKO STUBITE PRESJEK, TLOCRT PRIZEMLJA, 1. KAT (dio) I 2. KAT (dio)
34

NACRTI STUBITA - GLAVNI PROJEKT (u mjerilu 1:100)


TLOCRT - nacrt tlocrta se crta kao tlocrt u idejnom nacrtu, ali se na svakom kraku uz liniju uspona upisuje broj stuba kao razlomak irina i visina stuba u prikazanom kraku - ograda se ucrtava tankim linijama KOTIRANJE - u tlocrtu se kotira ukupna duljina i irina stubita, te duljine i irine krakova i podesta - upisuju se visinske kote katova od poetne kote 0.00 koja je u prizemlju stubita PRESJEK - presjeeni krakovi i podesti crtaju se debelim linijama - krakovi u pogledu se crtaju tankim linijama - ograda se oznauje tankim linijama (shematski) - upisuju se visinske kote katova i podesta, te visine katova i debljina podesta

AB. DVOKRAKO STUBITE PRESJEK (dio) I TLOCRT +4.20 (dio)


35

NACRTI STUBITA GLAVNI PROJEKT (u mjerilu 1:100) ARMIRANOBETONSKO DVOKRAKO STUBITE DIO TLOCRTA PRIZEMLJA, KARAKTERISTINOG KATA I ZADNJEG KATA

Izvor: Mandi, D.: Dom za starije i nemone osobe, Slobotina, Zagreb, glavni projekt, 2011. 36

IZVEDBENI PROJEKT (u mjerilu 1:50) TLOCRT - crtaju se konstrukcijski detalji: vidljivi dijelovi punim tankim linijama, a skriveni i ugraeni dijelovi crtkanim linijama - na svakoj se stubi upisuje redni broj gazita - na podestima se upisuju visinske kote poda i konstrukcije podesta - detaljno se kotiraju sve mjere PRESJEK - ucrtavaju se svi konstrukcijski detalji - detaljno se kotiraju sve mjere

DRVENO JEDNOKRAKO STUBITE PRESJEK, POGLED I TLOCRT DRVENO DVOKRAKO STUBITE MAKETA I PRESJECI
Izvor: Treppen, Elemente des Bauens, 1975. str. 42 i 43 37

NACRTI STUBITA IZVEDBENI PROJEKT (u mjerilu 1:50) ARMIRANOBETONSKO DVOKRAKO STUBITE TLOCRT PRIZEMLJA, KARAKTERISTINOG KATA I ZADNJEG KATA

Izvor: Mandi, D.: Dom za starije i nemone osobe, Slobotina, Zagreb, izvedbeni projekt, 2011. 38

DETALJNI NACRTI STUBITA (u mjerilu 1:20, 1:25, 1:10, 1:5, 1:2 i 1:1)
Detaljni nacrti dopunjuju izvedbene nacrte i prikazuju pojedine konstruktivne elemente u poveanom mjerilu. U detaljnim nacrtima u mjerilima 1:20 i 1:10 odstupa se od naina crtanja u manjim mjerilima. TLOCRT - prikazuju se svi krakovi kata od sredine donjeg do sredine gornjeg podesta - ucrtavaju prevaljeni presjeci krakova i podesta debelim linijama - na svakoj se stubi upisuje redni broj - ucrtavaju se svi vaniji konstrukcijski detalji vidljivim punim linijama, a skriveni crtkanim linijama - ucrtavaju se sve obloge, buke, oploenja podova i zidova (kamen, keramika i sl.)

MONTANO STUBITE PRESJEK I TLOCRT


Izvor: Vjebe iz Kolegija AKFZ3, program: montano stubite, student: Robert Tii, 2002. 39

DETALJNI NACRTI STUBITA (u mjerilu 1:20, 1:25, 1:10) ELINO JEDNOKRAKO STUBITE POGLEDI, PRESJEK I TLOCRT

KNJINICA, LANDAU Arhitekti: Lamott Architects, Stuttgart


Izvor: Staircases, Design and Construction, 2003., str. 182-185 40

PRILOZI: GRAEVINSKA REGULATIVA U EUROPI

PROPISI IZ PODRUJA GRADITELJSTVA


Svaka zemlja ima svoje nacionalne propise, pa su tako i odredbe o stubitima u graevinskoj regulativi razliite.
Njemaka - DIN norme (Deutsches Institut fr Normung, Deutsche Industrie-Norm)
DIN 18065: Treppenmae DIN 18065: Treppen, Gelnder, Handlauf - norma regulira zahtjeve o dimenzijama stubita, stubama, ogradama i rukohvatima

vicarska - SIA norme (Schweizerischer Ingenieur- und Architektenverein-Norm)


SIA NORM 358: Gelnder und Brstungen (rukohvati i ograde)

Velika Britanija - BS, BSI (British Standard, British Standard Institute)


BS 5395-1:2000
BS 5395-2:1984 BS 5395-3:1985 BS 7553: 1992 BS 585-1:1989

Stairs, ladders and walkways. Part I, Code of practice for the design, construction and maintenance of straight stairs and winders Stairs, ladders and walkways. Part 2, Code of practice for the design of helical and spiral stairs Stairs, ladders and walkways. Part 3, Code of practice for the design of industrial type stairs, permanent ladders and walkways Specification for loft ladders Wood stairs. Specification for stairs with closed risers for domestic use, including straight and winder flights and quarter or half landings

- norme kako bi se ispunili zahtjevi iz Approved Document K (AD K): The Building Regulations 2000, Protection from falling, collision and impact

42

Svaka zemlja ima svoje odredbe o stubitima.

RAZLIITE ZEMLJE RAZLIITA OPTEREENJA ZA STUBITA I NOSAE OGRADE, JEDINICE, PODJELA PREMA VRSTI ZGRADA
Izvor: Staircases, Design and Construction, 2003., str. 47 43

SVIJETLA VISINA STUBITA prema DIN 18065

VISINA OGRADE

OGRANIENJA 1 DONJA STRANA STUBINOG KRAKA KOJI SE NALAZI JEDAN IZNAD DRUGOG 2 INSTALACIJE: CIJEVI, RASVJETA 3 GREDA 4 PODGLED STROPA, KOSINA KROVA 5 SVJETLA VISINA STUBITA 6 DONJA RAVNINA - SVJETLA VISINA STUBITA
Izvor: Detail, 2/2000., str. 250

visina rukohvata za djecu: preporuka visine 75 cm

Izvor: Neufert, E.: Elementi arhitektonskog projektiranja, 2002., str. 195

44

IRINA KRAKOVA prema DIN 18065

Izvor: Neufert, E.: Elementi arhitektonskog projektiranja, 2002., str. 193 i 194

45

IRINA KRAKOVA prema DIN 18065

Kod stuba ija je irina gazita (b) manja od 26 cm, treba stubu podvui, tako da ukupna nagazna povrina iznosi 26 cm (b+u) 5) Kod stuba ija je irina gazita manja od 24 cm, treba stubu podvui, tako da ukupna nagazna povrina iznosi 24 cm (b+u)
4)

Izvor: Neufert, E.: Elementi arhitektonskog projektiranja, 2002., str. 194 46

GEOMETRIJA SIGURNOSNIH ELEMENATA OGRADA prema normi SIA 358

- do visine 75 cm ne smije biti otvor vei od 12 cm - staklena ograda 12 cm.

Izvor: Glender und Brstungen Basis SIA norm 358 http://backoffice.apswiss.ch/1034/gelaender-im-hochbau.pdf

47

LITERATURA Baus, U.; Siegele, K.: Holztreppen, Konstruktion, Gestaltung, Beispiele, db das buch, Stuttgart-Mnchen, 2001. Baus, U.; Siegele, K.: Stahltreppen, Konstruktion, Gestaltung, Beispiele, db das buch, Deutsche Verlags-Anstalt, Stuttgart, 1998. Bielefeld, B.; Skiba, I.: Basic Technical Drawing, Birkhuser, Basel, 2007. Biondi, Lj.: Uvod u projektiranje stambenih zgrada, Golden marketing/ Tehnika knjiga, 2011., str. 39 -40 Ching, F. D. K.: Building Construction Illustrated, John Wiley&Sons, Inc., New Jersey, USA, 2008. Deplazes, A. (ed.): Constructing Architecture, Materials, Processes, Structures, Birkhuser, Basel, 2005. (stairs, str. 225-239) Habermann, J. K.: Staircases, Design and Construction, Birkhuser, Basel, 2003. McMorrough, J.: Materials, structures, and standards, Rockport Publishers, USA, Inc., 2006. Neufert, E: Elementi arhitektonskog projektiranja, Zagreb, Golden marketing, 2002. (stubita str. 193-197) Merkblatt 155 "Innentreppen aus Stahl", Stahl-Informations-Zentrum, Dsseldorf, 2006. Merkblatt 255 "Aussentreppen aus Stahl", Stahl-Informations-Zentrum, Dsseldorf, 2006. Merkblatt 355 "Entwurfshilfen fr Stahltreppen", Stahl-Informations-Zentrum, Dsseldorf, 2006. Meyer-Bohe, W.: Treppen, Elemente des Bauens, Alexander Koch GmbH, Stuttgart, 1975. Tardozzi, B.: Predavanja kolegija Arhitektonske konstrukcije 2, Uvod u arhitektonske konstrukcije stubita: Osnovni pojmovi, elina stubita, Drvena stubita; Masivna stubita, Arhitektonski fakultet, Zagreb, 2006. Tehnika enciklopedija 12: Stubita, Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb, 1963. (stubita str.364 -390) Vrkljan, Z.: Oprema graenih nacrta, Zagreb, Sveuilite u Zagrebu, Zavod za graevne konstrukcije, 1964.

48