1

Nakladnik ZNACI VREMENA www.znaci-vremena.com

Izvornik My Life Today by Ellen G. White ISBN 0828015171

Urednik Josip Perii Prijevod Lidija idara i Milan ulji Lektura Marijan Malai Korektura Ljiljana idara Prijelom Miroslav Vukmani Tisak TIPOMAT Zagreb 2009.

Ellen G. White

MOJ IVOT DANAS

Biblijski tekstovi s izabranim navodima iz spisa Ellen G. White

Ako nije drukije naznaeno, svi su biblijski tekstovi navedeni iz prijevoda Kranske sadanjosti.

CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 718471 ISBN 978-953-183-156-7

Svako djelo poslunosti Kristu, svako djelo samoodricanja Njega radi, svaka nevolja hrabro podnesena, svaka pobjeda nad kunjom, sve su to koraci na putu prema slavi i konanoj pobjedi. (Misli s gore blagoslova, str. 173)

Pripremajte se za vjenost s takvim arom kakav dosad niste pokazali. Odgajajte svoj um da voli Bibliju, da voli molitvene sastanke, da voli trenutke razmiljanja i, iznad svega, vrijeme kad je dua u zajednici s Bogom. Postanite nebeski istomiljenik ako se elite ujediniti s nebeskim zborom u nebeskim dvorovima. (2T, str. 268)

Predgovor
Odabrani tekstovi kao odgovarajui komentar biblijskih redaka za svaki dan u ovoj knjizi izvaeni su iz opsenih spisa Ellen G. White koja je sedamdeset godina sluila duhovnim potrebama ljudima oko sebe. Pravila kranskog ivljenja nisu za nju bila samo tema spisa i javnih govora, nego ih je pokazivala i u svojem ivotu od tinejderskog doba do mlade ene, majke i susretljive susjede te istaknute osobe u drutvu i svjetske putnice. Znaajka ove knjige koja zasluuje posebno potovanje jest pojavljivanje mnogih odabranih izjava iz pera Ellen G. White koje nisu bile dostupne u njezinim sadanjim tiskanim djelima. Sadraj ove knjige velikim je dijelom izvaen iz tisua njezinih lanaka objavljenih u tjednim i mjesenim izdanjima asopisa Youth Instructor, Review and Herald, Signs of the Times i slinih, te iz njezinih rukopisa. Zbog ogranienosti prostora za svaki dan na samo jednu stranicu, izostavljeno je mnogo izvrsnog materijala, a morali su biti izostavljeni i neki dijelovi unutar pojedinih navoda. Svi izostavljeni dijelovi naznaeni su na uobiajeni nain. U nekim sluajevima tekst za jedan dan sastoji se od nekoliko odabranih dijelova spojenih u cjelinu kao skupni citat. Pojedinani izvori nalaze se na kraju knjige. Neke rijei ukora navedene u ovoj knjizi izvorno su upuene cijeloj obitelji, neke roditeljima, a neke djeci ili mladei. Mnogi navodi imaju openitu namjenu. U svakom sluaju poruka govori srcu itatelja bez obzira na dob, poloaj ili poziv. Knjiga Moj ivot danas kompilacija je nainjena po uputi Povjerenstva za pisanu ostavtinu Ellen G. White, koje nosi odgovornost za skrb i objavljivanje njezinih djela. Posao je obavljen u skladu s uputama koje je Ellen G. White dala ovom Povjerenstvu za izdavanje kompilacija njezinih djela. Da vam kratke svakodnevne poruke koje se tiu vaega ivota danas poslue kao vodi i ohrabrenje na kranskom putu, iskrena je elja izdavaa i Povjerenstva za izdavanje djela Ellen G. White.

TEME PO MJESECIMA Sijeanj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Posveen ivot Veljaa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ivot ispunjen Duhom Oujak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ivot pun izazova Travanj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Napredan ivot Svibanj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Zdrav ivot Lipanj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Sretan ivot Srpanj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Drutveni ivot Kolovoz . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ivot slube Rujan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Posveen ivot Listopad . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Smjeran ivot Studeni . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Pobjedonosni ivot Prosinac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Vjeni ivot

Sijeanj POSVEEN IVOT

1. sijenja Moje posveenje danas

Staza pravednosti je ivot

Na stazi pravice stoji ivot, i na njezinu putu nema smrti. (Izreke 12,28) Jo jedna godina otvara pred vama svoje svijetle, neispisane stranice. Aneo zapisniar stoji spreman za pisanje. Va smjer djelovanja odredit e to e on biljeiti. Svoj budui ivot moete uiniti dobrim ili zlim i to e odrediti hoe li godina u koju ste upravo uli biti za vas sretna. U vaoj je moi uiniti je sretnom za sebe i za one koji vas okruuju. (YI, 5. sijenja 1881.) Neka strpljivost, dugo podnoenje, ljubaznost i ljubav postanu dio tvojeg bia, a onda e sve to je isto, ljupko i na dobru glasu biti tvoje iskustvo. (Signs, 4. sijenja 1883.) Boji aneli ekaju kako bi ti pokazali put ivota. ... Odlui sada, na poetku nove godine, da e izabrati put pravednosti, da e biti marljiv, iskrena srca i da se ivot s tobom nee pokazati pogrekom. Idi naprijed voen nebeskim anelima, budi hrabar i poduzetan, neka tvoja svjetlost svijetli i neka se na tebe odnose nadahnute rijei: Mladii, piem vama jer ste jaki ... i jer ste pobijedili Zloga. (YI, 5. sijenja 1881.) Ako ste se ... predali Kristu, postali ste lanovi Boje obitelji, pa vam stoji na raspolaganju sve to se nalazi u Oevoj kui. Sve Boje riznice su vam otvorene, i u sadanjem i u buduem svijetu. Sluba anela, dar Njegova Duha, rad Njegovih slugu sve vam je na raspolaganju. Svijet, sa svim onim to je u njemu, va je, sve dotle dok vam to moe sluiti na dobro. ak e se i neprijateljstvo zlih pretvoriti u blagoslov, usavravajui vas za Nebo. Ako ste Kristovi, onda je sve vae (1. Korinanima 3,23.21). (Misli s gore blagoslova, str. 140)

2. sijenja

Moje posveenje danas

Posveujem cijeloga sebe

Zaklinjem vas, brao, milosrem Bojim da prinesete sebe kao rtvu ivu, svetu i ugodnu Bogu kao svoje duhovno bogotovlje. (Rimljanima 12,1) Bog poziva na posveenost cijele due Njegovim putovima. Svoje najuzvienije snage treba briljivo njegovati. Bog nam posuuje talente na uporabu, a ne na izopaenje ili zloporabu. Uporabom ih je potrebno poboljavati kako bismo njima mogli obaviti posao za Boga. (YI, 30. lipnja 1898.) Mi se trebamo predati u slubi Bogu i nastojati prinijeti to savreniju rtvu. Bog se nee zadovoljiti niim manjim od onog najboljega to Mu moemo ponuditi. Oni koji Ga ljube cijelim srcem eljet e Mu posvetiti najbolji dio svog ivota te e neprekidno nastojati uskladiti sve sile svog bia sa zakonima koji e izgraivati nae sposobnosti da inimo Njegovu volju. (Patrijarsi i proroci, str. 287) Osobno posveenje je potrebno, ali ne moemo ga imati ako ne njegujemo i ne uvamo svetost srca. (R&H, 2. listopada 1900.) Neka naa molitva bude: Uzmi me, o, Gospodine, da potpuno budem Tvoj! Sve svoje planove stavljam pred Tvoje noge. Upotrijebi me danas u svojoj slubi. Budi sa mnom, i neka se cijelo moje djelo obavlja u Tebi! Tako treba biti svakog dana. (Put Kristu, str. 73; izdanje 2005.) Predaja svih naih snaga Bogu uvelike pojednostavljuje ivot. Ona slabi i prekida tisue bitaka strasti tjelesnog srca. Vjera je poput zlatne niti koja povezuje due mladih i starih s Kristom. One koji su spremni i posluni, ona e sigurno voditi kroz tamu i zamrene putove do Bojega grada. ... Koliko su se puta pred nama otvorile Boje dubine i koliko bismo trebali cijeniti ove dragocjene prednosti. ... Sjajne zrake nebeske svjetlosti osvjetljavaju tvoj put. ... Primi i uvaj svaku zraku poslanu s Neba i tvoj e put postajati sve svjetliji i svjetliji sve do potpunog dana. (YI, 2. veljae 1893.)

10

3. sijenja

Moje posveenje danas

Dajem svoje srce

Daj mi, sine moj, srce svoje, i neka oi tvoje raduju putovi moji. (Izreke 23,26) Gospodin kae svakome od nas: Daj mi, sine moj, srce svoje. On vidi tvoje nedostatke. On zna da je tvoja dua zaraena grijehom i eli ti rei: Oproteni su ti grijesi. Veliki Lijenik ima lijek za svaku bolest. On razumije tvoj sluaj. Kakve god bile tvoje pogreke, On zna to s njima treba initi. Hoe li Mu se povjeriti? (YI, 13. veljae 1902.) Boji blagoslovi bit e nad svakom duom koja Mu se u potpunosti posveti. Kada Boga potraimo svim svojim srcem, nai emo Ga. Bog misli na nas i eli da se pripremimo za vjenost. Cijelo Nebo je izlio na nas u jednome jedinome daru tako da nema razloga za sumnju u Njegovu ljubav. Pogledaj na Golgotu. ... Bog te poziva da Mu preda svoje srce. Svoje snage, svoje talente, svoje osjeaje, sve treba prepustiti Njemu kako bi mogao uiniti da eli i ini to je Njemu ugodno, da bi te pripremio za vjeni ivot. (R&H, 5. svibnja 1891.) Kad u srcu bude boravio Krist, dua e biti tako ispunjena Njegovom ljubavlju i tako radosna u zajednici s Njime, da e prionuti uz Njega; i gledajui Njega, zaboravit e sebe. Ljubav prema Kristu bit e izvor djelovanja. Oni koji osjeaju silu Boje ljubavi, ne pitaju kako bi sa to manje truda zadovoljili Boje zahtjeve. Ne trae najnia mjerila, ve im je cilj da budu u savrenom skladu s voljom svojega Otkupitelja. S iskrenom enjom oni rtvuju sve i pokazuju zanimanje primjereno vrijednosti cilja za kojim tee. (Put Kristu, str. 45; 2005.) Bog hoe posluan i pouljiv duh. Molitva ima nadmonu snagu kad je izreena iz poslunog srca ispunjenog ljubavlju. (TM, str. 419)

11

4. sijenja

Vjera u mojem ivotu

Itite s vjerom
Ali neka ite s vjerom, bez ikakva sumnjanja, jer je onaj koji sumnja slian morskom valovlju koje vjetar podie i tamo-amo goni. (Jakov 1,6) Naa je prednost i dunost primati svjetlost s Neba kako bismo mogli uoiti Sotonina zla i dobiti snagu da se odupremo njegovoj sili. Za nas su obavljene sve pripreme kako bismo mogli doi u prisnu zajednicu s Kristom i uivati stalnu zatitu Bojih anela. Naa vjera mora ii iza zavjese, kamo je Isus uao za nas. Moramo se vrsto drati Bojih neprolaznih obeanja. Moramo imati vjeru koja nee iznevjeriti, vjeru koja se vrsto dri onoga to se ne vidi, vjeru koja je snana, nepokolebljiva. Takva e vjera donijeti nebeski blagoslov u nae due. Svjetlost Boje slave koja obasjava Kristovo lice moe obasjati i nas i odsjajivati na sve oko nas, kako bi se za nas moglo rei: Vi ste svjetlo svijetu. I takva povezanost due s Kristom, samo takva, moe donijeti svjetlo svijetu. Da nije ove povezanosti, Zemlja bi bila u krajnjoj tami. ... to je dublja tama koja nas okruuje, to sjajnije treba sjati svjetlo kranske vjere i kranskog uzora. injenica da prevladava nevjerstvo i zlo se poveava svuda oko nas, ne treba biti uzrokom da naa vjera slabi ili da nam ponestane hrabrosti. ... Ako budemo traili Boga svim srcem, ako budemo radili s istim odlunim arom i nepokolebljivo vjerovali, obasjat e nas svjetlo s Neba kao to je obasjalo posveenog Henoka. (R&H, 23. listopada 1888.) O, kada bih mogla svima prenijeti koliko je vano imati vjeru iz trenutka u trenutak i iz sata u sat! Trebamo ivjeti ivotom vjere; jer je Bogu bez vjere nemogue ugoditi. Naa duhovna snaga ovisi o naoj vjeri. (HS, str. 130,131)

12

5. sijenja

Vjera u mojem ivotu

Sve je mogue
Sve je mogue onomu koji vjeruje. (Marko 9,23) Vjera nas povezuje s Nebom i daje nam snagu da se suprotstavimo silama zla. Bog je u Kristu predvidio sredstvo kojim moemo sprijeiti svaku zlu osobinu i usprotiviti se svakoj kunji ma kako jakoj. (Put u bolji ivot, str. 32) Pravednici su uvijek dobivali pomo odozgo. Koliko su puta Boji neprijatelji sjedinjavali svoje snage i mudrost da bi unitili karakter i utjecaj nekolicine skromnih ljudi koji su se oslanjali na Boga! Ali budui da je Gospodin bio uz njih, nitko ih nije mogao pobijediti. ... Neka se odvoje od svojih idola i od svijeta, i svijet ih nee moi odvojiti od Boga. Krist je na sadanji i jedini Spasitelj. U Njemu prebiva sva punina. Prednost je krana to mogu biti sigurni da je Krist uistinu s njima. A ovo je sredstvo pobjede koje pobjeuje svijet: naa vjera. Sve je mogue onome koji vjeruje, i to god traimo u svojim molitvama, dobit emo ako u to vjerujemo. Takva vjera odagnat e i najguu tamu i donijeti zrake svjetlosti i nade uznemirenoj i oajnoj dui. Nedostatak ove vjere i povjerenja donosi zbunjenost, mune strahove i zle slutnje. Bog e uiniti velika djela za svoj narod ako se u Njega potpuno pouzda. (2T, str. 139,140) Vjerom Boja djeca osvojie kraljevstva, obavie pravdu, postigoe obeanja, zatvorie usta lavovima, ugasie estinu ognja, izbjegoe otrici maa, ozdravie od bolesti, bie junaci u boju, nagnae u bijeg tue bojne redove. (Hebrejima 11,33.34) Danas mi vjerom trebamo dostii visine koje nam je odredila Boja namjera. (Izraelski proroci i kraljevi, str. 101)

13

6. sijenja

Vjera u mojem ivotu

Imajte vjeru u Boga

Uzdajte se u Jahvu dovijeka, jer Jahve je stijena vjena. (Izaija 26,4) On je veliina, snaga, slava, pobjeda i dostojanstvo. Ne ograniujmo Sveca Izraelova. ... Kakvog li izvora u koji moemo gledati u svako vrijeme nevolje; srce nam ne moraju muiti zle slutnje! ovjek je pogreiv, tvrdoglav, buntovan i prkosan prema Bogu, ali je Gospodin ljubazan, strpljiv i pun njenog suosjeanja. On ima vlast nad Nebom i Zemljom i zna to trebamo prije nego to svoje potrebe i elje iznesemo pred Njega. Mi moemo vidjeti samo malo ispred sebe, ali sve je golo i otkriveno oima Onoga komu moramo dati raun. On nikada nije zbunjen. On stoluje iznad zbrke i smetnji na Zemlji i sve su stvari izloene Njegovu boanskom pogledu; iz svoje velike i mirne vjenosti moe narediti ono to Njegova providnost smatra najboljim. Kada bismo bili preputeni sebi u planiranju, pravili bismo pogreke. Nae predrasude, slabosti, samozavaravanje i neznanje doli bi do izraaja na mnogo naina. Ali djelo je Boje, razlog je Njegov; On nikada ne ostavlja svoje suradnike bez boanskih uputa. ... Kakvi vas god tereti pritiskali, bacite ih na Gospodina. uvar Izraelov ne drijema i ne spava. Odmarajte se u Bogu. Tko se uzda u Boga, imat e savreni mir. Ponekad e ti izgledati kako ne moe uiniti vie nijedan korak. Zato ekaj i znaj da sam ja Bog. Odvai se i budi hrabar. Ne boj se i ne strahuj, jer kuda god poe, s tobom je Jahve, Bog tvoj. ... Trebamo njegovati vjeru. (Letter 19e, 1892.) Mora nauiti jednostavnu vjetinu kako drati Boga za rije; tada e imati vrsto tlo pod nogama. (YI, 18. kolovoza 1886.)

14

7. sijenja

Vjera u mojem ivotu

Jedno s Bogom vjerom

Da svi budu jedno. Kao to si ti, Oe, u meni, i ja u tebi, tako neka i oni u nama budu jedno. (Ivan 17,21) Ja sam trs, vi ste mladice. Moemo li zamisliti bliskiji odnos s Kristom od ovoga? Vlakna u mladicama gotovo su identina onima u trsu. Protok ivota, snage i plodnosti od stabla prema granama stalan je i bez zapreka. Korijen alje hranu prema granama. Takav je odnos izmeu pravog vjernika i Krista. On prebiva u Kristu i od Njega prima hranu. Ovaj se duhovni odnos moe uspostaviti samo osobnom vjerom. Ova vjera mora s nae strane izraavati uzviene sklonosti, savreno oslanjanje i potpuno posveenje. Naa se volja mora u potpunosti pokoriti boanskoj volji, a nai osjeaji, elje, interesi i ast poistovjetiti s napretkom Kristova kraljevstva i dostojanstvom Njegove zadae. Mi emo od Njega stalno primati milost, a Krist e od nas prihvaati zahvalnost. Kada se uspostavi ova bliskost i zajednitvo, Krist uzima nae grijehe, a daje nam svoju pravednost. On je umjesto nas uinjen grijehom, da bismo mi mogli u Njemu biti uinjeni pravednou Bojom. Po Njemu imamo pristup Bogu i prihvaeni smo u Ljubljenome. Tko god rijeju ili djelom rani vjernika, ranjava Isusa. Tko god dadne au hladne vode jednome od uenika zato to je Boje dijete, Krist e smatrati kako je dao Njemu. Neposredno prije nego to je otiao od svojih uenika, Isus im je dao divan znak svoga odnosa prema vjernicima. ... Zajednitvo s Kristom preko ive vjere je trajno, a svaka druga zajednica mora nestati. ... Pravi vjernik izabire Krista za prvog i posljednjeg i najboljeg u svemu. (R&H, 13. prosinca 1887.)

15

8. sijenja

Vjera u mojem ivotu

Ne sumnjaj
Malovjerni, zato si posumnjao? (Matej 14,31) ivot se ne sastoji samo od zelenih panjaka i osvjeavajuih potoka. Katkad nas obuzmu kunje i razoaranja; doe oskudica i mi smo na kunji. Pod pritiskom savjesti zakljuujemo da smo odlutali daleko od Boga i da ne bismo toliko trpjeli da smo hodili s Njim. Sumnja i maloduje ispune nae srce i mi govorimo: Gospodin nas je iznevjerio i zato trpimo zlostavljanje. Zato bi inae doputao da toliko patimo? Ne voli nas, jer kad bi nas volio, uklonio bi potekoe s naega puta. ... On nas ne vodi uvijek na ugodna mjesta. Kada bi to inio, u svojoj bismo samodovoljnosti zaboravili da je On na pomonik. On nam eli otkriti obilje koje nam je na raspolaganju, ali doputa kunji i razoaranju da na nas dou kako bismo shvatili svoju bespomonost i nauili pozvati Njega u pomo. On moe uiniti da osvjeavajui potoci poteku iz tvrde stijene. Sve dok ne budemo s Bogom licem u lice, sve dok ne budemo vidjeli kao to smo vieni i poznali kao to smo spoznati, neemo saznati koliko je tereta On ponio za nas i koliko bi ih jo bio voljan ponijeti kad bismo ih s djetinjim povjerenjem donijeli Njemu. ... Boja je ljubav otkrivena u svim Njegovim postupcima prema Njegovu narodu; i s jasnim i nezamuenim pogledom, u nevolji, u bolesti, u razoaranju i kunji trebamo gledati svjetlost Njegove slave na Kristovu licu i vjerovati Njegovoj ruci koja vodi. Ali preesto alostimo Njegovo srce svojom nevjerom. ... Bog voli svoju djecu i eli vidjeti kako svladavaju obeshrabrenje kojim ih Sotona pokuava nadjaati. Ne dajte se nevjeri. Ne preuveliavajte svoje nevolje. Sjetite se ljubavi i sile koju je Bog pokazao u prolosti. (Signs, 12. prosinca 1906.)

16

9. sijenja

Vjera u mojem ivotu

Dodir vjere
Pomislila je: Ozdravit u ako se samo dotaknem Njegove haljine. A Isus se okrenu, opazi je i ree joj: Ohrabri se, keri! Tvoja te vjera ozdravila! I ena ozdravi istog asa. (Matej 9,21.22) Govoriti o vjerskim stvarima na povran nain, moliti za duhovne blagoslove bez stvarne gladi due i ive vjere, ne vrijedi nita. Zaueno mnotvo koje se tiskalo oko Krista nije osjetilo ivotnu silu u toj vezi. No kada je siromana, napaena ena u svojoj velikoj potrebi pruila svoju ruku i dodirnula rub Isusove haljine, osjetila je ozdravljujuu mo. Njezin je dodir bio dodir vjere. Krist je prepoznao taj dodir i odluio pouiti sve svoje sljedbenike do kraja vremena. Znao je da je sila izila iz Njega i okrenuvi se mnotvu, pitao je: Tko mi se dotae haljina? Iznenaeni ovakvim pitanjem, Njegovi su uenici odgovorili: Vidi narod to se tiska oko Tebe ... i pita: Tko me se dotae? Isus je svoj pogled usmjerio na enu koja je to uinila. Ona je bila ispunjena strahom. Bila je radosna, no nije li pretjerala u svojoj slobodi? Znajui to se u njoj dogodilo, dola je drhtei, pala do Njegovih nogu i rekla Mu istinu. Krist je nije ukorio. Njeno joj je rekao: Hajde u miru i budi iscijeljena od svoje bolesti! Ovdje se vidi razlika izmeu obinog dodira i dodira vjere. Molitva i propovijedanje bez ive vjere u Boga bit e uzaludno. Dodir vjere otvara nam boansku riznicu blaga sile i mudrosti i tako preko glinenih posuda Bog postie svoja uda milosti. Potreba za ovakvom vjerom naa je velika potreba danas. Moramo znati da je Isus doista na, da Njegov Duh proiava i oplemenjuje naa srca. Kada bi Kristovi sljedbenici imali pravu vjeru s poniznou i ljubavlju, kakav bi posao mogli izvriti! Kakav bi se plod vidio na slavu Bogu! (R&H, 13. prosinca 1887.)

17

10. sijenja

Vjera u mojem ivotu

Bog e ispuniti moje potrebe

A moj e Bog ispuniti u Kristu Isusu svaku vau potrebu raskono prema svom bogatstvu. (Filipljanima 4,19) Teko je iskusiti ivu vjeru kada smo u tami i obeshrabrenju. No upravo je to vrijeme, vie nego ijedno drugo, kada trebamo pokazati vjeru. Netko e rei: Ali ja se u takvim trenucima ne mogu moliti s vjerom. Pa zar e onda dopustiti Sotoni da pobijedi samo zato to osjea da mu se ne moe oduprijeti? Kad vidi da ti je boanska pomo najvie potrebna, najsnanije e te pokuati odvojiti od Boga. Ako te moe drati daleko od Izvora snage, znat e da e hoditi u tami i grijehu. Nema veega grijeha od nevjere. A gdje u srcu postoji nevjera, postoji i opasnost da e ona doi do izraaja. Usta treba drati zatvorena uzdama i valama kako izgovaranjem nevjere ne bi izvrio tetan utjecaj ne samo na druge, ve i samog sebe doveo na neprijateljsko tlo. Ako vjerujemo u Boga, naoruani smo Kristovom pravednou, uhvatili smo se za Njegovu silu. ... Razgovaramo s naim Spasiteljem kao da je tu pokraj nas. ... Naa je prednost da nosimo potvrdu nae vjere ljubav, radost i mir. Kada to inimo, bit emo sposobni dati mone dokaze Kristova kria. Kad nauimo hoditi s vjerom a ne s osjeajima, imat emo Boju pomo upravo kada nam je potrebna i Njegov e mir ui u naa srca. Upravo je ovakvim ivotom povjerenja i poslunosti ivio Henok. Ako nauimo tu lekciju jednostavnog povjerenja, dobit emo svjedoanstvo kao i on da smo ugodili Bogu. Ako Bogu predamo svoju duu u iskustvu ive vjere, Njegova nas obeanja nee iznevjeriti jer ona nemaju drugih ogranienja osim nae vjere. (Signs, 14. studenoga 1906.)

18

11. sijenja

Molitva u mojem ivotu

Moli se ujutro
Jahve, zorom glas mi ve uje, zorom ti ve lijem molitve u nadi ekaju. (Psalam 5,4) Prvi udisaj due ujutro trebao bi biti molitva za Isusovu prisutnost. Bez mene, kae On, ne moete initi nita. Nama je potreban Isus. Njegova svjetlost, Njegov ivot, Njegov Duh mora stalno biti s nama. Trebamo Ga u svakom trenutku. Ujutro se trebamo moliti da poput sunca koje osvjetljava krajolik ispunjavajui svijet svjetlom, Sunce Pravednosti zasja u odajama uma i srca i sve nas uini svjetlom u Gospodinu. Nijedan trenutak ne moemo biti bez Njegove nazonosti. Neprijatelj zna kada mi poinjemo ivjeti bez Gospodina i on je odmah tu, spreman ispuniti nae umove svojim zlim namjerama kako bismo popustili u svojoj vrstini, ali Gospodnja je elja da iz trenutka u trenutak budemo u Njemu. ... Bog eli da svatko od nas bude savren u Njemu kako bi svijetu mogao pokazati savrenost Njegova karaktera. On eli da budemo slobodni od grijeha kako ne bismo razoarali Nebo i oalostili naega boanskog Otkupitelja. On ne eli da ispovijedamo kranstvo a da se ne okoristimo milou koja nas moe uiniti savrenima da nam nita ne manjka. (BE, 15. sijenja 1892.) Molitva udruena s vjerom uinit e ono to ne moe postii nijedna sila na Zemlji. Rijetko se dogaa da se dva puta naemo u situaciji koja je identina u svakome pogledu. Pred nama su uvijek novi dogaaji i nove kunje kroz koje trebamo proi i kod kojih prethodna iskustva ne mogu biti dostatno dobar vodi. Mi trebamo imati stalno svjetlost od Bojeg prijestolja. Krist stalno alje poruke onima koji oekuju i sluaju Njegov glas. (Put u bolji ivot, str. 327) Dio je Bojeg plana da nam kao odgovor na molitvu vjere dade ono to nam ne bi dao da Ga nismo molili. (Velika borba, str. 451)

19

12. sijenja

Molitva u mojem ivotu

Molitvu nikad ne izostavljaj

U molitvi ustrajte; u njoj bdijte sa zahvaljivanjem! (Koloanima 4,2) Nema vremena niti mjesta koje ne bi bilo prikladno za upuivanje molitve Bogu. Ne postoji nita to bi nas moglo sprijeiti da podignemo svoje srce u duhu iskrene molitve. U mnotvu na ulici, zaokupljeni poslovnim obvezama, moemo uputiti molitvu Bogu i zatraiti boansko vodstvo. (Put Kristu, str. 104; 2005.) S Isusom moemo razgovarati dok hodamo putem; On nam kae: Ja sam ti s desne strane. S Bogom moemo imati zajednicu u svojem srcu; moemo hoditi u drutvu s Isusom. Dok smo zaokupljeni svakodnevnim poslovima, moemo izraziti elje naega srca neujne za ijedno ljudsko uho, ali te rijei nee nestati u tiini niti e biti izgubljene. Nita ne moe potopiti enju ljudskoga srca. Ona se die iznad uline vreve, iznad buke strojeva. Bog je taj kojemu govorimo i On uje nau molitvu. (GW 258) Svaka usrdna molitva za milost i snagu bit e usliana. ... Traite da Bog za vas uini ono to sami ne moete uiniti za sebe. Recite Isusu sve. Otvorite pred Njim tajne svojeg srca jer Njegovo oko istrauje najdublje skrovitosti due i On ita vae misli poput otvorene knjige. Kada traite ono to je nuno za dobrobit vae due, vjerujte da ete to dobiti i dobit ete. Prihvatite Njegove darove cijelim svojim srcem jer je Isus umro da biste vi mogli imati dragocjenosti Neba i konano nai dom s nebeskim anelima u Bojem kraljevstvu. (YI, 7. srpnja 1892.) Ako vi naete vremena za molitvu, i Bog e nai vremena kako bi vam odgovorio. (R&H, 1. travnja 1890.)

20

13. sijenja

Molitva u mojem ivotu

Molite se uvijek
Bdijte i molite svaki as, da biste mogli umai svemu onomu to se ima dogoditi i odrati se pred Sinom ovjejim. (Luka 21,36) Sjetite se da je On esto bio na molitvi i Njegov je ivot bio stalno odravan svjeim nadahnuem Svetoga Duha. Neka vae misli i va unutarnji ivot budu takvi da se ne morate postidjeti kad se suoite sa zapisima o tome na dan Boji. Nebo nije zatvoreno za gorljive molitve pravednih. Ilija je bio podloan slinim sklonostima kao i mi, pa ipak ga je Gospodin uo i na najdojmljiviji nain odgovorio na njegove molitve. Jedini razlog za nedostatak Boje sile pronai emo u nama samima. Kad bi mnogima koji ispovijedaju istinu bio predoen njihov unutarnji ivot, oni se vie ne bi usudili nazivati kranima. Oni ne rastu u milosti. Tu i tamo izmole urnu molitvu, ali nema prave zajednice s Bogom. Moramo provoditi puno vremena na molitvi ako elimo napredovati u pobonom ivotu. Koliko smo se vie molili kad je vijest istine prvi put doprla do nas. Kako se esto uo glas posrednike molitve u sobi, u sjeniku, u vonjaku ili u nekom umarku. esto smo provodili sate u usrdnoj molitvi, dvoje ili troje zajedno, pozivajui se na obeanja; esto se uo glas plaa, kao i glas zahvalnosti u pjesmi hvale. Sada je dan Gospodnji blie nego kada smo povjerovali i moramo biti usrdniji, predaniji i gorljiviji nego u onim ranim danima. Opasnosti koje nam prijete sada su mnogo vee nego tada. Ljudi su jo tvrdokorniji. Sada je potrebno da budemo proeti Kristovim Duhom i ne trebamo se smiriti dok Ga ne primimo. (5T, str. 161,162) Razvijajte naviku da razgovarate sa Spasiteljem. ... Neka se vae srce uvijek die u tihoj molitvi za pomo, za svjetlost, za snagu, za mudrost. Neka svaki va dah bude molitva. (Put u bolji ivot, str. 328)

21

14. sijenja

Molitva u mojem ivotu

Mo molitve
I to god zamolite u moje ime, uinit u. (Ivan 14,13) Molbe ponizna srca i skruena duha On nee prezreti. Otvaranje srca naem nebeskom Ocu, priznavanje nae potpune ovisnosti, izraavanje naih elja i iskazivanje zahvalne ljubavi to je prava molitva. (Signs, 1. srpnja 1886.) Aneli zapisuju svaku ozbiljnu i iskrenu molitvu. Bolje je odrei se sebinih zadovoljstava nego zanemariti zajednicu s Bogom. Najvee siromatvo i samoodricanje uz Njegovo odobravanje bolji su od bogatstva, asti, udobnosti i prijateljstva bez njega. Moramo izdvojiti vrijeme za molitvu. Ako svojim mislima dopustimo da ih zaokupe svjetovni interesi, Gospodin nam moe dati vremena oduzimajui nae idole od zlata, kua ili plodne zemlje. Mlade ne bi bila namamljena u grijeh kad bi odbila stupiti na bilo koji put osim onoga za koji moe zatraiti Boji blagoslov. Kad bi se glasnici koji svijetu objavljuju posljednje sveano upozorenje molili za Boji blagoslov ne hladno, nehajno i lijeno, ve gorljivo i s vjerom kao Jakov imali bi na mnogim mjestima priliku da kau: Vidjeh Boga licem u lice, i na ivotu ostadoh. (Postanak 32,31) Nebo bi ih ubrojilo meu knezove budui da imaju snage nadvladati u borbi s Bogom i s ljudima. (Velika borba, str. 535,536) Prava molitva iznesena u vjeri, za molitelja je sila. Bilo da je moljena na javnom skupu, na obiteljskom oltaru ili u tajnosti, molitva dovodi molitelja u izravnu Boju prisutnost. Stalnom molitvom mlade moe stei tako vrsta naela da ih ni najsnanije kunje nee odvui od zajednitva s Bogom. (YI, 15. veljae 1900.) Najvee pobjede Kristove crkve ili pojedinanih krana ... su pobjede ostvarene u razgovoru u prijemnoj dvorani s Bogom, kad se gorljiva, usrdna vjera dri mone ruke. (Patrijarsi i proroci, str. 162)

22

15. sijenja

Molitva u mojem ivotu

Pronai Boga u molitvi

Tada ete me zazivati, dolaziti k meni, moliti mi se i ja u vas usliati. Trait ete me i nai me jer ete me traiti svim srcem svojim. (Jeremija 29,12,13) Postoje dvije vrste molitve formalna molitva i molitva vjere. Ponavljanje uobiajenih fraza kad srce ne osjea potrebu za Bogom formalna je molitva. ...Trebali bismo izuzetno paziti da u svakoj svojoj molitvi iznesemo potrebe srca i da kaemo samo ono to mislimo. Sve kitnjaste rijei u naem moljenju nisu ravne jednoj svetoj elji. I najljepe izgovorena molitva samo je uzaludno ponavljanje ako ne izraava prave osjeaje srca. Molitva koja dolazi iz ozbiljnog srca, kad se jednostavne elje due izgovore onako kako bismo zamolili zemaljskog prijatelja za uslugu oekujui da emo je dobiti to je molitva vjere. Carinik koji se molio u hramu dobar je primjer iskrenog i odanog vjernika. On je osjeao da je grenik i njegova velika potreba potaknula ga je na izraavanje vatrene enje: Boe, smiluj se meni greniku! ... Nakon to iznesemo svoje molbe, na njih trebamo odgovoriti sami koliko god je to mogue i ne ekati na Boga da uini za nas ono to moemo sami. Boja pomo eka u priuvi za sve koji je trae. Boja pomo treba se udruiti s ljudskim naporima, tenjama i energijom. Ne moemo dostii bedeme Neba ako se sami ne penjemo. Ne mogu nas uzdii molitve drugih ako sami zanemarujemo molitvu, jer Bog to nije predvidio za nas. ... Nepoeljne osobine naega karaktera ne uklanjaju se i ne zamjenjuju istim i ljubaznim osobinama bez napora s nae strane. ... U naem nastojanju da slijedimo primjer koji nam je Gospodin ostavio, mi emo krivudati. ... Ipak nemojmo odustati. Povremene pogreke trebaju nas natjerati da se jo vie oslonimo na Krista. (BE, listopad 1887.)

23

16. sijenja

Molitva u mojem ivotu

Primjeri ivota molitve

Ako ostanete u meni i ako moje rijei ostanu u vama, traite to god hoete, i bit e vam. (Ivan 15,7) Patrijarsi su bili ljudi molitve i Bog je za njih uinio velike stvari. Kada je Jakov napustio oev dom i poao u stranu zemlju, molio se u poniznom kajanju i Gospodin mu je u noi odgovorio u vienju. ... Gospodin je utjeio usamljenog lutalicu dragocjenim obeanjima i bili su mu dodijeljeni aneli uvari i postavljeni na svaku stranu njegova puta. ... Josip se molio i bio je zatien od grijeha usred utjecaja koji su bili sraunati da ga odvedu od Boga. Kad je bio kuan da napusti put istoe i ispravnosti, odbio je poziv rijeima: Pa kako bih ja mogao uiniti takvu veliku opainu i sagrijeiti protiv Boga! Mojsije koji se puno molio, poznat je kao najkrotkiji ovjek na licu zemlje. ... Dok je vodio djecu Izraelovu kroz pustinju, stalno se inilo da e biti istrijebljeni zbog svojega gunanja i pobune. Ali Mojsije je iao k pravome Izvoru sile; iznio sluaj pred Gospodina. ... I Gospodin je rekao: Opratam po rijei tvojoj. ... Daniel je bio ovjek molitve i Bog mu je dao mudrost i vrstou kako bi se odupro svakom utjecaju koji se urotio da ga odvue u stupicu neumjerenosti. ak je i u svojoj mladosti bio moralni div u snazi Svemonoga. ... U zatvoru u Filipima, dok su trpjeli okrutne udarce biem a noge su im bile u kladama, Pavao i Sila su molili i pjevali hvalospjeve Bogu; aneli su bili poslani s Neba kako bi ih izbavili. Zemlja se zatresla pod koracima nebeskih vjesnika, a zatvorska se vrata naglo otvorila oslobaajui zatvorenike. (BE, studeni 1887.) Molitva dopire do Svemoguega i donosi nam pobjedu. (BE, 1. listopada 1889.)

24

17. sijenja

Molitva u mojem ivotu

Majine molitve
S onima koji se s tobom spore ja u se sporiti, tvoju djecu ja u izbaviti. (Izaija 49,25) Oni koji dre Boji zakon, gledaju na svoju djecu s neogranienim osjeajima nade i straha pitajui se koju e ulogu ona odigrati u velikom sukobu koji je upravo pred njima. Brina majka pita: Koji e stav ona zauzeti? to ja mogu initi kako bih ih pripremila da uspjeno izvre svoju ulogu i budu primatelji vjene slave? Na vama poiva velika odgovornost, majke. ... Vi im moete pomoi da razviju karakter koji nee biti kolebljiv ili pod utjecajem zla, ve da utjeu i djeluju na druge da ine dobro. Svojim ustrajnim molitvama vjere moete pokrenuti ruku koja dri svijet. ... Otac svih ljudi nee odbaciti molitve kranskih majki. ... On nee odbiti vae molbe i prepustiti vas i vau djecu udarcima Sotone u veliki dan konanog sukoba. Vi trebate raditi s jednostavnou i vjerom, a Bog e utvrditi djelo vaih ruku. (R&H, 23. travnja 1889.) ivotno djelo uinjeno na Zemlji priznato je na nebeskom sudu kao dobro uinjen posao. S neizrecivom radou roditelji vide krunu, odore i harfe koje primaju njihova djeca. ... Sjeme posijano sa suzama i molitvama moda je izgledalo uzalud posijano, ali njihova etva na kraju je ponjevena s radou. Njihova su djeca otkupljena. (Signs, 1. srpnja 1886.) Kad veliki Sudac bude izgovorio rijei: Dobro, slugo dobri i vjerni, i stavio krunu slave na elo pobjednika, mnogi e uzeti svoju krunu pred zborom cijelog svemira, i pokazujui na majku, rei e: Ovo to jesam kroz Boju milost, dugujem njoj. Njeni savjeti, njene molitve doprinijele su mome vjenom spasenju. (Poruka mladim kranima, str. 231, 1968.)

25

18. sijenja

Biblija u mojem ivotu

Istraujte Sveto pismo

O dubino bogatstva, mudrosti i znanja Bojega! Kako su nedokuive njegove odluke i kako neistraivi njegovi putovi! (Rimljanima 11,33) Tisue dragulja istine lei skriveno u Svetome pismu od povrnog istraivaa. Rudnik istine je neiscrpan. Dok Sveto pismo istraujete ponizna srca, vae zanimanje postaje sve vee i vi ete se osjeati pokrenutima da uskliknete s Pavlom: O dubino bogatstva, mudrosti i znanja Bojega! ... Svakog dana trebali biste nauiti neto novo iz Svetoga pisma. Istraujte ga poput skrivenog blaga jer ono sadri rijei vjenoga ivota. Molite za mudrost i razumijevanje kako biste mogli shvatiti ove svete spise. Ako tako budete inili, pronai ete novu slavu u Bojoj rijei i osjetit ete kako ste primili novu i dragocjenu svjetlost o predmetima povezanim sa sadanjom istinom, a Sveto pismo e u vaoj prosudbi stalno dobivati novu vrijednost. (5T, str. 266) Velike istine koje su potrebne za spasenje jasne su kao podne. ... Jedan tekst koji se u prolosti dokazao kao ugodan miris na ivot mnogim duama, dokazat e se i u budunosti. Dok ljudi vrijedno istrauju Bibliju, ona otvara nove riznice istina koje su umu poput bljetavih dragulja. (Signs, 11. srpnja 1906.) Mora kopati duboko u rudniku istine ako eli pronai njezina najbogatija blaga. Usporeujui tekst s tekstom, moi e nai njegovo pravo znaenje, no ne uini li sveta uenja Boje rijei pravilom i vodiem u svojem ivotu, istina ti nita nee znaiti. ... Ako neki dio Boje rijei osuuje neku naviku koju njeguje, osjeaj kojemu si popustio ili duh koji pokazuje, nemoj se okrenuti od Boje rijei, ve odbaci svoja zla djela i dopusti Isusu da oisti i posveti tvoje srce. (YI, 28. srpnja 1892.)

26

19. sijenja

Biblija u mojem ivotu

Biblija je neusporediva
Zazovi me i odazvat u ti se i objavit u ti velike i nedokuive tajne o kojima nita ne zna. (Jeremija 33,3) Nijedno drugo izuavanje nee tako oplemeniti svaku misao, osjeaj i tenju kao prouavanje Svetoga pisma. Nijedna druga knjiga ne moe zadovoljiti pitanja uma niti enje srca. Pridavanjem pozornosti Bojoj rijei i stjecanjem znanja iz nje, ljudi se mogu uzdii iz najdubljih dubina neznanja i ponienja i postati sinovi Boji, suradnici bezgrenih anela. ... Kao odgojna sila, Biblija je bez premca. Nita nee dati toliku snagu svim sposobnostima kao napor da se razumiju udesne istine otkrivenja. Um se postupno prilagoava temama kojima se bavi. Ako se bavi samo svakidanjim temama, zakrljat e i oslabjeti. ... Svojim irokim spektrom stilova i tema Biblija ima neto to e zanimati svaki um i privui svako srce. ... U njenim najjednostavnije izreenim istinama nalaze se naela koja su visoka kao nebo i koja obuhvaaju vjenost. (Signs, 11. travnja 1906.) Nema situacije u ivotu niti faze ljudskog iskustva za koje Biblija nema vrijedne upute. Vladar i podreeni, gospodar i sluga, kupac i prodava, zajmodavac i zajmoprimac, roditelj i dijete, nastavnik i uenik svi ovdje mogu nai pouke nemjerljive vrijednosti. Ali iznad svega, Rije Boja iznosi plan spasenja pokazuje grenom ovjeku kako se moe pomiriti s Bogom, podastire velika naela istine i dunosti koji trebaju upravljati naim ivotom i obeava nam boansku pomo u njihovom dranju. See iza ovog prolaznog ivota, iza kratke i mune povijesti ljudskog roda. Otvara naem pogledu iroki vidik vjenoga doba vjenosti koja nije potamnjela od grijeha i koja nije zamagljena tugom. (R&H, 22. kolovoza 1912.)

27

20. sijenja

Biblija u mojem ivotu

Biblija raa novi ivot

Jer ste ponovo roeni ... rijeju ivoga i vjenog Boga. (1. Petrova 1,23) Biblija otkriva Boju volju. Istine Boje rijei govor su Najviega. Tko ove istine uini dijelom svojega ivota, postaje u svakom smislu novo stvorenje. Nisu mu dane nove snage uma, ve tama koja je zbog preziranja i grijeha zamagljivala razumijevanje, biva uklonjena. Rijei: I dat u vam novo srce, znae: I dat u vam novi um. Promjena srca uvijek je praena jasnim osvjedoenjem o kranskoj dunosti i razumijevanjem istine. Tko Svetom pismu pridaje veliku pozornost uz molitvu, stei e jasno razumijevanje i zdravu prosudbu, i kad se okrene Bogu, dostii e viu razinu mudrosti. Biblija sadri naela koja lee u temelju istinske veliine, svakog istinskog napretka bilo za pojedinca, bilo za narod. Narod koji daje slobodu promicanju i irenju Svetoga pisma, otvara put umovima ljudi da se razvijaju i nadograuju. itanje Svetoga pisma ini da svjetlost zasja u tami. Kad istraujemo Rije Boju, nalazimo ivotvorne istine. U ivotu onih koji paze na njezin nauk bit e nevidljiv utjecaj sree i blagoslov svima s kojima dou u dodir. (R&H, 18. prosinca 1913.) Tisue ljudi uzimale su vodu iz ovog izvora ivota, a zalihe se ne smanjuju. Tisue su Gospodina stavile ispred sebe i gledajui Ga promijenile se u isto oblije. Njihov duh gori u njima dok govore o Njegovu karakteru, o tome to je Krist njima i to su oni Kristu. ... Tisue e se jo ukljuiti u posao traenja tajni spasenja. ... Svaka nova potraga otkrit e neto jo dublje i zanimljivije od onoga to je ve bilo otkriveno. (Signs, 18. travnja 1906.)

28

21. sijenja

Biblija u mojem ivotu

Moj Savjetnik i Vodi

Vodit e me po naumu svojem da me zatim uzme u slavu svoju. (Psalam 73,24) Kranski dokaz koji nam je potreban nije mogue pronai u ljudskom iskustvu, ve u naoj Bibliji. Rije Boja je tvra naeg uma jer iz stoljea u stoljee prenosi svjedoanstvo o nepromjenjivosti istine. Nijedna drevna utvrda Boje rijei, iako prilagoena za posebna vremena, nije istroena. Nijedan dio Biblije nije umro od starosti. Cjelokupnu povijest Bojeg naroda trebamo prouavati i mi danas da bismo imali koristi iz zapisanih iskustava. (Letter 117, 1897.) Ljudi prekre svoju rije i pokau da su nepouzdani, ali Bog se ne mijenja. Njegova e Rije zauvijek ostati ista. (R&H, 6. veljaa 1900.) Dajte Rijei Bojoj poasno mjesto vodia u svojem domu. Neka se na nju gleda kao na Savjetnika u svakoj tekoi, mjerilo svakog naina postupanja. ... Nikada nee biti istinskog napretka bilo kojeg lana u obiteljskom krugu ako njime ne upravlja Boja istina i mudrost pravednosti. (Letter 107, 1898.) Svima nam je potreban vodi i kroz mnoga ravna mjesta u ivotu, kao to je mornaru potreban pilot preko pjeanih sprudova ili izmeu podvodnih stijena u rijekama. ... Mornar koji ima kartu i kompas, a ne upotrijebi ih, odgovoran je za ugroavanje ivota onih to su na palubi njegova broda. Brod moe biti izgubljen zbog njegova nemara. Mi imamo Vodi, Rije Boju, i nemamo izgovora ako promaimo put u Nebo jer smo dobili jasne upute. (Signs, 21. oujka 1906.) Biblija je savreno mjerilo karaktera, ona je nepogreivi vodi u svim okolnostima sve do kraja ivotnog puta. (Signs, 21. oujka 1906.)

29

22. sijenja

Biblija u mojem ivotu

Hrana za moju duu

Kad mi dooe rijei tvoje, ja sam ih gutao: rijei tvoje ushitie i obradovae srce moje. (Jeremija 15,16) Nemogue je ikojem ljudskom umu iscrpiti jednu istinu ili obeanje iz Biblije. Jedan vidi slavu s jedne toke gledita, drugi s druge; sada moemo vidjeti samo odsjaj. Puna svjetlost izvan je naeg vidnog polja. Dok razmiljamo o velikim temama Boje rijei, gledamo u izvor koji se proiruje i produbljuje pred naim pogledom. Njegova irina i dubina nadilaze nae znanje. Dok promatramo, vizija se iri; prostire se pred nama, vidimo bezgranino more bez obala. Ovakvo prouavanje ima oivljavajuu silu. Um i srce dobivaju novu snagu i novi ivot. Ovo iskustvo najvei je dokaz boanskog autorstva Biblije. Boju rije primamo kao hranu za duu po istoj logici po kojoj primamo kruh kao hranu za tijelo. Kruh zadovoljava potrebe naeg tijela i po iskustvu znamo da proizvodi krv, kosti i mozak. Primijenimo isti test na Bibliju: kada njezina naela postanu elementi karaktera, to je rezultat? Kakve se promjene dogaaju u ivotu? Staro je nestalo, novo je, evo, nastalo. Njezinom snagom mukarci i ene kidaju lance grenih navika. Odbacuju svaku sebinost. Svjetovno postaje asno, pijano trijezno, a razuzdano isto. Oni koji su roeni na sliku Sotone, preobraeni su u Boje oblije. Ta je promjena sama po sebi udo nad udima. Promjena koju donosi Rije jedna je od najdubljih tajni Rijei. Mi to ne moemo razumjeti, moemo samo vjerovati da je, kako objavljuje Sveto pismo, Krist, nada slave, meu vama. Spoznaja o ovoj tajni pribavlja klju za svaku drugu tajnu. Ona otvara dui nebeska blaga i mogunosti beskrajnog razvoja. (Signs, 25. travnja 1906.)

30

23. sijenja

Biblija u mojem ivotu

Moje svjetlo
Objava Rijei tvojih prosvjetljuje, bezazlene urazumljuje. (Psalam 119,130) U Bojoj rijei je svjetlo koje svijetli u tamnome mjestu. Dok istraujemo njezine stranice, svjetlo ulazi u srce osvjetljavajui um. Ovom svjetlou vidimo kakvi trebamo biti. U Rijei vidimo upozorenja i obeanja koja upuuje Bog. Pozvani smo da istraujemo ovu Rije kao pomo u tekim trenucima. Ako na svakom koraku ne traimo savjet u Vodiu, pitajui se je li to Gospodnji put, nae e rijei i djela biti umrljani sebinou. Zaboravit emo na Boga i hodati putovima koje On nije izabrao za nas. Boja je rije puna dragocjenih obeanja i korisnih savjeta. Ona je nepogreiva, jer Bog ne moe pogrijeiti. Ona prua pomo u svim okolnostima i ivotnim uvjetima i Bog s tugom gleda kad se Njegova djeca okreu od nje traei ljudsku pomo. Onaj koji preko Svetog pisma odrava zajednicu s Bogom, bit e oplemenjen i posveen. Dok ita nadahnute izvjetaje o Spasiteljevoj ljubavi, njegovo e srce omekati u njenosti i kajanju. Bit e ispunjen enjom da postane poput svoga Uitelja i ivi ivotom slube iz ljubavi. ... On je svojom udesnom silom sauvao svoju pisanu Rije kroz vjekove. (Signs, 28. oujka 1906.) Ova je knjiga Boji veliki vodi. ... Ona svijetli pred nama da moemo vidjeti put kojim putujemo, a njezine zrake obasjavaju povijest iza nas pokazujui najsavreniji sklad u onome to pomraenom umu izgleda kao greka i nesklad. U onome to svjetovnoj osobi izgleda neobjanjivom tajnom, Boja djeca vide svjetlost i ljepotu. (R&H, 6. veljae 1900.) Sretan je ovjek koji je otkrio da je Rije Boja svjetlo njegovim stopama i svjetiljka njegovu putu svjetlo koje svijetli u tamnome mjestu. Ona je ljudima nebeski vodi. (Letter 207, 1904.)

31

24. sijenja

Biblija u mojem ivotu

Blago u mojem srcu

Ded prihvati Zakon iz njegovih usta, u srce svoje rije njegovu usadi. (Job 22,22) Od najveeg je znaenja da stalno istraujemo Sveto pismo pohranjujui u um Boje istine. Moda emo biti odvojeni od drutva drugih krana i nai se na mjestu gdje neemo imati priliku susretati Boju djecu. Potrebna su nam blaga Boje rijei skrivena u naem srcu. (BE, 15. listopada 1892.) irom polja otkrivenja rasuta su zrnca zlata mudre Boje izreke. Ako si mudar, skupljat e ova dragocjena zrnca istine. Uini Boja obeanja svojima. I kada doe ispit i kunja, ova obeanja e ti biti dragi izvor nebeske utjehe. (Letter 25, 1903.) Kunje esto izgledaju neodoljive jer se zbog zanemarivanja molitve i prouavanja Biblije ovjek izloen kunji ne moe odmah sjetiti Bojih obeanja i doekati Sotonu orujem Svetoga pisma. Ali aneli se nalaze oko onih koji ele biti poueni u boanskim predmetima; i u trenutku velike potrebe oni e ih podsjetiti upravo na one istine koje su im potrebne. Pa kada neprijatelj navali kao rijeka, Duh e Gospodnji podignuti zastavu suprot njemu. (Izaija 59,19) (Velika borba, str. 516) Srce u kojemu su pohranjene dragocjene istine Boje rijei utvreno je protiv Sotoninih kunji, protiv neistih misli i nesvetih djela. (YI, 28. srpnja 1892.) Drite se Svetoga pisma. to vie istraujete i tumaite Rije, to vie e va um i srce biti utvreni blagoslovljenim rijeima ohrabrenja i obeanja. (Letter 76, 1901.) Usadimo njezina dragocjena obeanja u pamenje tako da, kad nam nae Biblije budu oduzete, jo uvijek moemo posjedovati Rije Boju. (R&H, 6. sijenja 1910.)

32

25. sijenja

Obiteljsko bogosluje u mojem ivotu

Jutarnje i veernje bogosluje

Doite, prignimo koljena i padnimo nice, poklonimo se Jahvi koji nas stvori! (Psalam 95,6) Gospodin pokazuje posebno zanimanje za obitelji svoje djece ovdje na Zemlji. Aneli nose dim mirisnog tamjana za svete koji mole. Neka se u svakoj obitelji uzdie molitva k Nebu, i ujutro i kad zae sunce i zahladi, polaui pred Boga Spasiteljeve zasluge. Ujutro i uveer svemir zapaa svaki dom u kojemu se moli. (MS 19, 1900.) Doite u poniznosti sa srcem punim njenosti i svijeu o kunjama i opasnostima koje su pred vama i vaom djecom, vjerom ih veite za oltar predajui ih Gospodinu na brigu. Slubujui aneli uvat e djecu koja su tako posveena Bogu. (1T, str. 397,398) Obiteljsko bogosluje ne treba biti voeno okolnostima. Nemojte se moliti povremeno niti zanemarujte molitvu kad ste prezaposleni. Ako tako inite, vaa djeca e zakljuiti da molitva nije posebno vana. Bojoj djeci molitva puno znai i rtve zahvalnice trebaju dolaziti pred Boga ujutro i uveer. Psalmist kae: Doite, kliimo Jahvi, uzvikujmo Hridi, Spasitelju svome! (MS 12, 1898.) Trebao bi nam biti uitak sluiti Gospodinu. ... On eli da oni koji dolaze na bogosluje odnesu sa sobom dragocjene misli o Njegovoj skrbi i ljubavi, kako bi bili puni radosti u svakodnevnom ivotu i imali razloga da u svemu postupaju poteno i vjerno. (Put Kristu, str. 110; 2005.) U domu je mogue imati malu crkvu koja e proslavljati i astiti Otkupitelja. (MS 102, 1901.) Kad imamo dobru obiteljsku religiju, imat emo i izvrsne vjerske sastanke. (MS 70, nedatirano)

33

26. sijenja

Obiteljsko bogosluje u mojem ivotu

Marljivo ih pouavajte
Rijei ove to ti ih danas nareujem, neka ti se ureu u srce. Napominji ih svojim sinovima. (Ponovljeni zakon 6,6.7) Josip je u djetinjstvu nauio ljubiti Boga i bojati Ga se. esto je u oevom atoru, pod zvjezdanim sirijskim nebom, sluao priu o nonoj viziji kod Betela, o ljestvama od neba do zemlje, o anelima koji su se sputali i uspinjali i o Onome koji se s prijestolja na visini otkrio Jakovu. Sluao je i priu o borbi kod Jaboka kada je, odrekavi se svojih omiljenih grijeha, Jakov izaao kao pobjednik i dobio titulu Boji knez. Dok je Josip jo kao djeak uvao stada svoga oca, njegov ist i jednostavan ivot povoljno je utjecao na razvoj njegovih fizikih i duevnih sposobnosti. Dolazei u vezu s Bogom preko prirode i prouavajui velike istine koje su prelazile kao sveti zalog s oca na sina, stekao je snagu uma i nepokolebljivost u naelima. (Odgoj, str. 45) Mojsije je bio mlai od Josipa i Daniela kad je bio lien brine zatite doma svog djetinjstva; meutim, isti utjecaji koji su formirali njihov ivot, formirali su i njegov. Samo dvanaest godina je proveo sa svojim hebrejskim srodnicima; ali tijekom ovih godina bio je postavljen temelj njegove veliine, postavljen rukom osobe o kojoj se malo govori. ... Ali nijedna druga ena, osim Marije iz Nazareta, nije svijetu donijela vei blagoslov. Znajui da se uskoro vie nee moi brinuti o svom djetetu ... trudila se da u njegovo srce usadi ljubav i vjernost prema Bogu. To djelo je bilo vjerno obavljeno. (Odgoj, str. 53) Buenje i jaanje ljubavi za prouavanje Biblije umnogome zavisi od vremena koje odvajamo za bogosluje. Trenuci jutarnjeg i veernjeg bogosluja trebaju biti najslai i od najvee pomoi tijekom dana. Potrebno je razumjeti da ove trenutke ne smiju prekidati uznemirujue i neljubazne misli zato to se roditelji i djeca okupljaju na sastanak s Isusom i pozivaju svete anele u svoj dom. (Signs, 26. rujna 1906.) 34

27. sijenja

Obiteljsko bogosluje u mojem ivotu

Poklonite se pred Bogom

Ponizite se pred Gospodinom, i on e vas uzvisiti! (Jakov 4,10) Ako je ikada bilo vrijeme kad svaki dom treba biti dom molitve, onda je to sada. Prevladavaju nevjerstvo i skepticizam. Bezakonje buja. Pokvarenost tee ivotnim tokovima due i pobuna protiv Boga provaljuje u ivot. Zarobljene grijehom, moralne su snage pod sotonskom tiranijom. Dua je postala predmetom njegove kunje i ako se neka mona ruka ne prui da ga spasi, ovjek ide tamo kamo ga vodi stari buntovnik. Ali u ovo vrijeme strane opasnosti ima onih koji kau da su krani, ali nemaju obiteljsku molitvu. ... Misao da molitva nije vana jedno je od sotonskih najuspjenijih orua za unitavanje dua. Molitva je zajednica s Bogom, izvor mudrosti, izvor snage, mira i sree. Isus se molio Ocu s plaem i suzama. ... Jakov kae: Molite jedan za drugoga ... jer mnogo moe molitva pravednika ako je arka. Iskrenom, ozbiljnom molitvom roditelji trebaju napraviti ogradu oko svoje djece. Trebaju moliti u punini vjere da Bog prebiva u njima i da sveti aneli uvaju njih i njihovu djecu od sotonske okrutne sile. ... Roditelji su odgovorni da okupe svoju djecu oko sebe prije obroka i usmjere ih na nebeskog Oca koji im tako velikoduno daje obilje svoje skrbi. Kako bi bilo dobro za njih da Mu zahvale za zatitu tijekom noi, zamole Ga za pomo i milost i zatitu Njegovih anela tijekom tog dana! I kada doe veer, da se jo jedanput okupe pred Njim i proslavljaju Ga za milosre i blagoslove proteklog dana! (PUR, 22. svibnja 1902.)

35

28. sijenja

Obiteljsko bogosluje u mojem ivotu

Ispovijedajte grijehe jedan drugomu

Prema tome, ispovijedajte grijehe jedan drugomu i molite jedan za drugoga da ozdravite! Mnogo moe molitva pravednika ako je arka. (Jakov 5,16) Dobila sam uputu da ozbiljno potaknem nae ljude na potrebu religije u domu. Meu lanovima obitelji uvijek treba biti ljubaznog, promiljenog uvaavanja. Ujutro i uveer neka sva srca budu ujedinjena u smjernom oboavanju. U vrijeme veernjeg bogosluja neka svaki lan obitelji dobro preispita svoje srce. Neka svako uinjeno zlo bude ispravljeno. Ako je netko tijekom dana drugome skrivio ili neljubazno govorio, neka trai oprost od povrijeenoga. esto se u umu gaje uvrede i nastaje nerazumijevanje i bol u srcu do koje nije trebalo doi. Ako se onome za koga se misli da je pogrijeio dade prilika, on e moda dati objanjenja koja e donijeti olakanje ostalim lanovima obitelji. Ispovijedajte grijehe jedan drugomu i molite jedan za drugoga da biste mogli biti iscijeljeni od svih duhovnih slabosti i da se promijene grene sklonosti. Marljivo radite za vjenost. Molite se Gospodinu ustrajno i vrsto se drite vjere. Ne uzdajte se u tijelo, ve imajte bezuvjetno pouzdanje u Gospodnje vodstvo. Neka svatko sada kae: A ja u izii i odvojiti se od svijeta. Sluit u Gospodinu s punom odlunou u srcu.... Gospodin e pokazati ljubaznu milost onima koji dre Njegove zapovijedi. Ta Rije, ta iva Rije, primljena i izvrena, bit e miris ivota na ivot. Primanje te istine obnovit e i oistiti greno srce. Ovo djelo osobnog ienja karaktera ne moe biti sa sigurnou odgoeno. ... S priznanjem i molitvom donesite odluku da ete biti u potpunosti Gospodnji, odsad i zauvijek. ... Ne moemo si dopustiti odgaanje ovog djela priznavanja i poniznosti due, da bi nai darovi postali Bogu prihvatljivi. Puninu radosti nalazimo u potpunoj predaji Bogu. (R&H, 8. studenoga 1906.)

36

29. sijenja

Obiteljsko bogosluje u mojem ivotu

Oboavaj Boga i budi u miru

Sva su djeca tvoja uenici Gospodnji, i velik je mir djece tvoje. (Izaija 54,13 ari) Va je dom sam po sebi jedan mali svijet. ...Vi morate odluiti hoe li vaa djeca sluiti Bogu ili novcu, hoe li izabrati vjeni ivot ili vjenu smrt. ... Kao patrijarsi u stara vremena, oni koji tvrde da ljube Boga, trebaju podii oltar Njemu gdje god postave svoj ator. ... Neka otac, sveenik u obitelji, prinosi na njega jutarnje i veernje rtve, dok se ena i djeca udruuju u molitvi i slavljenju. U takvom e domu Isus rado prebivati. Iz svakog kranskog doma treba svijetliti sveto svjetlo. Ljubav treba pokazati u svakom djelu. Ona treba tei iz svakog meusobnog odnosa pokazujui se u promiljenoj ljubaznosti i njenoj, nesebinoj utivosti. Ima domova u kojima se ovo naelo provodi to su domovi gdje se oboava Bog i vlada najiskrenija ljubav. Iz ovih se domova jutarnje i veernje molitve uzdiu Bogu kao slatki miris i Njegovo milosre i blagoslovi padaju na molitelje poput jutarnje rose. (R&H, 23. prosinca 1902.) Uzdignimo oi prema otvorenim vratima nebeskog Svetita u kojemu svjetlost Boje slave obasjava lice Isusa Krista koji moe zauvijek spasavati one koji po Njemu dolaze k Bogu. ... Dua se moe pribliiti Nebu na krilima hvalospjeva. U nebeskim dvorima Boga slave pjesmom i glazbom; dok izraavamo svoju zahvalnost, i mi usklaujemo svoje bogosluje s bogoslujem nebeskih eta. Pravo me tuje onaj koji prinosi rtvu zahvalnu kae Bog. Pred svojega Stvoritelja doimo radosno i sa tovanjem, sa zahvalnicama i glasom hvalospjeva! (Put Kristu, str. 109111; 2005.)

37

30. sijenja

Obiteljsko bogosluje u mojem ivotu

Timotejev ivot kao rezultat vjere u obitelji

A ti ostani u onome to si nauio i vrstom vjerom prihvatio jer zna od kojih si to nauio i jer od djetinjstva poznaje sveta Pisma koja te mogu uiniti mudrim za spasenje po vjeri u Krista Isusa. (2. Timoteju 3,14.15) Oni koji priznaju Kristovo ime, ne bi trebali zanemariti obiteljski oltar gdje mogu svakodnevno traiti Boga sa svom ozbiljnou, traei Ga u pobonoj zajednici. (R&H, 22. listopada 1889.) U ovom smislu moemo nauiti dragocjene pouke iz Timotejeva ivota i karaktera. Timotej je od djetinjstva poznavao Sveto pismo. U domu je vladalo pobono ozraje. Svetost ivota u domu bila je ... ista, osjeajna i neiskvarena pogrenom osjeajnou. ... Boja rije bila je pravilo koje je vodilo Timoteja. Primao je poduke, redak po redak, pravilo po pravilo, malo ovdje, malo ondje. Duhovna snaga ovih pouka drala ga je istim u govoru i neokaljanim od svih pokvarenih osjeaja. Njegovi uitelji u domu suraivali su s Bogom u odgajanju ovog mladia za noenje tereta koji e pasti na njega u njegovoj ranoj mladosti. ... Pouke iz Biblije imaju moralni i vjerski utjecaj na karakter kad se primijene u praktinom ivotu. Timotej je nauio i u praksu provodio naueno. Nije bio posebno nadaren, ali je njegov posao bio vrijedan jer je uporabio Bogom dane sposobnosti kao posveene darove u slubi Bogu. Njegovo pronicljivo poznavanje istine i praktina svetost dali su mu poseban utjecaj. Sveti Duh je u Timoteju pronaao um koji je mogao biti oblikovan i usmjeravan da postane hram za boravak Svetoga Duha. ... Mlade treba dopustiti da na nju utjee nauk Svetoga pisma i utkati ga u svakidanje misli i praktian ivot. Tada e posjedovati osobine koje se najvie cijene u nebeskim dvorovima. Sakrit e se u Bogu i njihov e ivoti svjedoiti o Njegovoj slavi. (YI, 5. svibnja 1898.) 38

31. sijenja

Obiteljsko bogosluje u mojem ivotu

Abraham je podignuo oltar gdje god je boravio

Jahve se javi Abrahamu pa mu ree: Tvome u potomstvu dati ovu zemlju. Abraham tu podigne rtvenik Jahvi koji mu se objavio. Odatle prijee u brdoviti kraj na istok od Betela. Svoj ator postavi ... Ondje podigne rtvenik Jahvi i zazva ime Jahvino. (Postanak 12,7.8) ivot Abrahama, Bojeg prijatelja, bio je ivot molitve. Gdje je god postavio svoj ator, u blizini bi sagradio oltar na kojemu je prinosio jutarnju i veernju rtvu. Kad je ator bio uklonjen, oltar je ostajao. Kad bi Kanaanac lutajui naiao na taj oltar, znao bi tko je tu bio, pa kad bi podigao svoj ator, obnovio bi oltar i oboavao ivoga Boga. Tako kranski domovi trebaju biti svjetla svijetu. ... Oevi i majke, svakoga jutra i veeri okupite svoju djecu oko sebe i u poniznoj molitvi uzdignite svoja srca Bogu za pomo. Vai dragi izloeni su kunjama i probama. Mladi i stari na svojem putu svakodnevno nailaze na smetnje. Oni koji ele ivjeti strpljivim i radosnim ivotom ispunjenim ljubavlju, moraju se moliti. Pobjeda se moe postii samo odlunom i nepokolebljivom namjerom, stalnim bdjenjem i Bojom pomoi. Roditelji, svakoga jutra posvetite sebe i svoju obitelj Bogu za taj dan. Nemojte raunati na mjesece i godine, oni nisu vai. Va je samo jedan kratki dan. Kao da vam je zadnji na zemlji, radite sve dane za Gospodara. Predajte u Njegove ruke sve svoje planove da se po Njegovoj boanskoj mudrosti izvre ili ne izvre. Prihvatite Njegove planove umjesto svojih ak i kada to zahtijeva odbacivanje vaih eljenih planova. Tako ete svoj ivot oblikovati sve vie i vie prema boanskom Uzoru. (PUR, 22. svibnja 1902.) Tek e vjenost otkriti dobre rezultate koje je donijelo ovo vrijeme provedeno na bogosluju. (PUR, 22. svibnja 1902.)

39

Ve l j a a IVOT ISPUNJEN DUHOM

1. veljae Darovi Svetoga Duha

Boji dar Duha

Ja u moliti Oca, i dat e vam drugog Branitelja koji e ostati s vama zauvijek: Duha istine, kojega svijet ne moe primiti, jer niti ga vidi niti ga poznaje. Vi ga poznajete, jer boravi s vama i jer e biti u vama. (Ivan 14,16.17) Utjecaj Svetoga Duha u idovskoj povijesti bio je zamjetljivo prisutan, iako ne u potpunosti. Stoljeima su bile upuivane molitve za ispunjenje Bojeg obeanja o izlijevanju Njegovog Duha, i nijedna od ovih ozbiljnih molbi nije bila zaboravljena. Krist je bio odluan u namjeri da nakon svojeg uznesenja sa Zemlje daruje one koji vjeruju u Njega kao i one koji e tek uzvjerovati. Koji dar bi bio dovoljno dragocjen da najavi i proslavi Njegovo uznesenje na posredniko prijestolje? Morao bi biti dostojan Njegove veliine i uzvienosti. Odluio je dati svog zamjenika, treu Osobu Boanstva. Ovaj dar nije mogao biti uzvieniji. On e dati sve darove u jednome i zato e boanski Duh koji obraa, prosvjetljuje i posveuje, biti Njegov dar. ... Doao je sa svom puninom i moi, kao da je vjekovima bio zadravan, ali se sada snano izlio na Crkvu. ... Vjernici su bili ponovno obraeni. Grenici su bili ujedinjeni s kranima u potrazi za najvrednijim biserom. ... Svaki kranin vidio je u svojem bratu dobrotu i ljubav nalik na boansku. Prevladavao je samo jedan cilj. Jedan cilj obuhvatio je sve druge. Sva srca kucala su kao jedno. Jedino nastojanje vjernika bilo je kako najbolje otkriti slinost Kristovom karakteru, tko e uiniti najvie za irenje Njegova kraljevstva. (BE, 27. veljae 1899.) Sveti Duh poslan je ljudima kao neprocjenjivo blago koje je ovjek mogao primiti. (BE, 22. svibnja 1899.) 40

2. veljae

Darovi Svetoga Duha

Svakome je dan dar

A svakom pojedincu od nas dana je milost po onoj mjeri po kojoj je Krist htio dati svoj dar. (Efeanima 4,7) Talenti koje je Krist povjerio svojoj Crkvi posebno prikazuju darove i blagoslove koje donosi Sveti Duh. Jednomu se po Duhu daje mudrost, drugomu znanje po istom Duhu; jednome se daje vjera u istom Duhu, drugomu dar ozdravljanja u ovom jedinom Duhu; jednomu mo udesa, drugomu dar proricanja; jednomu sposobnost razlikovanja duhova, drugomu razliiti jezici, a treemu dar tumaenja jezika. A sve to ini jedan te isti Duh koji to razdjeljuje svakomu kako hoe. (1. Korinanima 12,8-11) Ne primaju svi ljudi isti dar, ali je svakom Uiteljevom sluzi obean neki dar Duha. Prije nego to je napustio svoje uenike, Krist dahne u njih i ree im: Primite Duha Svetoga! (Ivan 20,22) I ponovno im je rekao: Evo, ja u poslati na vas ono to je Otac moj obeao. (Luka 24,49) ... U svakom pojedincu od nas dana je milost po onoj mjeri po kojoj je Krist htio dati svoj dar. (Efeanima 4,8.7) ... Duh koji to razdjeljuje svakomu kako hoe. (1. Korinanima 12,11) Darovi su ve nai u Isusu Kristu, ali njihovo stvarno dobivanje zavisi od naeg primanja Bojega Duha. (Isusove usporedbe, str. 219,220) Bog ne trai od nas da u svojoj vlastitoj snazi izvrimo zadatak koji je pred nama. On nam je osigurao boansku pomo kada je ljudska snaga nedovoljna. On nam daje Svetoga Duha da bi nam pomogao u svakoj nevolji, da bi ojaao nau nadu i sigurnost, da bi prosvijetlio na um i oistio nae srce. ... Nema granice korisnosti za onog tko se odrekao vlastitog ja i dopustio da Sveti Duh djeluje na njegovo srce, i tko ivi ivotom potpune posveenosti Bogu. ... Krist je izjavio da e boanski utjecaj Duha biti do kraja s Njegovim sljedbenicima. (8T, str. 1921)

41

3. veljae

Darovi Svetoga Duha

Za usavravanje svetih
On dade jedne kao apostole, druge kao proroke, jedne kao evaneliste, druge kao pastire i uitelje, da pripravi svete za djelo slube, za izgradnju Kristova Tijela, dok svi zajedno ne doemo k jedinstvu u vjeri i u pravoj spoznaji Sina Bojega, k savrenom ovjeku, k mjeri punine veliine Kristove. (Efeanima 4,11-13) Sve ove darove trebalo je koristiti. Svaki vjerni radnik zalagat e se za usavravanje svetih. ... Postoji za svakoga neki posao. Svaka dua koja vjeruje u istinu treba zauzeti svoje mjesto govorei: Evo me, mene poalji! (Izaija 6,8) ... Neka svatko uini neto za druge. Svi trebaju uvidjeti da su kao primatelji Kristove milosti duni raditi za Njega. Pouite ih kako trebaju raditi. One koji su nedavno prihvatili vjeru, treba pouavati kako da postanu Boji suradnici. Kad budu poslani na rad, maloduni e vrlo brzo zaboraviti svoju malodunost, slabi e postati jaki, neuki urazumljeni i svi e biti spremni prikazati istinu kakva je u Isusu. Oni e nai pouzdanog pomonika u Onome koji je obeao da e spasiti sve koji dou k Njemu. (6T, str. 4850) Potreban je utjecaj Svetoga Duha da bi djelo bilo uravnoteeno i da bi stalno napredovalo u svim granama. (6T, str. 291) Istina za ovo vrijeme obuhvaa cijelo Evanelje. Ako bude pravilno prikazana, ona e u ovjeku izvriti istinske promjene koje e dokazati snagu Boje milosti u srcu. Ona e dovriti djelo i razviti kompletnog ovjeka. (6T, str. 291) On nam kae da budemo savreni kao to je On sam, na isti nain. U svom malom krugu mi moramo biti sredita svjetlosti i blagoslova, kao to je On u svemiru. Mi nemamo nita u sebi, ali svjetlost Njegove ljubavi pada na nas i mi trebamo odraavati njezin sjaj. ... Moemo biti savreni u svom krugu kao to je Bog savren u svom. (Misli s gore blagoslova, str. 98,99)

42

4. veljae

Darovi Svetoga Duha

Za jedinstvo svetih
Zato vas molim ja, suanj u Gospodinu, da ivite dostojno poziva kojim ste pozvani: sa svakom vrstom poniznosti i krotkosti, sa strpljenjem podnosite jedni druge s ljubavlju! Nastojte sauvati jedinstvo Duha, povezani mirom. (Efeanima 4,1-3) Nebeske zvijezde funkcioniraju prema zakonima, svaka djelujui na onu drugu da ispunjava Boju volju, pokazujui zajedniku poslunost tom istom zakonu koji njima upravlja. Stoga, da bi Boje djelo moglo zdravo i snano napredovati, Boji narod mora djelovati skladno. Greviti, nekontrolirani pokreti nekih koji za sebe tvrde da su krani dobro su prikazani radom snanih ali neuvjebanih konja. Dok jedan vue naprijed, drugi vue natrag, a na glas svoga gospodara jedan snano povue, a drugi stoji nepokretan. Ako ljudi ne budu djelovali slono u velikom i slavnom djelu za ovo vrijeme, nastat e pometnja. ... Ako nose Kristov jaram, ne mogu vui svaki za sebe, ve e vui zajedno s Kristom. ... Pojava kotaa u kotau i ivih stvorenja povezanih s njima, proroku se inila zamrenom i neobjanjivom. Ali meu ovim kotaima primjeivala se ruka beskonane mudrosti i savreni red rezultat je njezinog djelovanja. Svaki kota kojim upravlja ruka Boja, djeluje u savrenom skladu sa svim drugim kotaima. (GCB, 31. svibnja 1909.) Pod utjecajem Svetoga Duha, ak i najneskladniji mogu biti dovedeni u sklad. Bog nesebino povezuje svoju djecu meusobno vrstim, a opet njenim sponama. Crkva obiluje nepresunom snagom kad je energija njezinih vjernika pod utjecajem Svetoga Duha, kad crpe dobro iz izvora svakog obrazovanja, pouavanja i discipliniranja. Tada e pred Bogom stajati kao mona organizacija preko koje On moe djelovati na obraenje grenika. Na taj nain su povezani Nebo i Zemlja, i svi boanski predstavnici surauju s ljudskim oruima. (Signs, 19. prosinca 1906.) 43

5. veljae

Darovi Svetoga Duha

Boji proroci otkrili su istinu

Nita ne ini Jahve Gospod a da osnove svoje ne otkrije slugama svojim prorocima. (Amos 3,7) Prije no to se na svijetu pojavio grijeh, Adam je uivao u osobnoj zajednici sa svojim Stvoriteljem. Ali od trenutka kad se ovjek prijestupom odvojio od Boga, ta mu je uzviena prednost uskraena. Meutim, planom spasenja otvoren je put kojim stanovnici Zemlje jo uvijek mogu biti povezani s Nebom. Bog je s pomou svog Duha komunicirao s ljudima i, preko objava to ih je dao svojim izabranim slugama, slao boansku svjetlost svijetu. Nego su ljudi govorili potaknuti od Duha Svetoga. (2. Petrova 1,21) ... Beskonani je svojim Svetim Duhom prosvijetlio umove i srca svojih slugu. On im je dao snove i vienja, simbole i slike, a oni kojima je istina bila tako otkrivena sami su misao izrazili ljudskim jezikom. (Velika borba, str. 7) Nita ne ini Jahve Gospod a da osnove svoje ne otkrije slugama svojim prorocima. (Amos 3,7) U svojoj providnosti Bog je naao za dobro da pripadnike svojeg naroda pouava i opominje na razliite naine. Spoznaju svoje volje On im otkriva neposrednom zapovijedi, preko Svetih spisa i Duha prorotva. (4T, str. 12,13) U stara vremena Bog je ljudima govorio preko prorok i apostol. U ove dane On im govori preko svjedoanstava pisanih Njegovim Duhom. Nikad nije postojalo vrijeme kada je Bog tako ozbiljno pouavao svoj narod kao to ga pouava sada u pogledu svoje volje i puta kojim eli da ide. (4T, str. 147,148) Posebnu vrijednost za Boju crkvu na Zemlji danas za radnike u Njegovu vinogradu imaju poruke, savjeti i opomene preko proroka koji su objavljivali Njegovu vjenu namjeru za dobrobit ovjeanstva. U nauavanju Bojih proroka jasno se otkriva Njegova ljubav prema izgubljenom rodu i Njegov plan spasenja. (Izraelski proroci i kraljevi, str. 11)

44

6. veljae

Darovi Svetoga Duha

Duh prorotva dar za mene

Proroki je duh, zapravo, svjedoanstvo Isusovo. (Otkrivenje 19,10) Bog je svoju istinu htio priopiti svijetu preko ljudskih orua i On ih je sam, svojim Svetim Duhom, opremio i pripremio da izvre to djelo. On je upravljao umom u izboru onoga to trebaju rei i onoga to e napisati. To je blago povjereno zemljanim posudama, ali je ipak nebeskog podrijetla. Svjedoanstvo je preneseno nesavrenim izrazom ljudskog jezika, pa ipak je to Boje svjedoanstvo, a ponizno Boje dijete ispunjeno vjerom vidi u njemu slavu boanske snage, punu milosti i istine. Bog je u svojoj Rijei predao ljudima znanje potrebno za spasenje. Sveta pisma treba primiti kao pouzdanu i nepogreivu objavu Njegove volje. (Velika borba, str. 8) Budui da su je prikazali razliiti pojedinci, istina je prikazana i iz razliitih motrita. Jedan je pisac vie pod snanim dojmom jedne faze predmeta, te obrauje one toke koje se slau s njegovim iskustvom i s njegovom sposobnou shvaanja i uvaavanja. Drugi, meutim, promatra predmet s drugoga gledita. I svaki, voen Svetim Duhom, iznosi ono to je na njegov um ostavilo najsnaniji dojam razliit vid istine u svakoga, ali u svih savreni sklad. Tako otkrivene istine ine savrenu cjelinu, koja je prilagoena da ispuni potrebe ljudi u svim okolnostima i ivotnim zbivanjima. Ali injenica da je Bog ovjeku otkrio svoju volju u pisanoj Rijei nije iskljuila potrebu za stalnom prisutnou i vodstvom Svetoga Duha. Naprotiv, na je Spasitelj obeao svojim uenicima Svetoga Duha, koji e Njegovu Rije otkriti svojim slugama, rasvijetliti i primijeniti njezino uenje. Budui da je Boji Duh nadahnuo Bibliju, nemogue je da Njegovo uenje proturjei pisanoj Rijei. (Velika borba, str. 8,9)

45

7. veljae

Darovi Svetoga Duha

Vjeruj i napreduj
Pouzdajte se u Gospoda, Boga svojega, pa ete biti sigurni! Pouzdajte se u proroke svoje, pa ete uspjeti! (2. Ljetopisa 20,20 ari) Proroko svjetlo i dalje gori vodei due i govorei im: Ovo je put, idite njime. Ono svijetli na stazi pravednika kao pohvala, kao i na putu nepravednika kao smjernica k pokajanju i obraenju. Njegovim djelovanjem grijeh e biti ukoren i nepravda razotkrivena. Ono napreduje u obavljanju svoje dunosti obasjavajui prolost, sadanjost i budunost. (MS 17,1908.) Ako oni koji su primili svjetlo budu cijenili i potivali Gospodnja svjedoanstva, gledat e religijski ivot u novom svjetlu. Biti e osvjedoeni. Vidjet e klju koji razjanjava tajne koje nikad nisu razumjeli. Dobit e u posjed dragocjenosti koje im je Bog dao da bi napredovali i bit e preneseni iz kraljevstva tame u Boje udesno svjetlo. (Letter 71, 1903.) Oni koji preziru opomene bit e ostavljeni u svojem sljepilu i samoobmani. Ali oni koji posluaju u gorljivom nastojanju da odbace svoje grijehe i prime potrebnu milost, otvorit e vrata svojega srca kako bi dragi Spasitelj mogao ui i boraviti u njima. (3T, str. 257) On (Bog) se pobrinuo za to da svi koji budu htjeli, postanu sveti i sretni. Ovom narataju bilo je dano dovoljno svjetlosti, tako da smo u stanju shvatiti svoje dunosti i prednosti i uivati u dragocjenim i uzvienim istinama i njihovoj jednostavnosti i sili. Odgovorni smo samo za svjetlost koja nas obasjava. Na ispit je dranje Deset Bojih zapovijedi i Isusovo svjedoanstvo. Ako smo vjerni i posluni, Bog e nam se radovati i blagoslovit e nas kao svoj izabrani, poseban narod. Kada savrena vjera i savrena ljubav i poslunost obiluju i djeluju u srcu onih koji kau da su Kristovi sljedbenici, njihov e utjecaj na druge biti snaan. (2T, str. 693,694)

46

8. veljae

Rad Svetoga Duha

Dokazat e mi da sam grean

On e, kad doe, dokazati svijetu zabludu s obzirom na grijeh, na pravednost i na sud. S obzirom na grijeh, ukoliko ne vjeruju u me. (Ivan 16,8.9) Sluba Svetoga Duha jasno je opisana u Kristovim rijeima: On e, kad doe, dokazati svijetu zabludu s obzirom na grijeh, na pravednost i na sud. (Ivan 16,8) Upravo Sveti Duh osvjedouje o grijehu. Ako odgovori na oivljujui utjecaj Duha, grenik e se pokajati i razumjeti vanost poslunosti boanskim zahtjevima. (Djela apostolska, str. 33) Kad se Savao potpuno prepustio osvjedoivanju Svetoga Duha, vidio je pogreke u svojem ivotu i prepoznao dalekosene zahtjeve Bojeg zakona. Ovaj nekad oholi farizej, uvjeren da se opravdao svojim dobrim djelima, sada se pognuo pred Bogom s poniznou i jednostavnou malog djeteta priznajui svoju nedostojnost i molei za zasluge razapetog i uskrslog Spasitelja. Savao je eznuo za potpunim skladom i zajednicom s Ocem i Sinom, i u silnoj elji za oprostom i prihvaanjem, upuivao je arke molbe prijestolju milosti. Molitve ovog farizeja koji se kajao nisu bile uzaludne. Boanska milost preobrazila je najdublje misli i osjeaje njegovog srca i njegove su plemenitije sposobnosti bile usklaene s vjenim Bojim namjerama. Krist i Njegova pravednost postali su Savlu vaniji od cijelog svijeta. Savlovo obraenje snaan je dokaz udotvorne snage Svetoga Duha da osvjedoi ljude o grijehu. (Djela apostolska, str. 75,76) Monim djelovanjem Svetoga Duha bit e obuzdana i pokorena vlast Sotone. Sveti Duh nas osvjedouje o grijehu i izbacuje ga iz nae due ako damo svoj pristanak. ... Kristovim zaslugama ovjek e biti u mogunosti uporabiti ove plemenite snage u svojemu biu i izbaciti grijeh iz svoje due. (R&H, 25. travnja 1893.)

47

9. veljae

Rad Svetoga Duha

Prosvijetlit e moje razumijevanje

Da vam Bog naega Gospodina Isusa Krista, Otac slave, dadne duha mudrosti i otkrivenja da ga potpuno upoznate: da vam dadne prosvijetljene oi vaeg srca da uvidite koliku nadu prua njegov poziv, koliko bogatstvo slave krije njegova batina meu svetima. (Efeanima 1,17.18) Umu koji je obnovljen Svetim Duhom, s posveenih stranica svijetli boanska ljepota i nebeska svjetlost. Ono to se zemaljskom umu ini kao pusta divljina, duhovnom umu postaje zemlja nepresunih izvora. (Signs, 10. listopada 1906.) Jedino nas Sveti Duh moe sauvati od iskrivljavanja teko razumljivih istina. Zadaa je svetih anela da pripreme srce za razumijevanje Boje rijei kako bi nas njena ljepota oduevila, njena upozorenja opomenula, a njena obeanja ohrabrila i ojaala. Trebali bismo prihvatiti molbu psalmista: Otvori oi moje, da gledam divote tvoga Zakona. (Psalam 119,18) (Velika borba, str. 515,516) U Bojoj rijei je Njegov Sveti Duh koji prosvjeuje. Svjetlo, novo dragocjeno svjetlo, svijetli sa svake stranice. Ovdje je otkrivena istina, a rijei i reenice su jasne i odgovaraju trenutku kada Bog preko njih progovara. Mi trebamo prepoznati Svetoga Duha kao naega prosvjetitelja. On se rado obraa djeci i otkriva im blaga i ljepote Rijei. Obeanja koja je izgovorio na Veliki Uitelj osvojit e njihova osjetila i pokrenuti duu djeteta duhovnom snagom boanskog podrijetla. Ona e se tako, pouljivog uma, u odrastanju upoznavati s boanskim stvarima koje e im posluiti kao zatita protiv neprijateljevih kunji. ... Iskre nebeske ljubavi past e na srca djece kao nadahnue. (CPT, 171,172)

48

10. veljae

Rad Svetoga Duha

Podsjetit e me na sve
A Branitelj, Duh Sveti, kojega e Otac poslati zbog mene, nauit e vas sve i sjetiti vas svega to vam rekoh. (Ivan 14,26) Krist je ustao iz mrtvih objavivi kraj otvorenog groba: Ja sam uskrsnue i ivot. Poslao je svoga Duha na na svijet da nas na sve to podsjea. udom svoje moi sauvao je svoju pisanu Rije tijekom mnogih stoljea. Hoe li, onda, ova Rije postati stalnim predmetom naeg prouavanja otkrivajui iz nje to je Boja namjera za nas? (Signs, 28. oujka 1906.) Kristove sluge nisu trebale pripremati posebno sastavljene govore koje e iznijeti kad ih izvedu na suenje. Njihova priprema trebala se obavljati iz dana u dan sakupljanjem dragocjenih istina Boje rijei i jaanjem vjere molitvom. Kad budu izvedeni pred sud, Sveti Duh e ih podsjeati na svaku istinu koja e biti potrebna. Svakodnevna, ozbiljna tenja da se upozna Bog i Isus Krist koga je On poslao, dat e snagu i sposobnost dui. Znanje steeno marljivim istraivanjem Pisma, bljesnut e kroz sjeanje u pravo vrijeme. Meutim, ako je tko zanemario upoznati se s Kristovim rijeima, ako nikada u nevolji nije iskusio silu Njegove milosti, takav ne moe oekivati da e ga Sveti Duh podsjetiti na Njegove rijei. (Isusov ivot, str. 285,286) Krist nam je pruio svaku mogunost da budemo snani. Poslao nam je svojega Svetog Duha ija je dunost da nas podsjea na obeanja koja nam je Krist dao kako bismo mogli imati mir i slatki osjeaj oprosta. Ako usmjerimo svoj pogled na Spasitelja i budemo imali povjerenja u Njegovu mo, bit emo ispunjeni osjeajem sigurnosti i Kristova pravednost postat e naa pravednost. (R&H, 1. listopada 1908.)

49

11. veljae

Rad Svetoga Duha

Preobraava moj karakter

A mi svi koji otkrivena lica odrazujemo kao ogledalo slavu Gospodnju, preobraavamo se u tu istu sliku, uvijek sve slavniju, jer dolazi od Gospodina, od Duha. (2. Korinanima 3,18) Pod djelovanjem Duha srce postaje isto. Zahvaljujui Njemu, vjernik postaje sudionikom u boanskoj naravi. Krist je dao svoga Duha kao boansku snagu da nadjaamo svaku naslijeenu i steenu sklonost k zlu i da odraavamo Njegov karakter u Njegovoj crkvi. ... Kada Duh Boji obuzme srce, On mijenja ivot. Grene misli nestaju, zlih djela se odriemo; ljubav, poniznost i mir zauzimaju mjesto ljutnje, zavisti i sukoba. Srea preuzima mjesto tuge, a izraz lica odraava radost Neba. Nitko ne vidi ruku koja podie teret ili zadrava svjetlost koja dolazi s nebeskih dvorova. Blagoslov dolazi kada se dua vjerom predaje Bogu. Tada ta sila koju nijedno ljudsko oko ne moe vidjeti, stvara novo bie po uzoru na Boju sliku. Sveti Duh je disanje duhovnog ivota due. Tko dobiva Duha, dobiva Kristov ivot. On proima primatelja Kristovim odlikama. ... Religija koja dolazi od Boga jedina je koja vodi k Njemu. Da bismo Mu ispravno sluili, moramo biti roeni od boanskog Duha. On e proistiti srce i obnoviti um dajui nam novu sposobnost za upoznavanje Boga i ljubav prema Njemu. To e nam dati volju za poslunost svim Njegovim zahtjevima. To je istinsko oboavanje. To je plod djelovanja Svetoga Duha. Pomou Svetoga Duha svaka iskrena molitva dolazi iz srca, a takva molitva ugodna je Bogu. Kad god dua zavapi Bogu u molitvi, djelovanje Duha je jasno vidljivo i Bog se otkriva toj dui. On trai takve molitelje. On ih spremno prima i eli ih uiniti svojim sinovima i kerima. (R&H, 19. listopada 1908.)

50

12. veljae

Rad Svetoga Duha

Obdaruje me snagom odozgo

Ali, primit ete snagu poto Duh Sveti sie na vas, pa ete mi biti svjedoci u Jeruzalemu, u svoj Judeji, u Samariji i sve do kraja zemlje. (Djela 1,8) Sveti Duh e se izliti na one koji ljube Krista. Na ovaj nain oni e biti u potpunosti osposobljeni da prime svaki dar koji im je potreban za ispunjenje njihove misije, da proslave Onoga koji je Glava. Darivatelj ivota u svojoj ruci ima ne samo kljueve ivota i smrti, ve i cijelog Neba prepunog bogatih blagoslova. Dana Mu je sva mo na Nebu i na Zemlji i zauzevi svoje mjesto u nebeskim dvorima, On moe podijeliti ove blagoslove s onima koji Ga prihvaaju. Crkva je krtena silom Duha. Uenici su bili osposobljeni da idu i objavljuju Krista, prvo u Jeruzalemu, gdje je poinjeno sramno djelo obeaenja zakonitog Kralja, a onda u najudaljenije krajeve Zemlje. Dan je dokaz svrgavanja Krista s trona Njegovog posrednikog kraljevstva. (BE, 22. svibnja 1899.) Bog eli da oni koji primaju Njegovu milost budu svjedoci njezine moi. On rado prihvaa one iji Ga je ivot najvie vrijeao; kad se pokaju, daje im boanskog Duha, postavlja ih na najpovjerljivije poloaje i alje ih nevjernima da objave Njegovu bezgraninu milost. (Isusov ivot, str. 683,684) Sam Bog je odredio da svaka dua koja se okrene Gospodinu dobije Njegovu trenutanu suradnju. Sveti Duh postaje Njegov provoditelj. (R&H, 22. oujka 1898.) Nama je potrebna sila Duha. Ona moe za nas vie uiniti u jednoj minuti, nego to mi ikad moemo postii razgovorom. (MS 71, 1903.) Sila Svetoga Duha dana je samo onima koji ponizno oekuju Boga, koji trae Njegovo vodstvo i milost. Boja mo oekuje njihov odgovor i prihvaanje. Ovaj obeani blagoslov, zatraen vjerom, sa sobom donosi i druge blagoslove. (R&H 19. studenoga 1908.)

51

13. veljae

Rad Svetoga Duha

Podignut e zastavu nasuprot neprijatelju

Jer e neprijatelj navaliti kao rijeka, a duh e Gospodinov podignuti zastavu suprot njemu. (Izaija 59,19 DK) Isus daje Svetoga Duha obilato, u velikim koliinama, da pomogne u naim slabostima i prui nam snanu utjehu. (R&H, 26. srpnja 1894.) Ali oni koji neprekidno ue u Kristovoj koli, bit e u stanju nastaviti ii svojim putem i svi Sotonini napori da ih izbaci iz njihove ravnotee bit e osujeeni. Kunja nije grijeh. Isus je bio svet i ist; pa ipak je bio kuan u svemu kao i mi, ali s takvom upornou i estinom kakvom nitko od ljudi nikada nee biti kuan. Svojim uspjenim otporom On nam je ostavio svijetli primjer koji trebamo slijediti. Ako smo samopouzdani i samopravedni, bit emo preputeni sami sebi i past emo pod silom kunje; ali ako gledamo na Isusa i imamo povjerenja u Njega, prizivamo u pomo silu koja je pokorila neprijatelja na bojnom polju i On e uiniti da iz svake kunje iziemo kao pobjednici. Kad Sotona navali kao rijeka, moramo mu se suprotstaviti maem Duha, a Isus e biti na pomonik i podii e svoj stijeg protiv njega. (5T, str. 426) Sveti Duh bio je obean onima koji se bore za pobjedu pokazujui svemo, obdarujui ljudska bia nadnaravnim moima i pouavajui prezrene tajnama Bojeg kraljevstva. Sama injenica da e Sveti Duh biti veliki pomaga predivno je obeanje. ... Dar Svetoga Duha omoguio je Njegovim uenicima, apostolima, da vrsto stoje protiv svake vrste idolatrije i da uzvisuju samo Gospodina i samo Njega. (MS 1, 1892.) On je svuda prisutan svojim Duhom. Uz suradnju svoga Duha i svojih anela, On stoji na slubi ovjeanstvu. (Put u bolji ivot, str. 261)

52

14. veljae

Rad Svetoga Duha

Proslavit e Krista u meni

On e mene proslaviti, jer e uzeti od onog to je moje i to objaviti vama. (Ivan 16,14) Ovim rijeima Krist objavljuje krunsko djelo Svetoga Duha. Duh proslavlja Krista inei Ga predmetom najvieg tovanja i Spasitelj postaje oduevljen, radujui se to je ljudsko bie u svojem srcu doivjelo ovu promjenu. ... Pokajanje Bogu i vjera u Isusa Krista rodovi su obnoviteljske sile milosti Duha. Pokajanje je proces pomou kojeg dua eli odsjajivati Kristov lik svijetu. (Letter 155, 1902.) Krist im daje dah svoga Duha, ivot svoga ivota. Sveti Duh daje svoje najbolje snage da rade u srcu i umu. Boja milost proiruje i umnaa njihove sposobnosti i sve savrenstvo boanske naravi pridruuje im se u djelu spaavanja ljudskih bia. Suradnjom s Kristom savreni su u Njemu i osposobljeni da u svojoj ljudskoj slabosti ine djela svemoguega. (Isusov ivot, str. 685) ivotno djelo jednog kranina treba biti da se ugleda na Krista i da bude to sliniji Kristu. Boji sinovi i keri trebaju iz dana u dan nalikovati na Krista, svoj Uzor. Svakodnevno trebaju promatrati Njegovu slavu i razmiljati o Njegovu neusporedivom savrenstvu. (TM, str. 122) O, neka se krtenje Svetim Duhom spusti na vas da moete biti proeti Duhom Bojim! Tada ete iz dana u dan postajati sve sliniji Kristovom obliju, i u svakoj situaciji svojeg ivota postavit ete si pitanje: Je li to na slavu mojega Gospodara? Strpljivim nastojanjem u injenju dobra, vi ete traiti slavu i ast i primit ete dar besmrtnosti. (R&H, 10. svibnja 1892.)

53

15. veljae

Plod Svetoga Duha

Ljubav
Naprotiv, plod su Duha: ljubav, radost, mir, strpljivost, blagost, dobrota, vjernost, krotkost, uzdrljivost. Protiv ovih ne postoji zakon. (Galaanima 5,22.23) Za sve one koji vjeruju, On je kao drvo ivota u Bojem Edenskom vrtu. Njegove grane ire se nad ovim svijetom kako bi blagoslovi koje je pripremio za nas mogli doprijeti i do onih izvan naeg dosega. ... Dao nam je Utjeitelja, Svetoga Duha, koji e nam dati dragocjeno voe s drveta ivota. S ovog drveta moemo ubrati i jesti, a moemo i druge dovesti tako da i oni mogu jesti. (Signs, 22. listopada 1896.) ovjek koji voli Boga, razmilja o Njegovom Zakonu dan i no. On je spreman u vrijeme i u nevrijeme. On donosi rod jer je njegova loza ivotno povezana s Trsom. Kad god mu se prui prilika, ini dobro; i svugdje, u svako vrijeme i na svakom mjestu, on pronalazi mogunost da radi za Boga. On je Boje zimzeleno drvo; iri miris oko sebe kamo god ide. Njegova dua okruena je zdravim ozrajem. Ljepota njegovog sreom ispunjenog ivota i bogobojazni razgovori potiu vjeru, nadu i hrabrost u drugima. To je kranstvo na djelu. eznite za tim da postanete zimzeleno drvo. Ukrasite se krotkim i poniznim duhom koji ima veliku vanost u Bojim oima. Njegujte milost iz ljubavi, radost, mir, strpljivost i ljubaznost. Ovo je rod kranskog drveta. Zasaeno kraj rijeke tekuice, uvijek donosi rod u svoje vrijeme. (R&H, 24. kolovoza 1897.) Ako u svojoj dui imamo Kristovu ljubav, prirodna posljedica bit e posjedovanje i ostalih milosti radosti, mira, strpljivosti, blagosti, dobrote, vjere, krotkosti, umjerenosti. ... Kada je u naem srcu Kristova ljubav ... osjeat e se Njegova prisutnost. (R&H, 23. listopada 1900.)

54

16. veljae

Plod Svetoga Duha

Radost i mir
A Bog, izvor nade, neka vam dadne potpunu radost i mir u vjeri da napredujete u nadi snagom Duha Svetoga. (Rimljanima 15,13) Gospodin je odluan u svojoj namjeri da svakoj dui koja izvrava Njegovu Rije podari svoju radost, svoj mir, svoju snagu. Takvi mukarci i ene su stalno blizu Njega, ne samo kad klee pred Njim u molitvi, ve i dok obavljaju svoje svakodnevne dunosti. On im je pripremio trajno mjesto pokraj sebe, gdje je ivot oien od svih grubosti i neljubaznosti. Ovom nesalomljivom zajednicom s Njim, On ih je uinio svojim suradnicima u ispunjenju njihovog ivotnog djela. (R&H, 23. listopada 1900.) Rijei ne mogu opisati mir i radost koja obuzima onoga koji vjeruje u Boga i Njegovu Rije. Nevolje ga ne uznemiruju, uvrede ga ne uzrujavaju. Njegovo ja je razapeto. Dan za danom njegove dunosti mogu postajati jo tee, kunje mogu ojaati, nevolje mogu postati jo okrutnije, ali on se nee pokolebati jer prima onoliko snage koliko mu je potrebno. (YI, 26. lipnja 1902.) Oni koji ue kod Isusovih nogu zasigurno e svojim ponaanjem i rijeima pokazivati Kristov karakter. ... Njihov ivot nee biti obiljeen jurnjavom i uzbuenjem, ve krotkom i smjernom radou. Njihova ljubav prema Kristu je tiha, mirna snaga koja sve dri pod nadzorom. Svjetlost i ljubav sveprisutnog Spasitelja otkrivaju se u svakoj rijei i u svakom postupku. (R&H, 30. svibnja 1882.) Bilo je trenutaka kada je Boji blagoslov doao kao odgovor na molitvu, tako da su oni koji su uli u molitveni prostor, ak i prije nego to su preli prag, mogli izjaviti: Gospodin je ovdje! Nijedna rije nije bila izreena, a blagoslovljeno djelovanje Boje svete prisutnosti snano se osjealo. Radost koja dolazi po Isusu Kristu bila je ovdje; i u tom smislu je Gospodin bio prisutan u prostoriji jednako vjerodostojno kao to je hodao ulicama Jeruzalema, ili se pojavio pred svojim uenicima kad su bili u gornjoj sobi i rekao: Mir vama. (R&H, 4. sijenja 1887.) 55

17. veljae

Plod Svetoga Duha

Strpljivost
Da se, ojaani svakovrsnom snagom kako to odgovara moi njegova boanstva, osposobite za savrenu postojanost i strpljivost. (Koloanima 1,11) Ljubav je zakon Kristovog kraljevstva. Gospodin poziva svakoga da dosegne najveu moguu razinu. Njegov narod treba u svojem ivotu pokazati ljubav, krotkost i strpljivost. Strpljivost podrazumijeva rjeavanje mnogih situacija bez osvete rijeima ili djelom. (Letter 185, 1905.) Strpljivost je otpornost na uvrede, dugo podnoenje. Ako ste strpljivi, neete otkrivati drugima svoju navodnu spoznaju o zabludama i pogrekama vaeg brata. Trait ete nain da mu pomognete i spasite ga jer je kupljen Kristovom krvlju. Ako li ti brat sagrijei, poi te ga ukori nasamo. Ako te poslua, dobio si svoga brata. Brao, ako i upadne tko u kakav prekraj, takvog vi duhovni ispravljajte u duhu blagosti! I pazi na samoga sebe da i ti ne bude iskuan! Biti strpljiv ne znai biti sumoran i tuan, ogoren i grub, ve upravo suprotno. (R&H, 16. studenoga 1886.) Nastojte ivjeti u miru sa svim ljudima i neka ozraje koje okruuje vau duu bude slatko i mirisno. Gospodin uje svaku nerazumno izgovorenu rije. Ako se budete borili protiv sebine ljudske naravi, stalno ete napredovati u nastojanju da pobijedite naslijeene i steene sklonosti k zlu. Strpljivou, dugim podnoenjem i suzdravanjem mnogo ete postii. Sjetite se da vas ne moe poniziti neiji nepromiljeni govor, ve va nepromiljeni odgovor kojim gubite pobjedu koju ste mogli postii. Budite vrlo oprezni pri izboru rijei koje koristite. (Letter 2, 1903.) Suzdravanje i nesebinost obiljeavaju rijei i djela onih koji su nanovo roeni i ive novi ivot u Isusu Kristu. (YI, 9. travnja 1903.)

56

18. veljae

Plod Svetoga Duha

Blagost
Daje mi tit svoj koji spasava, tvoja me briljivost uzvisi. (2. Samuelova 22,36) Vi trebate predstavljati Krista u Njegovoj krotkosti i blagosti. (GW 372) Istinska blagost je dragulj od velike vrijednosti u Bojim oima. (3T, str. 536) Nama je potreban duh blagosti. Bez njega ne moemo ivjeti ispravno u obiteljskom krugu. Da bismo mogli vriti ispravan utjecaj na svoju djecu, moramo sami pokazati duh blagosti, krotkosti i dugog podnoenja. Ne smijemo njegovati prigovaraki, razdraljiv i svadljiv duh. Ako ih pouavamo da razvijaju duh blagosti, i sami ga moramo razvijati ... elimo li da prema nama pokazuju duh ljubavi, i sami moramo pokazivati njeni duh ljubavi prema njima. Ali roditelji u isto vrijeme ne smiju biti slabii i nepromiljeno poputati. Majka mora posjedovati vrstou i odlunost. Mora biti vrsta kao stijena i ne smije iskrivljavati pravdu. Njezini zakoni i pravila moraju se potivati u svako vrijeme, ak ako to donosi odreene rizike, a ona ih treba provoditi s blagou i krotkou. ... Na taj e se nain djeca razviti u bogobojazne mukarce i ene. (R&H, 21. prosinca 1886.) Nijedan lan obitelji ne moe se otuiti od ostalih i povui u sebe tamo gdje ostali lanovi obitelji nee osjeati njegov utjecaj i njegov duh. ak i sam izraz lica ima utjecaj na dobro ili zlo. Njegov duh, njegove rijei, njegova djela, njegov nain ponaanja prema drugima odaju nepogreiv dojam. ... Ako je ispunjen Kristovom ljubavlju, pokazivat e pristojnost, ljubaznost, njenu brigu za osjeaje svojih blinjih i na svoje e suradnike djelima ljubavi prenositi njene, sretne osjeaje pune zahvalnosti. Bit e to pravi pokazatelj da ivi za Isusa. ... I tada e moi rei Gospodinu: Tvoja me briljivost uzvisi. (YI, 22. lipnja 1893.)

57

19. veljae

Plod Svetoga Duha

Dobrota
Dobar dobiva milost od Jahve. (Izreke 12,2) Na Nebu se istinska dobrota rauna kao jedina prava veliina. Vrijednost ovjeka odreuje se prema njegovim moralnim osjeajima. Osoba moe posjedovati bogatstvo i intelekt a da ipak bude bezvrijedna, jer blistavi plamen dobrote nije nikad gorio na oltaru njezina srca. (2T, str. 305) Dobrota je rezultat boanske moi koja preobraava ljudsku narav. Vjerujui u Krista, pali ljudski rod kojeg je On otkupio moe primiti tu vjeru koja djeluje preko ljubavi i isti duu od svakog oskvrnua. Tada se u njima pojavljuju kristolike odlike: jer gledanjem u Krista ljudi se mijenjaju u tu istu sliku iz slave u slavu, iz karaktera u karakter. Donesen je dobar rod. U grenom rodu otkriva se karakter koji je oblikovan prema boanskoj slici estitost, uzvienost, i istinska dobrota. (MS 42, 1900.) Gospodin je svako ljudsko bie izloio ispitu i kunji. eli nas iskuati da vidi hoemo li biti dobri i initi dobro u ovom ivotu, moe li nam povjeriti vjene dragocjenosti i uiniti nas lanovima kraljevske obitelji, djecom nebeskog Kralja. (Letter 15, 1899.) Vi moete uiniti neizmjerno mnogo dobra. Uspjeh e okruniti vae napore ako podinite svoj ivot pravilu Boje rijei prilagodivi svoja djela njenim uputama, trudei se svim sredstvima da budete na blagoslov, a ne na prokletstvo. Vi ste stupili u vezu s Bogom. Vi ste postali sredstvo preko kojeg Bog daje svoju svjetlost drugima. Za vas je ast da ste Isusovi suradnici. Ne moete primiti veu ast nego da ujete Spasiteljeve rijei: Dobro, valjani i vjerni slugo! (Poruka mladim kranima, str. 82)

58

20. veljae

Plod Svetoga Duha

Vjera
A pravednik ivi od svoje vjere. (Habakuk 2,4) Jednom drugom prigodom, dok je razmiljao o budunosti, izrekao je sljedee rijei: Stat u na strau svoju, postavit se na bedem, paziti to e mi rei. Gospodin mu je milostivo odgovorio. Zapii vienje, urei ga na ploice, da ga ita lako ita. ... A pravednik ivi od svoje vjere. Vjera koja je jaala Habakuka i sve svete i pravedne koji su ivjeli u to teko vrijeme bila je ona ista vjera koja danas odrava Boji narod. U najmranijim trenucima, u najteim okolnostima, kranin se moe osloniti na izvor svekolikog svjetla i snage. Iz dana u dan, vjerom u Boga, on moe obnavljati svoju nadu i hrabrost. A pravednik ivi od svoje vjere. U slubi Bogu ne smije biti malodunosti, kolebanja ni straha. Gospodin e vie nego ispuniti najsmjelija oekivanja onih koji se uzdaju u Njega. On e im dati mudrosti u skladu s razliitim okolnostima u kojima e se nai. ... Mi moramo gajiti i njegovati vjeru o kojoj su svjedoili proroci i apostoli vjeru koja se oslanja na Boja obeanja i koja eka na izbavljenje u vrijeme koje je Bog odredio i onako kako je to On zamislio. Pouzdana proroka rije konano e se ispuniti slavnim dolaskom naega Gospodina i Spasitelja Isusa Krista kao Kralja nad kraljevima i Gospodara nad gospodarima. Vrijeme ekanja moda izgleda dugako, moda duu pritiskuju obeshrabrujue okolnosti, mnogi u koje smo se uzdali moda e pasti na putu; meutim, zajedno s prorokom koji je hrabrio Judu u vrijeme nezapamenog otpada, uzviknimo puni povjerenja: Ali je Jahve u svojem svetom Hramu: nek sva zemlja zauti pred Njime! (Habakuk 2,20) Neka nam uvijek bude u sjeanju radosna poruka: Jer ovo je vienje samo za svoje vrijeme: ako stie polako, ekaj, jer odista e doi i nee zakasniti. ... A pravednik ivi od svoje vjere. (Izraelski proroci i kraljevi, str. 246,247)

59

21. veljae

Plod Svetoga Duha

Krotkost
On ponizne u pravdi vodi i ui malene putu svome. (Psalam 25,9) Isus voli mlade. ... On eli da od Njega ue o krotkosti i poniznosti srca. Ova dragocjena milost rijetko se via meu dananjim mladima, ak i meu onima koji se nazivaju kranima. Njihovi osobni putovi ine se ispravnima u njihovim oima. Prihvaanjem Kristovog imena oni ne prihvaaju Njegov karakter ni Njegov jaram; stoga ne poznaju radost i mir koji proizlazi iz slube Bogu. (YI, 21. studenoga 1883.) Krotkost je dragocjena vrlina; to je spremnost da se mirno podnose patnje, spremnost da se podnesu kunje. Krotkost je strpljivo nastojanje da budemo sretni u svim okolnostima. Krotkost je uvijek zahvalna i sama sklada svoje pjesme o srei, koje ine ugodnu melodiju u Bojem srcu. Krotkost e podnositi razoaranje i nepravdu i nee se osveivati. (3T, str. 335) Krotak i miran duh nikad nee tragati za osobnom sreom, nego e potpuno zaboraviti na sebe i nai slatko zadovoljstvo u nastojanju da usrei druge. (3T, str. 536) Nee vas tenja da se uspnete na visinu uiniti velikima u Bojim oima, ve e vas ponizan ivot ispunjen dobrotom i vjernou uinit objektom posebne zatite nebeskih anela. Uzor ovjeanstvu ... ivio je skoro trideset godina u nepoznatom galilejskom mjestu, sakrivenom meu brdima. Aneli su se pojavljivali na Njegovu zapovijed, a On za sebe nije tvrdio da je neto veliko ili uzvien. ... Bio je stolar, radio je za nadnicu kao sluga pokazujui koliko nam Nebo moe biti blizu u svakidanjem ivotu i da aneli iz nebeskih dvorova vode korake onih koji dolaze i odlaze na Boju zapovijed. (NL, br. 24, str. 1,2) Savreni rod vjere, krotkost i ljubav, esto najbolje sazrijevaju usred olujnih oblaka i tame. (Isusove usporedbe, str. 33)

60

22. veljae

Izlijevanje Svetoga Duha

Obeana Sila
Ivan je krstio vodom, a vi ete domalo biti krteni Duhom Svetim. (Djela 1,5) Razlog to se bogatstva Boje milosti ne izlijevaju na ljude nije Njegova zabrana. Njegov dar je boanski. Dao im je slobodu izbora koju ljudi ne cijene jer ne vole primati. Kada bi svi bili spremni primiti, svi bismo bili puni Duha. ... Odvie nas je lako zadovoljiti mrekanjem na povrini unato prednosti da oekujemo snano djelovanje Bojeg Duha. (R&H, 10. lipnja 1902.) Prihvaanjem ovog dara, dobili bismo i sve ostale darove; on nam je na raspolaganju zahvaljujui velikodunosti bogate Kristove milosti i Krist je njime spreman opskrbiti svaku duu ovisno o tome koliko ona moe primiti. Nemojmo se zadovoljavati samo malom koliinom ovog blagoslova, samo s onoliko koliko je potrebno da nas sauva od smrtnog drijemea, ve gorljivo traimo obilje Boje milosti. (R&H, 29. oujka 1892.) Dano nam je obeanje za obeanjem uvjeravajui nas u obilje Boje sile, a unato tomu mi smo toliko slabi u vjeri da se ne drimo vrsto te sile. O, koliko nam je potrebna iva, ozbiljna vjera iz istina Boje rijei! Ova velika potreba Bojeg naroda neprekidno je preda mnom. ... Kako da ih potaknemo da uvide kako ivimo u samo predveerje ovozemaljske povijesti? ... Moramo traiti vjeru koja e vrsto poivati u ruci Jahvinoj! (R&H, 1. travnja 1909.) Duh se daje samo onima koji ponizno ekaju Boga, koji oekuju Njegovo vodstvo i milost. Boja sila oekuje njihov zahtjev i prihvaanje. Ovaj obeani blagoslov, koji traimo vjerom, donosi sa sobom sve druge blagoslove. On se daje prema bogatstvu Kristove milosti, i On Ga je spreman dati svakome prema mjeri u kojoj Ga moe primiti. (Isusov ivot, str. 558)

61

23. veljae

Izlijevanje Svetoga Duha

Pripremanje za silu
inite onda pokajanje i obratite se da se unite grijesi vai da dou vremena okrepe od lica Gospodnjega. (Djela 3,19) Umjesto da dopuste Svetome Duhu da na njih djeluje, mnogi, ak i meu onima koji su se obvezali raditi uzvieno Boje djelo, ograuju se od Njegovih svetih, ivotodavnih utjecaja. Oni bez sustezanja kritiziraju i osuuju svoju brau, a opet ne shvaaju svoju potrebu da se ozbiljno pogledaju u boansko ogledalo kako bi uvidjeli kakav duh pokazuju. Svoje karakterne mane prikazuju kao vrline i ne ostavljaju ih. ... Zaponimo s obnovom i pokajanjem. Traimo izlijevanje Svetoga Duha. Kao kod apostola nakon Kristovog uznesenja, moda e i nama biti potrebno da nekoliko dana iskreno traimo Boga i odupiremo se grijehu. Kada Sveti Duh bude djelovao na Boji narod, on e pokazati revnost sukladno svojoj spoznaji. Oni e odsjajivati svjetlost koju im je Bog godinama davao. Nestat e duh kriticizma. Ispunjeni duhom poniznosti, oni e postati jedan um, ujedinjeni jedan s drugim i s Kristom. (MS 107, 1903.) Kada je netko ispunjen Duhom, to je jae izloen provjerama i kunjama, jasnije pokazuje da je Kristov predstavnik. Mir koji prebiva u njegovoj dui jo se vie oituje u njegovom ponaanju. Njegove rijei i djela izraavaju Spasiteljevu ljubav. Ne pokazuje tenju za uzvienjem. On se odrie svojeg ja. U svemu to kae i ini napisano je Isusovo ime. (R&H, 10. lipnja 1902.) Kad se istina bude ivjela u svojoj jednostavnosti na svakom mjestu, tada e Bog djelovati preko svojih anela kao to je djelovao na Pedesetnicu i srca e biti promijenjena s takvom odlunou i pokazat e se utjecaj prave istine kao u vrijeme izlijevanja Svetoga Duha. (Sp. T., Series B, br. 7, str. 64)

62

24. veljae

Izlijevanje Svetoga Duha

ekanje na silu
A vi ostanite u gradu dok se ne obuete u silu odozgo! (Luka 24,49) Svaka istinski obraena dua silno e eljeti privui druge iz tame grijeha u prekrasno svjetlo pravednosti Isusa Krista. Do velikog izlijevanja Bojega Duha koji e obasjati cijelu Zemlju svojom slavom, nee doi dok se meu nama ne pojave prosvijetljeni ljudi koji iz iskustva znaju to znai raditi zajedno s Bogom. Kad se u potpunosti i iskreno predamo slubi za Krista, Bog e to prepoznati izlijevanjem Svetoga Duha bez mjere, ali to se nee dogoditi dok vei dio crkve ne bude suraivao s Bogom. Bog ne moe izliti svojega Duha dok god su sebinost i ugaanje sebi tako oiti; kad prevladava takav duh, izraeno rijeima, odgovor bi bio kao Kajinov: Zar sam ja uvar brata svoga?... Dok su srca vjernika zagrijana ljubavlju prema Bogu, oni e neprekidno raditi za Isusa. Izraavat e Kristovu krotkost i postaviti vrsti cilj koji nee propasti. Bog e za svoje djelo upotrijebiti ponizne ljude, jer je vinograd velik i potrebno je mnogo radnika. (R&H, 21. srpnja 1896.) Obeanje Svetoga Duha nije ogranieno ni na jednu dob ni rasu. Krist je objavio da e boanski utjecaj Njegovog Duha biti s Njegovim sljedbenicima do kraja. Branitelj od Pedesetnice do dananjeg dana pomae svakome tko se potpuno pokori Gospodinu i posveti Njegovoj slubi. ... to tjenje ive s Bogom, vjernici jasnije i snanije svjedoe o ljubavi svojeg Otkupitelja i Njegovoj spasiteljskoj milosti. Mukarci i ene, koji su tijekom dugih stoljea progonstava i nevolja uivali veliku mjeru prisutnosti Duha u svojem ivotu, stajali su kao znaci i udo pred svijetom. (Djela apostolska, str. 31)

63

25. veljae

Izlijevanje Svetoga Duha

Primanje sile
Tad iznenada doe neka huka s neba, kao kad pue silan vjetar, pa ispuni svu kuu u kojoj su boravili. ... Svi se oni napunie Duha Svetoga. (Djela 2,2-4) Na uenike koji su ekali i molili, Duh je siao u punini koja je doprla do svakog srca. Beskonani se u sili objavio svojoj Crkvi. inilo se da je ovaj utjecaj bio vjekovima zadravan i sada se Nebo raduje to na Crkvu moe izliti bogatstvo milosti Duha. (Djela apostolska, str. 24) Izlijevanje Duha u apostolske dane bila je rana kia, i rezultati su bili slavni. No kasna kia bit e jo obilnija. (Signs, 17. veljae 1914.) Duh e ostati s pravom Crkvom do svretka vremena. Ali pri svretku zemaljske etve obeano je posebno izlijevanje duhovne milosti da pripravi Crkvu za dolazak Sina ovjejega. Ovo je izlijevanje Duha usporeeno s kasnom kiom, i krani trebaju moliti Gospodara od etve za ovu dodatnu silu u vrijeme kasnoga dada. A kao odgovor Gospod tvori oblake i daje im dad. ... Samo oni koji stalno primaju nove zalihe milosti imat e snagu koja odgovara njihovim svakidanjim potrebama i sposobnost da je uporabe. Umjesto da oekuju neko budue vrijeme kad e posebnim izlijevanjem duhovne snage biti udom osposobljeni za zadobivanje dua, oni se svakodnevno pokoravaju Bogu da od njih naini posude za svoju uporabu. Oni svakodnevno koriste prigode za slubu koja im je nadohvat ruke. Svakodnevno svjedoe za Uitelja gdje god se nalazili, bilo nekim skromnim radom kod kue, bilo na poslu. (Djela apostolska, str. 34,35)

64

26. veljae

Izlijevanje Svetoga Duha

Svjedoenje u sili
Apostoli su vrlo odvano svjedoili za uskrsnue Gospodina Isusa, i velika je milost bila nad njima svima. (Djela 4,33) Koji je bio rezultat izlijevanja Duha? Tisue ljudi bile su obraene u jednom danu. Ma Duha, nanovo naotren silom i okupan nebeskim munjama, prokrio je put kroz nevjerstvo pobjeujui predstavnike Sotone i veliajui Gospodina koji posjeduje vrhovnu mo. Evanelje je posvuda objavljivano. Oni koji su ga objavljivali, nisu se alili. Srca uenika bila su toliko ispunjena dobrotom, koja je bila tako duboka i dalekosena, da ih je gonila do krajeva zemaljskih. Ne dao Bog da sebe uzvisujemo svjedoei da smo spaeni na kriu naeg Gospodina Isusa Krista. Dok su objavljivali Evanelje kao silu Boju koja spaava, srca su se pokoravala sili Svetoga Duha. Crkvi su se svakog dana pripajala nova podruja. U svakom mjestu obraenici su priznavali Krista. Oni koji su nekad bili najogoreniji protivnici istine, postali su njezini zatitnici. ... Uenici ... su nosili teret odgovornosti za spasenje dua. Evanelje je trebalo odnijeti do najudaljenijih krajeva Zemlje, a zauzvrat su traili dar sile koju im je Krist obeao. Tada je uslijedilo izlijevanje Svetoga Duha i tisue su se obraale u jednom danu. Tako moe biti i sada. Umjesto ljudskih nagaanja, neka se propovijeda Rije Boja. Neka krani ostave svoje nesuglasice i predaju se Bogu za spasenje izgubljenih. Neka vjerom trae blagoslov i on e doi. (Letter 213, 1903.) Revnost za Boga pokrenula je uenike da daju svjedoanstvo s velikom silom. Nije li vrijeme da ova revnost zapali naa srca odlunou i da svjedoimo o otkupiteljskoj ljubavi, o Kristu i to raspetome? (Watchman, 22. svibnja 1906.)

65

27. veljae

Izlijevanje Svetoga Duha

elim tu silu
Poslije ovoga izlit u Duha svoga na svako tijelo, i proricat e vai sinovi i keri, vai e starci sanjati sne, a vai mladii gledati vienja. (Joel 3,1.2) ivimo u posljednjim danima, u vrijeme kada puno toga moemo oekivati od Gospodina. Ove rijei trebale bi nas uzdii do prijestolja milosti da objavimo velike stvari o Njemu. Obeanje koje je ovdje dano kae da e Sveti Duh doi na mukarce i ene i na nae sinove i keri; i tkogod prizove ime Gospodnje biti e spaen. Ove rijei daju nam uvid u prekrasno djelo koje treba obaviti, a za koje nam je svakodnevno potrebna Boja sila obraenja u naim srcima. Naa je prednost da to moemo iskusiti. Nebo je prepuno blagoslova i naa je prednost da moemo traiti ispunjenje bogatih Bojih obeanja. Gospodina trebamo traiti dan i no da spoznamo koje korake trebamo initi i koju zadau izvriti. Za svakoga od nas Bog ima posebnu zadau. Dok uviamo kako se zlo na ovom svijetu otvoreno promovira u sudnicama i u dnevnim novinama, pribliimo se Bogu i uhvatimo se ivom vjerom vrsto za Njegova obeanja kako bi se Kristova milost mogla oitovati u nama. Mi moemo izvriti silan utjecaj u svijetu. Ako je u nama Boja sila koja osvjedouje, moi emo voditi due iz grijeha u obraenje. (R&H, 1. travnja 1909.) U zavrnim prizorima zemaljske povijesti, mnoga ... djeca i mlade (koji imaju istinsko kransko obrazovanje) zadivit e narod svojim svjedoanstvom istine, roenim u jednostavnosti, a opet punim duha i sile. Oni su naueni strahu Gospodnjem i njihova srca su omekana pomnim prouavanjem Biblije uz molitvu. U bliskoj budunosti mnoga e djeca dobiti Bojeg Duha i ona e objavljivati istinu svijetu. ... Ona e obavljati djelo u svijetu kojemu se ni sve sila zla nee moi suprotstaviti. (CPT, str. 166,167)

66

28. veljae

Izlijevanje Svetoga Duha

Cijela Zemlja bit e rasvijetljena

Poslije toga opazih nekoga drugog anela gdje silazi s neba. Imao je veliku mo, i zemlja se rasvijetli od njegova sjaja. (Otkrivenje 18,1) Pribliio se kraj svemu. Bog djeluje na svaki um koji je otvoren za vodstvo Njegovog Svetog Duha. On alje glasnike u svaki kutak Zemlje da upozoravaju. Bog kua odanost svojih crkava i njihovu spremnost da iskau poslunost vodstvu Duha. Znanje e se umnoiti. Glasnici Neba vieni su kako tre uzdu i poprijeko cijele Zemlje, elei na svaki mogui nain upozoriti ljude na nadolazei sudove i objavljujui Radosnu vijest o spasenju po naem Gospodinu Isusu Kristu. Treba uzvisiti mjerilo pravednosti. Boji Duh djeluje na ljudska srca i oni koji odgovore na Njegov poziv, postat e svjetla ovom svijetu. Oni su vieni posvuda kako objavljuju drugima svjetlo koje su i sami primili kao i apostoli nakon izlijevanja Svetoga Duha na Pedesetnicu. I dok njihovo svjetlo svijetli, oni primaju sve vie i vie sile Duha. Zemlja je obasjana slavom Bojom. (R&H, 16. srpnja 1895.) Vidjela sam da e ova vijest zavriti djelo sa silom i snagom koja e daleko nadmaiti pononi poklik. Boji sluge, naoruani silom odozgo i ozarenih lica koja odsjajuju svetom odanou, izili su da objave vijest s Neba. (Rani spisi, str. 225) Mnogi su hvalili Boga. Bolesni su bili izlijeeni, a bilo je i drugih uda. Vidio se duh posredovanja kakav se oitovao prije velikog dana Pedesetnice. Stotine i tisue vjernika posjeivale su obitelji i s njima otvarale Rije Boju. Srca su bila osvjedoena silom Svetoga Duha i svuda se osjeao duh istinskog obraenja. Na sve strane vrata su bila irom otvorena za objavljivanje istine. Izgledalo je da je cijeli svijet obasjan nebeskim utjecajem. (9T, str. 126)

67

Oujak IVOT PUN IZAZOVA

1. oujka Boji junaci

Estera
Tko zna nisi li se ba i popela do kraljevske asti zbog asa kao to je ovaj? (Estera 4,14) Bio je odreen poseban dan kad e Hebreji biti pobijeni, a njihova imovina oduzeta. Kralj nije imao ni pojma o dalekosenim posljedicama koje bi izazvalo potpuno ostvarenje ovoga proglasa. Sam Sotona, prikriveni zaetnik cijeloga plana, pokuavao je oistiti Zemlju od onih koji su uvali spoznaju o pravome Bogu. ... Meutim, zavjere neprijatelja bile su onemoguene Silom koja vlada nad sinovima ovjejim. Po Bojoj providnosti, Estera, Hebrejka koja se bojala Vinjega, postala je kraljica medoperzijskoga kraljevstva. Mordokaj je bio njezin bliski roak. Pritisnuti nevoljom, odluili su obratiti se Kserksu i moliti za svoj narod. Estera se trebala nepozvana pojaviti u njegovoj blizini kao posrednik. Mordokaj je rekao: Tko zna nisi li se ba i popela do kraljevske asti zbog asa kao to je ovaj? (Estera 4,14) Kriza s kojom se Estera suoila zahtijevala je brzu i ozbiljnu akciju; ali oboje, i ona i Mordokaj, dobro su shvaali da e svi njihovi napori biti uzaludni ako Bog ne bude mono djelovao u njihovu korist. I zato je Estera uzela vremena za razgovor s Bogom, izvorom svoje snage. Kazala je Mordokaju: Hajde, sakupi sve idove koji se nalaze u Suzi. Postite za me; tri dana i tri noi ne jedite niti pijte. I ja u tako postiti sa svojim djevojkama. Tako pripremljena ui u kralju i unato zakonu, pa treba li da poginem, poginut u. (Estera 4,16) (Izraelski proroci i kraljevi, str. 382,383) Svakom domainstvu i svakoj koli, svakom roditelju, nastavniku i djetetu koje je obasjala svjetlost Evanelja, upueno je u ovom sudbonosnom asu pitanje postavljeno kraljici Esteri u onom znaajnom trenutku izraelske povijesti: Tko zna nisi li se ba i popela do kraljevske asti zbog asa kao to je ovaj? (Odgoj, str. 234) 68

2. oujka

Boji junaci

Pavao
Za prve moje obrane nitko mi nije pritekao u pomo; tovie, svi su me ostavili. ... Ali mi je Gospodin pritekao u pomo i jaao me da se mojim posredstvom propovijedanje potpuno izvri i da ga uju svi pogani. (2. Timoteju 4,16.17) Pavao pred Neronom kakav kontrast! ... Neporaeni Neron stoji u svojoj moi i veliini. ... Bez novca, bez prijatelja, bez branitelja, Pavao je doveden iz tamnice da mu se sudi za njegov ivot. ... Vladarev izraz lica nosi odraz sramotnog sjeanja na strasti koje su bjenjele u njemu; izraz na zatvorenikovom licu pria priu o srcu koje ima mir s Bogom i ovjekom. Rezultati suprotnog naina odgoja nali su se na istom mjestu tog dana ivot bezgraninog ugaanja samom sebi i ivot potpunog odricanja i rtvovanja. Jedan nasuprot drugome stajali su predstavnici dviju teorija o ivotu sveobuhvatne sebinosti, za koju nita nema takvu vrijednost da se ne bi moglo rtvovati za trenutani osjeaj zadovoljstva, i samozatajna ustrajnost, spremna odrei se samog ivota za dobrobit drugih. ... Narod i suci ... bili su prisutni na mnogim suenjima i vidjeli su mnoge kriminalce; no nikad nisu vidjeli ovjeka s takvom svetom smirenou na licu. ... Njegove rijei pogodile su icu koja je zatitrala u najtvrim srcima. ista i uvjerljiva istina sruila je zabludu. Svjetlo je obasjalo umove mnogih koji su poslije dragovoljno slijedili njegove zrake. ... On je uputio svoje sluatelje na rtvu koja je prinesena za pali rod. ... Promatrajmo branitelja istine; vjeran meu nevjernima, lojalan meu nelojalnima, on stoji kao Boji predstavnik iji glas je kao glas s Neba. Nema straha ni tuge, niti obeshrabrenja u rijei ili pogledu. ... Njegove rijei su kao pobjedniki povik koji nadvisuje estinu bitke. (Signs, 5. prosinca 1906.) Dopustimo ovom heroju vjere da svjedoi sam za sebe. On kae: Zato uivam u slabostima, u uvredama, u nevoljama, u progonstvima, u tjeskobama koje podnosim za Krista. (2. Korinanima 12,10) (R&H, 20. svibnja 1884.) 69

3. oujka

Boji junaci

Josip
Zato faraon ree svojim slubenicima: Zar bismo mogli nai drugoga kao to je on, ovjeka koji bi bio tako obdaren duhom Bojim? A onda faraon ree Josipu: Otkako je sve to Bog tebi otkrio, nikoga nema sposobna i mudra kao to si ti. Ti e biti upravitelj moga dvora: sav e se moj narod pokoravati tvojim naredbama. Jedino prijestoljem ja u biti vei od tebe. (Postanak 4,38-40) Josip je iz tamnice doveden na mjesto vladara cijele zemlje egipatske. Bio je to poloaj od visoke asti, ali i optereen tekoama i opasnostima. Nitko ne moe stajati na visokom poloaju bez opasnosti. Kao to oluja ostavlja netaknutim mali cvijet u dolini, dok iz korijena upa visoko stablo na vrhu planine, tako i oni koji su ouvali estitost u ivotu poniznosti, mogu zbog kunji koje prate svjetovni uspjeh i ast pasti u dubok ponor. Ali Josipov karakter je izdrao ispit nevolja i uspona. On je u faraonovoj palai pokazao istu vjernost Bogu kao i u zatvorenikoj samici. On je jo uvijek bio stranac u neznaboakoj zemlji, odvojen od svog roda, oboavatelja Boga, ali on je u cijelosti vjerovao da boanska ruka vodi njegove korake, i neprekidnim oslanjanjem na Boga on je vjerno vrio dunosti na svom poloaju. Josip je pozornost kralja i velikih ljudi u Egiptu usmjerio na istinitog Boga i ... oni su nauili potovati naela otkrivena u ivotu i karakteru oboavatelja Jahve. Kako je Josip uspio postii takvu vrstou karaktera, pravednost i mudrost? On je u svojim ranim godinama slijedio dunost radije nego sklonosti, a estitost, jednostavno povjerenje i plemenita narav u mladosti donose plodove u djelima zrelog ovjeka. ... Savjestan i vjeran dunosti na svakom poloaju, od najnie do najuzvienije, vjebao je sve svoje sposobnosti za najveu dunost. Onaj koji ivi u skladu sa Stvoriteljevom voljom, osigurava sebi najistiji i najplemenitiji razvitak karaktera. (Patrijarsi i proroci, str. 177,178)

70

4. oujka

Boji junaci

Stjepan, prvi muenik

Dok su bacali kamenje na njega, Stjepan je ovako molio: Gospodine Isuse, primi moj duh! A onda je pao na koljena i iz svega glasa povikao: Gospodine, ne uzmi im ovo za grijeh! Nakon to je izgovorio te rijei, izdahnuo je. (Djela 7,59.60 suvremeni prijevod, Zagreb 2006.) Stjepan, ovjek kojeg je Bog ljubio, koji je radio na zadobivanju dua za Krista, izgubio je svoj ivot jer je irio pobjedonosno svjedoanstvo o raspetom i uskrslom Spasitelju. ... Mrnju koju su neprijatelji istine pokazali prema Sinu Bojem, otkrili su u mrnji prema Njegovim sljedbenicima. Nisu mogli podnijeti da sluaju o Onom kojeg su razapeli i Stjepanovo hrabro svjedoanstvo o tome ispunjavalo ih je bijesom. ... U svjetlu koje su vidjeli na Stjepanovom licu, ovi ljudi od autoriteta prepoznali su dokaz od Boga. No, oni su prezreli taj dokaz. O, da su bar bili obazrivi! O, da su se bar pokajali! Ali nisu to uinili. (MS 11, 1900.) Kada je Stjepanu bio upuen poziv za muenitvo radi Krista, nije se pokolebao. Proitao je svoju sudbinu na okrutnim licima svojih progonitelja i nije oklijevao da im po posljednji put posvjedoi vijest koju je svakodnevno objavljivao. Uzdignuo je svoj pogled k Nebu i rekao: Evo, gledam otvorena nebesa i Sina ovjejega gdje stoji Bogu s desne strane. (Djela 7,56) Cijelo je Nebo sa zanimanjem pratilo ovaj sluaj. Ustavi s prijestolja svoga Oca, Isus se naginjao promatrajui lice svojeg sluge odraavajui na njegovo lice zrake svoje slave, i ljudi su bili zaprepateni vidjevi da Stjepanovo lice sja kao lice anela. Slava Boja sjala je odozgo na njega i dok je gledao lice svojega Gospodina, Kristovi neprijatelji kamenovali su ga do smrti. Nije li to bila teka smrt? No strah od smrti je nestao, i svojim umiruim dahom on je molio Gospodina da oprosti njegovim progoniteljima. Isus je svojoj djeci olakao koliko god je mogao i On eli da slijedimo Njegove korake; ako to uinimo, bit emo sudionici s Kristom u Njegovoj slavi. (R&H, 29. travnja 1890.) 71

5. oujka

Boji junaci

Tri cijenjena Hebreja

Bog na, kome sluimo, moe nas izbaviti iz uarene pei i od ruke tvoje, kralju; on e nas izbaviti. No ako toga i ne uini, znaj, o kralju: mi neemo sluiti tvojemu bogu niti emo se pokloniti kipu to si ga podigao. (Daniel 3,17.18) Teka kunja dola je na ... ove mladie kad je Nabukodonozor objavio proglas pozivajui sve slubenike kraljevstva da se ujedine u posveenju velikog kipa i da na znak glazbenih instrumenata padnu niice na koljena i oboavaju ga. Odbije li netko od njih to uiniti, bit e baen istog trenutka u ognjenu pe. Oboavanje ovog kipa predloili su babilonski mudraci kako bi prisilili mlade Hebreje da se pridrue njihovom idolopoklonikom bogosluju. Oni su bili dobri pjevai, a Kaldejci su htjeli da zaborave svojega Boga i prihvate oboavanje babilonskih idola. Doao je odreeni dan i na prvi zvuk glazbe beskrajno more ljudi na kraljevu je zapovijed palo niice i oboavalo zlatni lik. Ali ovi vjerni mladii nisu se eljeli pokloniti. ... Vidjevi to, kralj je naredio da se pe ugrije sedam puta jae nego inae; kada je to bilo uinjeno, u nju su bila baena tri Hebreja. Oganj pei bio je toliko snaan da su ljudi koji su ih bacili u nju izgorjeli do smrti. Iznenada je kraljevo lice problijedjelo od straha. ... Glasom drhtavim od uzbuenja, vladar je uzviknuo: Ali ja vidim etiri ovjeka, odrijeeni eu po vatri i nita im se zlo ne dogaa; etvrti je slian sinu Bojemu. (YI, 7. travnja 1908.) Iz stoljea u stoljee junaci vjere isticali su se svojom vjernou Bogu i svojim su svjetlom sjajili onima koji su u mraku. Daniel i njegova tri prijatelja slikovit su primjer kranskog junatva. ... Iz njihovog iskustva s babilonskog dvora moemo vidjeti to e Bog uiniti za one koji Mu slue cijelim srcem. (YI, 29. listopada 1907.)

72

6. oujka

Boji junaci

Mlade danas
Bdijte, vrsto stojte u vjeri, muevno se drite, budite jaki! (1. Korinanima 16,13) Isus je rekao svojim uenicima da e imati nevolja u svijetu. Bit e izvedeni pred kraljeve i vladare zbog Njega; protiv njih bit e izreene sve vrste lai, a oni koji su unitili njihov ivot bit e uvjereni da su inili slubu Bogu. I svi koji su ivjeli bogobojaznim ivotom u svim vjekovima, bili su progonjeni na neki nain. ... Pretrpjeli su sva ponienja, nasilja i okrutnosti na koje Sotona moe potaknuti um da ih izmisli. Svijet se danas protivi izvornoj vjeri kao nikada dosad. ... Duh progonstva ... bit e potaknut protiv vjernih koji ne sklapaju kompromise sa svijetom i koje nee pokolebati njegova uvjerenja, pogodnosti ili njegovo protivljenje. Vjera koja donosi ivo svjedoanstvo svetosti i ukorava ponos, sebinost, pohlepu i pomodne oblike grijeha, bit e omraena u cijelome svijetu i meu povrnim kranima. Ne udite se onda, moji mladi kranski prijatelji, ako vas svijet mrzi jer je mrzio i Gospodara prije vas. Kad patite u ponienju i progonstvu, u izvrsnom ste drutvu; jer Isus je sve to pretrpio, i jo mnogo vie. Ako ste vjerni Boji straari, takve situacije su pohvala za vas. Samo e junake due, koje e stajati uz istinu pa makar bile i jedine, dobiti pobjedniku neraspadljivu krunu. ... Put u vjeni ivot ravan je i uzak i suoit ete se s mnogim potekoama; ali ustrajnim naporom moete zadobiti vjeni ivot budunost, besmrtnu batinu. A ostalo mir, slava i zavretak puta tisuu puta e nagraditi svaki napor i rtvu koju ste morali uiniti. (YI, 28. svibnja 1884.)

73

7. oujka

Boji junaci

Suvremeni junaci
Tko se teko srdi, bolji je od junaka, i tko nad sobom vlada, bolji je od osvojitelja grada. (Izreke 16,32) On je pobijedio sebe najjaeg neprijatelja s kojim se ovjek moe suoiti. Najvei dokaz kranske poniznosti je samokontrola. Onaj tko vrsto stoji usred oluje zlostavljanja jedan je od Bojih junaka. ... Onaj tko je nauio vladati svojim duhom, uzdignut e se iznad omalovaavanja, odbacivanja i neprilika kojima smo svakodnevno izloeni i one e prestati bacati sjenu potitenosti na njegov duh. Boja je namjera da kraljevska sila posveenog prosuivanja, kojom upravlja boanska milost, prevagne u ivotima ljudskih bia. Onaj tko vlada svojim duhom nalazi se pod utjecajem ove sile. (Signs, 25. svibnja 1904.) Mukarac ili ena koji sauvaju uravnoteen um i ne popuste strasti kad su u kunji, vei su u Bojim oima i oima nebeskih anela od veine glasovitih vojskovoa koji su ikad poveli vojsku u bitku do pobjede. (GH, studeni 1880.) Mladim mukarcima i enama potrebno je kransko junatvo. U Bojoj rijei stoji da je onaj tko vlada svojim duhom bolji od osvajaa grada. Vladati duhom znai vladati svojim ponaanjem. ... Oni trebaju ozbiljno moliti za savrenstvo koje je u ivotu pokazao Spasitelj tako da kad Krist ponovno doe, mogu ui kroz vrata u nebeski grad. Boja obilna ljubav i prebivanje u njihovom srcu dat e im mo samokontrole i oblikovati njihov um i karakter. Prisutnost Kristove milosti u ivotu kanalizirat e ciljeve, namjere i sposobnosti u stvaranje moralne i duhovne snage koju mlade nee morati ostaviti na ovom svijetu, nego e je ponijeti u budui ivot i zadrati kroz vjenost. (YI, 12. studenoga 1907.)

74

8. oujka

ivot po naelima, a ne po sklonostima

Ne ljubite svijet
Nemojte ljubiti svijeta ni onoga to je u svijetu! Ako tko ljubi svijet, u njemu nema ljubavi Oeve, jer nita od onoga to je u svijetu pouda tijela, pouda oiju, oholost zbog imetka ne dolazi od Oca, nego dolazi od svijeta. (1. Ivanova 2,15.16) Mlade koja ivi u dananje vrijeme mora voditi odlunu bitku eli li ispravna naela uiniti pravilom svojeg postupanja. Velik dio drutva ulae velike napore da ini ono to ine i drugi, da uskladi svoje ponaanje s mjerilima ovoga svijeta. Poput praznog mjehuria ili bezvrijednog korova, preputeni su matici. Oni nemaju osobnost niti moralnu neovisnost. Odobravanje svijeta od vee im je vanosti nego Boje odobravanje, vanije od potovanja onih koje On cijeni. Njihova jedina pobuda ili pravilo postupanja je lukavstvo. Budui da ne cijene istinu i ne ponaaju se po naelima, ne moe im se nametnuti nikakva ovisnost. Oni su igraka Sotoninih kunji. Nemaju pravog samopotovanja niti istinske sree u ivotu. Takve ljude treba aliti zbog njihove slabosti i ludosti, a oni koji ele postati istinski vrijedni potovanja, trebaju izbjegavati njihov primjer. Ali, umjesto toga, njihovo drutvo je najee privlano i ini se kao da posjeduju oaravajuu mo koju je gotovo nemogue razbiti. ... Neka razum i strahopotovanje prema Bogu budu va vodi u oblikovanju stavova i odabiru onih s kojima se druite. Budite nepokolebljivi u svojoj namjeri bez obzira na stavove koje drugi pokazuju prema vama. Kada vas Boji zahtjevi vode u suprotnom smjeru od onog kojim idu oni s kojima se druite, idite odluno naprijed bez obzira na to slijedite li veinu ili manjinu. Sve to Boja rije osuuje odbacite, ak i ako cijeli svijet to prihvaa i zastupa. ... Oni koji plutaju noeni plimom, koji vole uitak i zadovoljstva i koji biraju laki put bez obzira na naela, samo da udovolje svojim eljama nikad nee stajati s pobjednicima oko velikog bijelog prijestolja. (YI, 10. listopada 1883.) 75

9. oujka

ivot po naelima, a ne po sklonostima

istoa u ovom pokvarenom vijeku

Tko e uzii na Goru Jahvinu, tko e stajati na svetom mjestu njegovu? Onaj u koga su ruke iste i srce neduno: dua mu se ne predaje ispraznosti, i ne kune se varavo. (Psalam 24,3.4) Budnost i molitva moraju postati uvarima nae istoe. (R&H, 22. veljae 1906.) ivimo u okruenju sotonskog aranja. Taj neprijatelj e isplesti aroliju razuzdanosti oko svake due koja nije ograena Kristovom milou. Kunje e doi; no budemo li na oprezu od tog neprijatelja i zadrimo li ravnoteu samokontrole i istoe, zavodljivi duhovi nee nad nama imati utjecaja. Oni koji ne izazivaju kunje, imat e im se snage oduprijeti kada doe vrijeme. (CPT, str. 257) Ako oni (mlade) svojevoljno ne srljaju u opasnost i nepotrebno ne idu na put kunji, ako izbjegavaju zle utjecaje i pokvareno drutvo, a ipak se nau u opasnom drutvu koje ne mogu izbjei, imat e snagu karaktera i stat e na stranu dobra, ouvati naela i krenuti dalje Bojom pomou neoskvrnutog morala. Ako mlade koja je pravilno odgojena bude u Bogu imala svoj oslonac, njihove moralne snage izdrat e i najvee kunje. (CPT, str. 85) U posljednjim danima, usred pokvarenosti koja vrvi oko njih, Boji odabranici moraju ostati neokaljani. ... Boji Duh treba imati savrenu vlast nad njima utjeui na svako djelo. (CH, str. 20) Oni koji ulaze u svakidanji ivot s vrstim naelima, bit e pripremljeni da neokaljani stoje usred moralnog zagaenja ovog iskvarenog vijeka. (CTBH, str. 75) Tko e, o Gospodine, opstati kad se pojavi? Jedino oni koji imaju iste ruke i isto srce opstat e u dan Njegovog dolaska. ... Ako elite jednog dana biti uzvieni i pridruiti se drutvu bezgrenih anela i ivjeti u okruenju bez ijedne mrlje grijeha, traite istou; jer nita drugo nee preivjeti ispit dana Bojeg i biti primljeno u isto i sveto Nebo. (CTBH, str. 130,131) 76

10. oujka

ivot po naelima, a ne po sklonostima

Izaberi put istine

Put istine ja sam odabrao, pred oi sam stavio odluke tvoje. Uz propise tvoje ja vrsto prianjam, o Jahve, nemoj me postidjeti! (Psalam 119,30.31) Postoje dva velika naela, naelo vjernosti i naelo nevjernosti. Svima nam je potrebna vea kranska snaga kako bismo uzdigli barjak na kojem su ispisane zapovijedi Boje i vjera Isusova. ... Crta razgranienja izmeu poslunih i neposlunih mora biti jasna i odreena. Trebamo biti vrsti u odluci da inimo Gospodnju volju u svako vrijeme i na svakom mjestu. ... Kranska snaga se obnavlja vjernim sluenjem Gospodinu. Mladi mukarci i ene trebaju shvatiti da postati jedno s Kristom znai najveu ast koju mogu postii. Najstroom vjernou trebali bi teiti moralnoj neovisnosti, i tu bi neovisnost trebali zadrati protiv svakog utjecaja koji ih pokuava odvratiti od ispravnih naela. Jai umovi mogu davati dokaze koji se ne temelje na istini. Neka nebeski melem za oi pomae oi vaeg razumijevanja da moete razlikovati istinu od zablude. Istraujte Rije; i kad naiete na tako kae Gospodin, zauzmite svoj stav. ... U knjizi Hodoasnikovo putovanje opisuje se lik zvan Povodljivost. Mladi, klonite se ovog lika. On prikazuje vrlo uslune ljude, ali oni su kao trska to se povija na vjetru. Oni ne posjeduju snagu volje. Mladi trebaju izgraivati odlunost. Razdijeljeno stanje volje zamka je koja e odvesti u propast mnoge mlade. Budite vrsti, inae e vam kua, va karakter, biti sagraena na pjeskovitom tlu. (R&H, 9. svibnja 1899.) Gospodnja filozofija je pravilo kranskog ivota. Cjelokupno bie treba biti proeto ivotodavnim naelima Neba. Bavljenje sitnicama koje mnogima oduzima vrijeme, smanjuje se na razumnu mjeru pred zdravom, posveenom biblijskom pobonou. (Signs, 10. listopada 1906.)

77

11. oujka

ivot po naelima, a ne po sklonostima

Kristovo dranje naela

U svitku knjige pie za mene: Milje mi je, Boe moj, vrit volju tvoju, Zakon tvoj duboko u srcu ja nosim. (Psalam 40,8.9) Kristov ivot razlikovao se od ivota veine djece. Njegova snaga moralnog karaktera i Njegova vrstina inile su da uvijek ostane vjeran svojem osjeaju dunosti i da se dri naela istine od kojih Ga nijedan motiv, koliko god bio snaan, nije mogao odvratiti. Ni novac ni uitak ni odobravanje ni ukor nisu Ga mogli potkupiti niti laskanjem navesti da pristane na pogrean korak. vrsto se odupirao kunji, mudar da otkrije zlo i odluan da ustraje u vjernosti svojim uvjerenjima. Zli ljudi bez naela mogli su Mu se ulagivati i prikazivati zadovoljstva u grenim uicima, ali On se snagom svojih naela odupirao Sotoninom napastovanju. Njegova pronicljivost bila je tako razvijena da je mogao prepoznati glas svojega kuaa. On nikad ne bi prodao svoja naela za ljudsku slavu ili da izbjegne ponienje, zavist ili mrnju onih koji su bili neprijatelji pravednosti i istinske dobrote. (YI, travanj 1872.) Uivao je u vrenju svojih obveza prema roditeljima i drutvu ne poputajui u svojim naelima, ne doputajui da Ga zatruje neisti utjecaj onih koji su Ga okruivali u Nazaretu. (YI, rujan 1873.) Krist nije nikada skrenuo od vjernosti naelima Bojeg zakona. Nikada nije uinio nita suprotno volji svoga Oca. (8T 208) Nakon to nam da ope smjernice, Isus nas ne ostavlja da pogaamo stazu meu sporednim putovima i opasnim prolazima. On nas vodi na pravi put i dok Ga slijedimo, neemo se poskliznuti. (Signs, 7. listopada 1906.) Svaka dua mora ivjeti u stalnom zajednitvu s Kristom, jer On kae: Bez mene ne moete initi nita. Njegova naela trebaju postati naa naela jer su ta naela vjena istina objavljena u pravednosti, dobroti, milosti i ljubavi. (Letter 21, 1901.) Njegova naela jedina su trajna dobra koja na svijet poznaje. (Izraelski proroci i kraljevi, str. 347) 78

12. oujka

ivot po naelima, a ne po sklonostima

Daniel je ivio po naelima

Tada proelnici i satrapi stadoe traiti povod, togod oko dravne uprave, zbog ega bi mogli optuiti Daniela; ali ne mogoe na njemu nai nita takvo, nita zbog ega bi ga prekorili, jer bijae vjeran, na njemu ni nemara ni ogreenja. (Daniel 6,5) Daniel je bio podvrgnut najteim kunjama koje mogu napasti dananju mlade, a ipak je ostao odan vjerskom odgoju koji je primio u djetinjstvu. Iako je bio okruen utjecajima sraunatim da srue one koji se kolebaju izmeu naela i sklonosti, Boja rije ga opisuje kao ovjeka bez mane. Daniel nije vjerovao svojoj moralnoj snazi. Molitva je za njega bila prijeka potreba. Odabrao je Boga kao svoju snagu, a strah Boji bio je stalno prisutan u svemu to je inio u ivotu. ... Nastojao je ivjeti u miru sa svima, ostavi nesavitljiv kao uzvieni cedar kad je u pitanju bilo naelo. to god je inio, nije se protivilo njegovoj odanosti Bogu, bio je posluan i pun potovanja prema svojim nadreenima. ... U sluaju Daniela i njegovih prijatelja naela su odnijela pobjedu nad kunjom udovoljenja apetitu. Ovo nam pokazuje da zahvaljujui vjerskim naelima, mladii mogu pobijediti elje tijela i ostati vjerni Bojim zahtjevima. ... to bi se dogodilo da su Daniel i njegovi prijatelji napravili kompromis s onim neznaboakim slubenicima, popustili pritisku trenutka, i jeli i pili kao to je bio obiaj Babilonaca? Taj jedini primjer odstupanja od naela oslabio bi njihov osjeaj za ono to je ispravno i njihovo gaenje prema zlu. Udovoljavanje apetitu ukljuivalo bi rtvu fizike energije, bistrine uma i duhovne snage. Jedan pogrean korak vjerojatno bi vodio k jo mnogima, dok njihova veza s Nebom ne bi bila prekinuta i dok ih kunja ne bi pomela. (Signs, 28. rujna 1882.)

79

13. oujka

ivot po naelima, a ne po sklonostima

Josip, ovjek naela

Pa kako bih ja mogao uiniti tako veliku opainu i sagrijeiti protiv Boga! (Postanak 39,9) Josipova blagost i vjernost osvojila je srce zapovjednika faraonove tjelesne strae, koji se prema njemu odnosio kao prema sinu, a ne kao prema robu. ... Ali Josipova vjera i potenje trebali su biti provjereni u vatri kunje. ena njegova gospodara pokuala je navesti mladia da prestupi Boji zakon. On je dotada ostao neuprljan pokvarenou koja je vrvjela u toj poganskoj zemlji, ali kako se suprotstaviti ovoj kunji, tako iznenadnoj, tako snanoj, tako zavodljivoj? Josip je dobro znao kakve e biti posljedice suprotstavljanja. S jedne su strane bili prikrivanje, milost i nagrade, a s druge nemilost, zatvor, a moda i smrt. Njegov je cijeli budui ivot ovisio o trenutanoj odluci. Hoe li naela pobijediti? Hoe li Josip i dalje ostati vjeran Bogu? Aneli su s neopisivom brigom promatrali ovaj prizor. Josipov odgovor otkriva silu vjerskih naela. On nije elio iznevjeriti povjerenje svog zemaljskog gospodara, a bez obzira na posljedice, elio je ostati vjeran svom Gospodaru na Nebu. ... Josip je patio zbog svoje estitosti, jer se zavodnica osvetila optuujui ga za gnusni zloin, zbog ega je baen u zatvor. Da je Potifar vjerovao optubi svoje ene, mladi bi izgubio svoj ivot, ali skromnost i pravednost koja je dosljedno obiljeila njegovo ponaanje bili su dokaz njegove nevinosti, ali ipak, da bi se spasio ugled gospodareve kue, on je dospio u nemilost i baen je u zatvor. ... Meutim, Josipova je stvarna narav svijetlila ak i u mraku tamnice. On se vrsto drao svoje vjere i strpljenja, i premda mu je okrutno uzvraeno za godine vjerne slube, njega to ipak nije razoaralo niti je izgubio vjeru. Imao je mir koji dolazi kao posljedica nevinosti, i on je svoj sluaj povjerio Bogu. (Patrijarsi i proroci, str. 173,174)

80

14. oujka

ivot po naelima, a ne po sklonostima

Naela ne treba rtvovati radi mira

Ostavljam vam mir; mir, i to svoj, dajem vam. Ja vam ga ne dajem kakav svijet daje. Neka se ne uznemiruje i ne plai vae srce! (Ivan 14,27) Na zemlji su postojale i postojat e do kraja vremena dvije skupine ljudi oni koji vjeruju u Isusa i oni koji Ga odbacuju. Djelovanjem Njegove Rijei grenici e, bez obzira na svoju zlou, gnusnost i pokvarenost, vjerom u Njega biti proieni, oprani od grijeha. ... Oni koji odbacuju Krista i ne uzvjeruju u istinu, bit e ispunjeni gorinom prema onima koji prihvaaju Isusa kao svojeg Spasitelja. Ali oni koji prihvate Krista bit e omekani i pokoreni oitovanjem Njegove ljubavi i Njegovog ponienja, patnje i smrti radi nas. ... Mir koji je Krist dao svojim uenicima i za koji se molimo, roen je iz istine i nee biti prekinut zbog podjela. Bez njega dolaze ratovi i stradanje, ljubomora, zavist, mrnja, razdori; ali Kristov mir svijet ne moe dati niti oduzeti. On e preivjeti usred progona od strane uhoda i najeeg protivljenja Njegovih neprijatelja. ... Krist nije pokuao ni u jednom trenutku kupiti mir izdajom svetog povjerenja. Mir ne moe nastati poputanjem u naelima. ... Smrtni je grijeh one Boje djece koja poputanjem u naelima ele premostiti bezdan koji odvaja djecu svjetla od djece tame kompromitirajui pritom istinu. Bila bi to izdaja Kristovog mira za volju mira ili bratstva sa svijetom. Preskupa bi bila rtva Boje djece postii mir sa svijetom odustajui od naela istine. ... Neka Kristovi sljedbenici odlue da nikad nee initi kompromis kada je u pitanju istina, da nikad nee ustupiti nijednu jotu naela zbog naklonosti prema svijetu. Neka zadre mir Kristov. (R&H, 24. srpnja 1894.)

81

15. oujka

Vjebanje samokontrole

Drat u svoje tijelo u podlonosti

Naprotiv, ja bijem svoje tijelo i vuem ga kao roba, da sm ne budem odbaen poto sam drugima propovijedao. (1. Korinanima 9,27) Um i dua se jedino kroz tijelo razvijaju k savrenstvu karaktera. Iz tog razloga neprijatelj due upravlja tako svoje kunje da oslabi i degradira tjelesne snage. Ako u ovome uspije, cijelo bie pada pod vlast zla. Sklonosti nae tjelesne naravi, ako nisu pod upravom jedne uzvienije sile, sigurno e nas voditi k propasti i smrti. Stoga trebamo svoje tijelo pokoriti plemenitim silama u naem biu, i sklonosti podrediti volji, kojom meutim treba vladati Bog. ... Naa se savjest mora upoznati s Bojim zahtjevima. Mukarce i ene valja potaknuti na dunost da vladaju sobom; neka shvate da su im istoa i sloboda od svake tetne elje i navike nune. Oni ne smiju zaboraviti da su sve njihove umne i tjelesne sposobnosti dar od Boga i da ih trebaju sauvati u to je mogue boljem stanju za Njegovu slubu. ... Ljudska obrana od uroenih i steenih sklonosti je kao pjeani sprud pod naletom orkanske bure. Sve dok Kristov ivot ne postane ivotvornom silom u naim ivotima, mi se neemo moi suprotstaviti kunjama koje nas okruuju. ... Dok postaje jedno s Kristom, ovjek stjee slobodu. Pokoravanje Kristovoj volji znai ponovnu uspostavu savrene muevnosti. Poslunost Bogu znai slobodu od ropstva grijehu, spasenje od ljudskih strasti i pobuda. Tada ovjek moe stajati kao pobjednik nad samim sobom, nad vlastitim sklonostima, nad Poglavarstvima i Vlasti i nad Vrhovnicima ovoga mranog svijeta, i duhovima pakosti ispod neba (Efeanima 6,12). (Put u bolji ivot, str. 71,72)

82

16. oujka

Vjebanje samokontrole

ivim po Bojim pravilima

Uputi me stazom svojih zapovijedi, jer ja u njoj uivam. Prikloni mi srce propisima svojim, a ne k pohlepi! (Psalam 119,35.36) Mladost je vrijeme skupljanja znanja u onim podrujima koja se mogu primijeniti u svakidanjem ivotu. To je vrijeme razvijanja dobrih navika, ispravljanja pogrenih, stjecanja i razvijanja samokontrole kako bi se pripremili da upravljaju svojim ivotom po Bojoj volji i na dobrobit svih stvorenja. Mladost je vrijeme sijanja koje odreuje etvu ovog ivota i ivota nakon groba. Navike stvorene u djetinjstvu i mladosti, razvijeni ukusi i steena samokontrola gotovo sa sigurnou odreuju budunost mukarca ili ene. (CPT, str. 294,295) Svaka sebina misao koju njegujemo, svaka zanemarena dunost priprema put za sljedee jo gore korake. Ono to smo se jednom usudili uiniti, drugi put emo uiniti jo lake. Navike umjerenosti, samosvladavanja, tedljivosti, marljivosti, razboritog i besprijekornog govora, strpljenja i istinske uglaenosti ne stjeu se bez stalnog i budnog bdjenja nad samim sobom. Mnogo je lake postati izopaen i pokvaren nego pobjeivati svoje nedostatke, vladati sobom i razvijati u sebi istinske vrline. Da bismo kranske vrline stalno usavravali u svom ivotu, moramo biti spremni na ustrajne napore. (4T, str. 452) Neka se vrlo rano stekne navika vladanja sobom. Mlade mora proeti misao da moraju biti gospodari, a ne robovi. Bog ih je uinio vladarima kraljevstva koje je u njima, i oni se moraju sluiti kraljevskom vlau koju im je Nebo dalo. Ako se ovakve pouke budu savjesno davale, posljedice e se osjetiti daleko izvan samog kruga mladih. Tim e utjecajem biti obuhvaene i spaene tisue mukaraca i ena koji se nalaze na samom rubu propasti. (Odgoj, str. 182,183)

83

17. oujka

Vjebanje samokontrole

Voljet u kao to je Krist volio

Ako imadnete ljubavi jedan prema drugome, po tom e svi upoznati da ste moji uenici. (Ivan 13,35) elimo li biti istinsko svjetlo svijetu, moramo pokazivati Kristov duh ljubavi i milosra. Voljeti onako kako je Krist volio znai vjebati samokontrolu. To znai da moramo pokazati nesebinost u svako doba i na svakome mjestu. To znai da se moramo okruiti ljubaznim rijeima i ugodnim pogledima. Oni nita ne kotaju onog koji daje, a iza njih ostaje skupocjen miomiris. Njihov utjecaj na dobro ne moe se procijeniti. Ne samo za primatelja, ve i za davatelja, oni su blagoslov i djeluju na njega. Izvorna ljubav je dragocjena odlika nebeskog podrijetla iji se miomiris sve vie pojaava to je vie dijelimo s drugima. ... Bog eli da Njegova djeca zapamte da, ele li Ga proslaviti, moraju pokazivati svoju naklonost onima kojima je najpotrebnija. Nijedna osoba s kojom doemo u kontakt ne smije biti zanemarena. Ni traga sebinosti u naem pogledu, rijei ili djelu ne smije se oitovati prema ljudima bez obzira na njihov poloaj, bez obzira kotiraju li visoko ili nisko u drutvu, jesu li bogati ili siromani. Ljubav koja ima ljubazne rijei samo za odabrane a prema ostalima se odnosi s hladnoom i nezainteresiranou, nije ljubav, ve sebinost. To ni u kojem sluaju nee biti na dobro duama ili na slavu Bogu. Nemamo pravo ograniiti svoju ljubav na samo jedan ili dva objekta. Oni koji ubiru zrake Kristove pravednosti, a ne odsjajuju ih u ivotima svojih blinjih, uskoro e izgubiti ugodne, sjajne zrake nebeske milosti, sebino zadrane da obasjaju nekolicinu. ... Ne smijemo si dopustiti da oko sebe okupljamo nekolicinu odabranih ne pruajui nita onima kojima je pomo najpotrebnija. Svoju ljubav ne moemo zapeatiti samo za posebne. Razbijte boicu i njezin e miomiris ispuniti cijelu kuu. (Signs, 7. listopada 1906.)

84

18. oujka

Vjebanje samokontrole

Postavit u strau na vrata svojih usana

Na usta mi Jahve strau postavi, i straare na vrata usana mojih! (Psalam 141,3) Kad je rije o nainu izraavanja, moda je jedna od najveih pogreaka koju ine i stari i mladi, spremnost na olako prelaenje preko nepromiljenog i nestrpljivog naina govora. Smatraju kako je isprika sama po sebi dovoljna: Nisam pazio, nisam mislio to to sam rekao. No, Boja rije to ne shvaa olako. ... Razlog najveeg dijela ivotnih neprilika, boli u srcu i ljutnje potjee od nekontroliranja naravi. U jednom trenutku prenagljene, estoke, nepaljive rijei mogu nanijeti zlo koje ni kajanje cijelog ivota ne bi ponitilo. O, koliko ima slomljenih srca, prijatelja koji su se udaljili i unitenih ivota zbog okrutnih, nepromiljenih rijei onih koji su mogli pruiti pomo i ozdravljenje! ... ovjek nije u stanju vladati svojim duhom sluei se samo svojom snagom. Ali uz Kristovu pomo moe postii samokontrolu. (Signs, 25. svibnja 1904.) Dosljedna vrstina i nepristrana kontrola nune su u discipliniranju svake obitelji. Kai mirno ono to eli, budi obzirna i ispuni bez odstupanja ono to si rekla. ... Ne budi nikad namrtena ela i neka preko tvojih usana nikad ne pobjegne gruba rije. Sve takve rijei Bog zapisuje u svoju knjigu. (3T, str. 532) Prekovremeni rad ponekad uzrokuje gubitak samokontrole. Ali Gospodin nas nikada ne primorava na ishitrene, nepromiljene poteze. Mnogi na sebe stavljaju terete koje im milosrdni Otac nije namijenio. Dunosti koje im nikad nije odredio, nekontrolirano sustiu jedna drugu. Bog eli da shvatimo da ne proslavljamo Njegovo ime kad preuzimamo na sebe toliko mnogo tereta da postanemo preoptereeni, umornog srca i iscrpljenog uma, povrijeeni, razdraljivi i svadljivi. Trebamo nositi samo onoliko odgovornosti koliko nam Gospodin daje, imajui u Njega povjerenja, uvajui svoje srce istim, ugodnim i suosjeajnim. (Signs, 25. svibnja 1904.) 85

19. oujka

Vjebanje samokontrole

Kontrolirat u se u prehrani
Blago tebi, zemljo, kad ... knezovi ti u svoje vrijeme blaguju da se okrijepe, a ne da se opiju. (Propovjednik 10,17) Umjerenost i redovitost u svemu imaju divnu silu. Vie nego okolnosti ili uroena darovitost, one e doprinijeti razvijanju ugodnog i vedrog raspoloenja koje toliko vrijedi u uljepavanju nae ivotne staze. Istodobno, tako steena sposobnost samosvladavanja pokazat e se kao najdragocjenije orue za uspjeno suoavanje s neugodnim dunostima i injenicama na koje nailazi svako ljudsko bie. (Odgoj, str. 185) Pozivamo vas da naela umjerenosti primjenjujete u svim podrujima u svojem domu; svoju djecu trebate uiti samoodricanju i samokontroli i dosljedno ih primjenjivati na njima jo od najranijeg djetinjstva. (PHJ, travanj 1890.) Djecu trebaju nauiti da ne provode svoju volju, ve da prihvate volju svojih roditelja kao vodilju. Jedna od najvanijih pouka u vezi s tim jest vladanje apetitom. Trebaju nauiti objedovati uvijek u isto vrijeme i njihove usne ne smiju nita taknuti izmeu ovih odreenih obroka. ... Djecom odgajanom na ovaj nain lake je vladati od djece kojoj je udovoljavano da jedu sve to je njihov apetit poelio i u svako doba. Ona su najee vesela, zadovoljna i zdrava. ak su i najtvrdoglavija, gnjevna i udljiva djeca postala pokorna, strpljiva i posjeduju samokontrolu ako se dosljedno pridravaju ovakvog naina prehrane, voena vrsto i ljubazno i u ostalim podrujima. (PHJ, svibanj 1890.) Neka svaki mladi u naoj zemlji, kome se prua prilika da postigne vie nego okrunjeni kraljevi, razmilja o pouci koju kriju rijei mudrog ovjeka: Blago tebi, zemljo, kad ... knezovi ti u svoje vrijeme blaguju da se okrijepe, a ne da se opiju! (Propovjednik 10,17) (Odgoj, str. 185)

86

20. oujka

Vjebanje samokontrole

Bit u gospodar svoga uma

Zato opaite svoje bokove, to jest svoj um, budite trijezni, potpuno stavite svoju nadu u milost koja e vam se donijeti u asu kad se objavi Isus Krist. (1. Petrova 1,13) Svatko od nas ima osobit posao koji treba obaviti, opasati svoj um, ostati trijezan, bdjeti i moliti. Um treba vrsto kontrolirati da se bavi predmetima koji e ojaati njegove moralne snage. ... Misli trebaju biti iste, razmiljanja srca trebaju biti neokaljana, a rijei koje izlaze iz usta prihvatljive Nebu i od pomoi vaim suradnicima. (R&H, 12. lipnja 1888.) Nad umom bi trebalo pozorno bdjeti. U nj ne bi smjelo ui nita to bi moglo otetiti ili unititi njegovu zdravu snagu. Da bismo to sprijeili, on treba biti zasijan dobrim sjemenom koje e, donosei ivot, rezultirati granama punim plodova. ... Polje koje je ostavljeno neobraeno ubrzo donosi rod ika i divlje loze, koji iscrpljuje zemljite i potpuno je bezvrijedno vlasniku. Zemljite obiluje sjemenjem koje je vjetar donio sa svih strana; ako ostane neobraeno, sjemenje spontano nikne guei svaku dragocjenu plemenitu biljku koja se bori za opstanak. Kad bi polje bilo poorano i posijano, bezvrijedni korov bi bio uniten i ne bi vie cvjetao. (R&H, 9. studenoga 1886.) Mladi koji sreu i radost nalaze u itanju Rijei Boje i trenucima molitve, stalno se osvjeavaju na Izvoru ivota. Oni dostiu visinu moralne uzvienosti i irinu misli koju drugi i ne nasluuju. Stalno odravanje zajednice s Bogom potie dobre misli, plemenite namjere, jasnu sliku o istini i uzviene ciljeve djelovanja. One koji se u dui tako povezuju s Njim, Bog priznaje kao svoje sinove i keri. Oni se stalno uzdiu sve vie i vie stjeui sve jasniju predodbu o Bogu i vjenosti, sve dok ih Gospodin ne uini provodnicima svjetla i mudrosti za ovaj svijet. (4T, str. 624)

87

21. oujka

Vjebanje samokontrole

Bit u kranin u domu

(Ljubav) nije nepristojna, ne trai svoje, ne razdrauje se, zaboravlja i prata zlo. (1. Korinanima 13,5) Mnogo moemo postii samodisciplinom u domu. ... Neka svatko uini ivot to je mogue ugodnijim za svoje blinje. Njegujmo potovanje u govoru. Ouvajmo jedinstvo i ljubav. Sotona nee imati mo nad onima koji imaju potpunu kontrolu nad sobom u domu. (MS, str. 60, 1903.) Moramo imati Duha Bojeg, inae nikad neemo postii sklad u domu. ... Ne moemo njegovati odnose u domu ako smo preoptereeni brigom; jer dom u kojem prebiva Duh Gospodnji, postaje kutak Neba. ... Sve to bi moglo pokvariti mir i jedinstvo obiteljskog kruga, treba suzbiti. A ljubaznost i ljubav, duh blagosti i strpljivosti treba njegovati. Ako jedan pogrijei, drugi treba pokazati Kristovu strpljivost. (Letter 18b, 1891.) Onaj tko pokazuje duh blagosti, strpljivosti i ljubavi, otkrit e da e se isti duh reflektirati i na Njega. ... Ako je Krist uistinu oblikovan u njemu, ta nada slave, u domu e vladati zajednitvo i ljubav. Srce ene u kojem Krist prebiva slagat e se sa srcem mua u kojem prebiva Krist. Oni e zajedno teiti stanovima koje je Krist otiao pripremiti za one koji Ga ljube. ... Uvijek treba njegovati njenu privrenost izmeu suprunika, roditelja i djece, brae i sestara. ... Dunost je svih u obitelji da budu prijazni i da ljubazno govore. (Signs, 14. studenoga 1892.) Kua u kojoj vlada ljubav, u kojoj se ljubav izraava rijeima i djelima, mjesto je u kojem aneli vole prebivati i obasjati ga zrakama svjetla slave. ... Ljubav se treba vidjeti u svakoj rijei, u svakom postupku i uti u boji glasa. (2T, str. 417) Ako svaki lan obitelji bude vladao sobom, njihov dom e postati raj. (CE 168)

88

22. oujka

uvajte pristupe svojoj dui

uvat u vrata svoga srca

A svrh svega, uvaj svoje srce, jer iz njega izvire ivot. (Izreke 4,23) A svrh svega, uvaj svoje srce, jer iz njega izvire ivot to savjetuje mudri ovjek. ovjek je onakav kakve su misli koje njeguje u svojem srcu. Srce mora biti obnovljeno Bojom milou, inae uzalud traimo istou. Tko pokuava bez Kristove milosti izgraditi plemenit i besprijekoran karakter, zida svoju kuu na pijesku. Ona e sigurno biti poruena u stranoj oluji kunje. Svaka dua bi se trebala moliti kao David: isto srce stvori mi, Boe, i duh postojan obnovi u meni! I poto smo postali sudionici u Bojoj naravi, seemo k savrenstvu kako bi nas sila Boja vjerom sauvala za spasenje. Ali i mi trebamo neto uiniti da bismo se oduprli kunji. Oni koji ne ele postati plijen sotonskih prijevara, moraju dobro uvati sve prilaze koji vode dui. Oni moraju izbjegavati itati, gledati ili sluati ono to moe izazvati neiste misli. Ne smijemo svom umu dopustiti da luta i da se bavi svim predmetima koje nam neprijatelj stavlja pred oi. ... To zahtijeva ozbiljne molitve i stalnu budnost. Potrebna nam je stalna pomo Svetoga Duha koji e privlaiti na um prema gore i naviknuti ga da razmilja o onome to je isto i sveto. Moramo marljivo prouavati Rije Boju. Kako e mladi istim sauvati put svoj? uvajui rijei tvoje. U srce pohranih rije tvoju, kae psalmist, da protiv tebe ne sagrijeim. (Poruka mladim kranima, str. 200, 1968.) Ti mora postati vjerni straar nad svojim oima, uima i svojim ulima ako eli upravljati svojim umom i sprijeiti tatinu i pokvarene misli da prljaju tvoju duu. Ovo se moe postii samo silom boanske milosti. (Poruka mladim kranima, str. 46, 1968.)

89

23. oujka

uvajte pristupe svojoj dui

Neu stavljati pred oi svoje nita pokvareno

Oi svoje neu nikada upravljati na, zle stvari, jer mrzim na djela bezbona, neu za njima pristajati. (Psalam 101,3 ari) Svi trebamo paziti na svoja osjetila da Sotona ne bi zagospodario njima, zato to su osjetila prilazi dui. (3T, str. 507) Ne itajte i ne gledajte ono to e izazvati neiste misli. Razvijajte moralnu i intelektualnu snagu. (2T, str. 410) Meu najopasnija mjesta uivanja spada kazalite. Umjesto da bude kola morala i vrline, kako se to esto tvrdi, ono je pravi rasadnik nemorala. Takvom razonodom jaaju se i utvruju porone navike i grene sklonosti. Proste pjesme, razuzdane geste, izrazi i pokreti koji potiu porok, izopauju matu i srozavaju moral. Svako mlado bie koje po navici prisustvuje takvim predstavama neizbjeno e se iskvariti. U naoj zemlji* nema utjecaja koji bi jae mogao zatrovati duu, uniti vjerske utjecaje i otupiti elju za neuzbudljivim zadovoljstvima i trijeznom stvarnou ivota od kazaline zabave. Ljubav prema ovakvim prizorima jaa sa svakom predstavom, kao to uporabom jaa i elja za opojnim piem. Jedini siguran put jest kloniti se kazalita, cirkusa i svakog drugog sumnjivog mjesta za zabavu. Ima rekreacija koje su doista vrlo korisne i za um i za tijelo. Prosvijetljen um, koji razlikuje dobro i zlo, pronai e mnoge naine zabave i razonode iz izvora koji su ne samo bezazleni, nego i pouni. ... Veliki Bog, ija slava obasjava nebesa i koji svojom svemonom rukom odrava milijune svjetova, na je Otac. Trebamo Ga samo voljeti i oslanjati se na Njega kao mala djeca s vjerom i povjerenjem; i On e nas prigrliti kao svoje sinove i keri i uinit e nas batinicima svekolike neizrecive slave vjenoga svijeta. (4T, str. 652,653)

Spisateljica misli na Sjedinjene Amerike Drave.

90

24. oujka

uvajte pristupe svojoj dui

Trait u Boga da bih ivio

Traite dobro, a ne zlo, da biste ivjeli, i da Jahve, Bog nad Vojskama, odista s vama bude kao to velite da jest. (Amos 5,14) Sotona koristi sva orua da zloin i poniavajue poroke uini privlanima. Mi ne moemo hodati ulicama naih gradova a da se ne suoimo s upadljivim tragovima zloina u novinama ili kazalitu. Um se odgojem privikava na grijeh. U novinama se pred ljude iznosi ivot zlih i poronih, i sve to moe uzbuditi strasti iznosi se pred njih u obliku uzbudljivih pria. Oni sluaju i itaju tako mnogo o poniavajuim zloinima da nekad njena savjest, koja bi pred takvim prizorima ustuknula u strahu, postaje tvrda i oni s poudnim zanimanjem razmiljaju o tim stvarima. Mnoge popularne zabave u dananjem svijetu, ak i meu onima koji tvrde da su krani, tee k istom cilju kao i neznaboake zabave. Meu njima je doista malo onih koje Sotona ne koristi za unitavanje dua. On vjekovima djeluje kroz drame da bi uzbudio strasti i veliao porok. Sotona se slui operom, njenim velianstvenim prikazom i oaravajuom glazbom, maskaradom, plesom, da srui zid naela i otvori vrata tjelesnom poputanju. Na svakom skupu organiziranom zbog zadovoljstva, gdje se potie ponos i poputa apetitu, a ljudi se navode da zaborave Boga i iz vida izgube vjene interese, Sotona svojim lancima okiva due. (Patrijarsi i proroci, str. 383) Bit emo sigurni jedino ako Boja milost svakog trenutka bude naa zatita i ne dopusti naem duhovnom vidu da zlo zovemo dobrom, a dobro zlom. Bez oklijevanja ili raspravljanja moramo zatvoriti i uvati prilaze dui od svakog zla. (3T, str. 324)

91

25. oujka

uvajte pristupe svojoj dui

Sluat u glas s Neba

I ui e tvoje uti rije gdje iza tebe govori: To je put, njime idite, bilo da vam je krenuti nadesno ili nalijevo. (Izaija 30,21) Mnogi govornici nadahnute Rijei pouavaju nas da je ljudska obitelj predmet posebne Boje brige i nebeskih bia. ovjek nije preputen Sotoni da postane predmetom njegovih kunji. Cijelo Nebo je aktivno ukljueno u djelo prenoenja svjetla stanovnicima ovog svijeta kako ne bi ostali u pononoj tami bez duhovnog vodstva. Oko koje nikad ne drijema i ne spava, uva Izraelov tabor. Deset tisua puta deset tisua i tisue tisua anela slue potrebama ljudskog roda. Glasovi nadahnuti od Boga viu: Ovo je put, idite njime. (MS 8, 1900.) Moemo odluiti da ne gledamo mnoga zla kojih je sve vie u ovim posljednjim danima. Moemo odluiti da ne sluamo o postojeoj zloi i rastuem kriminalu. (NL, br. 25, str. 3.) Prizori opisani u zamiljenim vizijama budunosti su za vrlo aktivne umove djece i mladei stvarnost. Dok itaju matovite opise raznih revolucija, u kojima su kao plod mate pisca opisane najraznovrsnije tehnike ruenja zakonskih prepreka, u kojima je samosvladavanje neto nepoznato, mnogi postaju obuzeti duhom tih opisa. Oni postaju zavedeni da vre zloine koji e, ako im se prui prilika, biti jo brutalniji nego u opisu zabavnih pisaca. Moral drutva proetog ovakvim utjecajima opada. Sjeme bezakonja sije se na irokom planu. Neka se stoga nitko ne udi kad vidi da je rezultat toga prava etva kriminalnih djela. (Put u bolji ivot, str. 280) Odluno kaite: Zatvorit u svoje oi za sve to je lakomisleno i greno. Moje ui pripadaju Gospodinu i neu sluati neprijatelja koji me mami svojim lukavstvom. Moj glas ni na koji nain nee biti podloan volji koja nije pod utjecajem Duha Bojeg. Moje tijelo je hram Svetoga Duha i svaka sila moga bia bit e posveena dostojnim ciljevima. (7T, str. 64)

92

26. oujka

uvajte pristupe svojoj dui

Voljet u dobre knjige

Do mog dolaska posveuj se itanju, opominjanju i pouavanju. (1. Timoteju 4,13) Bog je svojem narodu dao najprobranije tivo za itanje. Neka Boja rije pronae svoje mjesto u svakoj prostoriji u domu. Drite Bibliju, taj kruh ivota, na vidnom mjestu. Umjesto da troite na revijalne asopise, uloite taj novac u izdanja iji sadraj govori o sadanjoj istini i dajte im istaknuto mjesto u svojem domu. S potpunom sigurnou ih moete ostaviti nadohvat djeci i mladei. Romanima ne bi smjelo biti mjesta u domovima onih koji vjeruju u Krista. Ne dajite mladei drvo, slamu i strn jer e im pokvariti apetit za ono to je prikazano kao zlato, srebro i drago kamenje. Treba se ozbiljno boriti protiv sklonosti k lakom, bezvrijednom tivu. Neka literatura koja uzdie uvijek bude dostupna vaim lanovima obitelji. itajte nae knjige i asopise. Prouavajte ih. Upoznajte istine koje sadre. Dok to budete inili, osjeat ete utjecaj Svetoga Duha. Svaki trenutak u ivotu je dragocjen i treba ga provesti u pripremi za budui besmrtan ivot. Ispunite svoj um temama iz Rijei Gospodnje koje uzdiu i oplemenjuju, tako da u odreeno vrijeme budete pripravni govoriti rije onima koji dou s vama u doticaj. itanje naih publikacija nee oslabiti nae umne snage. Nitko od nas nee biti na gubitku ako bude primao kruh ivota; itanjem ovih knjiga opskrbit emo um onim to e izgraditi srce u istini. (MS 53, 1911.) Moramo se pripremiti za najuzvienije dunosti. Svijet treba spasiti. ... Znajui veliinu ovog velikog djela koje treba obaviti, kako si itko moe dopustiti da gubi dragocjeno vrijeme i Bogom dana sredstva da radi ono to nije za njegovo dobro ili na slavu Boju? (YI, 14. kolovoza 1906.)

93

27. oujka

uvajte pristupe svojoj dui

uvat u pjesmu u svom srcu

Ve se napunite Duhom! Govorite jedni drugima u psalmima, hvalospjevima i nadahnutim pjesmama! Pjevajte Gospodinu u svom srcu i slavite ga! (Efeanima 5,18. 19) Bog se slavi pjesmama zahvalnosti koje potjeu iz ista srca ispunjena ljubavlju i odanou prema Njemu. ... Zahvalnost koju osjeaju (krani) i mir Boji koji vlada u njima navodi ih da u srcu pjevaju Gospodinu i da odgovarajuim rijeima izraavaju svoj dug ljubavi i zahvalnosti dragom Spasitelju, koji ih je toliko ljubio da je umro da bi oni imali ivot. (1T, str. 509,510) Povijest pjesama u Bibliji puna je sugestija o uporabi i prednostima glazbe i pjesme. Glazba je esto izopaena da slui namjerama zla, i ona tako postaje jedno od najzavodljvijih sredstava kunje. Ali pravilno upotrijebljena, ona je dragocjeni dar od Boga odreen da uznese misli prema onome to je visoko i plemenito, da nadahne i uzdigne duu. Kao to su se djeca Izraelova, putujui pustinjom, hrabrila melodijama svetih pjesama, tako i Boja djeca danas, po Bojem nalogu, svoj kranski ivotni put trebaju uiniti radosnim. Jedan od najboljih naina da se Boje rijei ureu u sjeanje jest njihovo ponavljanje u pjesmi. Takva pjesma ima udesnu mo. Ona ima silu da obuzda grubu i neotesanu narav; silu da oivi misli i probudi suut, da potakne na sloan rad i da odagna potitenost i zle slutnje koje oduzimaju hrabrost i snagu. To je jedan od najuspjenijih naina da se duhovne istine utisnu u srce. Koliko se puta dua suoena s opasnou i gotova da se preda oaju, sjeti neke Boje rijei dugo zaboravljenog pripjeva pjesme iz djetinjstva i kunje gube svoju snagu, ivot dobiva novo znaenje i novu svrhu, a hrabrost i radost prelaze i na druge due! (Odgoj, str. 151,152)

94

28. oujka

uvajte pristupe svojoj dui

Pjevat u Gospodinu
Pravo me tuje onaj koji prinosi rtvu zahvalnu: njemu u pokazati spasenje svoje. (Psalam 50,23) Doite k Isusu upravo takvi kakvi jeste, greni, slabi i u potrebi, i On e vam dati vodu ivota. Potrebna vam je vjera koja prodire kroz paklenu sjenu koju Sotona baca na va put. On neumorno pronalazi zabave i naine koji e toliko zaokupiti ljudske umove da e im biti gotovo nemogue odvojiti vrijeme za molitvu. Uite svoju djecu da slave Boga, a ne da ugaaju sama sebi. Ona su Njegova djeca stvaranjem i otkupljenjem. Uite ih da se klone zabava i ludosti ovog pokvarenog vijeka. Gledajte da njihov um bude ist i neokaljan u Bojim oima. ... Slavite Boga. Neka vai razgovori, vaa glazba, vae pjesme sve neka proslavlja Onoga koji je tako puno uinio za nas. Slavite Boga ovdje na Zemlji i bit ete spremni pridruiti se nebeskom zboru kada uete u Boji grad. Tada moete poloiti svoje sjajne krune pred Isusove noge, uzeti zlatne harfe i ispuniti sva nebesa melodijom. Proslavljat emo ime Njegovo besmrtnim jezikom. (MS 16, 1895.) Dok nas na Otkupitelj vodi prema pragu vjenosti obasjanom Bojom slavom, moemo uti rijei hvale i zahvaljivanja nebeskog zbora oko prijestolja; i kad se odjek aneoske pjesme zauje u naim zemaljskim domovima, srca e biti privuena nebeskim pjevaima. Zajednica s Nebom poinje na Zemlji. Ovdje uimo osnovnu melodiju nebeskog slavopoja. (Odgoj, str. 152) Hvalite Gospodina; govorite o Njegovoj dobroti; govorite o Njegovoj sili. Zasladite okruenje svoje due. ... Slavite srcem i duom i tijelom Onoga koji je zdravlje na vaem licu, svog Spasitelja i svog Boga. (YI, 27. prosinca 1900.)

95

29. oujka

Podnoenje kunji

Bog doputa kunje i bol da me oisti

Ali tko e opstati kad se on pojavi? Jer on je kao oganj ljevaev i kao luina bjelioeva. I zasjest e kao onaj to topi srebro i proiava. Oistit e sinove Levijeve i proistit e ih kao zlato i srebro, da prinose Jahvi rtvu u pravednosti. (Malahija 3,2.3) U Bojem narodu odvija se proces prosijavanja i proienja, i Gospodar svega stvorenog stavio je svoju ruku na ovaj posao. Ovaj proces je najnaporniji za duu, ali je nuan zbog uklanjanja prljavtine. Kunje su potrebne jer nas pribliavaju naem nebeskom Ocu i dovode u pokornost Njegovoj volji da bismo mogli prinijeti Gospodinu dar u pravednosti. ... Gospodin vodi svoju djecu preko istog tla uvijek iznova poveavajui pritisak sve dok savrena poniznost ne ispuni njihov um i karakter se promijeni; tada oni postaju pobjednici nad sobom i postiu sklad s Kristom i duhom Neba. ienje Bojeg naroda ne moe se postii bez patnje. ... Bog nas vodi iz jedne vatre u drugu kuajui nau pravu vrijednost. Istinska milost je voljna prihvatiti kunju. Ako smo neskloni tome da nas Gospodin preispituje, nalazimo se u opasnosti. ... Svojom milou Gospodin otkriva ovjeku njegove sakrivene nedostatke. On e pomno promotriti sloene osjeaje i motive njegovog srca i otkriti ono to je loe, te promijeniti njegove sklonosti i usavriti njegovo ponaanje. Bog eli da Njegovi podanici upoznaju svoja srca. Kako bi im predoio stvarnu istinu o njihovom stanju, On doputa da ih snae vatra nesree da se mogu oistiti. ivotne kunje su Boji radnici koji uklanjaju neistou, slabosti i grubosti iz naega karaktera i pripremaju nas za drutvo svetih, nebeskih anela u slavi. ... Vatra nas nee spaliti, ve samo ukloniti neistou i izii emo sedam puta ii odraavajui boanski lik. (R&H, 10. travnja 1894.)

96

30. oujka

Podnoenje kunji

Bog ima namjeru sa svakom patnjom

Prestanite se uditi, ljubljeni kao da vam se to neobino dogaa poaru koji bjesni meu vama da vas iskua! Naprotiv, radujte se to ste dionici u Kristovim patnjama, da se mognete radovati i veseliti i u as kad se objavi njegova slava. (1. Petrova 4,12.13) Dok je jedne veeri neki gospodin, vrlo utuen zbog svojih ozbiljnih problema, etao vrtom, ugledao je drvo nara posjeeno skoro do debla. Vrlo znatieljan, upitao je vrtlara zato je ovo drvo u takvom stanju; dobio je odgovor koji je na njegovo zadovoljstvo objasnio rane njegovog srca koje je krvarilo. Gospodine, rekao je vrtlar, ovo drvo je izraslo s takvom snagom u visinu da na njemu nije raslo nita osim lia. Nisam imao izbora pa sam ga okresao na ovaj nain; a kad je skoro bilo posjeeno, poelo je donositi plodove. Nae boli ne niu iz zemlje. Svaku nevolju Bog eli okrenuti u nau korist. Svaki vjetar koji uniti idola, svaki potez providnosti koji oslabi nae vrste veze sa svijetom, a uvrsti i povea nau naklonost prema Bogu, jest blagoslov. Kresanje neko vrijeme moe biti bolno, ali poslije donosi miran rod pravde. Trebamo sa zahvalnou prihvaati sve ono to e potaknuti svijest, uzdii misli i oplemeniti ivot. Nerodne grane se sijeku i bacaju u vatru. Budimo zahvalni to kroz bolno kresanje moemo oivjeti vezu sa ivim Trsom; jer ako patimo s Kristom, zajedno emo s Njim i kraljevati. Svaka kunja koja jako crpi nau vjeru i stvara osjeaj kao da nas je Bog napustio, treba nas odvesti blie k Njemu da moemo odloiti svoj teret pred Kristove noge i iskusiti mir koji nam On u zamjenu daje. ... Bog voli i brine se za svoja najslabija stvorenja, i ne moemo Mu nanijeti veu sramotu nego da posumnjamo u Njegovu ljubav prema nama. O, njegujmo tu ivu vjeru koja e imati povjerenja u Njega u vrijeme tame i kunje. (R&H, 10. travnja 1894.)

97

31. oujka

Podnoenje kunji

Bog daje snagu za podnoenje svake kunje

Nikakva kunja vea od ljudske snage nije vas zadesila. Bog je vjeran i nee dopustiti da budete kuani preko vaih snaga, nego e vam zajedno s kunjom dati sretan ishod, da je moete podnijeti. (1. Korinanima 10,13) Krist nikada nee napustiti duu za koju je umro. ovjek moe ostaviti Njega i podlei kunji, ali se Krist nikada ne moe okrenuti od onoga za koga je platio otkupninu svojim ivotom. Kada bi na duhovni vid bio izotreniji, vidjeli bismo due pognute pod teretom tjeskobe, shrvane tugom, optereene kao kola puna snopova, blizu smrti zbog obeshrabrenja. Vidjeli bismo anele, kako brzo lete u pomo onima koji su u kunji i koji stoje na samom rubu propasti. Nebeski aneli potiskuju vojske zla koje opkoljavaju ove due, i pomau im da svoja stopala stave na siguran temelj. Bitke koje se vode izmeu ove dvije vojske isto su tako stvarne kao i one koje se vode meu vojskama ovoga svijeta, i o ishodu ovog duhovnog sukoba ovisi vjena sudbina. I na nas se odnose rijei upuene Petru: Sotona je dobio doputenje da vas moe reetati kao penicu, ali ja sam molio za te da tvoja vjera ne malake. (Luka 22,31.32) Bogu hvala, mi nismo ostavljeni sami. (Odgoj, str. 149) Pribliavamo se razdoblju krize. Proimo ispit hrabro, vrsto drei ruku Beskonane Sile. Bog e raditi za nas. Mi samo trebamo ivjeti iz dana u dan, i ako upoznamo Boga, dobit emo snagu za ono to slijedi sutra, milost dovoljnu za svaki dan, i svaki dan e donositi svoje pobjede, ba kao i kunje. S nama e biti sila Najvieg jer emo biti opasani oklopom Kristove pravednosti. Imamo istog Boga koji je djelovao za svoj narod u prolim vremenima. S Isusom koji stoji na naoj strani, hoemo li se kolebati? Ne, jer s nadolazeim kunjama dolazi i sila Boja. Bog e nam pomoi da stojimo u vjeri Njegove Rijei, a nakon to se sjedinimo, On e djelovati s posebnom silom u nau korist. (R&H, 29. travnja 1890.) 98

Tr a v a n j NAPREDAN IVOT
1. travnja Kranski rast

Ljestve kranskog napredovanja

Zbog toga uloite svu revnost da sa svojom vjerom spojite potenje, s potenjem znanje, sa znanjem uzdrljivost, s uzdrljivou postojanost, s postojanou pobonost, s pobonou bratsku ljubav, s bratskom ljubavi ljubav uope! Ako, naime, posjedujete ove kreposti te ako napredujete u njima, one ne doputaju da ostanete ni besposleni ni besplodni u pravoj spoznaji naega Gospodina Isusa Krista. (2. Petrova 1,5-8) Ove su rijei pune uputa i tvore osnovu za pobjedu. Apostol pred vjernike postavlja ljestve kranskog napredovanja u kojem svaka preka predstavlja napredovanje u spoznaji Boga; u penjanju ovim ljestvama ne smije biti zastoja. Vjera, krepost, spoznaja, uzdrljivost, postojanost, pobonost, bratoljublje i ljubav preke su na ovim ljestvama. Mi se spaavamo penjanjem s preke na preku i diemo se korak po korak do visine ideala koji nam je postavio Krist. Tako On postaje naa mudrost, pravednost, posveenje i otkupljenje. (Djela apostolska, str. 333) Ne trebate stalno imati na umu predstojee korake niti ih brojiti kad ponete; usmjerite svoj pogled na Isusa, odaberite slavu Boju i vidjet ete napredak. ... Penjui se korak po korak, moete se popeti na najviu uzbrdicu i dosegnuti vrh najvie planine. Nemojte biti zabrinuti zbog goleme koliine posla koji morate obaviti tijekom svojega ivota jer ne morate obaviti sve odjednom. Obavljajte posao svaki dan koristei se svakim djeliem snage svoga bia, iskoristite svaku dragocjenu priliku, cijenite pomo koju vam nudi Bog i napredujte ljestvama prema vrhu korak po korak. Sjetite se da trebate ivjeti dan po dan, sjetite se da vam Bog iznova daruje jo jedan novi dan, a samo e nebeske knjige pokazati koliko ste cijenili pruene prednosti i mogunosti. Napredujte svaki dan koji vam Bog poklanja da moete na kraju uti glas svoga Gospodara kako govori: Dobro, valjani i vjerni slugo. (YI, 5. sijenja 1893.) 99

2. travnja

Kranski rast

Dodaj svojoj vjeri vrlinu, a vrlini znanje

Njegova boanska snaga obdarila nas je svime to je potrebno za ivot i pobonost, pravom spoznajom onoga koji nas je pozvao vlastitom slavom i moi. (2. Petrova 1,3) Nakon to smo primili vjeru Evanelja, prva nam je dunost da svojoj vjeri dodamo vrline i ista naela i da na taj nain svoj um i srce oistimo za primanje istinskog znanja. (1T, str. 552) Apostol nam je pojasnio vanost neprekidnog napretka u kranskom ivotu. Ne smije biti opravdanja za na nedostatak duhovnog razumijevanja. ... Vjera je prvi korak na ljestvama napretka. Bez vjere je nemogue ugoditi Bogu. No, mnogi zastanu na ovom koraku i nikad ne napreduju dalje. ini se kako smatraju da je javnim priznavanjem Krista i zapisivanjem njihovih imena u crkvenim knjigama, njihov rad zavren. Vjera nam je prijeko potrebna; no nadahnuta Rije kae: Dodaj svojoj vjeri vrlinu. Oni koji trae vjeni ivot i dom u kraljevstvu Bojem, moraju poloiti temelj vrlini u zgradi svojega karaktera. Isus mora biti glavni ugaoni kamen. Sve to truje nau duu trebamo izbaciti iz uma i ivota. Kada dou kunje, moramo im se oduprijeti snagom koju nam Krist daje. Vrlina bezgrenog Bojeg Janjeta mora biti utkana u karakter da dua dosegne estitost. ... Josip je primjer kako mlade moe biti bez mane u svijetu punom zla, i kako svojoj vjeri moe dodati vrlinu. ... Svaki trenutak naeg ivota vrlo je stvaran i pun uzvienih odgovornosti. Neupuenost nam nee moi posluiti kao izgovor za nedostatak duhovnog razumijevanja i znanja jer smo opomenuti da dodamo vrlinu, znanje. ... Neuki ribari postali su daroviti i uglaeni ljudi; a pouke koje su oni nauili, zapisane su nama kao savjet i smjernica. Pozvani smo da postanemo uenici u Kristovoj koli. Od velike je vanosti da steknemo to vie znanja. (R&H, 21. veljae 1888.)

100

3. travnja

Kranski rast

Umjerenosti dodaj postojanost

Samo neka ta postojanost urodi savrenim djelom da budete savreni i neporoni: bez ikakva nedostatka! (Jakov 1,4) A nakon znanja, umjerenost. Ovo je trei korak na putu prema savrenom karakteru. Gdje god se okrenemo, nailazimo na poputanje i gubitak volje, a rezultat je degeneracija i pokvarenost. Stanovnici ovog naeg planeta zakinuti su u umnoj, moralnoj i fizikoj snazi zbog neumjerenih navika drutva. Apetit, pouda i elja za pokazivanjem vode ljude u najvee pretjerivanje i neumjerenost. ... Boji narod mora ii suprotnim smjerom u odnosu na ovaj svijet. Mora se boriti protiv grenih navika, pobijediti apetit i drati svoju niu prirodu pod kontrolom. ... Potrebno je istraivati Pisma i uskladiti svoje navike s uputama iz Biblije. ... A nakon umjerenosti, strpljivost. Potreba za umjerenou pokazuje se kada pokuavamo svladati i ovaj korak. Skoro je nemogue da neumjerena osoba postane strpljiva. (R&H, 21. veljae 1888.) Neki od nas su nervoznog temperamenta i prirodno su brzi kao munja u miljenju i djelovanju, ali neka nitko ne pomisli da ne moe nauiti biti strpljiv. Strpljivost je biljka koja e rasti nevjerojatnom brzinom bude li njegovana s panjom. Spoznajom o nama samima i kombinacijom Boje milosti i nae vrste odlunosti, moemo postati pobjednici i dostii savrenstvo u svemu, ne oskudijevajui ni u emu. (HS, str. 134) Strpljivost izlijeva svoj melem mira i ljubavi u iskustvo ivota u domu. ... Strpljivost e teiti jedinstvu u crkvi, obitelji i drutvu. Na ivot mora biti proet ovom milou. (R&H, 21. veljae 1888.)

101

4. travnja

Kranski rast

Pobonosti dodaj bratsku dobrotu i milosre

Ali ti, o ovjee Boji ... tei svim silama za pravednou, vjerom, ljubavlju, postojanou, blagou! (1. Timoteju 6,11) Naa zajednica s Nebom mora biti bliska i osobna elimo li postii milost pobonosti. Isus mora postati gost u naim domovima, lan naega domainstva elimo li odsjajivati Njegov lik i pokazivati da smo sinovi i keri Najuzvienijeg. Vjera je prekrasna pojava u domu. Ako Gospodin prebiva u nama, osjeat emo da smo lanovi Kristove nebeske obitelji. Shvatit emo da nas aneli promatraju i nae ponaanje e postati ljubazno i snoljivo. Budemo li razvijali pristojnost i pobonost, bit emo pripravni za ulazak u nebeske dvorove. ... Henok je hodio s Bogom. Proslavljao je Boga u svakom podruju svog ivota. U svojem domu i u poslu stalno je sebi postavljao pitanje: Hoe li ovo biti ugodno Gospodinu? Sjeajui se Boga i slijedei Njegov savjet, preobrazio je svoj karakter i postao poboan ovjek iji su putovi bili ugodni Gospodinu. Nama je upuen poziv da pobonosti dodamo i bratsku dobrotu. O, kako nam je potrebno da uinimo taj korak, da dodamo ovu kvalitetu svojem karakteru! ... Trebamo posjedovati tu ljubav prema drugima koju je Krist pokazao prema nama. ovjekovu istinsku vrijednost procjenjuje Gospodar Neba. Ako je tko neljubazan u svojem zemaljskom domu, nije spreman za nebeski dom. Ako sve radi na svoj nain, bez obzira na to hoe li koga oalostiti, ne bi bio zadovoljan na Nebu kad ne bi mogao vladati i tamo. Naim srcima treba upravljati Kristova ljubav. ... Traite Boga slomljenog i pokajnikog duha i omekat e vas suosjeanje prema vaoj brai. Bit ete spremni pridodati bratsku dobrotu, milosre i ljubav. ... Ovo nam moe pribliiti Nebo. Obavljanjem ovog djela moemo postii slatki mir i Boju utjehu. Ovi koraci odvest e nas u nebesko okruenje. (R&H, 21. veljae 1888.) 102

5. travnja

Rast u milosti

Boja milost je sa mnom

Milou sam Bojom ono to jesam. A milost koju mi je Bog dao nije bila bez uspjeha. Naprotiv, trudio sam se vie nego oni svi; ne ja, nego milost Boja sa mnom. (1. Korinanima 15,10) Ima onih koji se pokuavaju uspeti ljestvama kranskog napredovanja, ali kad krenu, ponu se uzdati u ljudsku snagu i ubrzo iz vida gube Isusa, Zaetnika i Zavritelja svoje vjere. Posljedica je neuspjeh gubitak svega to su postigli. alosno je stanje onih koji, umorni od puta, doputaju neprijatelju dua da im otme kranske kreposti koje su se razvijale u njihovom srcu i ivotu. (Djela apostolska, str. 335) Boja ljubav u dui izvrit e izravan utjecaj na ivot i pozvati um i osjeaje na aktivnu, zdravu vjebu. Boje dijete nee mirovati dok ne bude obueno u Kristovu pravednost i ispunjeno Njegovom ivotodavnom silom. Kada uoi slabosti u svojem karakteru, nije dovoljno da ih samo prizna; mora krenuti s odlunou i eljom da nadvlada svoje mane izgraujui pozitivne crte karaktera. On nee izbjegavati ovaj posao zato to je teak. Od kranina se zahtijeva neumorna energija; ali on ne mora obavljati posao svojom snagom; boanska sila eka njegov poziv za pomo. Svatko tko iskreno tei pobjedi nad samim sobom, prihvatit e obeanje: Dosta ti je moja milost. Dua se izgrauje zajednikim djelovanjem osobnog napora i molitve vjere. Dan za danom karakter sve vie nalikuje na Kristov. ... Iako svladavanje dugo njegovanih navika moe izazvati ozbiljan sukob, milou Kristovom mi moemo trijumfirati. ... Ako se iskreno odazovemo na poticaje Bojeg Duha, rast emo iz milosti u milost, iz slave u slavu dok ne primimo konani dodir besmrtnosti. (R&H, 10. lipnja 1884.)

103

6. travnja

Rast u milosti

Izvanredno bogatstvo Njegove milosti

Ali Bog koji je bogat milosrem iz svoje velike ljubavi kojom nas je ljubio nas, koji smo bili mrtvi zbog grijeha, s Kristom oivi ... s njim nas i uskrisi i s njim postavi na nebesima, u Kristu Isusu, da u vjekovima koji nadolaze pokae izvanredno bogatstvo svoje milosti dobrotom prema nama u Kristu Isusu. (Efeanima 2,4-7) Nikad ne bismo nauili znaenje rijei milost da nismo pali u grijeh. Bog voli bezgrene anele koji obavljaju Njegovu slubu i posluno izvravaju sve Njegove zapovijedi, ali im ne pokazuje milost. Ova nebeska bia ne znaju nita o milosti; nikad je nisu trebala jer nikad nisu ni sagrijeila. Milost je Boja osobina koju pokazuje ljudskim biima iako to ne zasluuju. Mi je nismo traili, ona je poslana da potrai nas. Bog radosno daruje ovu milost svakome tko ea za njom, ne stoga to smo je dostojni, ve upravo stoga to je uope nismo dostojni. Naa potreba je uvjet koji nam daje jamstvo da emo primiti ovaj dar. Ali Bog ne koristi ovu milost da uini svoj Zakon nevaeim ili da ga zamijeni. Jahvi se svidjelo zbog njegove pravednosti da uzvelia i proslavi Zakon svoj. Njegov Zakon je istina. ... Boja milost i Zakon Njegovog kraljevstva u potpunom su skladu; oni idu ruku pod ruku. Njegova milost omoguuje nam da vjerom budemo privueni u Njegovu blizinu. Prihvaajui milost i doputajui da djeluje na na ivot, dokazujemo neospornost Zakona; dranjem ivotnih naela uzvisujemo Zakon i inimo ga dostojnim. ... Kako moemo svjedoiti za Boga? ... Ako iskreno i cijelim srcem iskazujemo poslunost Njegovu Zakonu. Ako dopustimo, Bog e se oitovati u nama silom otkupljenja i mi emo postati svjedoci pred nebeskim svemirom i palim svijetom koji se udaljava od Bojeg zakona. (Letter 98b, 1896.) Postoji samo jedna sila koja moe uiniti da nalikujemo na Krista, koja nas moe uiniti nepokolebljivima i postojanima. To je milost Boja koju primamo poslunou Bojem zakonu. (Letter 58, 1909.) 104

7. travnja

Rast u milosti

Moram rasti u milosti

tovie, rastite u milosti i pravoj spoznaji naega Gospodina, Spasitelja Isusa Krista! (2. Petrova 3,18) Bog zahtijeva od svakog ljudskog bia da iskoristi milost koju Nebo prua i postane to uspjenije u radu za Boga. Sve su zalihe kraninu stavljene na raspolaganje da moe napredovati u pobonosti, istoi i ljubavi, da se njegovi talenti umnaaju i njegova sposobnost poveava u slubi njegovog boanskog Gospodara. Iako je sve osigurano, mnogi koji ispovijedaju svoju vjeru u Isusa ne pokazuju rast kao posljedicu posveene sile istine u njihovom ivotu i karakteru. Kad prvi put primimo Isusa u svoje srce, mi smo kao novoroenad u vjeri; ali ne trebamo takvi i ostati u stjecanju iskustva. Trebamo rasti u milosti i spoznaji naega Gospodina i Spasitelja Isusa Krista. Trebamo dostii punu veliinu rasta u Njemu kao mukarci i ene. Trebamo napredovati, stjecati vjerom nova i bogata iskustva napredujui u povjerenju, pouzdanju i ljubavi, upoznajui Boga i Isusa Krista kojeg je On poslao. (YI, 8. lipnja 1893.) Djelo preobrazbe iz nesvetosti u svetost jest trajno. Bog iz dana u dan radi na ovjekovom posveenju, a ovjek treba suraivati s Njim, ulagati ustrajne napore da njeguje ispravne navike. On treba milosti dodavati milost, i dok tako radi po naelu zbrajanja, Bog za njega djeluje prema naelu mnoenja. Na je Spasitelj uvijek spreman uti i odgovoriti na molitvu skruenog srca i On svojim vjernima umnoava milost i mir. Rado im jami blagoslove koji su im potrebni u borbi protiv zla koje ih opsjeda. ... Slavna je nada pred vjernikom koji vjerom napreduje prema visinama kranskog savrenstva. ( Djela apostolska, str. 335,336)

105

8. travnja

Rast u milosti

Rast u milosti poinje u domu

Jahve, Bog, sunce je i tit: on daje milost i slavu. Ne uskrauje Jahve dobara onima koji idu u nedunosti. (Psalam 84,12) Velik je broj onih koji ne napreduju u milosti jer su propustili u svojem domu njegovati vjeru. (Signs, 17. veljae 1904.) lanovi obitelji trebaju pokazati da su pod stalnim utjecajem sile koju su primili od Krista. U svakoj svojoj navici i poslu trebaju napredovati, pokazujui da su u svakom trenutku svjesni to znai biti kranin. (MS 140, 1897.) Oni koji su krani u domu, bit e krani i u crkvi i u svijetu. (Signs, 17. veljae 1904.) Milost moe rasti jedino u srcu koje se ustrajno priprema za dragocjeno sjeme istine. Trnje grijeha moe rasti na svakom tlu; njemu nije potrebna njega, ali milost se mora briljivo njegovati. iak i trnje uvijek su gotovi da proklijaju; i zato se djelo ienja mora stalno obavljati. (Isusove usporedbe, str. 25,26) Ono to e uiniti karakter ljupkim u domu, isto je ono to e ga uiniti ljupkim i u nebeskim stanovima. (Signs, 14. studenoga 1892.) elite li ... biti svjetlo svijetu, to svjetlo mora prvo sjati u vaem domu. Ovdje trebate pokazati primjerom kransku milost, ljupkost, strpljivost, ljubaznost, pa ipak ostati vrsti. ... Trebate neprekidno teiti najviem obrazovanju uma i due. ... Kao ponizno Boje dijete, pouavajte se u Kristovoj koli; teite neprestanom usavravanju svojih snaga da moete napredovati u savrenstvu u domu kao uitelj i kao primjer. ... Neka svjetlo nebeske milosti obasja va karakter da i u vaem domu bude sunano. (R&H, 15. rujna 1891.) Vrijednost vaeg kranstva mjeri se prema nainu vaeg ivljenja u domu. Kristova milost omoguuje onima koji je posjeduju da uine svoj dom sretnim mjestom, punim mira i odmora. (Signs, 14. listopada 1892.)

106

9. travnja

Rast u milosti

Kako rasti u milosti?

A Bog moe tako obilato izliti na vas svaku vrstu milosti, da mognete imati uvijek i u svemu sasvim dovoljno svega i jo imati vika za koje mu drago dobro djelo, kao to stoji pisano: Razdijeli, dade siromasima; njegova dobrotvornost ostaje zauvijek. (2. Korinanima 9,8.9) Mnogi tee rastu u milosti; oni se mole za to i vrlo su iznenaeni to njihove molitve nisu usliane. Gospodar im je dao posao pomou kojega e napredovati u rastu. Vrijedi li se moliti kad postoji potreba za radom? Pravo pitanje je trae li oni spasenje dua za koje je Krist umro? Duhovni rast ovisi o dijeljenju svjetla drugima koje je Bog dao vama. Trebate upregnuti nabolje snage svoga uma u aktivnom injenju dobra i samo dobra u svojoj obitelji, crkvi i susjedstvu. Umjesto da se u vaem umu poveava zabrinutost da ne rastete u milosti, svakoga dana obavite dunost koju trebate obaviti, nosite teret dua na svojem srcu i svim dostupnim sredstvima teite spaavanju izgubljenih. Budite ljubazni, pristojni, puni saaljenja. Ponizno govorite o blagoslovljenoj nadi; govorite o Isusovoj ljubavi; govorite o Njegovoj dobroti, milosti i pravednosti i prestanite se brinuti da li rastete. Biljke ne rastu svjesnim naporom. ... Biljka nije neprekidno zabrinuta za svoj rast; ona samo raste pod Bojim nadzorom. (YI, 3. veljae 1898.) Jedini nain da rastemo u milosti jest da marljivo radimo posao koji nam je Krist zapovjedio da upotrijebimo sve svoje sposobnosti za pomo i blagoslov onima kojima je naa pomo potrebna. ... Krani koji neprekidno rastu u ozbiljnosti, predanosti, revnosti i ljubavi takvi krani se nikad ne vraaju na staro. ... Raste njihova mudrost i njihova sposobnost za rad. ini se da su razumjeli najvee planove. Oni su se spremni ukljuiti u najuzbudljivije pothvate, u njih nema mjesta za lijenost; u njih nema prostora za mrtvilo. (R&H, 7. lipnja 1887.) Blaga milosti su potpuno neograniena. (Letter 71, 1893.) 107

10. travnja

Rast u milosti

Kraninov put vodi u Nebo

A pravednika je staza kao svjetlost svanua, koja je sve jasnija do potpunog dana. (Izreke 4,18) Mlade svakodnevno moe primati Kristovu milost i dok budu slijedili put svetosti, njihova svjetlost bivat e sve sjajnija i sjajnija. ... Rast u milosti nee vas uiniti ponosnima, samouvjerenima i oholima, ve e vas uiniti svjesnijima vae nitavnosti i injenice da potpuno ovisite o Gospodinu. Onaj tko raste u milosti dosegnut e Nebo, imat e jasne poglede o pravim potrebama Evanelja. U Kristu mlade moe biti slobodna; mogu biti djeca svjetla, a ne tame. Bog poziva svakog mladia i djevojku da se odreknu svake zle navike, da budu marljivi u poslu i vatreni u duhu sluei Gospodinu. Isus e vam pomoi da ne ostanete ravnoduni i ne ulaete nikakav napor u ispravljanje pogreaka i poboljanje ponaanja. Iskrenost vaih molitava dokazat e se po jaini napora koje ulaete da budete posluni svim Bojim zapovijedima. Moete svjesno napredovati odriui se svakim korakom zlih navika i pomisli, vjerujui da e Gospodin obnoviti vae srce silom svoga Duha. ... Ne opravdavajte mane svoga karaktera, ve ih pobijedite Kristovom milou. Othrvajte se zlim strastima koje Boja rije osuuje jer poputanjem njima poniavate sami sebe. Pokajte se od grijeha dok vas poziva slatki glas Milosti; to je prvi korak koji moete uiniti u najplemenitijem poslu. Borite se za prevlast nad grijehom svim snagama koje vam je Bog dao. (YI, 11. kolovoza 1892.) Put istine je postupan, iz snage u snagu, iz milosti u milost, i iz slave u slavu. Boansko prosvjetljenje jaat e sve vie usporedo s naim daljnjim potezima, inei nas spremnima za suoavanje s odgovornostima i potrebama koje su pred nama. (R&H, 22. lipnja 1886.)

108

11. travnja

Rast u milosti

O Boe! Podigni me na viu razinu

O Boe, vapaj mi posluaj, budi pomnjiv na molitvu moju! S kraja zemlje vapijem k tebi, jer mi srce klonu. Dignut e me na liticu i pokoj mi dati, jer ti si moje sklonite, utvrda vrsta protiv dumana. (Psalam 61,2-4) Jeste li kada promatrali jastreba u lovu na plahu golubicu? Pouena svojim instinktom, golubica zna da jastreb, eli li uloviti svoj plijen, mora letjeti na veoj visini od svoje rtve. Stoga ona leti sve vie i vie u plavi nebeski svod, ak i dok je jastreb progoni i eli postii prednost. Ali uzalud. Golubica je sigurna tako dugo dok ne dopusti da je ita omete u njezinom letu ili priblii tlu; ali dovoljno je da samo jednom posustane i spusti se nie u letu, i njezin neprijatelj koji nikad ne spava obruit e se na svoju rtvu. Mnogo puta smo, gotovo bez daha, promatrali ovaj prizor suosjeajui s malom golubicom. Kako li smo bili alosni kada je postala rtvom okrutnog jastreba! Mi se nalazimo u ratu doivotnom sukobu protiv Sotone i njegovih primamljivih kunji. Taj neprijatelj e upotrijebiti svaki argument, svaku prijevaru da namami duu u zamku; ako elimo dobiti krunu ivota, moramo uloiti ozbiljan, ustrajan napor. Ne smijemo odbaciti oruje ili napustiti bojite dok ne postignemo pobjedu i pobijedimo u naem Otkupitelju. Dokle god su nae oi uprte na Zaetnika i Zavritelja nae vjere, bit emo sigurni. Mi moramo teiti za onim to je gore, a ne za stvarima ovoga svijeta. U vjeri trebamo rasti sve vie i vie dok ne dostignemo Kristovu milost. Svakodnevnim promatranjem Njegove neusporedive privlanosti, moramo sve vie i vie rasti u Njegovo slavno oblije. Dok ivimo u ovakvoj zajednici s Nebom, Sotona e uzalud na nas bacati svoje mree. (YI, 12. svibnja 1898.)

109

12. travnja

Rast u mudrosti i znanju

Poetak mudrosti
Gospodnji strah poetak je mudrosti i razboritost je spoznaja Presvetog. (Izreke 9,10) Krist je bio najvei uitelj kojeg je svijet ikad vidio. Donio je ljudskom rodu znanje izravno s Neba. Pouke koje nam je ostavio upravo su ono to nam je potrebno sada i za budunost. On pred nas postavlja istinske ivotne ciljeve i pokazuje nam nain kako da ih ostvarimo. U Kristovoj koli uenici nikad ne maturiraju. Meu tim uenicima ima jednako i starih i mladih. Oni koji obraaju pozornost na upute boanskog Uitelja, neprekidno napreduju u mudrosti, usavravanju i plemenitosti due i na taj nain postaju spremni za prelazak u viu kolu gdje e nastaviti napredovati kroz vjenost. Bezgranina Mudrost ui nas velikim poukama iz ivota poukama o dunosti i srei. Njih je esto teko nauiti, no bez njih nema stvarnog napretka. Mogu nas stajati napora i suza, ak i patnje, ali ne smijemo se pokolebati ni popustiti umoru. U konanici emo uti Gospodarov poziv: Dijete, popni se vie. ... Svako znanje, svaku odliku kojom je Stvoritelj obdario ljudski rod treba upotrijebiti na slavu Njemu; u tome se nalazi najie, najsvetije i najsretnije iskustvo. Smatrajui duhovno naelo mjerodavnim, svaki idui korak koji poduzimamo na podruju stjecanja znanja ili kulture uma, korak je prema sjedinjenju ljudskog s boanskim, smrtnog s besmrtnim. (CPT 50-52) Bude li mlade uila od nebeskog Uitelja ... sami e doi do spoznaje da je strah Gospodnji uistinu poetak mudrosti. Imajui ovako vrsto postavljen temelj, oni ... mogu iskoristiti svaku pogodnost i priliku na najbolji mogui nain i mogu se uzdii na bilo koju visinu u intelektualnim postignuima. (YI, 24. studenoga 1903.)

110

13. travnja

Rast u mudrosti i znanju

Mudrost daje ivot

A prednost je mudrosti u tome to izbavlja onoga tko je ima. (Propovjednik 7,12b) Pokazujui nam put spasenja, Biblija je na vodi prema viem, boljem ivotu. (Signs, 13. lipnja 1906.) Okretanjem lea Bojoj rijei kako bi se nahranio knjievnim djelima nenadahnutih ljudi, um postaje patuljast i bezvrijedan. Vie nije u kontaktu s ozbiljnim, jasnim naelima vjene istine. ... Posao svakog uitelja i svakog roditelja treba biti usmjeren na vezivanje umova djece i mladei za velike istine nadahnute Rijei. Ovo je obrazovanje od presudnog znaenja za ovaj ivot i ivot koji e doi. Nemojte misliti da e ono sprijeiti znanstveni razvoj ili rezultirati niim stupnjem obrazovanja. Boje znanje je visoko kao nebo i prostrano kao svemir. Nita toliko ne oplemenjuje i ne snai kao prouavanje velikih tema koje se tiu naeg vjenog ivota. Neka se mlade vrsto uhvati ovih Bogom danih istina, i njihovo e se znanje proiriti i ojaati. Ovo e svakog uenika koji je izvritelj Rijei dovesti na ire podruje razmiljanja i osigurati mu neprolazno bogatstvo znanja. (Signs, 6. lipnja 1906.) Samo u Bojoj rijei nalazimo autentini dokaz o stvaranju. ... Samo u toj Rijei nalazimo povijest naeg roda neokaljanu ljudskim predrasudama ili ljudskim ponosom. ... Ovdje moemo biti u zajednitvu s patrijarsima i prorocima i sluati glas Vjenog dok se obraa ljudima. Ovdje promatramo Nebesko Velianstvo kako se ponizilo i postalo naa zamjena i jamstvo, i samo uhvatilo u kotac sa silama tame i postiglo pobjedu u nau korist. Dok s punim potovanjem razmiljamo o ovakvim tema, one e nas omekati, proistiti i oplemeniti srce, istodobno nadahnjujui um novom snagom i poletom. (GH, kolovoz 1882.)

111

14. travnja

Rast u mudrosti i znanju

Kako pribaviti znanje

Jest, ako prizove razum i zavapi za razborom; ako ga potrai kao srebro i traga za njim kao za skrivenim blagom tada e shvatiti strah Gospodnji i nai e Boje znanje. (Izreke 2,3-5) Neka nitko od vas ne misli kako vie nema znanja koje moe usvojiti. Koliina ljudskog intelekta moe se izmjeriti; djela ljudskih ruku mogu se ocijeniti; ali ak ni najvia, najdublja i najira mata ne moe dosegnuti Boga. Vjenost je jo dalje od onog to smo mi u stanju shvatiti. Vidimo samo odsjaj boanske slave i beskonanosti znanja i mudrosti; mi, kao to obino biva, kopamo na povrini rudnika, dok se bogata, zlatna ila nalazi ispod povrine kao nagrada onima koji kopaju u potrazi za njom. Okno se mora sputati sve dublje i dublje u rudnik i rezultat e biti slavno bogatstvo. Ispravnim vjerovanjem, boansko znanje postat e ljudsko znanje. Nitko ne moe istraivati Pisma u Kristovom Duhu bez nagrade. Kad je ovjek spreman primati pouke kao malo dijete, kad se u cijelosti preda Kristu, pronai e istinu u Njegovoj Rijei. Kada bi ljudi bili posluni, razumjeli bi plan Boje vladavine. Nebeski svijet otvorio bi svoja bogatstva milosti i slave za istraivanje. Ljudska bia bila bi potpuno drugaija nego to su sada; istraivanje rudnika istine oplemenilo bi ih. Tajna otkupljenja, Kristovo utjelovljenje, Njegova rtva pomirnica ne bi blijedjela u naim umovima kao sada. Bila bi ne samo bolje shvaena, ve i vie cijenjena. ... Spoznavanje Boga i Krista putem istraivanja preobraava ovjeka da slii Bojem obliju. Ono daje ovjeku mogunost da gospodari nad sobom, dovodei svaki nagon i strast ... pod nadzor viih snaga uma. Ono ini svojeg vlasnika sinom Bojim i batinikom Neba. Dovodi ga u zajednicu s umom Vjenog i otvara mu bogata blaga svemira. (Signs, 12. rujna 1906.)

112

15. travnja

Rast u mudrosti i znanju

Dri se prave mudrosti i razboritosti

Sine moj ... uvaj pravu mudrost i razboritost; i bit e ivot dui tvojoj i nakit grlu tvojemu. Tada e ii bez brige putem svojim, i noga tvoja nee se spotai. (Izreke 3,21-23 DV) Kao mala djeca trebamo sjesti kraj Kristovih nogu i uiti od Njega kako da uspjeno radimo. Trebamo traiti od Boga jasno prosuivanje i prosvjetljenje dok se obraamo drugima. Postoji potreba za znanjem koje je plod iskustva. Ne smijemo dopustiti da nam proe ijedan dan a da ne poveavamo znanje u prolaznim i duhovnim stvarima. Ne ograujmo kolcima tlo koje nismo spremni obraivati, ve sadimo dalje, blie visinama koje planiramo dosegnuti. Najvee obrazovanje moe se postii vjebanjem uma da napreduje iz dana u dan. Svretak svakog dana treba nas zatei dan hoda blie pobjednikoj nagradi. Iz dana u dan nae razumijevanje treba sazrijevati. Iz dana u dan trebamo raditi na zakljucima koji e nam donijeti bogatu nagradu u ovom ivotu i u ivotu koji e doi. Budemo li se svakodnevno obraali Isusu umjesto da se bavimo onim ime smo trenutano zaokupljeni, imat emo odluujuu prednost u prolaznom kao i u duhovnom znanju. Kraj svemu se pribliio. Ono to smo dosad postigli, ne smije oznaiti kraj naeg rada. Naelnik naeg spasenja poruuje: Radite. Doi e no kada nijedan ovjek nee moi raditi. Neprekidno radimo na poveanju svoje korisnosti. Na ivot treba uvijek biti pod utjecajem Kristove sile. Plamen naih svjetiljki treba odravati da jasno svijetle. ... U svim razdobljima Bog je ljudskim biima davao boanska otkrivenja kako bi mogao ispuniti svoju namjeru da umu postupno otkrije doktrine milosti. Njegov nain priopavanja istine ilustriran je rijeima: Njegovo napredovanje je sigurno kao to je sigurno da nakon noi dolazi jutro. Onaj tko se nalazi tamo gdje ga Bog moe prosvijetliti, napreduje od djelomine tame svitanja do pune svjetlosti podneva. (R&H, 28. sijenja 1984.) 113

16. travnja

Rast u mudrosti i znanju

Mudrost u mojem poslu

Napunio sam ga duhom Bojim koji mu je dao umjenost, razumijevanje i sposobnost za svakovrsne poslove. (Izlazak 31,3) Ne trebate ii na kraj svijeta da biste dobili mudrost jer je Bog blizu. ... On ezne da Ga vjerom potraite. On ezne da od Njega oekujete da uini velika djela. On vam eli pomoi da razumijete i zemaljska i duhovna pitanja. On moe izotriti va razbor. On vam moe dati taktinost i umjenost. Posluite se svojim sposobnostima, traite od Boga mudrost i dobit ete ono to traite. (Isusove usporedbe, str. 94) Svakoga tko stalno pokorava svoju volju volji Vjenoga, Bog e voditi i pouavati, poveavat e se razvoj njegovih duhovnih vrijednosti. Bog ne postavlja granice napretku onih koji su ispunjeni znanjem o Njegovoj volji i svom mudrou i duhovnim razumijevanjem. (R&H, 4. listopada 1906.) Oni koji smatraju Boga izvorom svoje djelotvornosti, prihvaaju svoje osobne slabosti i Gospodin ih obilato opskrbljuje svojom mudrou. Iz dana u dan ovise o Bogu, izvravaju Njegovu volju s poniznou i svom sranou i potpunim potenjem, napreduju u znanju i sposobnosti. Dragovoljnom poslunou oni iskazuju Bogu ast i potovanje, i On to cijeni. (R&H, 22. veljae 1906.) Danielov sluaj otkriva nam injenicu da Gospodin uvijek slua molitve pokajnike due, i kada Ga traimo svim svojim srcem, On e odgovoriti na nae molbe. Ovdje nam je otkriveno kako je Daniel dobio svoju vjetinu i razumijevanje; kad bismo samo zatraili mudrost od Boga, mogli bismo biti blagoslovljeni rastuom sposobnou i silom s Neba. (Letter 59, 1896.)

114

17. travnja

Rast u mudrosti i znanju

Mudrost vidljiva u mom razgovoru

Je li tko mudar i razborit meu vama? Neka dobrim ivljenjem pokae svoja djela u mudroj blagosti. (Jakov 3,13 JB) Koliko bi samo grijeha ovakvo dosljedno vladanje moglo sprijeiti! Koliko bi se samo dua vratilo s pokvarenih staza na staze pravednosti! Dobro ureenim ivotom i bogobojaznim nainom razgovora, Boji narod treba prikazati silu velikih istina koje nam je Bog dao. ... Postoji razlika izmeu onih koji sebe smatraju mudrima i onih koje je Bog obdario mudrou jer nee iskoristiti njezine snage da rane ili unite. ovjek moe govoriti lijepe rijei, ali ako njegov ivot ne pokazuje dobra djela, njegova mudrost je ljudska. Istinska mudrost puna je ljubaznosti, milosti i ljubavi. Svjetovni stav koji ljudi nazivaju mudrou, Bog naziva ludou. Mnogi su u Crkvi duhovno bankrotirali jer su se zadovoljili ovakvom mudrou. Izgubili su mogunost stjecanja znanja i njegove pravilne uporabe, jer nisu shvatili da je Kristova djelotvornost presudna u izgraivanju uspjenog Bojeg upravitelja koji e mudro upravljati povjerenim dobrima. Propustili su priliku da se opskrbe nebeskim dobrima, i vrijednost njihovih zaliha neprekidno opada. Nije dovoljno imati znanje. Moramo posjedovati i mogunost pravilne primjene znanja. Bog nas poziva da pokaemo dobar nain voenja razgovora, bez grubosti i tatine. Ne izgovarajte isprazne rijei niti grubo nareujte jer e to prouzroiti sukob. Umjesto toga izgovarajte rijei pune nade, znanja, informacija, rijei koje e obnoviti i uzdii. ovjek pokazuje da posjeduje pravu mudrost kada se koristi darom govora koji e proizvesti glazbu u dui onih koji se trude obavljati svoj posao i koji trebaju ohrabrenje. (Letter 40, 1901.) Kad je srce isto, izlijevat e se dragocjena blaga mudrosti. (R&H, 17. svibnja 1898.)

115

18. travnja

Rast u mudrosti i znanju

Priroda, klju za otvaranje riznice Rijei Boje

Promotri djela Boja udesna. ... udesa to su znanja savrenog. (Job 37,14-16) Cijela priroda stvorena je tako da prikazuje Boja djela. Za Adama i Evu u njihovom edenskom domu priroda je bila puna spoznaje o Bogu, vrvei boanskim poukama. Za njihove pozorne ui bio je to zvuni glas mudrosti. Mudrost se obraala njihovu oku, i bila je prihvaena u srcu; bili su u zajednici s Bogom i Njegovim djelima stvaranja. ... U prirodi je Bog stavio klju u ruke ljudskog roda da otvore riznicu Njegove Rijei. Nevidljivo je prikazano vidljivim; boanska mudrost, vjena istina, bezgranina milost, postali su shvatljiviji preko Bojih djela. (CPT 186,187) Kao to su stanovnici Edena uili sa stranica prirode, kao to je Mojsije prepoznao Boji rukopis na arapskim ravnicama i brdima a dijete Isus na padinama breuljaka Nazareta, tako i dananja djeca mogu uiti o Svevinjemu. ... Na svemu to je na Zemlji, od najvieg stabla u umi do liaja koji se pripio uz stijenu, od bezgraninog oceana do najmanje koljke na obali, moe se vidjeti slika i potpis Boga. (Odgoj, str. 90) Istraivanjem tajni koje se u tim djelima kriju um moe ojaati. ... Svatko moe nai obilje predmeta za prouavanje ... u svakom izdanku trave koja pokriva zemlju svojim divnim zelenim tepihom, u biljkama i cvijeu ... u visokim planinama, u granitnim stijenama ... u prekrasnim draguljima svjetlosti koji obasjavaju nebeski svod uljepavajui no, u neizrecivom bogatstvu sunevog zalaska, u sveanoj krasoti mjeseca, u hladnoi zime, u vrelini ljetne ege, u smjeni godinjih doba, u savrenom redu i skladu u kojem beskrajna sila sve to dri pod svojom kontrolom; sve su to predmeti koji trae duboko razmiljanje i krajnje naprezanje mate. (4T, str. 581)

116

19. travnja

Bog unapreuje moje talente

On umnoava moje talente

Dobro, valjani i vjerni slugo! Bio si vjeran nad malim, zato u te nad velikim postaviti: Ui u veselje gospodara svoga! (Matej 25,21) Bog nam je dao talente da ih koristimo na slavu Njemu. Jednom je dao pet talenata, drugom dva, a treem jedan. Neka onaj koji je dobio samo jedan talent ne misli da ga moe skriti od Boga. Gospodin zna gdje je skriven. On zna da taj talent nita ne radi za Njega. Kad Gospodin doe, upitat e svoje sluge: to ste uinili s talentima koje sam vam povjerio? I kada Mu sluga koji je primio pet i sluga koji je primio dva talenta odgovore da su trgujui udvostruili svoje talente, On e im rei: Dobro, valjani i vjerni slugo! Bio si vjeran nad malim, zato u te nad velikim postaviti: Ui u veselje gospodara svoga! Tako e rei i onome koji je umnoio taj jedan talent koji mu je dan. ... Onome koji je primio samo jedan talent, poruila bih: Zna li da taj jedan talent, pravilno upotrijebljen i umnoen, donosi Gospodinu stotinu talenata? Kako? pitate se. Uporabite svoj dar za obraenje jednog vrlo inteligentnog ovjeka, koji uvia to mu Bog znai i to bi on trebao znaiti Bogu. Neka prijee na Gospodnju stranu, i dok otkriva svjetlo drugima, postat e orue koje e dovesti mnoge due Spasitelju. Ispravnom uporabom jednog talenta, stotinu dua moe primiti istinu. Dobro, valjani i vjerni slugo! nije reeno onima koji imaju najvei broj talenata, ve onima koji su u svojoj iskrenosti i vjernosti iskoristili svoje darove za Gospodara. ... Na Zemlji nas oekuje veliki posao i mi smo odgovorni za svaku zraku svjetla to padne na nau stazu. Podijelite to svjetlo i primit ete jo svjetla koje ete moi dijeliti. Veliki blagoslov doi e na one koji na pravi nain upotrebljavaju svoje talente. (GCB, 23. travnja 1901.)

117

20. travnja

Bog unapreuje moje talente

Dar govora
Neka vam rije bude ljubezna, solju zainjena, da znadnete odgovoriti svakome kako treba! (Koloanima 4,6) Govor je dar koji nam je povjeren i trebamo ga koristiti da pomognemo, ohrabrimo i osnaimo svoje blinje. Ako roditelji budu voljeli Boga, drali se puta Gospodnjeg, inili ono to je pravo i donosili pravedne odluke, njihov jezik ... bit e melodian, ist i plemenit. Bilo da su kod kue ili izvan nje, njihove rijei bit e probrane. (MS 36, 1899.) Najbolja kola za obrazovanje govora je kuni odgoj. Pouavajte na svaki nain, ne dosaujte, ve njegujete blag govor, jasan i razgovijetan. ... Majke bi, ba kao Krist, trebale u domu govoriti blage rijei, pune ljubavi. (Letter 75, 1898.) Pravilno njegovana, sposobnost govora i sluenja njime dolazi do izraaja na svim podrujima kranskog djelovanja; ona utjee na ivot u domu i na sve meusobne odnose. Mi se moramo naviknuti govoriti ugodnim tonom, sluiti se istim i pravilnim jezikom i ljubaznim i utivim rijeima. Blage, ljubazne rijei su kao rosa i kao osvjeavajua kia dui. Pismo kae o Kristu da je ljubaznost tekla s Njegovih usana i da je znao rijeju krijepiti umorne (Izaija 50,4). Gospodin nas poziva: Neka vaa rije bude ljubezna, solju zainjena (Koloanima 4,6) da iskae dobroinstvo sluateljima (Efeanima 4,29). ... Ako budemo slijedili Kristov primjer da inimo dobro, i nama e se otvarati srca kao to su se otvarala Njemu. Ne naglo, ve s taktinou koja svoj izvor nalazi u boanskoj ljubavi, moemo govoriti o Onome koji se istie meu tisuama i sav je od ljupkosti (Pjesma 5,10.16). To je ujedno najuzvienije djelo u kojemu moemo upotrijebiti svoju sposobnost govora. (Isusove usporedbe, str. 226228) Ispravne rijei i djela imaju snaniji utjecaj na dobro nego sve propovijedi koje mogu biti propovijedane. (YI, 1. sijenja 1903.)

118

21. travnja

Bog unapreuje moje talente

Vrijeme kao dar

Prema tome, pomno pazite kako ivite! Ne kao ludi, nego kao mudri; iskoriujte vrijeme, jer su ovi dani zli! (Efeanima 5,15.16) Bog ljudima daje darove, ne da bi ti darovi ostali neiskoriteni ili posluili za proslavljanje sebe, ve da poslue na blagoslov drugima. Bog daruje ovjeku dar vremena u svrhu promicanja Njegove slave. Kad se to vrijeme uporabi za sebino zadovoljstvo, sati provedeni na taj nain ostaju izgubljeni za vjenost. (CPT 354) Nae vrijeme pripada Bogu. Svaki trenutak je Njegov i naa je najsvetija obveza da ga iskoristimo Njemu na slavu. Ni za jedan drugi dar On nee traiti tako toan obraun kao za dar naeg vremena. Vrijednost vremena ne moe se izraunati. Krist je svaki trenutak smatrao dragocjenim, te se to trai i od nas. ivot je prekratak da bismo ga smjeli proigrati. Mi imamo samo nekoliko kratkih dana milosti da se pripravimo za vjenost. ... Pripadnici ljudskog roda tek to ponu ivjeti, ve poinju umirati. Ni najmarljivijim radom na svijetu nee nita postii ukoliko ne steknu istinsko znanje o vjenom ivotu. ovjek koji vrijeme shvati kao svoj radni dan, pripremit e se za nebeske stanove i ivot u besmrtnosti. Za njega je dobro to se rodio. ... ivot je previe dragocjen da bismo ga posvetili zemaljskim, prolaznim poslovima, da bismo se okretali u viru briga i strahovanja oko onoga to je u usporedbi s vjenim vrijednostima manje od atoma. Ipak, Bog nas poziva da Mu sluimo i u svojim prolaznim zemaljskim poslovima. Marljivost u tim poslovima isto je toliko dio istinske vjere kao molitva. Biblija nigdje ne potpomae lijenost, jer je to najvee prokletstvo koje mui ovaj svijet. Svaki istinski obraeni mukarac ili ena bit e marljiv radnik. (Isusove usporedbe, str. 231,232) Sadanjost je optereena vjenim posljedicama. (YI, 30. lipnja 1898.) 119

22. travnja

Bog unapreuje moje talente

Novac kao dar

Ovo velim: tko krto sije, krto e i eti; tko obilato sije, obilato e i eti! Neka svatko dadne kako je srcem odluio, a ne sa alou i na silu, jer Bog ljubi vesela darivaoca. (2. Korinanima 9,6.7) U usporedbi o talentima prikazane su dvije vrste ljudi. Jednu prikazuje marljivi sluga, a drugu zao i lijen sluga. Gospodar je obojici povjerio novac. Jedan je obavljao posao s ozbiljnou, nastojei uporabiti povjereni dar na takav nain da drugi budu blagoslovljeni i imaju koristi. On nije ivio samo da bi zadovoljio sebe i svoje sebine elje, uivao u zabavama i provodu, u potrazi za udovoljenjem svojih tjelesnih pouda kao da je to smisao ivota; on je razmiljao trijezno, svjestan je da je njegov vjerski ivot kratak. (YI, 8. lipnja 1893.) Bog je taj koji daje ljudima sposobnost da steknu bogatstvo; On im daruje ovu sposobnost ne da udovoljavaju sebi, ve da mogu vratiti Bogu ono to je Njegovo. Ako pred sobom imamo taj cilj, onda stjecanje novca nije grijeh. Novac treba zaraivati marljivim radom. Sva mlade treba uiti da bude marljiva. Biblija ne osuuje nijednog ovjeka zato to je bogat ako je svoje bogatstvo stekao na poten nain. ... Bogatstvo e biti blagoslov ako na njega gledamo kao da je Gospodnje, primamo ga sa zahvalnou i sa zahvalnou vraamo Darodavcu. (6T, str. 452,453) Novac ima veliku vrijednost jer moe uiniti mnogo dobra. U rukama Boje djece on postaje hrana gladnima, voda ednima, odjea neodjevenima. On je obrana potlaenima, sredstvo za pomo bolesnima. Meutim, novac sam po sebi nema veu vrijednost od pijeska ukoliko se ne uporabi za podmirivanje ivotnih potreba, za pomaganje blinjima i za unapreenje Kristovog djela. (Isusove usporedbe, str. 238)

120

23. travnja

Bog unapreuje moje talente

Snaga je dar
Bolji je mudar od jakoga i ovjek razuman od silne ljudine. (Izreke 24,5) Od nas se trai da ljubimo Boga ne samo svim svojim srcem, umom i duom, ve i svom svojom snagom. Time je pokriveno cijelo podruje razumne upotrebe tjelesnih snaga. ... Sam Krist je izradio nacrt ... odredio je svaku pojedinost prilikom izgradnje Salomonovog Hrama. Onaj koji je tijekom svojeg zemaljskog ivota radio kao tesar u selu Nazaretu, zapravo je arhitekt koji je zamislio plan svetog zdanja u kojemu e se slaviti Njegovo ime. ... Svi korisni pronalasci i poboljanja imaju svoj izvor u Onome koji je divan u savjetima i uzvien u djelima. Spretan dodir lijenikove ruke, njegova vlast nad ivcima i miiima, njegovo poznavanje sloene grae tijela, sve mu je to darovala boanska mudrost da bi olakao patnje bolesnima. Vjetina kojom se tesar slui ekiem, snaga kovaeve ruke od koje odzvanja nakovanj, sve dolazi od Boga. On je ljudima povjerio talente i On od njih oekuje da od Njega trae savjete. ... Biblijska vjera mora biti utkana u sve to inimo ili govorimo. ... One se moraju sjedinjavati u svim ljudskim pothvatima, u tehnikim i poljodjelskim radovima, u trgovakim i znanstvenim djelatnostima. ... Jednako je bitno da posluamo Boju volju kad gradimo kuu i kada prisustvujemo bogosluju. ... O Danielu nam je reeno da se u svim njegovim poslovnim pothvatima, iako su bili pomnjivo provjeravani, nije mogla nai nijedna mana ni pogreka. On je primjer onoga to svaki poslovni ovjek mora postati. Njegov ivotopis pokazuje to moe postii ovjek koji sve snage uma, tijela, srca i ivota posveti slubi Bogu. (Isusove usporedbe, str. 236238)

121

24. travnja

Bog unapreuje moje talente

Bog mi daje snagu da inim dobro

Ljubljeni, nemoj nasljedovati zlo, nego dobro! Tko dobro ini, od Boga je; tko ini zlo, nije vidio Boga. (3. Ivanova 11) Mnogi su naini na koje mladi mogu mudro raspolagati talentima koje im je Bog povjerio razvijajui Boje djelo i cilj, ne da udovolje sebi, nego da to ine na slavu Bogu. Nebesko Velianstvo, Kralj slave prinio je vjenu rtvu dolaskom na na svijet kako bi uzdignuo i oplemenio ovjeanstvo. ... itamo: I proe inei dobro. On posjeduje vinograd u kojem svatko moe obavljati koristan posao. ovjeanstvu koje pati potrebna je pomo. Studenti mogu pronai put do srca govorei rijei u pravo vrijeme, pruajui usluge onima kojima je potreban ak i fiziki rad. Ovo nee degradirati nijednog od vas, naprotiv, postat ete svjesni Bojeg odobravanja. Bit e to kao da su talenti povjereni na mudro upravljanje u ruke mjenjaa. Trgovanjem oni e se umnoiti. ... Dunost je mladih da uvijek nastoje initi dobro upotrebljavajui miie i um koje im je Bog dao kako bi mogli biti korisni drugima inei im posao lakim, ublaavajui njihovu tugu, podiui duh obeshrabrenima, govorei rijei utjehe onima bez nade, okreui njihove umove od zabave i obijesti koja ih esto vodi iza crte dostojanstva muevnosti i enstvenosti u sramotu i obeaenje. Gospodin eli da se njihov um uzdigne u potrazi za viim, plemenitijim nainima korisnosti. (NL, br. 30, str. 2) Pravi ovjek je onaj koji je spreman rtvovati svoje interese za boljitak drugih i koji nastoji izlijeiti slomljena srca. (R&H, 8. sijenja 1880.) Svaka mo za injenje dobra je Bogom dana. ... Bogu pripada sva slava za mudra i dobra djela koja ine ljudski predstavnici. (MS 146, 1902.)

122

25. travnja

Bog unapreuje moje talente

Ljubaznost i velikodunost dragocjeni su darovi

Ljubite srdano jedan drugoga bratskom ljubavi! U davanju asti prednjaite jedan drugome! (Rimljanima 12,10) Ljubazni osjeaji, velikodune pobude i sposobnost brzog shvaanja duhovnih pojmova dragocjeni su talenti, ali nameu svojem vlasniku veliku odgovornost. Svi se moraju uporabiti u Bojoj slubi. Meutim, ovdje se mnogi varaju. Zadovoljni to imaju te vrline, oni ih proputaju uporabiti u aktivnoj slubi za blinje. ... Oni koji su dobili talent pokazivanja njenih osjeaja, imaju odgovornost pred Bogom da ih pokau ne samo u dodiru sa svojim prijateljima, ve u dodiru sa svima kojima je potrebna njihova pomo. Poznavanje drutvenih pitanja je talent i mora se upotrijebiti na blagoslov svima koji se nalaze u domaaju naeg utjecaja. ... Uporabljeni talenti se umnoavaju. Uspjeh nije posljedica sluaja ili sudbine; to je ostvarenje Boje promisli, nagrada vjere i razboritosti, vrline i ustrajnog napora. Gospodin eli da se sluimo svim darovima koje imamo; ukoliko to budemo inili, dobit emo jo vee darove kojima emo se moi posluiti. Sposobnosti koje nam nedostaju neemo dobiti na neki nadnaravni nain; meutim, dok se budemo sluili onim to ve imamo, On e raditi zajedno s nama i poveavati i jaati svaku nau sposobnost. Sa svakom rtvom koju iskreno i od srca budemo prinosili u slubi Uitelju, poveavat e se naa snaga. ... Ako budemo cijenili i sluali naloge Svetoga Duha, nae srce e se iriti i primati sve vie i vie Njegove sile, init e vie i bolje. Uspavane snage e se probuditi, paralizirane sposobnosti nanovo e oivjeti. ... Ako se budemo trudili da blinje zadobijemo za Krista i ako u molitvi budemo izraavali svoju brigu za njihovo spasenje, nae e srce zadrhtati od ivotvornog utjecaja Boje milosti i nai e se osjeaji rasplamsati boanskom gorljivou; cjelokupni na kranski ivot postat e stvarniji, ozbiljniji, bogatiji molitvama. (Isusove usporedbe, str. 239241) 123

26. travnja

irenje pravog utjecaja

Budi odvaan i hrabar

Samo budi odvaan i hrabar da sve uini vjerno prema naredbama koje ti je dao Mojsije, sluga moj. Ne skrei od toga ni desno ni lijevo da bi ti bilo sretno sve to poduzme. (Joua 1,7) U ivotu Josipa, Daniela i njegovih prijatelja vidimo kako zlatni lanac istine moe vezati mlade za Boje prijestolje. Njih se nije moglo namamiti da skrenu sa svojeg puta estitosti. Cijenili su Boju naklonost vie od naklonosti i hvale knezova i Bog ih je ljubio, postavivi svoju zatitu oko njih. Zbog njihove vjernosti, zbog njihove odlunosti da daju slavu Bogu bez obzira na veliinu ljudske moi, Gospodin im je odao priznanje pred ljudima. Bili su poaeni prisutnou Gospodina Boga svedritelja, ija mo nadmauje sva djela Njegovih ruku na Nebu i na Zemlji. Ovi se mladii nisu sramili pokazati svoje boje. ak i na kraljevom dvoru svojim su rijeima, svojim navikama, svojim nainom ivljenja, posvjedoili o svojoj vjeri u Gospodina Boga nebeskoga. Odbili su se pokloniti bilo kakvom zemaljskom vladaru koji je omalovaavao tovanje Boga. Primili su snagu s Neba i javno priznali svoju povezanost s Bogom. ... Nemojte se nikada stidjeti svojih boja; obucite se u njih, rasprostrite ih naoigled ljudima i anelima. ... Svijet ima pravo znati to moe oekivati od svakog razumnog ljudskog bia. Onaj koji je ivo utjelovljenje vrstoe, odlunosti i ispravnih naela, bit e iva sila svojim suradnicima i vrit e utjecaj na druge svojim kranstvom. Mnogi ne shvaaju i ne cijene snagu utjecaja koji svatko vri na dobro ili na zlo. ... Vaa srea u ovom i u buduem, besmrtnom ivotu lei u vama. ... Koliko je vano da svi shvatimo u kojem smjeru vodimo due. Kako ozbiljno trebamo paziti na posljedice naeg utjecaja dok nas promatra vjeni svijet. (YI, 2. veljae 1893.)

124

27. travnja

irenje pravog utjecaja

Budi uzor vjernicima

Neka te nitko ne prezire zbog tvoje mladosti! tovie, budi uzorom vjernicima u rijei, u vladanju, u ljubavi, u vjeri, u istoi! (1. Timoteju 4,12) Svi s kojima dolazimo u dodir, dolaze svjesno ili nesvjesno pod utjecaj ozraja koje nas okruuje. ... Nae rijei, naa djela, nae odijelo, nae vladanje, pa ak i izraz naeg lica vre svoj utjecaj. ... Svaki dojam je sjeme koje e donijeti dobru ili lou etvu. To je karika u dugakom lancu ljudske povijesti koja se prua u nedogled. Ako na primjer pomae drugima da ive po naelima pravde, time im dajemo silu da ine dobro. Oni e vriti isti utjecaj na druge, a ovi opet dalje na druge. Tako tisue njih mogu uivati blagoslov naeg utjecaja. Bacite kamen u jezero: on e stvoriti val iza kojeg slijedi drugi, pa trei itd. Krugovi e se sve vie iriti dok ne dopru do obale. Tako je i s naim utjecajem. Bez naeg znanja i nae kontrole, na utjecaj nastavlja djelovati ili na dobro ili na zlo. ... to je iri krug naeg utjecaja, to vie moemo initi dobra. Kad oni koji kau da slue Bogu budu slijedili Kristov primjer; kad u svojem ivotu budu provodili naela Njegovog Zakona; kad svim svojim djelima budu pokazivali da ljube Boga iznad svega a svoje blinje kao same sebe, onda e crkva imati silu koja e pokrenuti svijet. (Poruka mladim kranima, str. 294, 1968.) Postave li mladii za svoj uzor uzvienost, ist moral i posjedovanje vrstih naela i ako tome pridodaju ljubaznost i istinsku kransku utivost, ovakav karakter oplemenjenih vrlina svugdje e biti probitaan, i snaan utjecaj zavladat e u ime vrline, umjerenosti i pravednosti. Ovakvi karakteri bit e od najvee vrijednosti za drutvo, dragocjeniji od zlata. Njihov utjecaj je za nae vrijeme i za vjenost. (PHJ, lipanj 1890.)

125

28. travnja

irenje pravog utjecaja

Spasonosni utjecaj na suradnike i nevjernike

Tako da ste postali uzor svim vjernicima u Makedoniji i Ahaji. Od vas je, uistinu, rije Gospodnja odjeknula ne samo u Makedoniji i Ahaji, nego se svagdje proirio glas o vaoj vjeri u Boga, tako da nama o tome ne treba to govoriti. (1. Solunjanima 1,7.8) Moete li izvriti spasonosni utjecaj na jednu duu, sjetite se radosti koja vlada na Nebu za jednu duu koja se pokaje. ... Razumnim djelovanjem moete postati sredstvo za dovoenje izgubljenih ovaca u Isusov tor. Unato svojoj mladosti, morate raditi s Kristom; s Njegovim duhom u srcu moete postii mnogo vie nego to vam se sada ini moguim. (YI, 4. svibnja 1886.) Ako pruate primjer svojim ponaanjem nalik Kristovom, samo to, da ne kaete nijednu rije, bit e od velike pomoi mnogima. Neprekidna strpljivost u injenju dobra pomoi e drugima da stanu na put istine i pravednosti. ... Krenite ispravno i onda nastavite tiho dalje. (YI, 25. kolovoza 1886.) vrste namjere u provoenju ispravnih naela utjecat e na usmjeravanje dua u pravom smjeru. Nema granica dobru koje moete uiniti. Uinite li Boju rije pravilom svojeg ivota i budete li ivjeli po njenim uputama ulaui sve svoje napore i nastojanja u ispunjenje svoje dunosti ... uspjeh e okruniti vae napore. (YI, 1. rujna 1886.) Mlade koja je posveena Bogu, ima silan utjecaj na dobro. Propovjednici ili laici uznapredovali u godinama nemaju ni pola utjecaja na dobro mladei, kao to mlade, posveena Bogu, moe imati na svoje vrnjake. (YI, 1. sijenja 1907.) Tiho svjedoanstvo jednog stvarno pobonog i nesebinog ivota sadri gotovo neodoljiv utjecaj. (Poruka mladim kranima, str. 297, 1968.) Prirodan, nesvjestan utjecaj svetog ivota najuvjerljivija je propovijed koja se moe iznijeti u prilog kranstvu. (Djela apostolska, str. 322) 126

29. travnja

irenje pravog utjecaja

Utjecaj krotkog i mirnog duha

Va nakit neka ne bude vanjski umjetno spletena kosa, stavljanje zlatnog nakita, oblaenje raskonih haljina nego skrivenost srce obueno u neraspadljiv nakit, krotak i miran duh ono to je dragocjeno pred Bogom. (1. Petrova 3,3.4) Ovdje apostol govori o unutarnjem ukraavanju u suprotnosti s vanjskim, i objanjava to moni Bog cijeni. Vanjsko je varljivo. Ali krotak i miran duh otkriva divan i skladan karakter koji nikad nee nestati. To je ures koji se ne kvari. U oima Stvoritelja svega to je vrijedno, ljupko i lijepo, proglaen je za veliku vrijednost. (HR, studeni 1871.) Neemo li ozbiljno teiti za onim to Bog ocjenjuje vrednijim od skupe odjee, bisera ili zlata? Unutarnje ukraavanje, ljepota poniznosti, duh zajednitva s nebeskim anelima nee umanjiti pravo dostojanstvo karaktera ili nas uiniti manje privlanima na ovom svijetu. Otkupitelj nas je upozorio na ponos ivota, ali ne i protiv njegove ljupkosti i prirodne ljepote. (YI, 6. svibnja 1897.) Samoodricanje u odijevanju dio je kranske dunosti. Jednostavnost u odijevanju i izbjegavanje nakita i razmetljivog ukraavanja u skladu je s naom vjerom. (3T, str. 366) Od najveeg je znaenja da ... poukom i primjerom pokaemo da njegujemo ono emu Vladar svemira pridaje veliku vrijednost. inei tako, moemo imati velik utjecaj na dobro. (HR, studeni 1871.) Djeca i mlade koji posveuju vrijeme i sredstva kako bi od sebe nainili objekt privlanosti vanjskim ukraavanjem i neprirodnim nainom ponaanja, ne djeluju u pravom smjeru. Oni trebaju razvijati istinsku kransku ljubaznost i plemenitost due. ... Ljepota uma i istoa due koje se vide u ponaanju, snanije e privui i izvriti utjecaj na srca od bilo kakvog vanjskog ukraavanja. (YI, rujan 1873.)

127

30. travnja

irenje pravog utjecaja

Utjecaj kranske obitelji

Njega sam izluio zato da poui svoju djecu i svoju buduu obitelj kako e hoditi putem Jahvinim, radei to je dobro i pravedno, tako da Jahve mogne ostvariti to je Abrahamu obeao. (Postanak 18,19) Svaka kranska obitelj trebala bi pokazati svijetu snagu i prednosti kranskog utjecaja. (R&H, 9. listopada 1900.) Dom, iji su lanovi ljubazni i utivi krani, iri dalekoseni utjecaj dobra. Druge obitelji zapaaju rezultate takve obitelji i slijede njezin primjer, uvajui svoje domove od zlih utjecaja. Nebeski aneli esto posjeuju dom u kojem djeluje Boja volja. Pod utjecajem boanske milosti takav dom postaje mjestom osvjeenja za umorne i iscrpljene putnike. Svatko se suzdrava od ugaanja sebi. Oformljene su ispravne navike. S uvaavanjem se priznaju prava drugih. Za kormilom stoji vjera koju pokree ljubav i isti duu, upravljajui cijelim kuanstvom. (Signs, 17. veljae 1904.) Jedna dobro voena, dobro disciplinirana obitelj govori u prilog kranstvu vie nego sve propovijedi. (R&H, 6. lipnja 1899.) Svjetiljka, ma kako mala, ako stalno gori, moe posluiti da se upale mnoge druge svjetiljke. Moda e sfera naeg utjecaja biti uska, naa sposobnost mala, nae prilike malobrojne, steeno znanje ogranieno; ipak, koristimo li vjerno prilike da uinimo dobro u svojim domovima, pruaju nam se lijepe mogunosti. Ako otvorimo svoja srca i domove boanskim naelima ivota, mi emo postati korita kojima e protjecati rijeke ivotvorne sile. Iz naih e domova tei rijeke zdravlja koje e donositi ivot, ljepotu i plodnost. (Put u bolji ivot, str. 219,220) Utjecaj ispravno voenog kranskog doma u godinama djetinjstva i mladosti najsigurnija je obrana od pokvarenosti u svijetu. (MS 126, 1903.)

128

Svibanj ZDRAV IVOT

1. svibnja Savreno zdravlje

Moje tijelo pripada Bogu

Ili zar ne znate da je vae tijelo hram Duha Svetoga, koji stanuje u vama i koji vam je dan od Boga? Ne znate li da ne pripadate sami sebi jer ste kupljeni? Proslavite, dakle, Boga svojim tijelom! (1. Korinanima 6,19.20) ivot je dar od Boga. Nae tijelo dano nam je da ga upotrebljavamo u slubi Bogu i On eli da vodimo brigu o njemu i da ga cijenimo. Trebamo ga odravati u najboljoj moguoj fizikoj kondiciji i izlagati najboljim duhovnim utjecajima. ... ist, zdrav ivot najbitniji je za dostizanje savrenstva kranskog karaktera i za razvoj snaga uma i tijela. Zakon o umjerenosti treba upravljati ivotom svakog kranina. Bog mora biti prisutan u svakoj naoj misli; Njegova slava nam stalno treba biti pred oima. Moramo odbaciti svaki utjecaj koji e zaokupljati nae misli i udaljavati nas od Boga. Mi smo pod svetom obvezom prema Bogu da odravamo svoja tijela i upravljamo svojim apetitom i strau kako nas ne bi udaljili od istoe i svetosti, ili odvojili nae misli od posla koji Bog trai da obavimo. (CH 41,42) Oni koji slue Bogu iskreno i istinito izdvojit e se kao posebni ljudi, drugaiji od svijeta, odvojeni od svijeta. Njihova e hrana biti pripremljena ne da potie prodrljivost ili zadovoljava izopaeni okus, ve da im osigura najveu tjelesnu snagu i najbolje uvjete za umni razvitak. ... Na nebeski Otac obdario nas je velikim blagoslovom zdravstvene reforme da Ga moemo proslavljati potujui zahtjeve koje nam je postavio. ... Ujednaeno, zdravo djelovanje snaga tijela i uma rezultira sreom; to su uzvienije i plemenitije snage, to je istija i nepomuenija srea. (CH 50,51)

129

2. svibnja

Savreno zdravlje

ovjek je stvoren na Boju sliku

I ree Bog: Nainimo ovjeka na svoju sliku. (Postanak 1,26) ovjek je bio krunsko djelo Bojeg stvaranja, nainjen po uzoru na Boje oblije i oblikovan da bude Boja slika. ... ovjek je vrlo drag Bogu jer je stvoren po uzoru na Njega. (R&H, 18. lipnja 1895.) Kad je Adam iziao iz Stvoriteljevih ruku, bio je naoit rastom i prekrasnog stasa. Bio je vie nego dvostruko vii od ljudi koji danas ive na Zemlji, skladnih tjelesnih proporcija. Njegov izgled odisao je savrenstvom i ljepotom. Boja njegove koe nije bila ni bijela ni ukasta, ve rumena, odsjajujui bogatom bojom zdravlja. Eva nije bila tako visoka kao Adam. Njena glava dosezala je malo ispod njegovih ramena. I ona je bila naoita, savrenog stasa i vrlo lijepa. (SR 21) ovjek je iz Bojih ruku iziao savren u svakoj sposobnosti uma i tijela; u savreno zdravom stanju i savrenog zdravlja. (GH, oujak 1883.) Bog je ovjeka obdario tako velikom ivotnom snagom da ljudski rod ve est tisua godina odolijeva svim moguim bolestima koje ga snalaze kao posljedica izopaenih navika. ... Da Adam prilikom stvaranja nije bio obdaren ivotnom snagom dvadeset puta veom od snage dananjeg ovjeka, ljudski rod bi sa svojim dananjim navikama i krenjem prirodnih zakona ve prestao postojati. (3T, str. 138,139) Stvoreni da budu slika i odsjev Boji (1. Korinanima 11,7), Adam i Eva su primili darove dostojne svojeg visokog zvanja. Skladni i razmjerni po obliku, pravilnih i lijepih crta lica, pojave koja je odisala zdravljem i zraila radou i nadom, oni su svojom vanjtinom bili slini liku svojeg Stvoritelja. (Odgoj, str. 16,17)

130

3. svibnja

Odravanje tjelesnih sposobnosti

Moje udesno tijelo

Hvala ti to sam stvoren tako udesno, to su djela tvoja predivna. Duu moju do dna si poznavao. (Psalam 139,14) Ustroj se ljudskog tijela ne moe u cijelosti shvatiti. On sadri u sebi tajne koje zbunjuju i najvee umove. Dok sluamo otkucaje srca, i kad razmiljamo o tome kako za svakim udisajem dolazi sljedei, vidjet emo da to nije kao neki mehanizam koji, kad se jednom stavi u pokret, nastavlja svoj rad. ... Mo vjeno prisutnog Boga u savrenom redu odrava funkcije srca i puls, svaki ivac i mii u ivom organizmu. (Put u bolji ivot, str. 260,261) Stvoritelj ovjeka osmislio je ustroj naeg tijela. Svaka funkcija je prekrasno i mudro zamiljena. Bog je obeao da e odravati ovaj ljudski mehanizam u zdravom stanju ako ovjek bude posluan Njegovim zakonima i suraivao s Bogom. Svaki zakon koji upravlja ljudskim mehanizmom treba prepoznati kao boanski po svojem podrijetlu, karakteru i vanosti, kao to je i Boja rije. Svaka nemarna, nepaljiva aktivnost, svaki oblik zlouporabe Bojeg predivnog mehanizma zanemarivanjem Njegovih zakona namijenjenih ljudskoj zajednici, krenje je Bojeg zakona. Moemo zastati i diviti se Bojim djelima u prirodi, ali ljudska zajednica je najdivnija od svih djela. (MM 221) ivi mehanizam treba razumjeti. Svaki dio ovog predivnog mehanizma treba pozorno prouiti. (MS 49,1897.) Kad prilikom prouavanja fiziologije budu vidjeli da su zaista divno sazdani (Psalam 139,14), bit e ispunjeni strahopotovanjem. Umjesto da kvare djelo Bojih ruku, oni e poeljeti uiniti sve to je u njihovoj moi da ispune slavni Stvoriteljev plan. Tako e postii da poslunost zakonima zdravlja ne smatraju rtvom ili samoodricanjem, ve onim to ona stvarno jest, neprocjenjivom prednou i blagoslovom. (Odgoj, str. 180)

131

4. svibnja

Odravanje tjelesnih sposobnosti

Bog je stvorio ovjeka estita

Iskrena je Bog stvorio ovjeka, ali oni trae mnoge spletke. (Propovjednik 7,29 ari) Zdravstvena reforma je vaan dio poruke treeg anela; i dok drugi govore o ovoj reformi, mi ne smijemo nazadovati, ve neprekidno napredovati. Od velike je vanosti da imamo dobro zdravlje zauzimajui pravi stav prema zakonima ivota. (CH 49) Jedan od prvih ciljeva kojem treba teiti jest pravilno dranje, i pri sjedenju i pri stajanju. Bog je ovjeka nainio uspravnim i On eli da ovjek stekne ne samo fizike, ve i duevne i moralne blagoslove, otmjenost, dostojanstvo i sigurnost, hrabrost i samopouzdanje, emu uspravno dranje veoma snano doprinosi. (Odgoj, str. 178) Pluima treba osigurati najveu slobodu. Obujam plua razvija se slobodnim radom; ona se smanjuju ako su skuena i zbijena. Tako dolazi do nepoeljnih posljedica, iji su nam uzroci poznati iz svakodnevnog ivota posebice uslijed stalnog sjedenja ili zgurenog dranja na poslu. U takvom je poloaju onemogueno duboko disanje. Povrno disanje uskoro prelazi u naviku, tako da plua gube mo irenja. ... Time se ne prima dostatna koliina kisika. Krv se kree tromo. (Put u bolji ivot, str. 166,167) Disanje i njegovanje glasa po vanosti je odmah iza pravilnog dranja. Onaj tko sjedi i stoji uspravno, obino i die pravilnije nego drugi. ... Da bi se osiguralo besprijekorno izgovaranje pri itanju i govoru, treba nastojati da trbuni miii intenzivno sudjeluju u disanju i da dini organi ne budu stijenjeni. Napor treba prenijeti na trbune miie, a ne na miie grla. Tako se moe sprijeiti veliko zamaranje i teke bolesti grla i plua. (Odgoj, str. 178) Da bismo uivali dobro zdravlje, moramo traiti da nas Gospodin blagoslovi i onda initi to je u naoj moi da osiguramo najbolje uvjete za zdravlje. (MS 140, 1897.)

132

5. svibnja

Odravanje tjelesnih sposobnosti

istoa
Pristupajmo k njemu iskrena srca i sa sigurnim uvjerenjem poto smo oistili srca od zle savjesti i oprali tijelo istom vodom. (Hebrejima 10,22) Beskompromisna istoa je obvezatna kako za tjelesno tako i za umno zdravlje. Koa stalno izbacuje neiste sastojke. Milijuni njenih pora brzo se zatvaraju ako se ne odravaju u istom stanju estim kupanjem, te tako neisti sastojci koji bi trebali izii kroz kou postaju dodatnim teretom drugim organima za izluivanje. ... Namjesto da poveava podlonost prehladi, kupanje, pravilno obavljeno, jaa protiv nje jer poboljava cirkulaciju krvi; krv dolazi na povrinu i tako se osigurava laki i ujednaeniji krvotok. Um i tijelo podjednako su okrijepljeni. Miii postaju elastiniji, duh svjeiji. Kupanje umiruje ivce. (Put u bolji ivot, str. 169) Uite malene da Bog nije zadovoljan kad ih vidi neoprane i neuredne, u poderanoj odjei. ... Noenje jednostavne i iste odjee bit e jedan od naina dranja misli istima i svjeima. ... Svaki predmet koji dolazi u doticaj s koom treba drati posebno istim. (CTBH 142) Istina nikad ne stavlja svoja osjetljiva stopala na stazu neistoe ili prljavosti. ... Onaj koji je bio toliko izriit kad su djeca Izraelova trebala njegovati navike istoe, nee dopustiti nikakvu neistou u domovima svojeg naroda danas. Bog gleda s neodobravanjem na neistou bilo koje vrste. (R&H, 10. lipnja 1902.) Prljavi, zaputeni kutovi u kui uinit e neistim zanemarene kutove due. (CTBH 142,143) Besprijekorna istoa, obilje suneve svjetlosti, briga o higijenskom odravanju svakog detalja obiteljskog ivota, od veoma su velike vanosti za zdravlje, vedar duh i jedrinu lanova obitelji. (Put u bolji ivot, str. 169) Nebo je isto i sveto i oni koji prou kroz vrata Bojega grada, moraju se ve ovdje odjenuti u unutarnju i vanjsku istou. (R&H, 10. lipnja 1902.) 133

6. svibnja

Odravanje tjelesnih sposobnosti

Tjelovjeba
Ljepota je mladiima njihova snaga. (Izreke 20,29) Drugi dragocjeni blagoslov je odgovarajua tjelovjeba. (2T, str. 528) Svaki organ i svaki mii imaju svoju ulogu u ivom organizmu. Svaki kota u tom ustroju mora biti iv, aktivan i djelotvoran. udesna i divna djela prirode trebaju biti u stalnom pokretu kako bi ispunila namjenu za koju su stvorena. (3T, str. 77,78) Zavij jednu ruku, na primjer nekoliko tjedana, zatim je oslobodi zavoja i utvrdit e da je slabija od ruke kojom si se umjereno sluio tijekom istog vremena. Neaktivnost donosi iste posljedice cijelom sustavu miia. Neaktivnost je plodan uzrok bolesti. Kretnje i rad oivljuju i ustaljuju krvotok. (Put u bolji ivot, str. 146) Kod mladog, zdravog ovjeka ustro, ozbiljno vjebanje jaa cijeli sustav. ... Bez takve vjebe ni um ne moe ispravno raditi. Postaje neaktivan, nemoan za otroumnu, brzu reakciju koja bi njegovim snagama omoguila iroko polje rada. ... Sva nebeska bia su u neprekidnom pokretu; i Gospodin Isus nam je tijekom svojeg rada ovdje na Zemlji dao primjer. On je hodio inei dobro. Bog je uspostavio zakon sluenja. Tiho ali neprekidno djela Njegovog stvaranja obavljaju posao koji im je zadan. Ocean je u neprekidnom pokretu. Trava koja raste, koja danas jest, a sutra se baca u pe, obavlja svoju zadau, odijeva polja ljepotom. Lie otpada, a opet nije viena ruka koja ga je dotakla. Sunce, mjesec i zvijezde korisni su i slavni u obavljanju svoje zadae. ... I ovjek, umom i tijelom stvoren nalik na Boga, mora djelovati i popuniti svoje mjesto koje mu je odreeno. (Sp. T., Niz B, br. 1, 2830) Aktivnost daje snagu. (Sp.T., Niz B, br. 1, 29)

134

7. svibnja

Odravanje tjelesnih sposobnosti

Marljivost
I to god nakani uiniti, uini dok moe. (Propovjednik 9,10) Isusov ivot bio je pun marljivosti i On je obavljao razliite poslove u savrenom skladu s razvojem svoje fizike snage. Obavljajui posao za koji je bio odreen, nije imao vremena za poputanje uzbudljivim, nepotrebnim razonodama. On ... se pripremao obavljajui korisne poslove i ak prolazei kroz oskudicu. ... Krist daje primjer djeci i mladei. Svoje rane godine ivota proveo je u uvjetima pogodnim za postizanje tjelesnog razvoja i prikupljanje moralne snage za odupiranje kunjama, tako da je mogao ostati neiskvaren usred pokvarenosti zlog Nazareta. ... Kristov odgoj tijekom Njegovog boravka kod roditelja bio je od najveeg znaenja. ... Tjelesni i umni rad koji su bili potrebni za izvrenje Njegove zadae razvijali su i fiziku i umnu snagu. Njegov ivot marljivosti i osame zatvorio je iroke putove kroz koje je Sotona mogao ui da Ga kua da zavoli tatinu i javno priznanje. Ojaao je u tijelu i duhu, pripremivi se tako za zrelost i izvrenje vanih dunosti koje su Ga ekale. (YI, 27. srpnja 1893.) Isus je bio marljiv i vrijedan djelatnik. Nikada meu ljudima nije ivio takav koji je bio tako optereen odgovornostima. Nikada nitko nije nosio tako teko breme patnje i grijeha ovoga svijeta. Nikada nitko nije s takvom revnou radio za dobrobit ovjeka. tovie, od Njega je ivot i zdravlje. Fiziki kao i duhovno, On je predoen rtvenim janjetom, nevin i bez mane. U tijelu kao i u duhu, On je bio primjerom onoga to je Bog elio da svi ljudi budu sluajui Njegov Zakon. (Put u bolji ivot, str. 24)

135

8. svibnja

Odravanje tjelesnih sposobnosti

Zdrava prehrana
Zato da troite novac na ono to kruh nije, i nadnicu svoju na ono to ne siti? Mene posluajte, i dobro ete jesti, i sona ete uivati jela. (Izaija 55,2) Zdravstvena reforma je mudar odabir najzdravijih prehrambenih namirnica pripravljenih na najzdraviji i najjednostavniji nain. (Diary, 1894., str. 37) Nae je tijelo sagraeno od hrane koju jedemo. Tkivo se kvari i propada u jednom stalnom procesu; svaki pokret svakog pojedinanog organa uzrokuje gubitak tkiva, a taj se gubitak nadoknauje hranom koju uzimamo. Svaki organ tijela zahtijeva svoj dio hrane. Mozak mora dobiti svoj dio; kosti, miii i ivani sustav zahtijevaju svoj. Zadivljujui je proces koji hranu pretvara u krv da bi je zatim uporabio za izgraivanje raznih dijelova tijela; a taj proces je stalan i opskrbljuje ivotom i snagom svaki ivac, mii i djeli tkiva. (Put u bolji ivot, str. 182) Bog je opskrbio ovjeka obiljem naina da zadovolji neiskvareni apetit. On je prostro pred njim proizvode zemlje bogatstvo razliite hrane koja je privlanog okusa i hranjiva za organizam. Ovo je izdana hrana za koju na nebeski Otac kae da je moemo slobodno jesti. Voe, itarice i povre, pripravljeni na jednostavan nain, bez raznih zaina i masnoa svih vrsta, uz mlijeko ili vrhnje, najzdravija su prehrana. Ona krijepi tijelo i daje veliku izdrljivost i snagu intelektu koja nije izazvana stimulirajuom prehranom. (CH 114,115) Neka postavljeni stol bude zanimljiv i privlaan, pun dobara to ih je dobri Bog podario tako izobilno. Neka vrijeme objeda bude vrijeme vedrine i sretnog raspoloenja. I dok uivamo u Bojim darovima, obratimo se Darovatelju izrazima zahvalnosti. (Put u bolji ivot, str. 239) Bog nam je dao voe i itarice iz zemlje za hranu, tako da naa krv bude zdrava, ivci staloeni, a um ist. (R&H, 21. veljae 1888.)

136

9. svibnja

Odravanje tjelesnih sposobnosti

Odmor
Tada im ree: Doite vi sami napose, na samotno mjesto, te se malo odmorite! Tu je, naime, tako mnogo ljudi dolazilo i odlazilo da apostoli nisu imali vremena ni za jelo. (Marko 6,31) Iako je vremena malo i toliko posla treba obaviti, Gospodin nije zadovoljan da tako produimo svoje radno vrijeme da nemamo vremena za odmor, za prouavanje Biblije i za zajednicu s Bogom. Sve ovo je potrebno za okrepu due da bi nas dovelo u poloaj kad moemo primiti mudrost od Boga i u potpunosti uporabiti svoje talente u Gospodarovoj slubi. (YI, 3. veljae 1898.) Kad je Isus rekao da je etva velika a radnika malo, On nije zahtijevao od svojih uenika neprekidan rad. ... On poruuje svojim uenicima da e njihova snaga biti teko iskuana i da e biti nesposobni za posao koji ih oekuje ako se povremeno ne odmaraju. ... U ime Isusovo tedite svoju snagu kako biste nakon osvjeavajueg odmora mogli raditi vie i uinkovitije. (R&H, 14. studenoga 1893.) Kad su uenici ispriali svoja iskustva Isusu, On je razumio njihove potrebe. Njihov posao ih je oduevio i ohrabrio, ali ih je i iscrpio. ... Pusto mjesto u pustinji nije za njih znailo usamljenu i izoliranu divljinu, ve mjesto odmora i tiine, ugodno za oi i okrepljujue za tijelo. Traili su takvo mjesto blizu omiljenog boravita na Galilejskom jezeru. ... Kranski ivot nije predvien za neprekidnu aktivnost ili za neprekidno razmiljanje. ... On (Isus) je znao da e ih razdoblje odmora i rekreacije, odvojeno od njihovih poslova, okrijepiti, i traio je nain da ih povue iz uurbanih gradova u mirno utoiste gdje e moi imati vrijeme dragocjenog zajednitva s Njim i jedan s drugim. ... Isusove uenike trebalo je poduiti kako da rade i kako da se odmaraju. I danas postoji potreba da Boji izabrani radnici posluaju Kristov nalog i povuku se nasamo i malo odmore. (R&H, 7. listopada 1893.)

137

10. svibnja

Elementi dobroga zdravlja

uvati hram tijela

Ne znate li da ste hram Boji i da Duh Boji prebiva u vama. (1. Korinanima 3,16) Bog vam je dao tijelo da se za njega brinete i ouvate ga u najboljem moguem stanju za slavu i slubu Njemu. Vi niste gospodari svoga tijela. ... Ne znate li da ste hram Boji i da Duh Boji prebiva u vama? (CH 622) Zdravlje je blagoslov koji tek nekolicina cijeni. ... ivot je sveta zaklada koju moemo sauvati samo uz Boju pomo, Njemu na slavu. Onaj koji je oblikovao prekrasnu strukturu tijela, vodit e posebnu skrb da ga ouva ako ljudski rod ne bude radio nasuprot Njemu. On e nam pomoi da jo vie razvijemo svaki povjereni talent koji nam je dao, u skladu s voljom Darodavca. (R&H, 20. lipnja 1912.) Mladost je vrijeme za usvajanje dobrih navika, za ispravljanje ve usvojenih pogrenih, za postizanje i ouvanje samokontrole te za postavljanje cilja i usklaivanje svih ivotnih aktivnosti u skladu s Bojom voljom. (PHJ, kolovoz 1890.) Sveti hram tijela moramo odravati istim i nezatrovanim kako bi Boji Sveti Duh mogao u njemu prebivati. Moramo vjerno braniti Gospodnje vlasnitvo, jer svaka zlouporaba naih snaga skrauje vrijeme naeg ivota koje bismo mogli iskoristiti Njemu na slavu. Imajte na umu da moramo sve posvetiti Bogu duu, tijelo i duh. Sve je Njegovo otkupljeno vlasnitvo i mora biti do kraja mudro uporabljeno da moemo ouvati dar ivota. Pravilnom uporabom naih snaga do najveih razmjera u najkorisnijoj slubi i odravanjem svakog organa zdravim tako da um, ile i miii rade skladno, moi emo obavljati najdragocjeniju slubu Bogu. (YI, 7. kolovoza 1898.) Kad uinimo sve to je u naoj moi da sauvamo zdravlje, tada moemo oekivati blagoslovljene rezultate i moemo vjerom od Boga traiti da blagoslovi nae napore u ouvanju zdravlja. (CH 59)

138

11. svibnja

Elementi dobroga zdravlja

Napreduj i budi zdrav

Ljubljeni, elim ti u svemu dobar uspjeh i zdravlje, kao to je tvoja dua dobro. (3. Ivanova 2) Spasitelj je u svojim udima otkrio silu koja stalno djeluje za dobro ovjeka, koja ga odrava i lijei. Preko sila prirode Bog radi svakog dana, svakog sata, svakog trenutka On nas izgrauje, obnavlja. Kad se neki dio tijela ozlijedi, istog trenutka zapoinje proces lijeenja; sile prirode zauzimaju se da povrate zdravlje. A sila koja djeluje preko prirode Boja je sila. Od Njega potjee sva ivotna sila. Kad se tko oporavi od bolesti, Bog ga je izlijeio. ... Rijei upuene izraelskom narodu nalaze danas potvrdu kod onih koji su ponovno dobili zdravlje tijela i due: Jer ja sam Jahve koji dajem zdravlje. (Izlazak 15,26) Boja je namjera za svako ljudsko bie izraena rijeima: Ljubljeni, elim ti u svemu dobar uspjeh i zdravlje, kao to je tvoja dua dobro. (2. Ivanova 2) (Put u bolji ivot, str. 58,59) ist zrak, sunce, umjerenost i odmaranje, tjelesne vjebe, pravilna prehrana, uzimanje vode, povjerenje u boansku mo to su pravi lijekovi. (Put u bolji ivot, str. 70) Darovi prirode Boji su blagoslovi dani za zdravlje tijela, uma i due. Dani su zdravima da ih odre zdravima i bolesnima da ih uine zdravima. ... Priroda je Boji lijenik. ist zrak, razdragana suneva svjetlost, prekrasno cvijee i drvee, vonjaci i vinogradi, kretanje na istom zraku u ovakvom okruenju daje zdravlje eliksir ivota. Nita nije tako dobro za obnovu zdravlja i sree kao ivljenje u privlanom okruenju prirode. (7T, str. 76,77) ivot na svjeem zraku dobar je za tijelo i um. To je Boji lijek za obnovu zdravlja. (7T, str. 85) Istinska vjera i zakoni o zdravlju idu ruku pod ruku. (R&H, 12. studenoga 1901.)

139

12. svibnja

Elementi dobroga zdravlja

Aktivnost na otvorenom
I Jahve, Bog, zasadi vrt na istoku, u Edenu, i u nj smjesti ovjeka koga je napravio. ... Jahve, Bog, uzme ovjeka i postavi ga u edenski vrt, da ga obrauje i uva. (Postanak 2,8-15) Adamu i Evi bilo je povjereno da se brinu o vrtu, da ga obrauju i uvaju (Postanak 2,15). Iako su bili bogati svime to im je Vlasnik svemira mogao pruiti, oni nisu smjeli biti besposleni. Koristan rad bio im je odreen kao blagoslov da ojaa njihovo tijelo, razvije njihov um i izgradi njihov karakter. (Odgoj, str. 17) Neka mukarci i ene rade na polju, u vonjaku i u vrtu. Ovo e dati zdravlje i ojaati ivce i miie. ... Svaki dio ljudskog organizma treba jednako koristiti. To je potrebno za skladan razvoj i funkcioniranje svakog dijela tijela. ... Bog je stvorio ivce i miie da ih upotrijebimo. Neaktivnost ljudskog stroja dovodi do patnji i bolesti. (MM 296,297) Vie ljudi umre zbog nedostatka kretanja nego od premorenosti; mnogo ih vie istrune nego to se istroi. Oni koji se naviknu na odgovarajuu tjelovjebu na svjeem zraku, uglavnom e imati dobru i snanu cirkulaciju. (CH 173) Jutarnja tjelovjeba uz etnju na svjeem, okrepljujuem nebeskom zraku, ili sadnja cvijea, malih sadnica voa i povra, nuna je za zdrav protok krvi. To je najsigurnija zatita od prehlada, kalja, upale mozga, upale jetre, bubrega, plua i stotine drugih bolesti. (HR, svibanj 1872.) Iziite na svje zrak i vjebajte svakog dana, makar to znailo da ete morati zanemariti neke obveze u kui. (2T 531) to vie doemo u sklad s Bojim izvornim planom, nalazit emo se u povoljnijem poloaju za obnovu i ouvanje zdravlja. (CH 174)

140

13. svibnja

Elementi dobroga zdravlja

Zrak koji udiemo

On koji svima daje ivotni dah i sve ostalo. (Djela 17,25) Zrak je besplatni blagoslov Neba, predvien da osnai cjelokupni sustav. (1T, str. 701) Plua stalno izbacuju neiste sastojke i njima treba stalan priljev svjeega zraka. (Put u bolji ivot, str. 167) Mi vie ovisimo o zraku koji udiemo nego o hrani koju jedemo. Mukarci i ene, stari i mladi, svi koji ele zdravlje i koji ele uivati aktivan ivot, trebaju se sjetiti da nita od toga nije mogue bez dobre cirkulacije. Kakvim god se poslom ili aktivnostima bavili, trebaju se odluiti za vjebanje na otvorenom zraku to je vie mogue. Trebaju smatrati vjerskom dunou da promijene zdravstvene uvjete koji su ih drali zatvorene u kui, liene tjelovjebe na svjeem zraku. (CH 173) Zrak, to dragocjeno dobro s Neba, koje svi mogu imati, blagoslovit e vas svojim okrepljujuim utjecajem ako mu ne budete prijeili da ue u va dom. Prihvatite ga s dobrodolicom, privikavajte se na to da uivate u njemu i on e se pokazati kao dragocjeno ublaujue sredstvo za vae ivce. ... Pod utjecajem istog i svjeeg zraka krv e zdravije cirkulirati kroz cijeli organizam. On osvjeava tijelo inei ga jakim i zdravim, dok istodobno povoljno utjee i na um stvarajui stanje smirenosti i vedrine. Pokree apetit, poboljava probavu i potie dubok i sladak san. (1T, str. 702) ist, osvjeavajui nebeski zrak Boji je besplatan dar mukarcima i enama i oni ne mogu biti veseli, zdravi i sretni ako ne cijene ove bogate darove i ako ne dopuste ispunjenje njihove svrhe zbog koje su i stvoreni. (HR, travanj 1872.) Besplatan, ist zrak jedan je od najbogatijih blagoslova Neba u kojem moemo uivati. (CH, str. 60)

141

14. svibnja

Elementi dobroga zdravlja

Suneva svjetlost
Ljupka je svjetlost i ugodno je oima vidjeti sunce. (Propovjednik 11,7) Samo je nekolicina onih koji shvaaju da trebaju uivati u bogatstvu suneve svjetlosti, istom zraku i tjelovjebi ele li uivati u zdravlju i biti sretni. alimo malu djecu koja su iza zatvorenih vrata dok sjajno sunce obasjava sve. (HR, travanj 1871.) Svoje djeake i djevojice odjenite udobno i primjereno godinjem dobu. ... Tada ih pustite van da vjebaju na svjeem zraku, da uivaju u zdravlju i srei. (CTBH 91) Blijede i slabane stabljike zrnja koje su se borile s hladnoom ranog proljea dobivaju prirodnu, zdravu tamnozelenu boju nakon samo nekoliko dana izlaganja sunevim zrakama koje ivot znae. Iziite na svjetlost i toplinu slavnog sunca ... i podijelite s vegetacijom njegovu ivotodavnu, iscjeljujuu mo. (HR, svibanj 1871.) Nijedna prostorija u kui ne bi smjela biti bez uveseljavajueg, oivljavajueg svjetla i suneva sjaja, tog besplatnog nebeskog dara ovjeku. ... Kad je Bog stvarao na svijet a tama se prostirala nad bezdanom, ree Bog: Neka bude svjetlost. I posta svjetlost. I vidje Bog svjetlost da je dobra. Hoemo li onda zatvoriti svoje kue i izgnati svjetlost koju je Bog proglasio dobrom? (HR, travanj 1871.) elite li da vai domovi budu ugodni i gostoljubivi, osvjeite ih zrakom i sunevim svjetlom. ... Dragocjena suneva svjetlost moda e izblijediti vae sagove, ali e dati zdravu boju obrazima vae djece. Ako je Bog prisutan u vaem domu i imate neposrednu ljubav u srcu, skroman dom, uljepan svjeim zrakom i sunevom svjetlou ... za vau obitelj to e biti ... raj na zemlji. (CH 196) Vjebajte i koristite besplatne darove zraka i suneve svjetlosti blagoslove koje je Nebo besplatno izlilo na sve i primit ete ivot i snagu. (CH 54) 142

15. svibnja

Elementi dobroga zdravlja

Voda
Isus joj odgovori: Tko god pije od te vode, opet e oednjeti. A tko pije od vode koju u mu ja dati, sigurno nee nikad oednjeti. tovie, voda koju u mu dati postat e u njemu izvorom one vode to struji u ivot vjeni. (Ivan 4,13.14) U zdravlju i bolesti ista je voda jedan od najodabranjih blagoslova Neba. Pravilna uporaba vode ubrzava ozdravljenje. Ona je pie to ga je Bog dao da ivotinje i ovjek njime gase e. Kad se slobodno pije, ona zadovoljava potrebe organizma i pomae prirodi da se suprotstavi bolesti. Vanjska uporaba vode jedan je od najjednostavnijih i najuspjenijih naina za reguliranje cirkulacije krvi. (Put u bolji ivot, str. 145) ista voda za pie i svje zrak za udisanje okrepljuju vitalne organe, proiuju krv i pomau prirodi u njezinoj zadai da nadjaa bolesno stanje organizma. (H to L, pogl. 4, str. 55) Voda je najbolje sredstvo za ienje tkiva. (R&H, 29. srpnja 1884.) Ako oni koji su bolesni pomognu prirodi u njezinim naporima uporabom iste, meke vode, mnoge patnje e biti sprijeene. (H to L, pogl. 4, str. 60) Tretmani vodom, mudro i sa znanjem provedeni, mogu biti nain spaavanja mnogih ivota. Neka marljivo istraivanje bude upotpunjeno pomno odabranim tretmanima. Upuujte molitve vjere kraj kreveta bolesnih. Neka se bolesni ohrabre i neka trae ispunjenje Bojih obeanja. (MM, str. 227) Osvjeavajua voda, koja izvire u isuenoj i neplodnoj zemlji i ini da pustinja cvate, i tee da daruje ivot onima koji propadaju, znak je boanske milosti koju samo Krist moe dati, i koja kao iva voda isti, osvjeava i jaa duu. (Patrijarsi i proroci, str. 343) Na Istoku su vodu zvali Bojim darom. (Isusov ivot, str. 135)

143

16. svibnja

Elementi dobroga zdravlja

Uivajte u svemu to je Bog stvorio

I sedmoga dana Bog dovri svoje djelo koje uini. I poinu u sedmi dan od svega djela koje uini. (Postanak 2,2.3) Sedmi dan Bog je izdvojio kao vrijeme odmora za ovjeka, njegovo dobro i na slavu svoga imena. On je vidio da je ovjeku potreban jedan dan za odmor od svih njegovih napora i briga, da bi njegovo zdravlje i ivot bili ugroeni kad ne bi imao odreeno vrijeme za oputanje od rada i briga koje ga prate tijekom est dana. (1T, str. 532,533) Gospodnja subota treba biti na blagoslov nama i naoj djeci. ... Treba ih usmjeriti da promatraju cvijee u cvatu i otvorene pupoljke, visoko drvee i divne vlati trave, i pouiti da je Bog sve to stvorio u est dana i odmarao u sedmi dan promatrajui svoje djelo. Na taj nain roditelji mogu povezati svoje lekcije s uputama svojoj djeci, tako da se svaki put kad pogledaju prirodu mogu prisjetiti velikog Stvoritelja svega. Njihove misli bit e usmjerene na Boju prirodu na poetak stvaranja naega svijeta, kad je utemeljena subota i kad svi sinovi Boji radosno klicahu. (MS 3, 1879.) Sretna je obitelj koja u dan odmora moe poi na mjesto bogosluja kao to je Isus sa svojim uenicima iao u sinagogu preko polja, uz obalu jezera i kroz umarke. (Odgoj, str. 224) Subota nam omoguuje da promatramo slavu Stvoritelja u Njegovim stvorenim djelima. Isus je povezao svoje dragocjene pouke s ljepotom prirode. U sveti dan odmora, vie nego drugih dana trebali bismo prouavati pouke koje je Bog za nas ispisao u prirodi. Trebali bismo prouavati Spasiteljeve usporedbe tamo gdje ih je izgovorio, na poljanama i umarcima, ispod otvorenog neba, medu travom i cvijeem. to se vie pribliimo srcu prirode, Kristova prisutnost za nas je stvarnija i On progovara naim srcima o svojem miru i ljubavi. (CH 165)

144

17. svibnja

Umjerenost u svemu

Sve inite na slavu Boju

Prema tome, bilo da jedete, bilo da pijete, bilo da to drugo inite, sve inite na slavu Boju! (1. Korinanima 10,31) Da bismo ouvali zdravlje, nuna je umjerenost u svemu u radu, u jelu i piu. Na nebeski Otac poslao je svjetlo zdravstvene reforme ... da oni koji vole istou i svetost razumiju kako neupadljivo koristiti dobra koja je pripremio za njih i da se vjebajui umjerenost u svakidanjem ivotu, mogu posveivati istinom. (CTBH 52) Trebamo ozbiljno nastojati na stjecanju ispravnih navika u jedenju i pijenju. Hrana koju jedemo treba biti ona koja stvara najbolju krv. Trebamo paziti na osjetljive probavne organe. Bog zahtijeva od nas da budemo umjereni u svemu i inimo sve to je u naoj moi da budemo zdravi. ... Nain na koji se odnosimo prema elucu, utjee u velikoj mjeri na nae duhovno iskustvo. Jedenje i pijenje u skladu sa zakonima zdravlja rezultira estitim postupcima. (R&H, 27. svibnja 1902.) Umjesto apetita ili hira trebalo bi vladati naelo. ... Mnogo znai biti prav pred Bogom. On postavlja zahtjeve svima koji su stupili u Njegovu slubu. On eli da um i tijelo budu sauvani u najboljem zdravstvenom stanju, da sve snage i sve sposobnosti budu pod boanskom upravom, snane i budne, a to je mogue postii strogo umjerenim navikama. ... Umjerenost u jelu, piu, spavanju i odijevanju jedno je od velikih naela vjerskog ivota. Istina unesena u svetinju due, pokazat e kako treba postupati s tijelom. (6T, str. 374,375) to vie prouavate zakone zdravlja, jasnije ete prepoznati kunje i odoljeti im, i jasnije ete gledati na vrijednost vjenih dobara. Neka vam Gospodin pomogne da izvuete najbolje od sadanjih mogunosti i pogodnosti kako biste svakodnevno mogli odnositi nove pobjede i na kraju ui u Boji grad, kao oni koji su pobijedili krvlju Janjetovom i rijeju svojega svjedoanstva. (YI, 25. kolovoza 1886.)

145

18. svibnja

Umjerenost u svemu

Umjerenost u radu
Ovo, stoga, zakljuujem: prava je srea ovjeku jesti i piti i biti zadovoljan sa svim svojim trudom kojim se mui pod suncem za kratka vijeka koji mu je dao Bog, jer takva mu je sudbina dosuena. (Propovjednik 5,17; drugi prijevodi 18. redak) Najbolje utroeno vrijeme je ono koje odvajamo za uspostavljanje i ouvanje dobrog tjelesnog i duevnog zdravlja. ... Zdravlje je lako izgubiti, ali ga je teko vratiti. ... Ne moemo si dopustiti da zapustimo ili osakatimo ijednu funkciju uma ili tijela preoptereenou ili zlouporabom bilo kojeg dijela ivog mehanizma. (HR, travanj 1877.) Oni koji ine velike napore da obave im vie posla u odreenom vremenskom roku i ne prekidaju s radom kad im razum kae da trebaju odmor, nikad ne postiu cilj. Oni ive od posuenog kapitala. Oni troe ivotnu snagu koja e im biti potrebna u budunosti. A kada se pojavi potreba za tom energijom koju su tako nepromiljeno potroili, nemaju je. ... Vrijeme njihove potrebe je dolo, ali njihove tjelesne zalihe su iscrpljene. Svatko tko kri zakone zdravlja, prije ili poslije e mu doi na naplatu. (CH 99) Veinu umora i rada koji nose i pod kojim stare, nisu tereti koje im je Bog stavio na plea, ve su ih sami sebi natovarili inei upravo ono to Rije Boja savjetuje da ne ine. (HR, sijeanj 1877.) Nije naa dunost da obavljamo posao koji e nas preopteretiti. Neki mogu s vremenom biti postavljeni upravo na mjesta gdje e to biti potrebno, ali bi to trebala biti iznimka, a ne pravilo. ... Proslavljamo li Gospodina obavljajui svoj dio, On e zauzvrat sauvati nae zdravlje. ... Prakticiranjem umjerenosti u jedenju, pijenju, odijevanju, radu i u svemu ostalome, moemo za sebe uiniti ono to nijedan lijenik nije u stanju uiniti za nas. (Temperance, 139) Nemojte pokuavati u jedan dan obaviti posao za dva dana. (GW 244) 146

19. svibnja

Umjerenost u svemu

Ne pretvaraj dan u no
A ti, dokle e, lijenino, spavati? Kad e se dii oda sna svoga? (Izreke 6,9) Zdravlje je veliko blago. To je najvea dragocjenost koju smrtnici mogu posjedovati. Bogatstvo, ast ili obrazovanje preskupi su ako se stjeu nautrb energije zdravlja. Nijedno od ovih postignua ne moe osigurati sreu ako nam nedostaje zdravlje. Veliki je grijeh zlorabiti zdravlje koje nam je Bog dao; svaki put kad to inimo, slabimo imunitet i postajemo gubitnici. (CH 186) Navika pretvaranja dana u no i obrnuto vrlo je rasprostranjena. Mnogi mladi vrsto spavaju ujutro, dok bi zapravo trebali ustati s ranim pticama i uzbueno promatrati buenje prirode. Neka mladi stvore naviku redovnog odlaska u krevet i ustajanja. ... Neka u svojem srcu donesu odluku da e se disciplinirati i provoditi propisana pravila, jer e im takvo ponaanje biti samo na korist. (YI, 7. rujna 1893.) Budui da se izgraivanje tijela obavlja tijekom sati odmora, neobino je vano, posebno u mladosti, da san bude redovit i obilan. (Odgoj, str. 184) Veina onih koji vole ugaati sebi, prisustvuju mondenim veernjim okupljanjima i u uzbudljivoj razonodi provode sate koje im je Bog dao za odmor i spavanje da okrijepe tijelo. ... Oni kradu sjaj zdravlja sa svojih obraza i onda ga pokuavaju nadomjestiti uporabom kozmetike. (HR, listopad 1871.) Ne bi li, dakle, bilo bolje prekinuti s ovom navikom pretvaranja noi u dan, i svjeih jutarnjih sati u no? Kada bi mlade stvorila navike urednosti i potivanja reda, napredovala bi u zdravlju, u duhu, u pamenju i u sposobnostima. (YI, 28. sijenja 1897.)

147

20. svibnja

Umjerenost u svemu

Umjerenost u uenju
I na kraju, sine moj, znaj da je neizmjerno mnogo truda potrebno da se napie knjiga, i da mnogo uenje umara tijelo. (Propovjednik 12,12) Umni napor bez odgovarajue tjelovjebe izaziva neravnomjerni dotok krvi u mozak i tako uzrokuje neujednaenu cirkulaciju. Mozak dobiva previe krvi, dok ostali udovi dobivaju premalo. Sate uenja i rekreacije trebalo bi pomno planirati, a trebalo bi provesti i odreeno vrijeme u fizikom radu. ... Zdravlje nije mogue ouvati ako se svakog dana dio vremena ne odvoji za miinu aktivnost na svjeem zraku. Odreeno vrijeme trebalo bi posvetiti nekoj vrsti tjelesnog rada koji e aktivirati sve dijelove tijela. Ujednaeno opteretite umne i tjelesne snage, i um ... e biti okrijepljen. (CTBH 82,83) Umovi intelektualaca rade pod velikim naporom. Oni esto rasipno troe svoje mentalne sposobnosti, za razliku od druge vrste ljudi kojima je najvei cilj u ivotu fiziki rad. Ova vrsta ljudi ne vjeba svoj um. Njihovi miii su istrenirani, ali je njihov um lien intelektualne snage; isto kao to je um intelektualaca razvijen, ali je njihovo tijelo siromano snagom i energijom zbog zanemarivanja vjebanja miia. ... Zdravlje bi za njih trebalo biti dovoljan razlog da ujedine tjelesni i umni rad. Moralna, intelektualna i tjelesna kultura trebale bi biti objedinjene kako bismo imali dobro razvijene, uravnoteene mukarce i ene. Neki imaju veliku intelektualnu snagu, dok drugi vole i uivaju u tjelesnom radu. Obje vrste ljudi trebale bi teiti unapreenju onog nedostatnog, tako da mogu predati Bogu svoje cijelo bie, ivu rtvu, svetu i Njemu ugodnu, koja je njihova opravdana sluba. (CPT 290,291) Zdravlje bi trebalo isto tako uvati kao i karakter. (CTBH 83)

148

21. svibnja

Umjerenost u svemu

Primjerena odjea
Ne boji se snijega za svoje ukuane, jer sva eljad ima po dvoje haljine. (Izreke 31,21) Ali premda je naa odjea skromna i jednostavna, ona treba biti dobre kakvoe i pristalih boja, pogodna za bogosluje. Kod izbora treba gledati na trajnost, a ne na isticanje svog izgleda. Ona treba pruiti toplinu i dostatnu zatitu. Mudra ena, opisana u Izrekama, ne boji se snijega za svoje ukuane, jer sva eljad ima po dvoje haljine (Izreke 31,21). Naa odjea treba biti ista. Neistoa u odjei je nezdrava, i time tetna za tijelo i za duu. ... Odjea u svemu treba biti zdrava. U svemu Bog eli da bude zdrav zdravog tijela i due. A mi trebamo suraivati s Njim radi zdravlja i due i tijela. Zdrava odjea pomoi e oboma. Odjea bi trebala odavati dostojanstvo, ljepotu i sklad s prirodnom jednostavnosti. Krist nas je opomenuo zbog ponosa ivota, ali ne i zbog njegova dostojanstva i prirodne ljepote. On je pokazao cvijee u polju, ljiljane koji se otvaraju u svojoj istoi i rekao: A ja vam kaem da se ni Salomon u svoj raskoi svojoj nije zaodjenuo kao jedan od njih. (Matej 6,29) Ovako stvarima iz prirode Krist ilustrira ljepotu koju Nebo cijeni, ljepotu u skromnosti, jednostavnosti, istoi i skladu, koji e nau odjeu uiniti ugodnom u njegovim oima. (Put u bolji ivot, str. 177) Savreno zdravlje zavisi od savrene cirkulacije. Posebnu pozornost treba posvetiti udovima da budu temeljito utopljeni, kao i prsa i predio oko srca. (2T, str. 531) Neka se nae sestre odijevaju jednostavno, kao to mnoge i ine, imajui odjeu od kvalitetnog materijala, trajnog, skromnog i u duhu vremena, i neka im pitanje mode ne zaokuplja um. (Letter 19, 1897.)

149

22. svibnja

Umjerenost u svemu

Redovitost u jedenju
Neka vaa blagost bude poznata svim ljudima! Gospodin je blizu. (Filipljanima 4,5) Redoviti obroci su veoma vani za zdravlje tijela i za staloen um. (CH, str. 118) Djeca uglavnom nisu nauena o tome gdje, kada i to bi trebala jesti. Doputa im se da slobodno udovoljavaju svojem apetitu, da jedu u svako doba, da se poslue voem kad im privue pogled, a jedenje pita, kolaa, kruha i maslaca, i gotovo konstantno slatkia, ini ih gurmanima slaba eluca. Probavni organi, kao mlin koji neprekidno radi, postaju istroeni, mozgu se uzima ivotna snaga da pomogne elucu u njegovu pretjeranu radu, i na taj nain umne snage postaju oslabljene. Neprirodna stimulacija i istroenost ivotnih snaga ini ih nervoznima, nestrpljivima, nesuzdranima, samoivima, i razdraljivima. ... Teko ih je potaknuti da osjeaju sram i tunu narav grijeha. (HR, svibanj 1877.) Nita ne bi trebalo jesti izmeu objeda, nikakve slastice, orahe, voe niti hranu bilo koje vrste. Neurednost u prehrani remeti zdravo stanje organa za probavu, sve na raun zdravlja i dobrog raspoloenja. (Put u bolji ivot, str. 239) Druga je ubitana navika jesti neposredno prije odlaska u krevet. ... Spavanje se esto remeti neugodnim snovima i sljedeeg se jutra budimo mamurni, neosvjeeni i s malo elje da dorukujemo. Kad legnemo na poinak, eludac bi tada trebao ve izvriti svoju zadau da bi kao i drugi organi tijela imao svoj odmor. (Put u bolji ivot, str. 187) Svaka zabrana koju je Bog dao slui za zdravlje i vjenu dobrobit ovjeka. (Signs, 11. veljae 1875.) Kada se oni (Boji narod) otrgnu od svih udovoljavanja tetnih po zdravlje, imat e jasnije razumijevanje o tome od ega se sastoji prava pobonost. Prekrasna promjena primijetit e se u vjerskom iskustvu. (R&H, 27. svibnja 1902.)

150

23. svibnja

Umjerenost u svemu

Daniel, primjer umjerenosti

Kralj razgovarae s njima, i meu svima ne nae se nijedan kao Daniel, Hananija, Miael i Azarja. I tako oni ostadoe pred kraljem. I u svemu mudrom i umnom o emu ih ispitivae kralj, nae da su deset puta vrsniji od svih arobnika i gatalaca to ih bijae u svem njegovu kraljevstvu. (Daniel 1,19.20) Tijekom tri godine poduke, Daniel i njegovi prijatelji ouvali su svoje navike suzdrljivosti, svoju odanost Bogu i svoju neprekidnu ovisnost o Njegovoj moi. Kad je dolo vrijeme da kralj provjeri njihove sposobnosti i steeno znanje, zajedno s drugim kandidatima bili su ispitani za slubu u kraljevstvu. ... Njihovo otroumno razumijevanje stvari, njihov probran i toan nain izraavanja i njihovo opseno znanje, testirani su do krajnjih granica i jaine njihovih umnih snaga. ... Bog uvijek nagrauje pravedne. Izmeu svih mladia dovedenih u Babilon iz svih pokorenih zemalja velikog osvajaa, koji su svojim sposobnostima najvie obeavali, hebrejski zatoenici bili su bez premca. Uspravno dranje, vrst, elastian korak, lijep izraz lica, ispravna osjetila, nepokvaren zadah sve su to bili znaci raspoznavanja otmjenosti kojom priroda nagrauje one koji se pridravaju njezinih zakona. ... Oni su vrsto stajali usred zavodljivih utjecaja luksuznog babilonskog dvora. Mlade dananjice okruena je mamcima samoudovoljavanja. Posebice u naim velikim gradovima, svaki oblik ulnog uitka lako je dostupan i primamljiv. Oni koji kao Daniel odbiju oskvrnuti se, et e nagradu zdravih navika. ... Danielova istoa uma i vrstoa namjere, snaga u zahtjevnom znanju i odupiranju kunjama, u velikoj su mjeri uslijedili zbog jednostavnosti njegove prehrane u sprezi sa ivotom molitve. ... Stojte vrsto u muevnosti i enstvenosti koju vam je Bog dao. ... Bog e vas nagraditi mirnim ivcima, bistrim umom, neoskvrnjenom prosudbom i otroumnou. Dananja mlade, ija su naela vrsta i nepokolebljiva, bit e blagoslovljena zdravim tijelom, umom i duom. (YI, 9. srpnja 1903.) 151

24. svibnja

Zdrav duh u zdravom tijelu

Tijelo treba biti u slubi uma

Uistinu, Bog nam nije dao duh bojaljivosti, ve duh snage, ljubavi i trijeznosti. (2. Timoteju 1,7) Svaki organ u naem tijelu graen je da slui umu. (3T, str. 136) Mozak je prijestolnica ljudskog tijela, sjedite svih ivanih snaga i umnih aktivnosti. ivci koji polaze iz mozga nadziru itav organizam. Utisci iz mozga prenose se preko modanih ivaca, kao telegrafskim icama, do svake toke u tijelu i upravljaju vitalnim aktivnostima u svim dijelovima tijela. Za svaki, i najmanji pokret u bilo kojem dijelu naeg bia naredbe dolaze iz mozga. (3T, str. 69) ivci mozga, koji su povezani s itavim ivanim sustavom, jedini su posrednik preko kojeg Nebo komunicira s ovjekom i preko kojeg utjee na njegov unutarnji ivot. Sve to ometa tijek elektrinog strujanja u ivanom sustavu umanjuje ivotne snage i posljedica toga je gubitak osjeajnosti duha. (2T, str. 347) Bilo koji dio naeg tijela prema kojem se obzirno ne postupa, brzojavit e umu svoju povredu. (Ch Ed, str. 125) Nije samo prednost, ve sveta dunost svakog da razumije zakone koje je Bog postavio u njihovim biima. ... I dok sve potpunije razumijevaju ljudsko tijelo ... teit e da dovedu svoja tijela u pokornost plemenitim snagama uma. Tada e njihovo tijelo biti prekrasna struktura koju je oblikovao Beskonani Konstruktor, i dao im na brigu da odravaju ovu harfu od tisuu struna u skladnom radu. (HR, rujan 1871.) Da bi kranski ivot bio uspjean, od najveeg je znaenja razvijanje bezgrenih misli u bezgrenom tijelu. (HR, studeni 1871.) Skladno, zdravo djelovanje svih snaga tijela i uma rezultiraju sreom; to se vie uzdiu i oplemenjuju te snage, to je istija i nepatvorenija srea. (R&H, 29. srpnja 1884.)

152

25. svibnja

Zdrav duh u zdravom tijelu

Sigurnost u Krista ojaava zdravlje

Strah Gospodnji umnaa dane. (Izreke 10,27) Svima koji se pouavaju u Bojoj uionici potrebno je vrijeme tiine za zajednitvo izmeu njihovih srca, prirode i Boga. ... Moramo pojedinano uti kako On govori naem srcu. Kad je svaki drugi glas utian, i kad u tiini ekamo pred Njim, mirnoa due ini Boji glas jasnijim. On nam nudi rjeenje: Prestanite i znajte da sam ja Bog. ... U uurbanom mnotvu i pritisku ivotnih napetih situacija, onaj koji je ovako ojaan bit e okruen ozrajem svjetla i mira. Primit e novi dar tjelesne i umne snage. (CH 163) Urazumimo se i naa e volja biti na Gospodnjoj strani, a nae tjelesno zdravlje doivjet e udesan oporavak. (Med. Miss., studeni i prosinac 1892.) Bolesti uma rairene su posvuda. Devet od deset bolesti od kojih ovjek pati imaju tu svoj uzrok. ... Kristova religija ... jedan je od najdjelotvornijih lijekova jer je ona najsnanije sredstvo za umirenje ivaca. (5T, str. 444) Cijelo Nebo je zdravo; i to su snaniji nebeski utjecaji, to e sigurniji biti oporavak. ... Pobonost se ne sukobljava sa zakonima zdravlja, naprotiv, u skladu je s njima. Strah Gospodnji temelj je svakog stvarnog napretka. (CTBH 13,14) Trebali bismo suraivati s Bogom u skrbi oko naeg tijela. Ljubav prema Bogu nuna je za ivot i zdravlje. Vjera u Boga nuna je za zdravlje. Da bismo imali savreno zdravlje, naa srca moraju biti ispunjena ljubavlju, nadom i radou prema Gospodinu. (R&H, 9. travnja 1901.)

153

26. svibnja

Zdrav duh u zdravom tijelu

Mir zbog svijesti o injenju onoga to je ispravno

Koji tvoj Zakon ljube, velik mir uivaju, ni o to se oni ne spotiu. (Psalam 119,165) Ako je um slobodan i sretan, svjestan da postupa ispravno, i ako osjea zadovoljstvo kad druge ini sretnima, to stvara radost koja e utjecati na cijeli sustav izazivajui slobodniju cirkulaciju krvi i djeluje blagotvorno na cijelo tijelo. Boji blagoslov je iscjeljujua sila i oni koji su izdani u davanju drugima, dobit e taj udesni blagoslov u srcu i u ivotu. (CTBH 13) One koji slijede stazu mudrosti i svetosti nee muiti uzaludno aljenje za proputenim satima, niti e im um biti muen sumornou i grozotama, kao to je kod nekih sluaj, osim ako su ukljueni u beznaajne, triave razonode. ... Razonoda uzbuuje um, ali nakon nje sa sigurnou slijedi potitenost. Koristan fiziki rad i tjelovjeba imat e zdraviji utjecaj na um i ojaati miie, poboljati cirkulaciju i potvrditi e se kao snaan imbenik u obnovi zdravlja. ... Svijest o ispravnom postupanju najbolji je lijek za bolesno tijelo i um. Poseban Boji blagoslov koji poiva na primatelju jest zdravlje i snaga. (HR, oujak 1872.) injenje dobra donosi blagoslov i davatelju i primatelju. Ako u brizi za druge zaboravite na sebe, zadobit ete pobjedu nad svojim slabostima. Zadovoljstvo koje ete osjetiti inei dobro, uvelike e vam pomoi u obnovi zdravog naina razmiljanja. Radost u injenu dobra oivjet e um i strujanje kroz cijelo tijelo. (2T, str. 534) Osoba iji je um spokojan i zadovoljan u Bogu, nalazi se na putu k zdravlju. (R&H, 11. oujka 1880.)

154

27. svibnja

Zdrav duh u zdravom tijelu

Veselo srce je dobar lijek

Veselo je srce izvrstan lijek, a neveseo duh sui kosti. (Izreke 17,22) Odnos koji postoji izmeu uma i tijela veoma je blizak. Kad jedno od njih strada, drugo suosjea. Stanje uma utjee na zdravlje u daleko veem stupnju nego to mnogi misle. Mnoge bolesti od kojih ljudi pate nastaju kao posljedica umne iscrpljenosti. alost, strahovanje, nezadovoljstvo, grinja savjesti, krivnja i nepovjerenje vode do sloma ivotne snage i otvaraju vrata propadanju i smrti. Bolest katkad nastaje, a esto se uvelike pogorava umiljanjem. Mnogi koji bi mogli biti zdravi kad bi samo tako mislili doivotni su invalidi. ... Odvanost, nada, vjera, suut i ljubav donose zdravlje i produuju ivot. Zadovoljno srce i veseo duh zdravlje su tijelu i snaga dui. (Put u bolji ivot, str. 149) Zahvalnost, radost, dobroinstvo i povjerenje u Boju ljubav i brigu najbolji su uvari zdravlja. (Put u bolji ivot, str. 172) Vanost snage volje i samosvladavanja, kako za uvanje tako i za obnavljanje zdravlja; tetne pa ak i razorne posljedice gnjeva, nezadovoljstva, sebinosti, poronosti i, s druge strane, divnu ivotodavnu silu koja se nalazi u dobrom raspoloenju, nesebinosti i zahvalnosti sve to takoer treba prikazati. U Pismu se spominje jedna fizioloka istina o kojoj trebamo razmisliti: Srce veselo pomae kao lijek. (Odgoj, str. 177) Istinska naela kranstva otkrivaju svima izvore neprocjenjive sree. (CH 28) Trebamo poticati duh vedrog raspoloenja, duh pun nade i pomirljivosti jer upravo od toga zavisi i nae zdravlje. (3T, str. 13)

155

28. svibnja

Zdrav duh u zdravom tijelu

Djela ljubavi i ljupke rijei unapreuju zdravlje

Sae meda rijei su ljupke, slatke dui i lijek kostima. (Izreke 16,24) Ljubazne, vedre i ohrabrujue rijei pokazat e se djelotvornije nego najefikasniji lijekovi. One e donijeti hrabrost u srce koje je izgubilo nadu, a srea i vedrina unesene u obitelj ljubaznim djelima i ohrabrujuim rijeima deseterostruko e nagraditi uloene napore. Suprug bi trebao upamtiti da veliki dio tereta u odgajanju djece pritie upravo majku jer ona mora uiniti najvie u oblikovanju njihovog razmiljanja. To bi trebalo u njemu probuditi najnjenije osjeaje navodei ga da briljivo olakava njezine terete. On je treba hrabriti da se osloni na njegovu veliku ljubav prema njoj, a njezine misli treba usmjeriti k Nebu, odakle oekujemo snagu i mir i konani odmor za sve umorne. (1T, str. 306,307) Njegova njenost i topla utivost za nju e biti dragocjeni poticaj, tako da e srea koju sam potie donijeti u njegovo vlastito srce radost i mir. (Put u bolji ivot, str. 232) Najdrai dio Neba je dom gdje prebiva Duh Gospodnji. ... Sve to kvari mir i jedinstvo obitelji treba energino suzbiti, a ljubaznost i ljubav treba njegovati. (Signs, 20. lipnja 1911.) Dom treba biti mjesto gdje prebiva vedrina, utivost i ljubav; tamo gdje prebivaju ove vrline, prebivat e i srea i mir. (Put u bolji ivot, str. 245) Oni koji vode bitku ivota, uvelike se mogu osvjeiti, ojaati i ohrabriti malim znacima panje koji nita ne kotaju. Ljubazne rijei jednostavno izgovorene, mali znaci panje pomest e oblake kunji to se skupljaju na horizontu due. (MS 61, 1900.) Pod utjecajem blagosti, ljubaznosti i njenosti bit e stvoreno okruenje koje e donositi zdravlje, a ne unitenje. (Letter 320, 1906.)

156

29. svibnja

Zdrav duh u zdravom tijelu

Zdravlje i srea
Jahve mi je svagda pred oima; jer mi je zdesna, neu posrnuti. Stog mi se raduje srce i klie dua, i tijelo mi spokojno poiva. (Psalam 16,8.9) Kranin bi trebao ivjeti tako blizu Boga da moe vriti stvari koje su savrene, napunjen plodom pravednosti po Isusu Kristu na slavu i hvalu Boju. Njegovo srce treba biti ispunjeno zahvalnou i slavljenjem. Uvijek treba biti spreman priznati blagoslove koje prima, sjeajui se rijei: Pravo me tuje onaj koji prinosi rtvu zahvalnu. ... Dunost je svakoga da njeguje vedrinu umjesto kukanja i alosti zbog nevolja. Mnogi ne samo da se ine nesretnima na ovaj nain, ve rtvuju zdravlje i sreu bolesnoj mati. Postoje stvari u njihovu okruenju koje im ne odgovaraju i njihov izraz lica pokazuje neprekidnu namrgoenost koja jasnije od rijei izraava nezadovoljstvo. Ovakva stanja potitenosti nanose veliku tetu njihovu zdravstvenom stanju jer ometanjem probavnog procesa zalaze u sferu prehrane. Dok tuga ili tjeskoba ne mogu otkloniti pojedinano zlo, mogu nanijeti veliku tetu; ali vedrina i nada, dok osvjetljavaju stazu drugima, ivot su onima koji ih nalaze i ozdravljenje svemu tijelu njihovu. Krist je doao vratiti prvotnu ljupkost svijetu razorenom grijehom. ... Na novoj Zemlji nee biti grijeha ni bolesti. ... I tijelo e biti obnovljeno do iskonskog savrenstva. Obui emo bezgreno oblije naega Gospodina. ... Razvoj kranskog karaktera koji tei prema savrenstvu, predstavlja rast prema ljepoti. ... Kao to se srce mijenja obnavljanjem uma, milost Duha ostavlja svoj otisak na licu odraavajui istananost, profinjenost, mir, dobronamjernost i istu i njenu ljubav koja vlada srcem. ... Zato: Zahvaljujte uvijek za sve Bogu. (Signs, 12. veljae 1885.)

157

30. svibnja

Zdrav duh u zdravom tijelu

Pratanje grijeha donosi iscjeljenje

Blagoslivljaj Jahvu, duo moja, i ne zaboravi dobroinstva njegova: on ti otputa sve grijehe tvoje, on iscjeljuje sve slabosti tvoje. (Psalam 103,2.3) Spasitelj je sluio i dui i tijelu. Evanelje to ga je On propovijedao i nauavao, govorilo je o duhovnom ivotu i ponovnoj uspostavi tjelesnog zdravlja. Spasenje od grijeha i iscjeljenje od bolesti bili su u uskoj vezi. Ta ista sluba povjerena je kranskom lijeniku. Njegova je zadaa da se sjedini s Kristom u pruanju pomoi kod fizikih i duhovnih potreba njegovih blinjih. On treba biti vjesnik milosti bolesnima, koji prua pomo njihovu oboljelom tijelu i dui bolesnoj od grijeha. (Put u bolji ivot, str. 58) Kad su jadnog oduzetog ovjeka donijeli u kuu gdje je Isus pouavao, nagurano mnotvo je okruilo vrata prijeei svaki pristup Spasitelju. Ali vjera i nada zapalile su srce ovog jadnog ovjeka i on je predloio svojim prijateljima da ga odnesu na stranji ulaz kue, probiju krov i spuste pred Isusa. Zamisao je odmah ispunjena; i dok je leao pred nogama monog Iscjelitelja, uinio je sve to je mogao za svoje ozdravljenje. Isus je znao da je patnik bio muen osjeajem svoje grenosti i da prvo mora dobiti otputenje svojeg tereta. S izrazom najnjenijeg saaljenja, Spasitelj mu se obratio ne kao strancu, ak ni kao prijatelju, ve kao onome koji je u tom asu bio primljen u Boju obitelj: Ohrabri se, sinko! Oproteni su ti grijesi! (R&H, 16. listopada 1883.) Mnogi pate od bolesti due vie nego od bolesti tijela, i oni nee nai olakanje sve dok ne dou Kristu, izvoru ivota. Tek tada e prestati umor, osamljenost i nezadovoljstvo. Zadovoljstvo i radost dat e snagu umu, a zdravlje ivotnu energiju tijelu. (4T, str. 579) I danas Krist osjea boli svakog patnika. ... On zna izrei rijei: Ozdravi, i narediti patniku: Idi, i vie ne grijei. (YI, 29. prosinca 1898.)

158

31. svibnja

Zdrav duh u zdravom tijelu

Recept za iscjeljenje od svih bolesti

Doite k meni svi koji ste umorni i optereeni, i ja u vas okrijepiti. (Matej 11,28) Boja iscjeliteljska sila proima cijelu prirodu. Ako je drvo ozlijeeno, ako je ljudsko bie ranjeno ili slomilo kost, priroda odmah poinje zacjeljivati ozljedu. ak i prije nego to se pojavi potreba, iscjeliteljske sile su u pripravnosti; i im je dio tijela ozlijeen, sve se sile posveuju djelu obnavljanja. Tako je i na duhovnom podruju. Prije nego to je grijeh stvorio potrebu, Bog se pobrinuo za lijek. Svaku duu koja je popustila iskuenju, neprijatelj je ranio i pozlijedio; ali gdje je god grijeh, tamo je i Spasitelj. (Odgoj, str. 101) Kad Evanelje primimo u njegovoj istoi i sili, ono postaje sredstvom izljeenja za bolesti prouzroene grijehom. Sunce pravde izlazi sa zdravljem u zrakama. ... Ljubav koja od Krista zrai kroz cijelo nae bie sila je koja daje i obnavlja ivot. Njezin dodir zdravlja dopire do svakog vitalnog dijela naega tijela mozga, srca, ivaca. Najvie sile bia potaknute su tom ljubavlju na aktivnost. Ta ljubav oslobaa duu od krivnje i alosti, straha i zabrinutosti koji razaraju ivotne snage. Nju prati vedrina i smirenost. Ona usauje u duu radost koju ne moe razoriti nita zemaljsko radost u Duhu Svetom, radost koja donosi zdravlje, koja donosi ivot. Rijei naeg Spasitelja: Doite k meni ... i ja u vas okrijepiti (Matej 11,28), recept su za lijeenje tjelesnih, umnih i duevnih bolesti. Premda su ljudi svojim pogrenim postupcima navukli na sebe patnje, On postupa s njima s mnogo razumijevanja. Oni u Njemu mogu nai pomo. On e uiniti velike stvari za one koji se u Njega uzdaju. ... Kad bi ljudska bia otvorila prozore svoje due Nebu u oekivanju boanskih darova, dobila bi bujicu blagoslova zdravlja. (Put u bolji ivot, str. 60,61)

159

Lipanj SRETAN IVOT

1. lipnja Krani su istinski sretni

Sjeti se svoga Stvoritelja u svojoj mladosti

I sjeaj se svoga Stvoritelja u danima svoje mladosti prije nego dou zli dani i prispiju godine, kad e rei: Ne mile mi se. (Propovjednik 12,1) Voljela bih kad bih mogla oslikati ljepotu kranskog ivota. Pod nadzorom zakona prirode i Boga, kranin se kree sigurno naprijed i prema gore, svakodnevno se pribliavajui svome nebeskom domu gdje ga eka kruna ivota i novo ime koje nitko ne zna osim onoga koji ga prima. On neprekidno raste u srei, svetosti i korisnosti. Taj napredak oituje se iz godine u godinu. Bog je naoj mladei dao ljestve za penjanje, ljestve koje seu od zemlje do neba. Na vrhu tih ljestava je Bog i na svaku preku padaju sjajne zrake Njegove slave. On promatra one koji se penju, spreman poslati pomo kad popusti vrsti stisak i korak posrne. Da, recite to rijeima punim oduevljenja da ni jedan koji se ustrajno penje tim ljestvama, nee biti sprijeen ui u nebeski grad. (YI, 26. lipnja 1902.) Aneli Boji koji se penju i silaze tim ljestvama koje je Jakov vidio u vienju, pomoi e svakoj dui koja se bude penjala do najvieg Neba. Oni uvaju Boji narod i promatraju svaki njegov korak. Oni koji se penju sjajnom stazom, bit e nagraeni; ui e u radost svojega Gospodina. (R&H, 19. kolovoza 1884.) Pobonost u najranijoj dobi osigurava onome tko je posjeduje punu radost svega to ivot ini sretnim. ... Oni koji ekaju skoro do kraja tog kratkog ivota prije nego to potrae Boga, gube istou ivota, gube sreu koja uzdie i koje nema u traganju za uicima to ih prua ovaj ivot. Oni koji su dugo u zajednici s Bogom, koji su od svoje mladosti crpili sreu na istom izvoru Neba, spremni su ui u Boju obitelj. (YI, 25. listopada 1900.) 160

2. lipnja

Krani su istinski sretni

Krist je izvor sree

Diite se svetim imenom njegovim, neka se raduje srce onih to trae Jahvu! (1. Ljetopisa 16,10) Ljudi eznu za neim to nemaju. Oni troe svoj novac na ono to nije kruh i svoj rad na ono to ih ne ini zadovoljnima. Gladne i edne due i dalje e biti gladne i edne sve dok imaju udjela u ovim uicima koji ne zadovoljavaju. O, kad bi svaki takav htio posluati Isusov glas: Ako je tko edan, neka doe k meni i neka pije. Oni koji piju od ive vode, nee vie oednjeti. ... Krist, izvor ivota, izvor je mira i sree. ... Neka mlade velia ime Gospodnje za Njegovu veliku dobrotu, Njegovu divnu milost, Njegovu njenu suut. Oni trebaju veliati Njegovo ime pokazujui Njegovu dobrotu urednim nainom ivota i pobonim razgovorom. I dok tako ine, narav e biti ljupka; nestat e razdraljivosti. (YI, 6. listopada 1902.) Najsretnije je ono srce koje ima Krista za svog stalnog gosta. Najblagoslovljeniji je onaj dom gdje je pobonost naelo upravljanja. ... U radionici gdje prebiva mir i Kristova nebeska prisutnost, radnici e biti najpouzdaniji, najvjerniji i najuinkovitiji. Tu se vide strah i ljubav Boja. (Letter 48, 1897.) U ovom svijetu nema ni utjehe ni sree bez Isusa. Prihvatimo Ga za svog Prijatelja i Spasitelja. ... U Njemu je nenadmaiva privlanost. Tijekom ovog kratkog razdoblja kunje ivimo tako da bismo vladali s Njim kroz neprolazne vjekove vjenosti! (YI, 12. veljae 1903.) Ako Krist stanuje u srcu vjerom ... vi ete biti sretni, puni hvale i radosti. (YI, 13. listopada 1892.)

161

3. lipnja

Krani su istinski sretni

Nema prave radosti bez Krista

Ui u veselje gospodara svoga. (Matej 25,23) Razlog zato su neki uznemireni jest taj to ne idu jedinom istinskom izvoru sree. Uvijek pokuavaju nai sreu bez Krista, koja se nalazi jedino u Njemu. U Njemu nema neispunjenih nada. O, kako je zanemarena dragocjena prednost molitve! ... Molitva je snaga za kranina. Kad nema nikoga u njegovoj blizini, on nije sam; on osjea prisutnost Onoga koji kae: Ja sam s vama u sve vrijeme. Mlade eli upravo ono to nema, vjeru. Nju nita drugo ne moe nadomjestiti. (R&H, 11. oujka 1880.) Kranska nada je upravo ono to nam je potrebno. Vjera e dokazati vjerniku da je tjeiteljica i siguran vodi k Izvoru istinske sree. (YI, 1. sijenja 1907.) Jedina istinska radost je Kristova radost. Sve takozvane radosti koje ovjek umilja da moe dobiti bez Krista, bit e kao pepeo razoaranja. Ni u jednom trenutku nemojte misliti da jedan bezvjeran ovjek moe biti sretan. (Letter 15, 1899.) Nijedan ovjek ne moe uistinu uivati u ivotu bez vjere. Ljubav prema Bogu proiava i oplemenjuje svaki ukus i svaku elju, izotrava svaku sklonost i oplemenjuje svaki vrijedan uitak. Osposobljava ljude da cijene i uivaju u svemu to je istinito, dobro i lijepo. (GH, kolovoz 1882.) Obiljeje pravog kranina je uvijek dobro raspoloenje, sveto i srdano povjerenje u Boga i pokornost Njegovoj providnosti koja osvjeava duu. (3T, str. 377) Vjera u Boju ljubav i providnost koja upravlja svime, olakava teret brige i patnje. Ona ispunjava srce najveih kao i najjednostavnijih ljudi radou i zadovoljstvom. Vjera izravno promie zdravlje, produuje ivot, a nae uivanje u svim njenim blagoslovima ini veim. Ona dui otvara nepresuni izvor sree. (Patrijarsi i proroci, str. 504)

162

4. lipnja

Krani su istinski sretni

Mudrost i razumijevanje donose sreu

Blago ovjeku koji je stekao mudrost i ovjeku koji je zadobio razboritost. (Izreke 3,13) Sveanost je Davidova pomazanja obavljena u tajnosti. Za mladia je to bio nagovjetaj visokog poloaja. ... David se nije ponio zbog velike asti koja mu je ukazana. Usprkos uzvienom poloaju koji je trebao zauzimati, on je tiho nastavio sa svojim poslom, zadovoljno ekajui razvitak Gospodnjeg plana u vrijeme i na nain koji On odredi. Ponizan i umjeren kao i prije svog pomazanja, djeak pastir se vratio u brda da kao i uvijek njeno pazi i uva svoje stado. Meutim, on je s novim nadahnuem skladao svoje melodije i svirao svoju harfu. Pred njim se prostirao krajolik bogate i raznolike ljepote. ... David se, u ljepoti i snazi mladosti, pripremao da zauzme visok poloaj meu najplemenitijima na zemlji. Njegovi talenti, dragocjeni Boji darovi, iskoriteni su da uzvise slavu boanskog Darivatelja. Njegove prilike za razmiljanje i meditaciju sluile su da ga obogate mudrou i pobonou koje su ga uinile miljenikom Boga i anela. Dok je razmiljao o savrenstvu svog Stvoritelja, njegovoj se dui otkrila jasnija predodba o Bogu. Razjanjene su nejasne teme, tekoe su olakane, usklaene nedoumice, a svaka zraka nove svjetlosti izazivala je izljeve oduevljenja, draesne himne predavanja na slavu Boga i Otkupitelja. Ljubav koja ga je pokretala, brige koje su ga muile, pobjede koje su ga pratile, bile su teme njegovih misli, i dok je promatrao Boju ljubav u svim dogaajima svog ivota, njegovo je srce kucalo sve revnijim divljenjem i zahvalnou, njegov je glas odzvanjao bogatijom melodijom, njegova harfa je odzvanjala jo veom radou. Djeak pastir je sve vie jaao, sve vie spoznavao, jer je Duh Boji bio na njemu. (Patrijarsi i proroci, str. 539,540)

163

5. lipnja

Krani su istinski sretni

Biblija pokazuje put k istinskoj srei

Putu se propisa tvojih radujem vie no svemu bogatstvu. ... Uivat u u pravilima tvojim, rijei tvojih neu zaboravit. (Psalam 119,14-16) Biblija nam otkriva neistraena bogatstva i nepropadljiva blaga Neba. ovjekov najsnaniji poticaj nagoni ga u potragu za sreom i Biblija, prepoznajui ovu elju, pokazuje nam da e se cijelo Nebo ujediniti s ovjekom u njegovim naporima da dosegne istinsku sreu. Ona otkriva uvjet pod kojim je Kristov mir darovan ovjeku. Ona opisuje dom vjene sree prepun sunevog svjetla, gdje nema suza niti e ih ikad biti. (Letter 28, 1888.) Ova blagoslovljena knjiga nauit e vas kako da budete poteni, umjereni u svemu, tedljivi, marljivi, istinoljubivi i estiti. Njezini obazrivi savjeti uinit e vas vjernim pratiteljem mladei, dajui vam utjecaj koji e vas uvijek voditi prema gore, prema istoi karaktera; utjecaj koji e udaljavati od grijeha i usmjeravati na staze pravednosti. Hoe li takvom ivotu nedostajati uitak? O, ne! Bit e pun ugode, pun zadovoljstva jer vi dovodite Nebo u svoj ivot, mir u svoju duu i ostavljate svjedoanstvo da je savren Zakon Jahvin duu krijepi. ... Voljela bih da sva mlade shvati koliko je dragocjena predaja mladog srca Bogu. S koliko ljubavi aneli uvaju korake mladei koja se boji Boga i koja Ga ljubi. Isus ih poznaje po imenu i njihov primjer pomae drugoj mladei da ini to je ispravno. Onaj mladi koja uva u srcu i umu Boje rijei upozorenja i ohrabrenja, Njegove dragocjene bisere obeanja iz kojih moe crpiti kad god eli, postat e ivi provodnik svjetlosti. On je povezan s Izvorom svega svjetla. Sunce Pravednosti obasjava svojim svjetlom i iscjeljujuim zrakama njegovu duu, zraei zrake svjetla svuda oko njega. (YI, 3. kolovoza 1887.)

164

6. lipnja

Krani su istinski sretni

Najsretniji ljudi na svijetu

Blago narodu kojemu je Jahve Bog. (Psalam 144,15) elite li pronai sreu i mir u svemu to inite, morate initi sve na slavu Bogu. elite li imati mir u srcu, morate arko nastojati oponaati ivot Kristov. Tada nee biti potrebe za glumljenom veselou ili traenja zadovoljstva u zadovoljenju ponosa i lakomislenosti ovog svijeta. Nalazit ete smirenost i sreu inei to je ispravno, a to nikad ne biste imali da inite suprotno. Isus je uzeo ljudsku narav proivljavajui djetinjstvo, tinejdersku dob i mladost da bi mogao suosjeati sa svima i dati primjer svoj djeci i mladei. Njemu su dobro poznate kunje i slabosti djece. On je iz ljubavi otvorio izvor zadovoljstva i radosti za duu koja ima povjerenje u Njega. Teei da proslave Krista i slijede Njegov primjer, djeca i mlade mogu biti istinski sretni. Oni mogu osjetiti svoju odgovornost u radu s Isusom Kristom na velikom planu spaavanja dua. Ako mlade osjea svoju odgovornost pred Bogom, izdii e se iznad svega to je loe, sebino i neisto. Takav ivot bit e pun znaenja. Ona e osjeati da ivi za neto veliko i slavno. Ovo e imati utjecaja na mlade i uinit e ih ozbiljnima, vedrima i snanima pod svakim teretom, razoaranjima i tekoama ivota, kakav je bio i njihov boanski Uzor. ... Preklinjem vas da stalno razvijate promiljenu odgovornost prema Bogu. Svijest da inite ono to Bog odobrava, ojaat e vas Njegovom snagom; i oponaajui Uzor, moi ete, kao i On, napredovati u mudrosti i milosti kod Boga i kod ljudi. (YI, rujan 1873.) Oni kojima je Bog u svemu prvi i posljednji i najbolji, najsretniji su ljudi na svijetu. (R&H, 19. kolovoza 1884.)

165

7. lipnja

Putovi k srei

Poslunost
I naredio nam je Jahve da sve ove naredbe vrimo u strahopotovanju prema Jahvi, Bogu svome, da bismo uvijek bili sretni i da ivimo, kao to je to danas. Naa e, dakle, pravednost biti: drati i vriti sve ove zapovijedi pred Jahvom, Bogom naim, kako nam je naredio. (Ponovljeni zakon 6,24.25) Sreu moramo traiti na pravi nain i na pravom izvoru. Neki smatraju kako e zasigurno pronai sreu udovoljavanjem grenim zadovoljstvima ili u varljivim privlanostima svijeta. A neki rtvuju tjelesne i moralne snage mislei da e nai sreu, i onda izgube i duu i tijelo. Drugi e traiti sreu u ugaanju neprirodnom apetitu i smatrati da je zadovoljenje okusa poeljnije od zdravlja i ivota. Mnogi se iscrpljuju ulnim strastima i rtvovat e fiziku snagu, intelekt i moralne snage za zadovoljenje poude. Oni e se s vremenom dovesti do preranog groba i bit e na kraju osueni za samoubojstvo. Je li ovakva srea koju ljudi trae na stazi neposlunosti i gaenja fizikog i moralnog zakona poeljna? Kristov ivot ukazuje na pravi izvor sree i na koji nain se moe dosegnuti. ... Kad bi uistinu bili sretni, oni bi trebali biti zateeni na radnom mjestu radosni, radei vjerno posao koji im pripada, usklaujui svoje srce i ivot sa savrenim uzorom. (YI, travanj 1872.) Poslunost je temelj na kojem poiva ivot i srea, zdravlje i radost mukaraca, ena i djece. Poslunost slui za njihovo dobro u ovom ivotu i ivotu koji e doi. (MS 36, 1900.) Gdje moemo nai pouzdanijeg vodia od pravog istinitog Boga? ... Koja staza je sigurnija od staze na kojoj Vjeni pokazuje smjer? Kad Ga slijedimo, nismo na jeftinoj, grmljem zarasloj stazi. (Letter 48, 1897.) Staza poslunosti Bogu je staza vrline, zdravlja i sree. (R&H, 16. listopada 1883.)

166

8. lipnja

Putovi k srei

Zadovoljstvo je initi Boju volju

Kad objave nema, narod se razuzda, a blago onome tko se dri Zakona! (Izreke 29,18) Onima koji ljube Boga bit e najvee zadovoljstvo drati Njegove zapovijedi i initi ono to je Njemu ugodno. ... Psalmist kae: Savren je Zakon Jahvin. Kako je prekrasan u svojoj jednostavnosti, prihvatljivosti i savrenstvu Zakon Jahvin! Tako je kratak da s lakoom moemo upamtiti svaki propis, a opet je tako dalekosean da u cijelosti izraava Boju volju i sudi, ne samo za djela, ve i misli i namjere, elje i osjeaje srca. Ljudski zakoni to ne mogu. Oni mogu rjeavati samo vanjska djela. ... Boji zakon biljei ljubomoru, zavist, mrnju, zlou, osvetu, poudu i astoljublje koji uznemiruju duu, ali se ne mogu primijetiti izvana ... ovi greni osjeaji bit e odvagnuti u onaj dan kad e sva skrivena djela, bila dobra ili zla, Bog izvesti na sud. ... U Bojem zakonu nema tajni. Svatko moe razumjeti velike istine koje on sadrava. I slabiji um moe shvatiti njegova pravila. ... Poslunost tom Zakonu je bitna ne samo za nae spasenje, ve i za nau sreu i sreu svih onih s kojima smo povezani. (Signs, 15. travnja 1886.) ovjekova srea uvijek mora biti zatiena Bojim zakonom. ... Zakon je ograda koju je Bog postavio oko svojeg vinograda. Njime su zatieni od zla oni koji su posluni. (Signs, 13. lipnja 1900.) Njemu dugujemo sve to ivot ini poeljnim, a On od nas trai privreno srce i poslunost u ivotu. Ako sluamo Njegove upute, to e donijeti sreu u na dom, sreu svakom pojedincu. (Letter 23a, 1893.) Ispravno postupanje donijet e vam mir i svetu radost. (R&H, 19. studenoga 1908.)

167

9. lipnja

Putovi k srei

Voljnost i poslunost
Htjednete l me posluati, uivat ete plodove zemaljske. (Izaija 1,19) U traenju poslunosti Zakonu Njegova kraljevstva, Bog daje svojem narodu zdravlje i sreu, mir i radost. (CPT 454) S velikim naelom ljubavi i odanosti Bogu, Ocu sviju, usko je povezano i naelo bratske ljubavi i poslunosti. Prijezir prema roditeljskom autoritetu brzo vodi do prijezira prema Bojem autoritetu. (Patrijarsi i proroci, str. 274) U vrlo ranoj dobi djeca mogu razumjeti ono to im je jasno i jednostavno reeno, a na ljubazan i pravian nain moe ih se nauiti poslunosti. ... Majka ne bi smjela dopustiti svojem djetetu da ni u jednom sluaju ne stekne prednost pred njom. Kako bi zadrala ovaj autoritet, nije potrebno pribjei otrim mjerama discipline; vrsta, postojana ruka i ljubaznost koja e uvjeriti dijete u vau ljubav postii e svrhu. (PHJ, travanj 1890.) Kada djeca vole majku i imaju povjerenja u nju i postanu posluna, tada su nauila prve lekcije kako postati kraninom. Moraju biti posluna, voljeti Isusa i imati povjerenja u Njega kao to su posluna svojim roditeljima, vole ih i imaju povjerenja u njih. (PHJ, rujan 1890.) Trenutana i stalna poslunost mudrim roditeljskim pravilima promicat e sreu same djece kao i slavu Boju i dobrobit drutva. Djeca bi trebala nauiti da je u pokornosti zakonima u domu njihova savrena sloboda. Krani e nauiti istu lekciju da je u poslunosti Bojem zakonu njihova savrena sloboda. (R&H, 30. kolovoza 1881.) Djeca e biti sretnija, daleko sretnija pod ispravnom stegom nego da budu preputena svojoj neodgojenoj naravi. (MS 49, 1901.)

168

10. lipnja

Putovi k srei

Zlatno pravilo
Sve to elite da ljudi ine vama, inite i vi njima. U tome je sav Zakon i Proroci. (Matej 7,12) Spasitelj je izrekao ovo (zlatno) pravilo da uini ovjeanstvo sretnim, a ne nesretnim; jer srea ne moe doi ni na jedan drugi nain. Bog eli da mukarci i ene ive uzvienijim ivotom. Daje im ivotne blagodati ne da bi im omoguio da samo stjeu dobra, ve da obnove svoju snagu obavljanjem posla koji je On povjerio ovjeanstvu posao nalaenja i pomaganja potrebitima. ovjek ne bi trebao raditi samo iz sebinih pobuda, ve radi probitka svih oko sebe, da i oni budu blagoslovljeni preko njegovog utjecaja i ljubaznih djela. Ova Boja namjera ispunila se u Kristovu ivotu. (MS 132, 1902.) Ugrabite svaku priliku da doprinesete srei onih koji vas okruuju pokazujui im svoju naklonost. Ljubazne rijei, pogledi suosjeanja, rijei razumijevanja bit e za mnoge koji se bore i usamljene kao aa hladne vode za ednu duu. Ohrabrujua rije i dobro djelo umnogome e olakati bremena to teko pritiu izmorena ramena. U nesebinom sluenju nalazi se prava srea. Svaka rije i djelo takve slube zapisani su u nebeskim knjigama kao da su uinjeni Kristu. ... ivite obasjani Kristovom ljubavlju. Tada e i va utjecaj biti blagoslov svijetu. (YI, 9. travnja 1903.) Duh nesebinog rada za druge daje dubinu, postojanost i kristoliku ljupkost karakteru i donosi mir i sreu onom tko je posjeduje. (5T, str. 607) Svaka izvrena dunost, svaka rtva podnesena u Kristovo ime donosi najveu nagradu. U samom inu dunosti govori Bog i daje svoj blagoslov. (4T, str. 145)

169

11. lipnja

Putovi k srei

Raduj se i ini dobro

Znam da nije druge sree ovjeku osim da se veseli i ini dobro za svojega ivota. (Propovjednik 3,12) Mladei se moe initi da e nai sreu ako trai osobno zadovoljstvo, ali stvarna srea nikada nee biti njihova dok budu slijedili ovaj smjer. Spasitelj nije ivio da bi udovoljio sebi. O Njemu itamo da je prolazio inei dobro. Proveo je svoj ivot sluei s ljubavlju, tjeei alosne, sluei potrebitima, podiui klonule; na ovome svijetu nije imao svojega doma, osim kad su Ga primili kao putnika Njegovi ljubazni prijatelji. A ipak je bilo blaeno prebivati u Njegovoj prisutnosti. Iz dana u dan prolazio je kroz nevolje i kunje, a ipak nije pokleknuo niti se obeshrabrio. ... Bio je uvijek strpljiv i raspoloen, i oaloeni su Ga pozdravljali kao glasnika ivota, mira i zdravlja. ... Krist nam je u svojem ivotnom djelu ostavio prekrasno iskustvo. Tko je od Njegove djece ivio na slavu Bogu kao On? On je Svjetlo svijetu i onaj koji za Uitelja uspjeno obavlja svoj posao, mora zapaliti svoju svijeu na izvoru boanskog ivota. Krist je rekao svojim uenicima: Vi ste sol zemlji. Ali ako sol obljutavi, im e se onda osoliti? Vie nije ni za to, osim da se izbaci van da je ljudi pogaze. Kako bismo trebali biti paljivi dok slijedimo Kristov primjer! Ne uinimo li tako, bit emo bezvrijedni kao sol koja je izgubila svoj okus. Samo ako slijedimo Kristov primjer, moemo nai istinsku sreu. Kad Ga prihvatimo, nae srce je pokoreno i njegove su namjere promijenjene. (YI, 22. kolovoza 1901.) Sluba Njemu nee umanjiti vau sreu. Ispunjavanjem Njegovih zahtjeva, pronai ete mir, zadovoljstvo i radost koje nikad ne moete postii na stazi ... grijeha. (R&H, 26. kolovoza 1884.)

170

12. lipnja

Putovi k srei

Trajna strpljivost u injenju dobra

ujmo svemu zavrnu rije: Boj se Boga, izvruj njegove zapovijedi, jer to je sav ovjek. (Propovjednik 12,13) On (Salomon) nam iznosi povijest svoje potrage za sreom. Upustio se u intelektualnu potragu; zadovoljio je svoju ljubav za uicima; proveo je svoje planove trinih pothvata. Bio je okruen zadivljujuim sjajem dvorskog ivota. ... Salomon je sjedio na prijestolju od bjelokosti ije su stepenice bile od istog zlata, a s obje strane stepenica nalazilo se est zlatnih lavova. Njegove oi poivale su na vrhunski njegovanim, prekrasnim vrtovima. Ovi vrtovi bili su prikaz ljepote, ureeni da nalikuju to je vie mogue Edenskom vrtu. Uljepavalo ih je odabrano drvee, bunje i cvijee svake vrste doneseno iz stranih zemalja. Ptice svih vrsta sjajnog perja leprale su od drveta do drveta, ispunjavajui zrak zvukom ljupkih pjesama. Mlaahni posluitelji, predivno obueni i ukraeni, ekali su da ispune njegovu i najmanju elju. Gozbe, glazbeni doivljaji, sportovi i igre organizirani su za njegovu razonodu uz rasipne izdatke. No sve to nije usreilo kralja. ... Rasipnost je ostavila svoj trag na njegovom neko potenom i inteligentnom izrazu lica. Naalost, jako se promijenio u odnosu na onog mladog Salomona. Njegovo elo bilo je naborano od briga i jada. ... Njegove usne bile su spremne prigovoriti i na najmanje odstupanje od njegovih elja. Njegovi uniteni ivci i istroeno tijelo pokazivali su posljedice krenja prirodnih zakona. Priznao je svoj isprazan ivot, neuspjelu potragu za sreom. (HR, lipanj 1878.) Put do prave sree isti je u svim vremenima. Trajna strpljivost u injenju dobra vodit e do asti, sree i vjenog ivota. (HR, lipanj 1878.)

171

13. lipnja

Putovi k srei

Biti dobar i initi dobro

U Jahvu se uzdaj i ini dobro, da smije stanovati u zemlji i ivjeti u miru. (Psalam 37,3) Biti dobar i initi dobro, samo u tome je stvarna srea. Najiskrenije, najvee zadovoljstvo nalaze oni koji vjerno ispunjavaju svoje dunosti. ... Krist je svima dao slubu. Iako je Kralj slave, izjavio je: Sin ovjeji nije doao da mu slue, nego da slui. On je Velianstvo Neba, a ipak je svojevoljno doao na Zemlju da obavi posao koji Mu je dao Njegov Otac. On je uzdignuo dostojanstvo rada. Da bi nam mogao ostaviti primjer marljivosti, radio je svojim rukama kao drvodjelja. Od rane dobi obavljao je svoj dio u uzdravanju obitelji. Shvatio je da je lan obiteljskog obrta i svojevoljno je nosio svoj dio tereta. Djeca i mlade trebali bi sa zadovoljstvom olakati brige ocu i majci, pokazujui nesebino zanimanje za dom. Dok s radou nose terete koji su dio njihovog posla, odgajaju se da budu spremni za sljedei korak povjerenja i korisnosti. Svake godine trebaju stalno napredovati, postupno ali sigurno, ostavljajui za sobom razdoblje djetinjstva i stjeui iskustvo muevnosti i enstvenosti. U vjernom obavljaju jednostavnih dunosti u domu, djeaci i djevojice polau temelj za umnu, moralnu i duhovnu izvrsnost. (YI, 5. prosinca 1901.) Bogatstvo i ljenarenje neki smatraju blagoslovom; ali oni koji su stalno zaposleni i koji s radou obavljaju svoje svakidanje dunosti, najsretniji su i uivaju najbolje zdravlje. Zdrav umor kao posljedica dobro rasporeenog posla osigurava im blagodat osvjeavajueg sna. Naporan rad na koji je ovjek osuen da bi zasluio kruh svagdanji i obeanje o buduoj srei i slavi, potjeu s istog prijestolja i oboje donosi blagoslov. (CTBH 97)

172

14. lipnja

Putovi sree koji nikad nisu zatvoreni

Zadovoljstvo
Uistinu velik je dobitak pobonost kad je spojena sa zadovoljstvom. (1. Timoteju 6,6 ari) Previe briga i tereta unosimo u svoje obitelji, a premalo njegujemo prirodnu jednostavnost, mir i sreu. Manje se trebamo brinuti o tome to e rei okolina, a mnogo vie pozornosti posvetiti lanovima obiteljskog kruga. Meu lanovima kuanstva treba biti manje umjetnog ponaanja i svjetovne uglaenosti, a mnogo vie blagosti i ljubavi, sree i kranske utivosti. Mnogi tek trebaju nauiti kako dom uiniti privlanim, mjestom uivanja. Zahvalna srca i ljubazno meusobno uvaavanje vrijede daleko vie od svakog bogatstva i raskoi, i zadovoljstvo malim stvarima uinit e dom sretnim ako u njemu vlada ljubav. Krist, na Otkupitelj, hodio je ovim svijetom s dostojanstvom kralja; i pokraj toga On je bio krotak i smjeran u srcu. Za svaki dom u koji bi uao, On je bio svjetlost i blagoslov jer je svojom prisutnou unosio sreu, nadu i hrabrost. O, kad bismo manje eznuli za teko dostupnim stvarima kojima bismo ukrasili svoje domove, jer vie od dragulja Bog cijeni blag i miran duh, a to se ne njeguje. Ljepota u jednostavnosti, blagosti i istinska ljubav i najskromniji dom mogu pretvoriti u raj. Bolje je radosno podnositi svaku nepriliku nego izgubiti mir i zadovoljstvo. (4T, str. 621,622) Ovo je tajna zadovoljstva, mira i sree. ... Pravi kranin ... nastoji korisno ivjeti i prilagoditi svoje navike po uzoru na Isusa. Takav e pronai istinsku sreu, nagradu za injenje dobra. Takav e biti izdignut iznad ropstva umjetnog ivota u slobodu i milost Kristove jednostavnosti. (HR, veljaa 1877.)

173

15. lipnja

Putovi sree koji nikad nisu zatvoreni

Zahvalnost
Pjevat u Jahvi koji mi je uinio dobro, pjevat u imenu Jahve Svevinjega! (Psalam 13,6) Svaka zemaljska elja moe biti usliana, a ljudi opet prolaze kao oni nezahvalni gubavci koji su bili oieni i iscijeljeni od svoje nepodnoljive bolesti. Ove gubavce Isus je ozdravio obnovivi dijelove njihovog tijela koji su bili uniteni opakom boleu, ali se samo jedan, vidjevi da je potpuno ozdravio, vratio odati slavu Bogu. ... Pouka koja je zabiljeena u dogaaju o deset gubavaca treba u svakom srcu probuditi najjau iskrenu elju da promijeni postojei nain ponaanja nezahvalnosti u slavljenje i zahvaljivanje. Neka oni koji tvrde da su Boji narod prestanu mrmljati i prigovarati. Prisjetimo se tko je najvei Darodavatelj svih blagoslova koje smo primili. Siti smo, obueni, odravani u ivotu; ne bismo li stoga trebali pouavati sebe i svoju djecu da odgovorimo sa zahvalnou naem nebeskom Ocu? (R&H, 13. listopada 1894.) Zar nemamo razloga govoriti o Bojoj dobroti i svjedoiti o Njegovoj moi? Kad su prijatelji ljubazni prema nama, smatramo prednou da im zahvalimo za njihovu ljubaznost. S koliko bismo vie zadovoljstva trebali uzvratiti zahvalnost Prijatelju koji nam je darovao svaki dobar i savren dar. Njegujmo, onda, u svakoj crkvi zahvalnost Bogu. Nauimo svoje usne da slave Boga u obiteljskom krugu. ... Neka nai darovi i prinosi izraze nau zahvalnost za dobra koja svakodnevno primamo. U svemu bismo trebali pokazati Gospodnju radost i razglasiti poruku o Bojoj spasonosnoj milosti. (R&H, 7. svibnja 1908.) Srca onih koji otkrivaju Kristove karakteristike odsjajuju boansku ljubav. Ona su proeta duhom zahvalnosti. ... Uzdignimo Isusa. Uzdignimo ovjeka s Golgote glasom pjesme i molitve. Ozbiljno nastojmo iriti Evanelje. Priajmo o dragocjenoj povijesti Boje ljubavi prema ovjeku. U ovom poslu nai ete zadovoljstvo koje e trajati u vjenosti. (R&H, 11. srpnja 1899.) 174

16. lipnja

Putovi sree koji nikad nisu zatvoreni

Zahvaljivanje i slavljenje
Uite s hvalama na vrata njegova, u dvore njegove s pjesmama; hvalite ga, ime mu slavite! (Psalam 100,4) Ako posvetimo srce i um u slubi Bogu obavljajui posao koji On ima za nas i hodajui Isusovim stopama, naa srca postat e svete harfe, a svaki akord e proslavljati i hvaliti Janje poslano od Boga to je uzelo na se grijehe svijeta. ... Krist bi elio da nae misli budu usmjerene na Njega. ... Usmjerite pogled sa sebe na Isusa Krista, izvor svakog blagoslova, svake milosti, izvor svega to je dragocjeno i vrijedno Bojoj djeci. ... Gospodin Isus je naa snaga i srea, veliki spremnik iz kojeg ljudi u svakoj prilici mogu dobivati snagu. Dok prouavamo o Njemu, govorimo o Njemu, sve vie smo spremni prihvatiti Ga; dok se predajemo Njegovoj milosti i primamo blagoslove koje nam nudi, imamo neto ime moemo pomoi drugima. Ispunjeni zahvalnou, prenosimo drugima blagoslove koji su nama besplatno darovani. Dakle, primanjem i davanjem rastemo u milosti; bogata struja hvale i zahvalnosti neprekidno tee s naih usana; ugodan Isusov duh potie zahvalnost u naem srcu i nae su due oplemenjene osjeajem sigurnosti. Pouzdana, neiscrpna Kristova pravednost vjerom postaje naa pravednost. (Signs, 22. listopada 1896.) Neka svjei blagoslovi svakog novog dana potaknu hvalu u naim srcima za to znamenje Njegove njene brige. Kad ujutro otvori oi, zahvali Bogu to te je tijekom noi uvao. Zahvali Mu za Njegov mir u svojem srcu. Ujutro, u podne i uveer neka se kao slatki miris podie tvoja zahvalnost Nebu. ... Boji aneli, tisue i tisue ... uvaju nas od zla i odbijaju sile tame koje nas pokuavaju unititi. Nemamo li razloga da u svakom trenutku budemo zahvalni, ak i onda kad su oite tekoe na naoj stazi? (Put u bolji ivot, str. 157)

175

17. lipnja

Putovi sree koji nikad nisu zatvoreni

Vjeran i u malim stvarima

Pohvatajte lisice, male lisice to oteuju vinograde. (Pjesma 2,15) Tako je, na mnogo naina, srea u ivotu povezana s vjernou u obinim dunostima. (Odgoj, str. 193) Zanemarivanje najmanjih sitnica truje sreu u ivotu. Vjerno izvravanje najmanjih dunosti tvori sveukupnost sree koja se moe ostvariti u ivotu. Onaj koji je vjeran u malom, vjeran je i u velikom. Onaj tko je nevjeran i neispravan u malim stvarima, takav e biti i u veim. (2T, str. 700) Dokle god nisi spremna da rado i sa zadovoljstvom prihvati ove dunosti, nee biti osposobljena za neke znaajnije i uzvienije dunosti. Netko mora obavljati i te skromne svakidanje dunosti i oni koji ih obavljaju, trebaju biti svjesni da obavljaju potreban i astan posao i da svojom ivotnom ulogom, ma kako ona bila skromna, rade za Boga upravo onako kao i aneo Gabriel kad je bio poslan prorocima. (3T, str. 80) Sitnice su te koje u ivotu mukaraca i ena razvijaju duh i oblikuju karakter. ... Rijeima, tonom, pokretima i pogledima moete pokazati Isusov duh. Onaj tko zanemaruje ove male stvari, a laskavo misli kako je spreman initi predivne stvari za Uitelja, nai e se u opasnosti da ne uspije ni u emu. ivot ne ine velike rtve i predivna postignua, ve male stvari. (Letter 16, 1886.) Ispitajte pod mikroskopom najmanje i najobinije cvjetove pokraj puta, i obratite pozornost na izvanrednu ljepotu i savrenstvo svih njihovih dijelova. Tako se i u najskromnijim ivotnim okolnostima moe postii pravo savrenstvo; najobinije dunosti, obavljene vjerno i s ljubavlju, divne su u Bojim oima. (Odgoj, str. 102) Male panje, mala djela ljubavi i portvovnosti kojima ivot zrai tako neprimjetno kao to se miris neprimjetno iri iz cvijea, tvore velik dio ivotnih blagoslova i sree. (Misli s gore blagoslova, str. 106)

176

18. lipnja

Putovi sree koji nikad nisu zatvoreni

Njena paljivost u domu

Ako ljubimo jedan drugoga, Bog ostaje u nama, i njegova je ljubav u nama savrena. (1. Ivanova 4,12) Uinite da u vaem domu vlada ugodno ozraje puno njene paljivosti. (Letter 18b, 1891.) Dom bi trebao biti sredite najie i najuzvienije ljubavi. Mir, sklad, ljubav i sreu trebalo bi ustrajno njegovati svakoga dana, dok ove dragocjenosti borave u srcima onih koji ine obitelj. (Signs, 20. lipnja 1911.) Razlog to su u dananjem svijetu mukarci i ene tako bezosjeajni jest u tome to se istinska ljubav smatra slabou te se obeshrabruje i potiskuje. Plemenitiji dio naravi takvih osoba izopaen je i zakrljao jo u djetinjstvu, i ako zrake boanske svjetlosti ne otkrave njihovu bezosjeajnost i hladnu sebinost, njihova srea je pokopana zauvijek. Da bismo imali njeno srce kao Isus dok je ivio na Zemlji, i posveeno suosjeanje kakvo imaju aneli prema grenim smrtnicima, morali bismo njegovati djetinju suosjeajnost, koja je sama po sebi tako jednostavna. (3T, str. 539) Pohvalite svoju djecu kad god je to mogue. Uinite njihov ivot to je mogue sretnijim. ... uvajte tlo njihova srca mekim, pokazujui ljubav i njenost, pripremajui ga za sjeme istine. ... Gospodin zemlji ne daje samo oblake i kiu, nego i prekrasnu, ljupku svjetlost koja pomae sjemenu da proklija i da se pojavi cvijet. (CPT, str. 114) Pogled koji znai odobravanje, rije potpore i pohvale djelovat e na njihova srca kao suneve zrake i esto e im cijeli dan uiniti sretnim. (Put u bolji ivot, str. 242) Srea supruga i djece trebala bi biti iznad svega drugog, najsvetija za svaku enu i majku. (1T, str. 465)

177

19. lipnja

Putovi sree koji nikad nisu zatvoreni

Pjevaj i svijet e pjevati s tobom

U usta mi stavi pjesmu novu, slavopoj Bogu naemu. Vidjet e mnogi i strah e ih obuzeti: uzdanje e svoje staviti u Jahvu. (Psalam 40,4) Bog eli da budemo sretni. On eli staviti novu pjesmu u naa usta, ak i slavopoj naem Bogu. On eli da vjerujemo da On prata nae grijehe i isti nas od svake nepravde. On eli da Mu iz svojih srca uputimo pjesmu. ... Neka svaka rije koju izreemo, svaki redak koji napiemo odiu ohrabrenjem i nepokolebljivom vjerom. ... Nemojte misliti da je Isus Spasitelj samo vaeg brata. On je i va osobni Spasitelj. Ako se pozabavite ovom dragocjenom milju, vaa e dua ... pjevati pjesmu Bogu. Naa je prednost pobijediti u Bogu. Naa je prednost usmjeriti druge da uvide kako je Bog njihova jedina nada i da se uteknu Njemu u zaklon. Svako djelo posveenja Bogu donosi radost; jer ako cijenimo svjetlo koje nam je dao, primit emo jo vie svjetla. Moramo ... otvoriti svoje srce sjajnim zrakama Sunca Pravednosti. Mir se nalazi u savrenoj pokornosti. ... Neka mir vlada u vaoj dui. Tada ete imati snage da trpite sve patnje, i radovat ete se to imate milost da moete izdrati. Slavite Gospodina; govorite o Njegovoj dobroti; kazujte o Njegovoj moi. Uinite ugodnim okruenje oko svoje due. ... Slavite srcem, duom i glasom Onoga koji je zdravlje vaeg postojanja, va Spasitelj, va Bog. (YI, 27. prosinca 1900.) Neka u pjesmi bude izraena slava i hvala. Kad smo iskuani, umjesto da govorimo o onome to nas titi, vjerom podignimo pjesmu zahvalnosti Bogu. Pjesma je oruje koje uvijek moemo upotrijebiti protiv razoaranja. Dok tako otvaramo srce svjetlosti Spasiteljeve prisutnosti, primit emo zdravlje i Njegov blagoslov. (Put u bolji ivot, str. 158)

178

20. lipnja

Putovi sree koji nikad nisu zatvoreni

Ljepote prirode
Silna su djela Jahvina, nek razmiljaju o njima svi koji ih ljube. ... udesima svojim spomen postavi. (Psalam 111,2-4) Bog, koji je nainio dom u Edenu za nae praroditelje tako neusporedivo lijepim, takoer je stvorio velianstveno drvee, prekrasno cvijee i sve lijepo u prirodi za nau sreu. (R&H, 25. srpnja 1871.) Kamo god krenuli, nailazimo na tragove iskonske privlanosti. Kamo god krenuli, ujemo glas Boji i nailazimo na djela Njegovih ruku. ... Deset tisua glasova prirode progovara o Njegovoj slavi. Na zemlji, u zraku, na nebu, svojim velianstvenim bojama i sjenkama, varirajui u raskonom kontrastu ili njeno stopljenim nijansama, Njegova slava izaziva nae divljenje. Vjene planine svjedoe o Njegovoj moi. Drvee njie svoje zelene barjake na sunevoj svjetlosti i ukazuje nam na svojeg Stvoritelja. Cvijee koje ukraava zemlju svojom ljepotom apue nam o Edenu i ispunja nas tenjom za njegovom besmrtnom ljupkou. ivo zelenilo koje pokriva smee tlo govori nam o Bojoj brizi za Njegova najneznatnija stvorenja. Morske pilje i usjekline u tlu otkrivaju Njegova bogatstva. Onaj koji je smjestio bisere u ocean i ametist i hrizolit u stijene, ljubitelj je lijepog. Izlazee sunce na nebesima predstavlja Onoga koji je svjetlo i ivot svega to je stvorio. Sav sjaj i ljepota koji krase Zemlju i osvjetljavaju nebesa, govore o Bogu. Hoemo li, dakle, uivajui u darovima, zaboraviti Darodavca? Neka nas oni potaknu na razmiljanje o Njegovoj dobroti i ljubavi. Neka nas sve to je lijepo u naem zemaljskom domu podsjea na kristalnu rijeku i zelena polja, lelujavo drvee i ive izvore, blistavi grad i pjevae odjevene u bijelo, na na nebeski dom taj svijet ljepote koji nijedan umjetnik ne moe oslikati i nijedan smrtni jezik opisati. (GH, kolovoz 1882.)

179

21. lipnja

Emocionalna zrelost donosi sreu

Mir i sigurnost
Mir e biti djelo pravde, a plod pravednosti trajan pokoj i uzdanje. (Izaija 32,17) Prava naela psihologije nalazimo u Svetome pismu. ovjek ne zna svoju vrijednost. On se ponaa sukladno svojoj neobraenoj naravi jer ne gleda na Isusa, Autora i Zavritelja svoje vjere. Onaj tko doe k Isusu, tko uzvjeruje u Njega i prihvati Ga kao svoj Uzor, razumjet e znaenje rijei: A svima koji ga primie dade vlast da postanu djeca Boja. ... Oni koji doive iskustvo istinskog obraenja, jasno e razumjeti svoju odgovornost prema Bogu da rade na svojem spasenju sa strahom i drhtanjem, da potpuno ozdrave od gube grijeha. Takvo iskustvo vodit e ih da se ponizno i s povjerenjem pouzdaju u Boga. (MS 121, 1902.) Uistinu, zadovoljstvo je biti svjestan da Gospodnje oi poivaju na nama i da su Njegove ui otvorene da uju nae molitve. Spoznaja da imamo Prijatelja koji nas nikada nee iznevjeriti, kojemu moemo povjeriti sve tajne svoje due, prednost je koju rijei ne mogu opisati. (R&H, 11. oujka 1880.) Mukarci i ene koji uivaju u vjeri Isusa Krista nee biti zabrinuti, nemirni, nezadovoljni, nepostojani; Kristov mir u njihovu srcu dat e stabilnost njihovu karakteru. (Letter 8, 1888.) Niemu ne smijete dopustiti da krade mir vaoj dui, odmor i sigurnost da ste prihvaeni ba ovog trenutka. Prihvatite svako obeanje; sva su upuena vama pod uvjetom da udovoljite Gospodnjim propisanim uvjetima. Predaja svih vaih rjeenja koja se ine tako mudrima i prihvaanje Kristovih rjeenja, tajna je savrenog odmora u Njegovoj ljubavi. (Letter 130, 1898.) Dua posveena slubi za Krista posjeduje mir koji svijet ne moe dati niti uzeti. (R&H, 27. studenoga 1894.)

180

22. lipnja

Emocionalna zrelost donosi sreu

Veselo srce ini lice vedrim

Veselo srce razvedrava lice, a bol u srcu tjeskoba je duhu. (Izreke 15,13) Ako ste optereeni i umorni, nemojte se skupiti kao lie na osuenoj grani. Vedrina i ista savjest bolji su od lijekova i bit e uinkovit saveznik u obnovi vaeg zdravlja. ... Imat ete koristi od uloenog truda da budete veselog duha. ... Provodite to vie vremena na otvorenom i uivajte blagodati povjetarca i blagoslov sunevog svjetla. Neka pjesme ptica i ljepota prirode probude u vaim srcima svete i zahvalne osjeaje i usmjeravaju vas k oboavanju vaeg Stvoritelja koji je predvidio vae elje i okruio vas nebrojenim dokazima svoje ljubavi i neprekidne brige. ... Dok god ivite, imajte cilj. Okruite se sunevim zrakama umjesto oblacima. Teite da budete svje, prekrasni cvijet u Bojem vrtu irei miomiris na sve oko sebe. Uinite li tako, neete umrijeti ni trenutak ranije, ali ete zasigurno smanjiti dane svojega gunanja. ... Odreite svaki propali list i usahlu granu iz svojeg ivota i pokazujte samo svjeinu i jedrinu. (HR, lipanj 1871.) Radostan duh kranina sastoji se u sagledavanju velianstvenih blagoslova koje uivamo kao djeca Boja. Zato, moja ljubljena ... brao, kae on, moja radosti i moja kruno, ostanite, ljubljeni, tako vrsto u Gospodinu. Radosno prosvjetljenje uma i hrama due s jamstvom da smo pomireni s Bogom, ta nada koju imamo u vjeni ivot po Kristu i zadovoljstvo blagoslivljanja drugih, radosti su koje sa sobom ne nose alost. (Letter 28, 1897.) Krani bi trebali biti najradosniji i najsretniji ljudi na svijetu. (R&H, 25. srpnja 1871.)

181

23. lipnja

Emocionalna zrelost donosi sreu

Ljubaznost je kranska odlika

Svoja usta mudro otvara, i poboan joj je nauk na jeziku. (Izreke 31,26) Va utjecaj dopire do due; ne dirajte strunu koja ve titra prema Bogu. ... Vaa je dunost biti kranin u najviem smislu te rijei nalik na Krista. Nevidljivim vezama koje vas privlae drugim umovima s kojima dolazite u kontakt, ako ste u neprekidnoj vezi s Bogom, moete ostaviti dojmove koji e vas uiniti miomirisom ivota za ivot. U protivnom, ako ste sebini, ako ste okrenuti samima sebi, ako ste posvjetovljeni, bez obzira na va poloaj, bez obzira na to kakvo je vae iskustvo ili koliko je vae znanje, ako zakon ljubaznosti nije na vaim usnama, ako ugodni miris ljubavi ne dolazi iz vaeg srca, ne moete uiniti nita to bi trebalo. (Letter 37, 1891.) Ljubaznost, ljubav i uljudnost oznake su kranina. ... U zajednici jedan s drugim nemojmo zaboraviti da postoje poglavlja u iskustvu drugih koja su zapeaena za oi smrtnika; postoje tune prie zapisane u nebeskim knjigama, ali su brino uvane od znatieljnih oiju. Postoji dugaki popis tekih bitaka u napornim okolnostima, nastalih u tim istim domovima, koje iz dana u dan potkopavaju njihovu hrabrost, vjeru i povjerenje, sve dok od samog ovjeanstva ne ostanu ruevine. Ali Isus sve to zna i nikad ne zaboravlja. Takvima su rijei ljubaznosti i naklonosti dobrodole kao osmijeh anela; snani stisak ruke pravog prijatelja vrijedi vie od zlata i srebra. (Letter 16, 1886.) Ta iskrena, potena rije sestre, brata ili prijatelja, upuena u pravoj jednostavnosti, ima silu otvoriti vrata srca kojemu je potreban miomiris kristolikih rijei i jednostavan, njean dodir duha Kristove ljubavi. (MS 61, 1900.)

182

24. lipnja

Emocionalna zrelost donosi sreu

Ljubav lijei mnoge rane

Ljubljeni, ljubimo jedan drugoga, jer ljubav dolazi od Boga, i tko god ljubi, od Boga je roen i poznaje Boga. (1. Ivanova 4,7) Promatrano s kranskog stajalita, ljubav je snaga. U tom naelu objedinjuju se i umna i duhovna snaga. ista ljubav dolazi do izraaja u injenju dobra i ne moe initi nita osim dobra. Ona spreava neslogu i bijedu i donosi istinsku sreu. Bogatstvo esto izopauje i unitava; jaka je sila da povrijedi, ali istina i dobrota svojstva su iste ljubavi. (4T, str. 138) ovjek koji je u miru s Bogom i svojim blinjima, ne moe biti nesretan. U njegovu srcu nee biti zavisti; sumnja tu nee nai mjesta; mrnja tu ne moe postojati. Srce koje je u skladu s Bogom, uzdie se iznad neugodnosti i tekoa ovoga ivota. (5T, str. 488) Ono to Sotona njeguje u svojem srcu zavist, ljubomoru, sumnju, ogovaranje, nestrpljivost, predrasude, sebinost, gramzljivost i uobraenost mora biti iskorijenjeno. Ako se ovim negativnostima dopusti da ostanu u dui, one e donijeti rod koji e mnoge oskvrnuti. O, koliko je mnogo onih koji njeguju otrovne biljke koje unitavaju dragocjeni rod ljubavi i kaljaju duu! (Signs, 20. lipnja 1911.) Jedino ljubav koja tee iz Kristovog srca moe iscijeliti. Jedino onaj u kome ova ljubav tee, kao sok u drvetu ili krv u tijelu, moe obnoviti ranjenu duu. Djela ljubavi imaju divnu mo jer su boanska. Kad bismo shvatili pouku da odgovor blag utiava gnjev, da ljubav dugo trpi i milokrvna je, da dobrota pokriva mnotvo grijeha (Izreke 15,1; 1. Korinanima 13,4; 1. Petrova 4,8) kakvu bi iscjeliteljsku silu dobio na ivot! Kako bi ivot bio preobraen, a Zemlja postala slina Nebu koje bi se ve sada vidjelo i osjetilo! (Odgoj, str. 101,102)

183

25. lipnja

Emocionalna zrelost donosi sreu

Ne izreci nita to e raniti ili oalostiti

Tko uistinu hoe ljubiti ivot i iskusiti sretne dane, neka sustegne jezik svoj od zla i usne svoje od zavodljivih rijei: neka se ukloni od zla i neka uini dobro; neka tei za mirom i neka ga nastoji postii. (1. Petrova 3,10.11) Da su usne bile na neprekidnom oprezu tako da ih nikakva prijevara ne moe iskvariti, kolike bi patnje, ponienja i nesree bile sprijeene. Kad nita ne bismo kazali da ranimo ili oalostimo, osim nunog ukora grijeha, zato da Bog ne bi bio osramoen, koliko bi nesporazuma, gorine i boli bilo sprijeeno. Kad bismo izgovarali rijei ohrabrenja, rijei nade i vjere u Boga, koliko bismo svjetla bacili na stazu drugih koje bi odsjajivalo jo sjajnije zrake na nau duu. ... Plan spasenja koji je otkriven u Svetome pismu otvara put na kojem ovjek moe osigurati sreu i produiti svoje dane na Zemlji, kao i uivati prednosti Neba i osigurati onaj budui ivot koji e biti mjerljiv s Bojima ivotom. (R&H, 16. listopada 1883.) Mnogi prigovaraju Providnosti zbog neugodnosti i neprilika kroz koje prolaze, a to je zasigurno rezultat njihovog osobnog izbora. Oni su uvjereni da im Bog alje bolest, dok su sami odgovorni za bolesti koje trpe. Na dobri i milostivi nebeski Otac dao je zakone koji e nam, ako ih budemo potovali, osigurati tjelesno, umno i moralno zdravlje. ... Bog eli da svoju volju pokorimo Njegovoj; ali ne trai da se odreknemo bilo ega to bi bilo za nae dobro. Nitko ne moe biti sretan dok posveuje svoj ivot sebinom zadovoljenju. Put poslunosti Bogu najmudriji je put koji trebamo odabrati; jer on nam zasigurno donosi mir, zadovoljstvo i sreu. ... Kad bi ljudi uspostavili pravi odnos s Bogom obrativi pozornost na savjete Njegove Rijei, izbjegli bi bezbrojne opasnosti i iskusili mir i spokojnost, to bi ivot uinilo radou, a ne teretom. (R&H, 16. listopada 1883.) 184

26. lipnja

Emocionalna zrelost donosi sreu

Savreni mir
iji je znaaj vrst, koji uva mir jer se u te uzda. (Izaija 26,3) Ima mnogo onih ije srce pati od boli pod teretom briga jer ele dostii svjetovni ideal. Oni su odabrali slubu njemu, prihvatili njegove tekoe, usvojili njegove obiaje. Na taj je nain njihov karakter naruen, a njihov ivot malaksao. Da bi udovoljili slavoljublju i svjetovnim eljama, povreuju savjest i stavljaju na sebe dodatni teret grinje savjesti. Neprestana briga iscrpljuje ivotne sile. Na Gospodin eli da odbace ovaj ropski jaram. On ih poziva da prihvate Njegov jaram i kae: Jer jaram je moj sladak, a moje breme lako. On im nalae da najprije trae Boje kraljevstvo i njegovu pravdu, i obeava da e im se dodati sve to im je potrebno za ovaj ivot. Briga je slijepa i ne moe raspoznati budunost; ali Isus od poetka vidi kraj. U svakoj tekoi On ima pripremljen svoj put da nam donese olakanje. Na nebeski Otac ima tisue naina da se brine za nas, o kojima mi nita ne znamo. Oni koji prihvate naelo da slubu i proslavljanje Boga stave na prvo mjesto, shvatit e kako tekoe iezavaju i kako im je pred nogama staza poravnata. ... U Kristovom srcu u kome je vladao savreni sklad s Bogom, bio je savren mir. Nikada se nije uzdizao zbog pohvala niti se obeshrabrio zbog prijekora ili razoaranja. Usred najveeg suprotstavljanja i najokrutnijih postupaka, uvijek je bio hrabar. (Isusov ivot, str. 264) Pravu sreu nalazimo ... uei od Krista. ... Oni koji prihvate Krista u Njegovoj Rijei i predaju svoje srce i svoj ivot Njemu na upravljanje, pronai e mir i odmor. Nita ih na ovome svijetu ne moe uiniti tunima kad ih Isus svojom prisutnou ini sretnima. (Signs, 13. sijenja 1904.) Ljubav prema sebi donosi nemir. (Isusov ivot, str. 264)

185

27. lipnja

Emocionalna zrelost donosi sreu

Povjerenje znai sigurnost

Do vijeka nee on posrnuti: u vjenome e spomenu biti pravednik. alosne se vijesti nee bojati, mirno je njegovo srce uzdaju se u Jahvu. (Psalam 112,6.7) Bog je u svojoj Rijei dao dovoljno dokaza o njenom boanskom karakteru. Jasno su iznesene velike istine o naem spasenju. Uz pomo Svetoga Duha obeanog svima koji Ga iskreno trae, svatko sam moe razumjeti ove istine. Bog je ljudima osigurao vrst temelj na kome mogu utvrditi svoju vjeru. Pa ipak ogranien ljudski um ne moe u cijelosti shvatiti planove i namjere Beskonanoga. Boga nikada ne moemo dokuiti prouavanjem. Ne smijemo si uzeti slobodu da odgrnemo zastor iza kojega je sakrio svoju slavu. Apostol klie: Kako su nedokuive njegove odluke, i kako neistraivi njegovi putovi! (Rimljanima 11,33) Njegovo postupanje s nama i pobude koje Ga rukovode moemo shvatiti toliko da prepoznamo Njegovu bezgraninu ljubav i milosre povezane s Njegovom neizmjernom silom. Na nebeski Otac sve vodi mudro i pravedno, i stoga ne smijemo biti nezadovoljni i nepovjerljivi, ve moramo pokazati iskrenu pokornost. On e nam svoje namjere otkriti onoliko koliko je dobro da znamo, a za ostalo se moramo povjeriti svemonoj Ruci, srcu prepunom ljubavi. Premda je Bog dao obilje dokaza da moemo vjerovati, On nee nikada ukloniti sve izgovore za nevjerstvo. Svi koji trae kuke o koje bi objesili svoje sumnje, nai e ih. ... Nepovjerenje prema Bogu prirodna je pojava neobraenog srca koje je u neprijateljstvu s Bogom. Ali Sveti Duh nadahnjuje vjerom i ona e napredovati samo ako je njegovana. Nitko ne moe ojaati u vjeri bez ulaganja odlunog napora. ... Mi moemo biti sigurni samo ako se ponizno oslanjamo na Boga i ako smo posluni svim Njegovim zapovijedima. (Velika borba, str. 452455)

186

28. lipnja

Krist je uvijek pokraj tebe

Ne plai
eno, zato plae? (Ivan 20,15) esto su ponavljali rijei: A mi smo se nadali da je on onaj koji e osloboditi Izraela. Osamljeni i tuna srca sjeali su se Njegovih rijei: Ako se, dakle, tako radi sa zelenim drvetom, to e biti sa suhim? (Luka 24,21; 23,31) Sastali su se u gornjoj sobi, zatvorili i osigurali vrata, svjesni da sudbina njihovoga ljubljenog Uitelja u svako doba moe postati i njihova. A sve ovo vrijeme mogli su se radovati spoznaji da je Spasitelj uskrsnuo. Marija je stajala u vrtu i plakala dok je Isus bio upravo kraj nje. Oi su joj bile toliko zamagljene suzama da Ga nije mogla prepoznati. A i srca uenika bila su tako puna boli da nisu vjerovali vijesti anela ili rijeima samoga Krista. Koliko je mnogo danas onih koji jo uvijek postupaju onako kao to su uenici postupali! Koliko je mnogo onih koji kao Marija oajniki uzvikuju: Uzee moga Gospodina ... i ne znam kamo ga stavie! Kolikima bi mogle biti upuene Spasiteljeve rijei: Zato plae? Koga trai? On je kraj njih, ali njihove Ga oi zamagljene suzama ne raspoznaju. On im govori, ali oni ne razumiju. O, kad bi se pognuta glava mogla podignuti, kad bi se oi mogle otvoriti da Ga promatraju, kad bi ui mogle sluati Njegov glas! Krenite urno i recite uenicima njegovim: Uskrsnuo je od mrtvih. ... Neka ne tuguju kao oni koji su bez nade i pomoi. Isus ivi, i budui da On ivi, i mi emo ivjeti. Iz zahvalnih srca, s usana dodirnutih svetom vatrom, neka odjekne radosna pjesma: Krist je uskrsnuo! On ivi da posreduje za nas. Uhvati se za ovu nadu i ona e drati duu kao sigurno, iskuano sidro. Vjeruj, i vidjet e slavu Boju! (Isusov ivot, str. 656)

187

29. lipnja

Krist je uvijek pokraj tebe

Ne boj se
Ne boj se, jer ja sam te otkupio; imenom sam te zazvao; ti si moj! (Izaija 43,1) Nae kunje su esto takve da nam se ine skoro nepodnoljivima, kakve bi sigurno i bile da nema Boje pomoi. Ako se ne oslonimo na Njega, potonut emo pod teretom odgovornosti koje sa sobom nose samo tugu i jad. Ali ako Krista uinimo svojim pouzdanikom, neemo potonuti pod teinom kunji. Kad se sve ini mrano i neobjanjivo, trebamo imati povjerenja u Njegovu ljubav; moramo ponavljati rijei koje je Krist izgovorio naoj dui: to ja inim, ne moe razumjeti sada, ali e razumjeti poslije. ... Nemojmo spominjati kako je Isus bio poloen u Josipov grob i na ulaz doguran i postavljen veliki kamen. ... Na ispitu vae vjere pokaite da znate da imate uskrslog Spasitelja koji posreduje za vas i vae voljene. ... Biblija stavlja odgovornost za nau sreu na nas. Trebamo gledati na svjetlo ivota. Naa uporabljivost ovisi o putu koji smo odabrali. (Letter 33, 1895.) Svi smo mi toliko zaokupljeni traenjem sree, ali je mnogi rijetko nalaze zbog svojih pogrenih metoda u traenju. Moramo najozbiljnije nastojati udruiti svoje elje s vjerom. Tada e nam srea doi skoro neprimjetno. ... Kad god moemo, bez obzira na okolnosti, s povjerenjem se prepustimo Njegovoj ljubavi i naimo zaklon u Njemu odmarajui se s povjerenjem u Njegovoj ljubavi, a osjeaj Njegove prisutnosti nadahnut e nas dubokom, spokojnom radou. Ovo iskustvo donosi nam vjeru koja nam omoguuje da ne budemo uzrujani niti zabrinuti, ve ovisni o vjenoj sili. (Letter 57, 1897.) S nama e biti sila Najviega. ... Isus je na naoj strani. ... A kad dou kunje, s njima e doi i Boja sila. (R&H, 29. travnja 1890.)

188

30. lipnja

Krist je uvijek pokraj tebe

Ne sumnjaj
Znamo da Bog ini da sve pridonosi dobru onih koji ga ljube; onih koji su odlukom Bojom pozvani. (Rimljanima 8,28) Kada dou kunje, sjetite se da su one poslane za vae dobro. ... Kada na vas dou kunje i nevolje, znajte da su poslane od Gospodina slave da moete primiti obnovljenu snagu i veu poniznost, kako bi vas mogao sigurno blagosloviti, poduprijeti i uzdii. U vjeri i s tom nadom koja se ne sramoti, oslonite se na Boja obeanja. O kako je Gospodin dobar prema svima nama, i kako se sa sigurnou moemo pouzdati u Njega! On nas naziva svojom djeicom. Doimo onda k Njemu kao k voljenom Ocu. Njegova je elja da svijetle zrake Njegove pravednosti zrae s naih lica i iz naih rijei i djela. Ako budemo ljubili jedan drugoga kao to je Krist ljubio nas, nestat e prepreke koje nas razdvajaju od Boga i meusobno, i mnoge prepreke koje ometaju protok Svetoga Duha od srca do srca bit e uklonjene. ... Vjerujte u Njega cijelim srcem. On e nositi vas i vae terete. (Letter 13, 1904.) Gospodin je uredio da Njegov narod bude sretan, i On nam otvara jedan za drugim izvor utjehe, da budemo ispunjeni radou i mirom usred sadanjeg iskustva. Ne trebamo ekati da doemo na Nebo da bismo imali vedrinu, udobnost i radost. Moemo ih posjedovati ovdje u ovom ivotu. ... Proputamo mnogo toga jer u svojoj tuzi ne vidimo blagoslove koji mogu biti nai. Sve nae patnje i alosti, sve nae napasti i kunje, sva tuga i boli, sva naa progonstva i oskudice, ukratko, sve ovo djeluje za nae dobro. ... Svako iskustvo i svaka prilika Boji su radnici preko kojih nam dolazi dobro. Usmjerimo pogled na svjetlo iza oblaka. (R&H, 27. veljae 1894.) Naa srea ne proizlazi iz onog to nas okruuje, ve iz onog to je u nama; ne od onog to posjedujemo, ve od onog to jesmo. (YI, 23. sijenja 1902.)

189

Srpanj DRUTVENI IVOT

1. srpnja Budi drutven da moe spaavati

Isus kao primjer u drutvenim odnosima

A u trei dan poslije toga bijae svadba u Kani Galilejskoj, a bila je ondje i majka Isusova. Na svadbu bijae pozvan i Isus zajedno sa svojim uenicima. (Ivan 2,1.2) U Kani Galilejskoj trebala se odrati svadba. Prireivali su je roaci Josipa i Marije. Isus je znao za ovo obiteljsko okupljanje i da e se tom prilikom tu nai mnogi utjecajni ljudi, pa je zajedno sa svojim tek pozvanim uenicima poao prema Kani. im se saznalo da je Isus stigao u to mjesto, Njemu i Njegovim prijateljima bio je upuen poseban poziv. ... On se pridruio mjeovitom drutvu na sveanom okupljanju i nikakva sjenka svjetovne rasputenosti nije naruavala Njegovo ponaanje; svojom prisutnou odobrio ovaj skup. Ovdje se krije pouka za Kristove uenike svih vremena da se ne iskljuuju iz drutva, da si ne uskrauju sve drutvene dodire i da ne tee strogom odvajanju od svojih blinjih. Da bi doprli do svih drutvenih slojeva, moramo se sretati s njima tamo gdje se nalaze jer e nas oni vrlo rijetko sami od sebe potraiti. Nisu samo s propovjedaonice srca mukaraca i ena dirnuta boanskom istinom. Isus je budio njihovo zanimanje hodei s njima kao onaj koji im eli dobro. On im je prilazio dok su obavljali svoje svakidanje poslove i iskreno se zanimao za njihove svakodnevne brige. On je ulazio sa svojim savjetima u domove ljudi, dovodei cijele obitelji pod utjecaj svoje boanske prisutnosti. ... Isus je ukoravao neumjerenost, ugaanje sebi i raskalaenost, ali je po svojoj naravi bio drutveno bie. Prihvaao je pozive da jede s uenima i ljudima plemikog roda, ali i sa siromanima i napaenima. ... Nikada nije odobravao prizore rasipnosti i razuzdanosti, ali Mu je nevino zadovoljstvo bilo ugodno. idovska svadba bila je svean i ganutljiv prizor, pa ni njene radosti i uivanja nisu smetale Sinu ovjejem. (Signs, 22. studenoga 1877.) 190

2. srpnja

Budi drutven da moe spaavati

Volite ljude onako kao to ih je Krist volio

Ovo je zapovijed moja: ljubite jedan drugoga kao to sam ja ljubio vas! (Ivan 15,12) Isus je u svojem ivotu primjenjivao svoj boanski nauk. Revnost Ga nikada nije navodila na pretjerivanja. Pokazivao je dosljednost bez pritiska, dobroinstvo bez slabosti, njenost i suut bez lane osjeajnosti. Bio je veoma drutven, ali se odlikovao suzdranim dostojanstvom koje nije pozivalo na neprikladnu prisnost. Njegova suzdranost nikada se nije pretvarala u netrpeljivost ili u asketsku strogost. On se nije prilagoavao ovom svijetu, ali nije bio ni ravnoduan prema potrebama najmanjega meu ljudima. Bio je svjestan potreba svih ljudi. (MS 132, 1902.) Od svojih najranijih godina pa sve do muevnog doba Krist je ivio ivotom kojim je pruao savreni primjer poniznosti, marljivosti i poslunosti. Uvijek je bio promiljen i pun obzira prema drugima, uvijek spreman na samoodricanje. Doao je nosei peat Neba; nije doao da Mu slue, ve da slui. ... Kristov nesebini ivot primjer je svim ljudima. Njegov karakter je uzor karaktera koji bismo mogli oblikovati kad bismo krenuli Njegovim stopama. (MS 108, 1903.) Taktinost i zdravo prosuivanje stotinu puta poveavaju korisnost radnika. Ako bude izgovarao prave rijei u pravo vrijeme i pokazivao pravi duh, irit e utjecaj kojim e omekavati srca onih kojima eli pomoi. (GW 119) Prema onima koji se od nas razlikuju po vjeri i nauku, treba postupati ljubazno. Oni su Kristovo vlasnitvo i s njima emo se morati sresti u veliki dan konanog obrauna. Morat emo se suoiti s njima licem k licu na sudu i vidjeti izvjetaj o svojim mislima, rijeima i djelima, ne onakvima kako smo ih mi doivljavali, ve onakvima kakvi su uistinu bili. Bog nam je nametnuo dunost da volimo jedni druge onako kako je Krist volio nas. (YI, 9. prosinca 1897.) 191

3. srpnja

Budi drutven da moe spaavati

Volite jednako i prijatelje i neprijatelje

Koji se, po tvome miljenju, od te trojice pokazao blinjim onomu to je zapao meu razbojnike? Odgovori mu: Onaj koji mu iskaza milosre. Idi pa i ti ini tako! (Luka 10,36.37) Krist je doao sruiti svaki zid razdvajanja. Doao je pokazati da je Njegov dar milosti i ljubavi isto tako neogranien kao zrak, svjetlo ili kia koja natapa zemlju. ... On nije razluivao susjede od stranaca, prijatelje od neprijatelja. ... Isus nije prolazio ni kraj jednog ljudskog bia kao pokraj neega to je bezvrijedno. ... Kakvo god da je bilo drutvo u kojem se On nalazio, iznosio je pouku koja je odgovarala vremenu i okolnostima. Ako je vidio da se ljudi meusobno zapostavljaju i vrijeaju, samo je postajao osvjedoenijim da njima treba Njegova boansko-ljudska suut. Trudio se da one koji su bili najgrublji i najnepristupaniji ispuni nadom i uvjeri ih da mogu biti slobodni od mana, dobivajui karakter koji e im pomoi da ive kao Boja djeca. esto je sretao one koji su bili preputeni sotonskoj vlasti i nisu imali snage izvui se iz Sotonine zamke. Takvom razoaranom, bolesnom, iskuanom, palom biu Isus bi upuivao rijei najnjenije suuti, rijei potrebne i razumljive. Isus je sretao druge koji su se borili prsa u prsa s neprijateljima dua. Takve je hrabrio da ustraju, ulijevao im sigurnost da e pobijediti. ... Kao tovani gost, On je sjedio za stolom carinika, pokazujui svojom ljubaznou i drutvenou da cijeni ljudsko dostojanstvo; a ljudi su eznuli da postanu vrijedni Njegova povjerenja. ... Isus se, premda je bio idov, slobodno druio sa Samarijancima. ... Spavao je zajedno s njima pod njihovim krovovima, jeo s njima za njihovim stolovima, uzimao od hrane koju su pripremale i posluivale njihove ruke, uio na njihovim ulicama i u postupanju s njima pokazivao vrhunsku dobrotu i utivost. I dok je On privlaio k sebi njihova srca vezom ljudske suuti, Njegova im je boanska milost donosila spasenje koje su idovi odbacili. (Put u bolji ivot, str. 11,12) 192

4. srpnja

Budi drutven da moe spaavati

Budite suosjeajni prema svim ljudima

Sa slabiima sam bio slabi, da pridobijem slabie. Svima njima postao sam sve, da kako neke spasim. (1. Korinanima 9,22) Svi bi trebali pomnjivo istraivati kako da postanu najkorisniji i kako bi mogli posluiti na blagoslov onima s kojima se drue. Svi koji sebe smatraju Bojom djecom trebali bi neprestano imati na umu da su misionari koji su svojim radom doli u dodir sa svim vrstama ljudi. Bit e tu ljudi koji e biti nepoteni u svojem postupanju prema blinjima; bit e aristokrata, oholih, ponosnih, beutnih, nezavisnih, nezadovoljnih, depresivnih, obeshrabrenih, fanatinih, sebinih, plaljivih, osjetljivih, ljudi visokih misli, uljudnih u ponaanju, rasipnih, neljubaznih, povrnih. ... Prema svim tim razliitim umovima ne moe se jednako postupati, ali svi, bili bogati ili siromani, uzvieni ili ponieni, zavisni ili nezavisni, u istoj su potrebi za ljubaznou, suuti, istinom i ljubavlju. U meusobnim susretima nai umovi e dobivati na uglaenosti i profinjenosti. Mi ovisimo jedni o drugima, usko smo meusobno povezani vezama ljudskog bratstva. Upravo preko drutvenih odnosa kranstvo dolazi u dodir sa svijetom. Od svakog mukarca i svake ene koji su okusili Kristovu ljubav i u svoje srce primili boansko prosvjetljenje, Bog zahtijeva da svjetlou obasjaju staze onih koji se jo nisu upoznali s boljim putem. ... Mi moramo priznati Krista otvoreno i hrabro, pokazujui u svom karakteru Njegovu krotkost, poniznost i ljubav, sve dok ljudi ne budu zadivljeni ljepotom svetosti. (MS 59, 1897.) Posveena Kristovim duhom, mo utjecaja u drutvu mora dobiti uzvieniju veliinu u privoenju dua k Spasitelju. ... Krist treba biti u nama kao izvor vode koja tee u ivot vjeni i donosi osvjeenje svima koji stupaju s nama u dodir. (Put u bolji ivot, str. 317)

193

5. srpnja

Otmjenost u ophoenju

Kako su ugodne prave rijei izreene u pravo vrijeme!

Rijei kazane u pravo vrijeme, zlatne su jabuke u srebrnim posudama. (Izreke 25,11) Kada se naao na gozbi, Krist je upravljao razgovorom i upuivao mnoge dragocjene pouke. Prisutni su Ga sluali zar nije lijeio njihove bolesnike, tjeio oaloene, uzimao njihovu djecu u naruje? Carinici i grenici bili su privueni Njemu i kad bi On govorio, privukao bi svu njihova pozornost. Krist je pouavao svoje uenike kako da se ponaaju kada se nau u drutvu drugih ljudi. On ih je uio dunostima i pravilima drutvenog ivota koja su ista kao i zakoni Bojeg kraljevstva. Uio je svoje uenike svojim primjerom da se ne moraju brinuti ili misliti to e rei kad se nau na nekom javnom skupu. Njegovi razgovori na javnim svetkovinama potpuno su se razlikovali od onih koji su se mogli uti na skupovima u prolosti. Svaka rije koju bi On izgovarao bila je miris ivota. Govorio je jasno i jednostavno. Njegove rijei bile su kao zlatne jabuke u srebrnim posudama. (R&H, 2. listopada 1900.) Druenje s Isusom kako je neizrecivo dragocjeno! Naa je prednost imati takvo zajednitvo. ... Kada su prvi uenici sluali Isusove rijei, osjeali su koliko im je On potreban. Traili su Ga, nali su Ga i poli za Njim. Bili su s Njime u kui, za stolom, u klijeti, na polju. Bili su s Njime kao uenici sa svojim uiteljem, svakodnevno primajui s Njegovih usana pouke o svetoj istini. Gledali su prema Njemu kao to sluge gledaju prema svojem gospodaru. ... Sluili su Mu radosno i veselo. (Signs, 10. rujna 1885.) Vrlo je vano u kakvom se drutvu kreemo. Mi moemo imati prijatelje koji su ljubazni i spremni da pomognu, ali nita nije tako dragocjeno kao drutvo u kojemu smrtni ljudi uspostavljaju vezu s besmrtnim Bogom. Kada se tako sjedinimo, Kristove rijei stanuju u nama. ... Posljedica e biti oieno srce, razuman ivot i karakter bez mane. Ali jedino upoznavanjem i druenjem s Kristom moemo postati slini Onome koji je na jedini besprijekorni primjer. (Signs, 10. rujna 1885.) 194

6. srpnja

Otmjenost u ophoenju

Istinska uglaenost
Da nikome ne nanose uvrede, da se ne svaaju, da budu susretljivi i posve blagi prema svim ljudima. (Titu 3,2) Sr prave uljudnosti je obzirnost prema drugima. Najvanije i najsolidnije obrazovanje je ono koje potie na razumijevanje i ljubaznost prema svima. Ona takozvana kultura koja mlade ne ui da budu posluni roditeljima, da cijene njihove dobre strane, da imaju strpljenja prema njihovim nedostacima, da im pomau u njihovim potrebama; koja ih ne ini obzirnima i njenima, velikodunima i uslunima prema mladima, starima i nesretnima a uljudnima prema svima takva je kultura promaena. Prava plemenitost misli i ponaanja prije e se stei u koli boanskog Uitelja nego bilo kakvim dranjem utvrenih pravila etike. Njegova ljubav koja proima srce, oplemenjuje karakter i oblikuje ga po ugledu na Njegov. Takav odgoj daje nebesko dostojanstvo i nebeski osjeaj pristojnosti. On ljudskoj naravi daje prijaznost a ponaanju otmjenost koju nikada ne moe dati povrna uglaenost pomodarskog drutva. Biblija zahtijeva uljudnost i iznosi mnoge opise nesebinog duha, otmjene ljupkosti i ugodnog temperamenta, to su obiljeja prave uglaenosti. Sve su to ipak samo odsjaji Kristovog karaktera. Svaka prava njenost i uljudnost u svijetu, ak i meu onima koji ne priznaju Njegovo ime, dolazi od Njega. On eli da se te osobine savreno odraavaju u Njegovoj djeci. Njegova je namjera da ljudi u nama gledaju Njegovu ljepotu. (Odgoj, str. 216,217) Kolika blagost i dobrota je zraila iz Njegove linosti! Kakav je ugodan miris irila Njegova prisutnost! ... Boanska atmosfera okruivat e one u kojima Krist ivi. Njihove bijele haljine istoe odisat e mirisom vrtova Gospodnjih. (Poruka mladim kranima, str. 296, 1968.)

195

7. srpnja

Otmjenost u ophoenju

Kranska utivost
Kao to sam ja ljubio vas, ljubite i vi jedan drugoga. (Ivan 13,34) Vrijednost lijepog ponaanja premalo se cijeni. Mnogi koji su po srcu dobri, ne pokazuju srdanost u ponaanju. Mnogi koji zasluuju potovanje zbog svoje iskrenosti i estitosti, pokazuju alostan nedostatak topline. Ovaj nedostatak kvari njihovu vlastitu sreu i nepovoljno utjee na njihovu slubu drugima. Neuljudni esto rtvuju iz iste nepromiljenosti znatan dio najljepih i najkorisnijih ivotnih iskustava. (Odgoj, str. 215) Sveto pismo nam prua izrazite primjere istinske utivosti. Abraham je bio Boji ovjek. Kada god bi podizao svoj ator, odmah bi gradio i rtvenik Gospodinu i pozivao Boga da bude s njime. Abraham je bio i vrlo utiv. Njegov ivot nije bio ukaljan sebinou, koja je tako mrska u svakom karakteru i tako uvredljiva u Bojim oima. Pogledajte njegovo ponaanje kada se rastajao s Lotom. Iako mu je Lot bio neak i mnogo mlai od njega, i iako je imao pravo birati to e mu pripasti, utivost ga je navela da zaboravi na svoje pravo i da pozove Lota da izabere sebi dio zemlje koji mu se ini najpoeljnijim. Pogledajte ga dok pozdravlja trojicu putnika koji su se pojavili u najvrelijem dijelu dana i kako se uri zadovoljiti njihove potrebe. I ponovno ga promatrajte kako obavlja poslovni pothvat s Hetovim sinovima dok kupuje mjesto na kojemu e pokopati Saru. Ni u svojoj boli ne zaboravlja na pravila utivosti i uljudnosti. Klanja se pred njima iako je Gospodnji plemi. Abraham je znao kako izgleda istinska uljudnost i to ovjek duguje svojim blinjima. (R&H, 8. rujna 1885.) Moramo zaboraviti na sebe, uvijek ... se truditi da naemo prigodu da razvedrimo druge i olakamo i oslobodimo ih njihove tuge i tereta djelima njene ljubaznosti i malim djelima ljubavi. Ova promiljena utivost, koja zapoinje u naim obiteljima, iri se i izvan obiteljskog kruga i pridonosi zbroju ivotne sree. (3T, str. 539,540) 196

8. srpnja

Otmjenost u ophoenju

Obazrivost prema drugima

Na kraju, svi budite jednoduni, puni suosjeanja, bratske ljubavi, milosra i poniznosti! (1. Petrova 3,8) Veliki apostol Pavao bio je vrst kada su u pitanju bili dunosti i naela; on je propovijedao Krista s velikom hrabrou; ali nikada nije bio grub ili neuljudan. Imao je njeno srce pa je uvijek bio ljubazan i pun obzira prema drugima. Utivost je bila njegova izrazita karakterna osobina i zahvaljujui njoj imao je pristup u vie drutvene slojeve. ... Bio je gorljiv kada se radilo o istini, hrabar u zastupanju Krista, ali su prikladnost dranja i vrlina istinske uljudnosti uvijek obiljeavale njegovo cjelokupno ponaanje. ... Pavao je privlaio iskrena srca kuda god se kretao; njegova je dua bila povezana s duom njegove brae. Kada bi se rastajao s njima znajui i govorei da vie nikada nee ugledati njihovo lice, kada bi oni bili tako ispunjeni tugom da su ga preklinjali da ostane s njima, morao bi uzviknuti: Zato plaete i mekate mi srce? Njegovo srce ispunjeno suuti lomilo se dok je promatrao i osjeao njihovu bol prilikom konanog rastanka. Oni su ga voljeli i osjeali da ga nee moi zaboraviti. Koji se kranin ne divi Pavlovom karakteru? vrst kao stijena kada je ustajao u obranu istine, bio je pun ljubavi i njean kao dijete kada je bio okruen svojim prijateljima. ... Najsliniji Kristu su upravo oni koji su i najljubazniji, najsaaljiviji i najutiviji; njihova uvjerenja su vrsta i njihov karakter jak; nita ih ne moe odvratiti od njihove vjere ili udaljiti od njihove dunosti. Kranin e njegovati krotak i miran duh, bit e smiren, pun obzira prema blinjima, odlikovat e se onim vedrim temperamentom koji ni bolest nee moi izbaciti iz ravnotee niti ga vrijeme ili okolnosti uznemiriti. ... Boja djeca nikada ne zaboravljaju initi dobro. ... Dobra djela ine spontano jer je Bog preobrazio njihovu narav svojom milou. (R&H, 8. rujna 1885.)

197

9. srpnja

Otmjenost u ophoenju

Gostoljubivost
Budite gostoljubivi jedan prema drugomu bez mrmljanja! Sluite jedan drugoga svaki milou kakvu je primio kao dobri upravitelji mnogovrsne Boje milosti! (1. Petrova 4,9.10) Kada izumre duh gostoljubivosti, srce biva oteano sebinou. (MS 41, 1903.) Gostoljubivost se nalazi meu znaajkama kojima Sveti Duh obiljeava one koji nose odgovornosti u Crkvi. Cijeloj Crkvi je upuen nalog: Budite gostoljubivi jedan prema drugomu bez mrmljanja! (1. Petrova 4,9.10) Ovi savjeti su na udan nain zanemareni. ak i meu onima koji tvrde za sebe da su krani, istinska gostoljubivost se malo njeguje. Meu naim vjernicima prilika da se pokae gostoljubivost ne smatra se, kao to bi trebalo biti, prednou i blagoslovom. Ima premalo drutvenosti, premalo spremnosti da se naini mjesto za jo dvoje ili troje za obiteljskim stolom bez zbunjenosti ili parade. Neki smatraju da je to preveliki problem. Ne bi bilo tako kad biste rekli: Nismo se posebno pripremali, ali ste dobro doli na ono to imamo! Za neoekivanog gosta dobrodolica je mnogo vanija od najtemeljitih priprema. ... Krist uva raun o svakom izdatku koji je nastao zbog ugoivanja Njega radi. On daje sve to je potrebno za ovaj rad. Oni koji radi Krista ugouju svoju brau inei sve to je u njihovoj moi da posjet bude koristan i njima i njihovim gostima, na Nebu su zapisani kao ljudi dostojni posebnih blagoslova. (6T, str. 342345) Kad otvorite vrata Kristovim predstavnicima koji su u nevolji i koji pate, primate dobrodolicom nevidljive anele. Pozivate drutvo nebeskih bia. Oni donose svijetu ozraje radosti i mira. Oni dolaze s hvalom na svojim usnama, a na Nebu se uje pjesma koja joj odgovara. Svako djelo milosra stvara glazbu na Nebu. (Isusov ivot, str. 530)

198

10. srpnja

Otmjenost u ophoenju

Vedro raspoloenje
Tko ini milosre, neka ga ini veselo. (Rimljanima 12,8) Tvoja je dunost da njeguje vedro raspoloenje i nesebinost u svojim osjeajima sve dok ne postane tvoja najvea srea da uini sretnima sve oko sebe. ... Vedro raspoloenje bez lakomislenosti jedna je od kranskih vrlina. (4T, str. 62) Nemojte dopustiti tekoama i brigama svakidanjeg ivota da opterete va um i da namrte vae obrve. Ako to budete inili, uvijek ete imati razloga da se mrtite ili ljutite. ivot je ono to od njega nainimo, i uvijek emo nai ono to traimo. Ako traimo alosti i nevolje, ako smo skloni uveliavanju malih problema, uvijek emo pronai mnotvo razloga da opteretimo svoje misli i svoje razgovore. Ali ako dogaaje promatramo s njihove svjetlije strane, bit e dovoljno onoga to e nas razveseliti i usreiti. Ako budemo irili osmijehe, oni e nam se vraati; ako budemo izgovarali ljubazne, radosne rijei, one e nam biti upuivane. (Signs, 20. lipnja 1911.) Sotona je zamislio plan da gura ljude iz jedne krajnosti u drugu. Bog eli da mi, kao djeca svjetla, njegujemo vedar, radostan duh i da upuujemo hvale Onome koji nas je pozvao iz tame u svoje udesno svjetlo. Otiite u podrum pa ete na temelju iskustva moi govoriti o mraku i rei: Nita ne vidim! Nita ne vidim! Ali popnite se u gornje prostorije u kojima kraljuje svjetlo i nemojte ostati u tami! Popnite se u visine u kojima se nalazi Krist i bit ete okrueni svjetlou! (AUCR, 1. studenoga 1904.) Iskreni kranin nastoji oponaati Krista, jer biti kranin znai biti slian Kristu. ... Dragovoljna sluba Kristu iz cijeloga srca proizvodi sunanu religiju. ... U Kristu je svjetlo, mir i radost u sve vjekove! (MS 1, 1867.)

199

11. srpnja

Otmjenost u ophoenju

Ljubazne rijei
Jer Gospod Jahve, dade mi jezik vjet da znam rijeju krijepiti umorne. Svako jutro on mi uho budi da ga sluam kao uenici. (Izaija 50,4) Ako Krist bude stanovao u nama, bit emo krani i kod kue i izvan nje. Onaj tko je kranin, uvijek e imati ljubaznu rije za svoje roake i poznanike. On e biti ljubazan, usluan, pun ljubavi i razumijevanja, pripremat e sebe za druenje s obitelji na Nebu. Ako postane pripadnik kraljevske obitelji, bit e i predstavnik kraljevstva prema kojemu se uputio. On e se njenim rijeima obraati svojoj djeci jer e biti svjestan da su i ona Boji batinici, lanovi nebeskog dvora. Meu Bojom djecom nee vladati nikakav duh otrine. (R&H, 20. rujna 1892.) Neki se hvaliu da su otvoreni, neposredni i grubi i to nazivaju iskrenou; samo to nije pravo ime za takvo ponaanje, ve je to sebinost najgrubljeg kova. (R&H, 29. travnja 1884.) Krist je uvijek bio smiren i dostojanstven i oni koji s Njime surauju primjenjivat e u svojem radu ulje milosra. Svojim rijeima i ponaanjem uvijek e djelovati umirujue. (R&H, 11. srpnja 1899.) Moramo nauiti svoju duu da bude saaljiva, njena, uvijek spremna na opratanje i suut. Dok odbacujemo svaku tatinu, sve nerazumne razgovore, ruganje i podsmjehivanje, moramo se truditi da ne postanemo hladni, bezosjeajni i nedrutveni. Gospodnji Duh treba poivati na nama sve dok ne postanemo slini mirisnim cvjetovima u Bojem vrtu. Trebamo govoriti o svjetlosti, o Isusu, Suncu pravednosti, sve dok se ne preobrazimo iz slave u slavu, iz karaktera u karakter, iz snage u snagu odraavajui sve vie dragocjeni Isusov lik. (R&H, 20. rujna 1892.) Krist nam je uvijek spreman dati dio svoga bogatstva i trebali bismo sabirati te dragulje koje dolaze od Njega da, kad budemo govorili, ovi dragulji mogu kapati s naih usana. (6T, str. 174) 200

12. srpnja

Obiteljsko druenje

Djeca vole druenje s majkom

Sinovi njezini podiu se i sretnom je nazivaju, i mu njezin hvali je. (Izreke 31,28) Za djecu bi dom trebao biti najprivlanije mjesto na svijetu, prisutnost majke najvea dra. Djeca su osjetljiva, odana stvorenja. Njih je lako zadovoljiti, ali i oalostiti. ... Mala djeca vole biti u drutvu i rijetko se mogu zabavljati sama. Ona tee za razumijevanjem i njenou. Ona vjeruju da e ono emu se ona raduju obradovati i mamu. ... Umjesto da svoju djecu odbija od sebe jer je moda uznemirena zbog njihove buke ili iscrpljena od sluanja njihovih malih elja, majka treba pripremiti zabavne igre ili neki lak zadatak kojim e uposliti nemirne ruke i zabaviti njihov dinamian um. Razumijevanjem njihovih osjeaja, pripremanjem igara i pomaui im da neim korisnim ispune svoje vrijeme, majka e zadobiti povjerenje svoje djece. ... Ljubavlju koju karakteriziraju strpljenje i budnost, ona moe usmjeriti srca svoje djece u dobromu smjeru i u njima oblikovati lijepe i privlane crte karaktera. Majke trebaju paziti da ne odgajaju svoju djecu tako da postanu nesamostalna i previe zaokupljena sobom. Nikada im ne dajte povoda da vjeruju kako su ona sredite svih zbivanja i da se sve mora oko njih okretati. Neki roditelji troe mnogo vremena i panje zabavljajui svoju djecu, meutim djecu bi trebalo nauiti da se zabavljaju sama, da upotrebljavaju vlastitu dovitljivost i spretnost. Tako e nauiti biti zadovoljna veoma jednostavnim radostima. Uimo ih da hrabro podnose svoja mala razoaranja i kunje. ... Pokuajte izmisliti nain na koji ete svoju djecu nauiti da misle na druge. (Put u bolji ivot, str. 242,243) U Rijei Bojoj nalazimo prekrasan opis sretnoga doma i ene koja upravlja njime: Sinovi njezini podiu se i sretnom je nazivaju, i mu njezin hvali je! (HR, prosinac 1877.)

201

13. srpnja

Obiteljsko druenje

Srce oeva okrenuto prema djeci

On e obratiti srce otaca k sinovima, i srce sinova k ocima, da ne doem i ne udarim prokletstvom zemlju. (Malahija 4,6) Kada se otac vraa kui sa svojeg svakidanjeg rada, ne bi trebao svoj dom optereivati svojim poslovnim problemima. On treba znati da su njegov dom i obiteljski krug odvie sveti da bi se kvarili njegovim brigama. Kada je naputao svoj dom, nije ostavio svoga Spasitelja i svoju vjeru. I jedno i drugo njegovi su stalni pratitelji. Ugodni utjecaj njegovog doma, blagoslovi njegove ene i ljubav njegove djece doprinose da njegov teret odgovornosti izgleda laki pa se zato vraa s mirom u srcu, obraajui se veselim i ohrabrujuim rijeima eni i djeci koja ekaju da ih radosno pozdravi kada doe. (R&H, 8. kolovoza 1899.) Vrijeme koje provodi sa svojom djecom trebao bi prihvatiti kao ugodnu promjenu. On ih moe izvesti u vrt, pokazivati pupoljke koji se otvaraju i razliite nijanse ve rascvjetanog cvijea. ... Treba iskoristiti priliku i u njihove misli usaditi injenicu da se Bog, ako Mu je toliko stalo do drvea i cvijea, jo mnogo vie brine o stvorenjima koja su oblikovana po Njegovom obliju. Moe ih ve vrlo rano navesti da shvate da Bog eli da djeca budu lijepa, ali ne zahvaljujui umjetnim ukrasima, ve ljepoti karaktera, privlanosti ljubaznosti i ljubavi, to e njihova srca povezati radou i sreom. (Signs, 6. prosinca 1877.) Kada bi lakoumni i oni koji tre za zadovoljstvima dopustili svojim mislima da se bave onim to je stvarno i istinito, srce bi im se ispunilo strahopotovanjem i oni bi uzvisivali Boga prirode. (YI, 6. svibnja 1897.) Da biste privukli svoju djecu Kristu, ne smijete ulaziti u svoj dom izgovarajui ljutite rijei, namrtena ela. Ako se vraate sa svojeg posla umorni i iscrpljeni, zatraite od Boga Njegovu milost i Njegovog smirenog Duha da bi se vae srce ispunilo njenou, da bi vae usne bile pune ljubaznih i utjenih rijei. Veite svoju djecu uz svoje srce. Preporuite im svoju religiju onim to je u njoj privlano. (Signs, 22. veljae 1892.) 202

14. srpnja

Obiteljsko druenje

Sretno zajedniko druenje

S kojim sam slatko drugovao, i slono hodismo u Domu Bojemu. (Psalam 55,15) Okruite svoju djecu privlanostima doma i svoga drutva. Budete li tako inili, ona nee vie toliko eznuti za drutvom svojih mladih vrnjaka. ... Zbog zala koja se danas nalaze u svijetu i nunosti postavljanja zabrana djeci, roditelji moraju uloiti dvostruki napor da srce svoje djece poveu sa svojim kako bi uvidjela da im doista ele sreu. (1T, str. 388) Neka roditelji posvete veernje sate svojoj obitelji. Odbacite brige i strahovanja zajedno s dnevnim naporima. Provodite veeri u to je mogue vedrijem ozraju. (CTBH 65) Uspostavite kuni italaki krug u kojem e svaki lan obitelji odbaciti sve poslovne dnevne brige i sjediniti se s ostalima u prouavanju. Oevi, majke, brao i sestre, prihvatite se ovog djela svim srcem i potrudite se da unaprijedite svoju crkvu u domu. itajte literaturu koja e vam dati istinsko znanje i koja e biti od koristi cijeloj obitelji. (R&H, 29. srpnja 1902.) Kad bi okupljali svoju djecu oko sebe i pokazivali im svoju ljubav, kad bi se zainteresirali za sve njihove napore, ak i za njihove sportske aktivnosti, kad bi ponekad i sami bili djeca meu djecom, roditelji bi posebno usreili svoju djecu i zadobili njihovu ljubav i njihovo povjerenje. (FE 18) Podignuti i voeni mudrom i njenom rukom pravoga doma, djeca nee poeljeti skrenuti sa staze u traganju za uicima i drutvom. Za njih zlo nee imati privlanu mo. Duh koji vlada u domu oblikovat e njihov karakter; ona e stei navike i usvojiti naela koja e biti jaka obrana u borbi protiv kunji kad napuste kuno ognjite i zauzmu svoje mjesto u svijetu. (Put u bolji ivot, str. 246) Mlado srce se brzo odaziva na dodir ljubavi. (FE 58)

203

15. srpnja

Obiteljsko druenje

Poveite svoju obitelj ljubavlju

Navijetati jutrom ljubav tvoju i nou vjernost tvoju. (Psalam 92,3) Kristova vjera navodit e nas da inimo sve to do nas stoji da blinjima inimo dobro, i uglednima i prezrenima, bogatima i siromanima, sretnima i potlaenima. Meutim, posebno e nas navoditi da pokaemo ljubav prema lanovima svoje obitelji. To e se pokazivati djelima utivosti i ljubavi prema ocu i majci, muu, eni i djeci. Trebamo se ugledati na Isusa, primiti Njegovog Duha, ivjeti u svjetlu Njegove dobrote i ljubavi i Njegovu slavu odraavati drugima. (MS 18, 1891.) Oni koji su povezani prirodnim vezama, imaju najsnanije zahtjeve jedni prema drugima. Stoga u svojem meusobnom postupanju trebaju pokazivati ljubaznost i najnjeniju ljubav. (Signs, 1. rujna 1898.) Ljubazno ponaanje, vedri razgovori i djela ljubavi povezat e srca djece s njihovim roditeljima svilenim vezama ljubavi i vie e doprinijeti privlanosti doma od najskupocjenijih ukrasa koji se mogu kupiti zlatom. (Signs, 2. listopada 1884.) Uzajamna ljubaznost i podnoenje uinit e od doma raj i privui svete anele u obiteljski krug; ali e oni odletjeti iz domova u kojima se izgovaraju neljubazne rijei, u kojima vladaju srdba i svaa. (Signs, 17. travnja 1884.) U Bibliji se mogu nai najvrednija pravila za drutvene i obiteljske odnose. ... Propovijed naega Spasitelja na Gori sadri pouke od neprocjenjive vrijednosti za stare i mlade. Treba je zato esto itati u obiteljskom krugu i njezina dragocjena uenja primjenjivati u svakidanjem ivotu. Zlatno pravilo: Sve to elite da ljudi ine vama, inite i vi njima! ... treba postati zakon u obitelji. Oni koji njeguju Kristov Duh bit e uglaeni u domu. ... Oni e se neprestano truditi da sve oko sebe uine sretnima, zaboravljajui na sebe dok se ljubazno brinu o drugima. (Signs, 1. srpnja 1886.) Kranska utivost je zlatni pojas koji pripadnike obitelji sjedinjuje vezama ljubavi, koje postaju sve jae iz dana u dan. (HR, kolovoz 1877.) 204

16. srpnja

Obiteljsko druenje

Neka va dom postane blagoslov za druge

Nego, kad prireuje gozbu, pozivaj siromahe, sakate, hrome i slijepe! ... jer ti nemaju im uzvratiti! To e ti se uzvratiti o uskrsnuu pravednika. (Luka 14,13.14) Bog je oaloen sebinim probicima koji se tako esto manifestiraju u rijeima za mene i moju obitelj. Svaka obitelj koja njeguje ovaj duh treba se obratiti pod utjecajem neporonih naela pokazanih u Kristovom ivotu. Oni koji se zatvaraju u sebe, koji su nespremni ugostiti posjetitelje, gube mnotvo blagoslova. (6T, str. 344) Ima mnogo onih kojima na dom moe biti blagoslov. Nae drutvene veeri ne trebaju biti u duhu svjetovnih obiaja, ve po Kristovu Duhu i u skladu s naukom Njegove Rijei. Izraelci su na sve svoje sveanosti pozivali siromahe, doljake i levite, koji su istodobno bili i pomonici sveenika u Svetitu sa svojim gostima, koji su trebali dijeliti blagodati njihova gostoprimstva prigodom svih drutvenih i vjerskih sveanosti i za koje su se oni, u sluaju bolesti ili oskudice, njeno brinuli. Ovakve mi trebamo radosna srca primati u svoje domove. Koliko ovaj duh ljubaznosti moe pridonijeti da razvedri i ohrabri srce medicinske sestre-misionarke ili uiteljice, optereene brigama, majku optereenu tekim poslovima ili pak stare i nemone koji su preesto bez doma, koje se bore sa siromatvom i mnogim razoaranjima. ... Toplina srdane dobrodolice, mjesto kraj vaeg ognjita, mjesto za vaim stolom, prednost sudjelovanja u zajednikoj molitvi za mnoge od njih bit e kao mali kutak Neba. Izrazi naeg razumijevanja i simpatije trebaju se preliti preko granica nae sebinosti i preko obiteljskih zidova. Dragocjene prilike pruaju se onima koji ele od svojih domova uiniti blagoslov za druge. Drutveni utjecaj je divna sila. Ako hoemo, mi ga moemo upotrijebiti kao sredstvo pruanja pomoi onima koji su oko nas. ... Nae je vrijeme ovdje kratko. Mi samo jednom moemo proi kroz ovaj svijet; i dok tako prolazimo, uimo od ivota najvie to moemo. (Put u bolji ivot, str. 217,218) 205

17. srpnja

Obiteljsko druenje

Na dom bi trebao biti utoite za mlade

Tko primi radi mene jedno od ovakvih malenih, mene prima. (Marko 9,37) Nai domovi trebaju biti zaklon mladima koji su pod teretom kunji. Mnogi stoje na raskriju dvaju putova. Svaki utjecaj, svaki dojam odluuje o njihovoj sudbini za ovaj ivot i za vjenost. (Put u bolji ivot, str. 218) Nemojte se drati daleko od njih, ve im se pribliite. Okupite ih kraj svojeg ognjita, pozovite ih da stanu kraj vaeg obiteljskog oltara. Postoji djelo koje se mora obaviti za tisue takvih dua. Svako drvo u Sotoninom vrtu prepuno je privlanih, otrovnih plodova i nevolja eka svakoga tko ih bere i jede. (R&H, 10. studenoga 1885.) Zlo ih priziva k sebi. Njegova su stjecita blistava i privlana. Ona imaju dobrodolicu za svakoga tko doe. Posvuda oko nas su mladi koji nemaju svoj dom, a mnoge mlade iji domovi nemaju silu koja e im pomoi i koja e ih uzdignuti tako odnosi struja zla. Oni propadaju u samoj sjenci naih vrata. Ovim mladima trebamo pruiti ruku u znak razumijevanja. Blage, jednostavno izgovorene rijei i jednostavni znaci panje otjerat e oblake kunji koji se navlae nad svodom due. Pravi izraz toplog razumijevanja sadri silu da otvori vrata onih srca kojima je potrebit miomiris rijei koje su kao i Kristove rijei jednostavni, njeni dodir duha Kristove ljubavi. Ako pokaemo zanimanje za mlade, pozovemo ih u svoje domove i okruimo vedrim, ljubaznim ozrajem, mnogi od njih e rado okrenuti smjer svojih koraka na stazu koja ide navie. (Put u bolji ivot, str. 218) Ali ne zaboravite da sreu neete nai ako ograujete sebe od ostalog svijeta, zadovoljni time da izlijevate sve svoje osjeaje jedno drugome. Prihvatite svaku pruenu priliku da doprinesete srei onih koji su oko vas. ... Ne zaboravite da se istinska radost moe nai samo u nesebinoj slubi. (Put u bolji ivot, str. 224) 206

18. srpnja

Obiteljsko druenje

Gosti na obiteljskom bogosluju

Vi ste, naprotiv, izabrani rod, kraljevsko sveenstvo, sveti puk, narod odreen za Boju svojinu, da razglasite slavna djela onoga koji vas pozva iz tame u svoje divno svjetlo. (1. Petrova 2,9) Otac je, u odreenom smislu, sveenik doma, koji polae jutarnju i veernju rtvu na obiteljski oltar. A ena i djeca neka se sjedine s njim u molitvi i pjesmi hvale. Neka otac jutrom, prije nego to ode na svoj svakidanji posao, okupi oko sebe svoju djecu i neka ih, kleknuvi pred Boji oltar, povjeri brizi nebeskog Oca. Kad minu brige dana, neka se obitelj ponovno sjedini i uputi Bogu molitvu zahvalnosti i neka podigne glas zahvalne pjesme za boansku skrb i vodstvo tijekom dana. ... Ne propustite okupiti svoju obitelj oko Bojeg oltara. (Put u bolji ivot, str. 244,245) U brizi da osiguramo gostima udobnost i zadovoljstvo, ne zaboravimo na nau dunost prema Bogu. Vrijeme za molitvu ne smije biti zanemareno ni iz kojeg razloga. Nemojte razgovarati i zabavljati se dotle dok svi ne postanu odvie umorni da uivaju u vremenu bogosluja. Uiniti takvo to znailo bi prinijeti Bogu hromu rtvu. Jo u ranim veernjim satima, dok se moemo moliti bez urbe i s razumijevanjem, trebamo prinijeti svoje molitve s pjesmama zahvalnosti i podii svoje glasove u radosnom, zahvalnom slavljenju. Neka svi koji dou u posjet kranima osjete da je vrijeme molitve najmilije i najsretnije vrijeme u danu. Ovi trenuci bogosluja vre posveujui i oplemenjujui utjecaj na sve koji u njemu sudjeluju. Oni donose mir i ugodan odmor dui. (Poruka mladima, str. 240; 2005.) Svjetiljka, ma kako mala, ako stalno gori, moe posluiti da se upale mnoge druge svjetiljke. ... Koristimo li vjerno prilike da uinimo dobro u svojem domu, pruaju nam se lijepe mogunosti. Ako otvorimo svoja srca i domove boanskim naelima ivota, mi emo postati korita kojima e protjecati rijeke ivotvorne sile. Iz naih e domova tei rijeke zdravlja, koje e donositi ivot, ljepotu i plodnost tamo gdje je sada besplodnost i sua. (Put u bolji ivot, str. 218,219) 207

19. srpnja

Prijateljsko druenje

Da bismo imali prijatelje, moramo biti prijatelji

A ima i prijatelja privrenijih od brata. (Izreke 18,24) U mjerama za odgoj izabranog naroda jasno je otkriveno da potpun ivot moe imati samo onaj koji je uinio Boga sreditem svoga ivota. Kad Bog usadi u srce ovjeka neku elju, On omoguuje i njeno zadovoljenje; svaku sposobnost koju daje, On nastoji razviti. Zaetnik sve ljepote, i sam ljubitelj lijepoga, Bog, potrudio se da i u svojoj djeci zadovolji ljubav prema ljepoti. On se pobrinuo i za njihove drutvene potrebe, za ljubazno i korisno druenje koje toliko doprinosi njegovanju simpatije i ini ivot vedrijim i ljepim. (Odgoj, str. 36) U Bojem narodu se odvie malo njeguje kranska drutvenost. ... U meusobnom druenju stjeu se poznanstava i prijateljstva, to dovodi do sjedinjavanja srca i do ozraja ljubavi koje je ugodno Nebu. (6T, str. 172) Svatko u ivotu nalazi prijatelje ili ih stvara. A razmjerna s dubinom prijateljstva bit e i snaga utjecaja koji prijatelji uzajamno vre jedan na drugoga bilo na dobro ili na zlo. Svatko ima prijatelja i svatko utjee na nekoga i sam potpada pod utjecaj drugih. Tajanstvena veza povezuje srca onih koji se sprijatelje tako da sklonosti, ukusi i naela dva pojedinca postaju jako slini. Jedan drugoga oponaaju u sklonostima, postupcima i nainu ponaanja. Kao to peatni vosak zadrava otiske peata, tako i um zadrava utiske izazvane razgovorom i druenjem. Utjecaj moe biti nesvjestan, a ipak nita manje snaan. ... Ako se izabiru prijatelji koji se boje Gospodina, njihov e ih utjecaj voditi istini, dunosti i svetosti. Istinski kranski ivot je sila za Boga. (4T, str. 587) Toplina istinskog prijateljstva ... predokus je nebeskih radosti. (Put u bolji ivot, str. 223)

208

20. srpnja

Prijateljsko druenje

Pravednost obogauje ivot

Tko tei za pravdom i dobrohotnou, nalazi ivot i ast. (Izreke 21,21) Drutvena okupljanja mogu biti vrlo korisna i pouna kada u srcima onih koji se okupljaju gori Boja ljubav, dok se okupljaju radi razmjene misli povezanih s Bojom rijeju ili da razmotre metode kojima bi se unaprijedilo Njegovo djelo i inilo dobro blinjima. Kada se Sveti Duh prihvaa kao dobrodoli gost na tim okupljanjima, kada se ne govori i ne ini ono ime bismo Ga mogli oalostiti, tada se Bog proslavlja, a okupljeni se osjeaju osvjeeni i ojaani. ... Krist se raduje kada se misli mladih bave velikim i oplemenjujuim temama spasenja. On ulazi u srca svih takvih bia ostajui u njima kao trajni gost, ispunjavajui ih radou i mirom. ... Oni koji imaju takvu ljubav, uivat e u razgovorima o tome to je Bog pripremio onima koji Ga vole. (YI, 4. veljae 1897.) Mladi mukarci i mlade ene ne trebaju misliti da su njihovi sportovi, njihove veernje zabave i glazbena zadovoljstva, onako kako se obino prireuju, prihvatljivi za Krista. Stalno iznova sam dobivala svjetlo da sva naa okupljanja trebaju biti obiljeena odlunim vjerskim utjecajem. Ako se nai mladi budu okupljali da itaju i razumiju Sveto pismo pitajui se: to dobro moram initi da postignem ivot vjeni?, i ako se onda budu stavljali na stranu istine, Gospodin e uiniti da se Njegovi blagoslovi izlijevaju na njihova srca. ... Svima, i mladima i starijima, upuena je Gospodnja poruka: Neka se Boja istina uree u misli i u duu. Neka vaa molitva glasi: O, Gospodine, sauvaj moju duu da Te ne osramotim! (YI, 14. kolovoza 1906.)

209

21. srpnja

Prijateljsko druenje

Provedite jedan dan u prirodi

Na poljanama zelenim on mi daje odmora. Na vrutke me tihane vodi i krijepi duu moju. Stazama pravim on me upravlja radi imena svojega. (Psalam 23,2.3) Neka se nekoliko obitelji koje ive u gradu ili na selu udrue i ostave sve poslove koji ih optereuju tjelesno ili umno, i neka pou na izlet u prirodu na obalu nekog lijepog jezera ili u sjenoviti umarak gdje e biti okrueni ljepotama prirode. Trebaju se opskrbiti jednostavnom, zdravom hranom, najboljim voem i itaricama i neka prostru svoj stol pod sjenkom nekog drveta ili pod nebeskim svodom. Vonja, tjelovjeba i krajolik potaknut e im apetit i oni e uivati u objedu na kojemu bi im i kralj mogao pozavidjeti. U takvim prigodama i roditelji i djeca trebaju se osloboditi svih briga, poslova i strahovanja. Roditelji trebaju postati djeca sa svojom djecom, trudei se da im sve uine to je mogue ugodnijim. Neka cijeli dan protekne u rekreaciji. Kretanje na istom zraku za one koje poslovi zadravaju u zatvorenom prostoru ili primoravaju na sjedenje, bit e blagotvorno za njihovo zdravlje. Svi koji mogu, trebaju ovako postupati. Nita se time nee izgubiti, ve mnogo dobiti. Vratit e se svojim poslovima s novim ivotom i novom hrabrou i revno se uhvatiti u kotac sa svojim dunostima, bolje pripremljeni da se odupru bolestima. ... Samo rijetki shvaaju koliko je zamoran neprekidni rad onih koji snose odgovornosti za poslove u uredu. Oni su u zatvorenom prostoru iz dana u dan, iz tjedna u tjedan, dok stalni pritisak na njihove umne sposobnosti sigurno potkopava njihov organizam i umanjuje njihovu ivotnu snagu. ... Njima je potrebna ea promjena, trebali bi esto posvetiti cijeli dan rekreaciji sa svojom obitelji kojoj je skoro potpuno uskraeno njihovo drutvo. (1T, str. 514,515)

210

22. srpnja

Prijateljsko druenje

Posjeujte se meusobno
Ali kad se razgovaraju oni koji se Boga boje, Jahve pazi, slua ih, i to se pred njim pie u knjigu spomenicu u korist onih koji se boje Jahve i tuju Ime njegovo. Moji e biti, moja steevina govori Jahve nad Vojskama. U dan koji spremam bit u im milostiv kao to je milostiv otac sinu koji mu slui. (Malahija 3,16.17) Svi mi nosimo pojedinanu odgovornost pred Bogom za pojedinano djelo koje nitko ne moe obaviti umjesto nas. Savjetom, osobnim naporom i primjerom trebamo uiniti da svijet postane bolji. Iako trebamo njegovati drutvenost, potrudimo se da to ne bude samo zbog zabave, ve s odreenim ciljem. Postoje due koje trebamo spasiti. ... Nai razgovori s blinjima trebaju biti obiljeeni trijeznou i duhovnou. Predmet naih razgovora trebaju biti duhovne teme. ... Moemo li svoje misli zaokupiti iim dragocjenijim od plana spasenja? To je neiscrpna tema. Isusova ljubav, spasenje ponueno palom rodu zahvaljujui Njegovoj beskrajnoj ljubavi, svetost srca, dragocjene spasonosne istine za ove posljednje dane, milost Isusa Krista to su teme koje mogu oiviti duu i navesti one koji su istoga srca da osjete onu radost koju su osjetili uenici kada se pojavio Isus i poao s njima prema Emausu. Oni koji su svoju ljubav usmjerili prema Kristu, uivat e u takvoj vrsti posveenog druenja i prikupljat e boansku snagu iz takvih razgovora. ... Kada Boja istina postane naelo urezano u srce, ona e postati poput ivog izvora. Mogu se ulagati napori da se ona zatisne, ali e iva voda izbiti na drugom mjestu; ona je tu i nitko je ne moe ukloniti. Istina u srcu izvor je ivota. Ona osvjeava umorne, potiskuje zle misli i rijei i ini da sve buja. ... Njihova srea e ... biti ... u Isusu i u Njegovoj ljubavi. (R&H, 10. studenoga 1885.)

211

23. srpnja

Prijateljsko druenje

Isus i Njegovi prijatelji u Betaniji

Isus je ljubio Martu njezinu sestru i Lazara. (Ivan 11,5) Postojao je jedan dom koji je volio posjeivati dom Lazara, Marije i Marte; jer je u ozraju ljubavi i vjere Njegov duh nalazio odmor. (Isusov ivot, str. 260) Lazar iz Betanije bio je meu najpostojanijim Kristovim uenicima. Od njihovog prvog susreta njegova vjera u Krista bila je snana, njegova ljubav prema Njemu duboka, a i on je Spasitelju bio vrlo mio. Za Lazara je Krist uinio svoje najvee udo. Spasitelj je blagoslivljao sve koji su traili Njegovu pomo; On voli cijeli ljudski rod, ali s nekima je povezan osobito njenim vezama. Njegovo je srce bilo povezano vrstim vezama ljubavi prema obitelji u Betaniji, pa je za jednog njezinog lana uinio svoje najdivnije djelo. U Lazarevu je domu Isus esto nalazio odmor. Spasitelj nije imao svog doma i ovisio je o gostoprimstvu svojih prijatelja i uenika, pa Mu je esto, kad je bio umoran i eljan ljudskog prijateljstva, bilo drago nai utoite u ovom mirnom domu, daleko od sumnjienja i ljubomore srditih farizeja. Ovdje je nalazio iskrenu dobrodolicu i isto, sveto prijateljstvo. Ovdje je mogao govoriti jednostavno i sasvim slobodno, znajui da e se Njegove rijei shvatiti i cijeniti. Na Spasitelj je cijenio tihi dom i paljive sluatelje. On je eznuo za ljudskom njenou, ljubaznou i toplinom. Oni koji su prihvaali nebesku poduku, koju je On uvijek bio spreman dati, bili su vrlo blagoslovljeni. ... Mnotvo nije bilo spremno sluati, pa je u domu u Betaniji Krist nalazio odmor od iscrpljujueg sukoba u javnom ivotu. Tu je zahvalnim sluateljima otvarao knjigu Providnosti. U ovom prisnom razgovoru svojim sluateljima otkrivao je ono to nije pokuavao kazati tom raznolikom mnotvu. Nije imao potrebe da svojim prijateljima govori u priama. (Isusov ivot, str. 429,430)

212

24. srpnja

Prijateljsko druenje

Prijateljstvo izmeu Pavla i Timoteja

Timoteju, ljubljenome sinu. Milost, milosre i mir od Boga Oca i Krista Isusa Gospodina naega. ... Spopadne me vrua enja da te vidim, da se napunim radosti. (2. Timoteju 1,2-4) Iz careve sudske dvorane Pavao se vratio u svoju eliju, svjestan da je uspio dobiti samo kratki predah. Znao je da njegovi neprijatelji nee mirovati dok ne postignu njegovu smrt. Ali je isto tako znao da je za neko vrijeme istina trijumfirala. ... Sjedei dan za danom u mranoj eliji, svjestan da mu ivot na Neronovu rije ili pokret moe biti rtvovan, Pavao je mislio na Timoteja i odluio ga pozvati. Timoteju je bila povjerena skrb nad crkvom u Efezu i on je zbog toga ostao tamo kad je Pavao krenuo na svoje posljednje putovanje u Rim. Pavao i Timotej bili su povezani neobino dubokom i snanom ljubavlju. Od svojeg obraenja Timotej je sudjelovao u Pavlovom radu i stradanju, i prijateljstvo izmeu njih dvojice sve je vie jaalo, postajalo dublje i svetije, dok Timotej ostarjelom i od rada iscrpljenom apostolu nije bio kao sin voljenom i potovanom ocu. Ne treba se uditi to je u svojoj osami Pavao eznuo da ga vidi. U najpovoljnijim uvjetima trebalo je proi nekoliko mjeseci da Timotej iz Male Azije stigne u Rim. Pavao je znao da mu je ivot nesiguran pa se bojao da e Timotej stii prekasno. Imao je vane savjete i upute za mladia kojemu je povjerena velika odgovornost; i dok ga je pozivao da doe bez oklijevanja, diktirao je svjedoanstvo umirueg koje moda nee imati priliku izrei. Duom ispunjenom brinom ljubavlju za svojeg sina u Evanelju i za crkvu povjerenu njegovoj brizi, Pavao je nastojao u Timoteja utisnuti vanost vjernosti njegovom svetom zadatku. ... Pavao je zavrio pismo preporuivi voljenog Timoteja zatiti velikog Pastira koji e se i dalje skrbiti za svoje stado, premda potpastiri mogu biti oboreni. (Djela apostolska, str. 314320) 213

25. srpnja

Prijateljsko druenje

Jonatan i David
Kako padoe junaci, u vrevi boja! Na tvojim visinama lei Jonatan mrtav. ao mi je za tobom, brate moj, Jonatane! Kako si mi bio drag! (2. Samuelova 1,25.26 ari) Prijateljstvo Jonatana i Davida ... je bilo Boja providnost da bi sauvao ivot budueg izraelskog vladara. (Patrijarsi i proroci, str. 547,548) U vrijeme kad je u Davidovu ivotu bilo malo svijetlih dogaaja, on se obradovao kad ga je Jonatan, koji je saznao mjesto njegova utoita, neoekivano posjetio. Dragocjeni su bili trenuci koje su ova dva prijatelja provela u zajednikom druenju. Izmjenjivali su razliita iskustva i Jonatan je ohrabrio Davidovo srce rijeima: Ne boj se, jer te nee stii ruka moga oca aula. Ti e kraljevati nad Izraelom, a ja u biti drugi do tebe; i moj otac aul zna to dobro. I sklopie njih dvojica savez pred Jahvom. David osta u Hori, a Jonatan ode svojoj kui. David je nakon Jonatanova posjeta hrabrio svoju duu pjesmama hvale pratei se na svojoj harfi dok je pjevao. (Patrijarsi i proroci, str. 557) Roen kao nasljednik prijestolja, Jonatan je ipak znao da se po boanskoj naredbi mora povui; najnjeniji i najvjerniji prijatelj svog suparnika, izloio je opasnosti svoj ivot da zatiti Davidov; nepokolebljivo je stajao uz svoga oca tijekom tamnih dana opadanja njegove moi, i konano poginuo zajedno s njime Jonatanovo ime je zabiljeeno na Nebu, a na Zemlji stoji kao svjedok postojanja i sile nesebine ljubavi. (Odgoj, str. 141) Povezani s Kristom, bit emo povezani i sa svojim blinjima zlatnim karikama lanca ljubavi. (Isusove usporedbe, str. 263)

214

26. srpnja

Rekreacija i zabava

Rekreacija osvjeava i okrepljuje

Pokazat e mi stazu u ivot, puninu radosti pred licem svojim, sebi zdesna blaenstvo vjeno. (Psalam 16,11) Krani imaju dunost i prednost da osvjee svoj duh i oive svoja tijela bezazlenom rekreacijom s namjerom da svoje tjelesne i umne snage uporabe na slavu Boju. Naa rekreacija ne smije se pretvoriti u niz prizora nerazumne razdraganosti tako da izgubi svaki koristan smisao. Trebali bismo je obavljati na takav nain da bude na blagoslov, da uzdie one s kojima se druimo i da mnogo bolje osposobi i nas i njih za uspjenije obavljanje dunosti koje imamo kao krani. ... Kristova vjera treba nas razveseliti i oplemeniti svojim utjecajem. Ona nas uzdie daleko iznad nerazumnih zadirkivanja i poalica, uzaludnih, neozbiljnih askanja. Tijekom cjelokupnog vremena koje provodimo na rekreaciji trebali bismo iz boanskog izvora snage crpsti novu hrabrost i silu i tako uspjenije prilagoavati svoj ivot naelima neporonosti, istinske pobonosti i svetosti. (R&H, 25. lipnja 1871.) Postoje osobe s oboljelom matom za koje je religija tiranin koji vlada njima eljeznom palicom. Takvi stalno oplakuju vlastitu izopaenost i uzdiu zbog nekog zamiljenog zla. U njihovom srcu nema ljubavi; njihova lica su uvijek namrtena. Slede se na svaki nevini smijeh bilo mlaih ili starijih. Smatraju da je svaka rekreacija i zabava grijeh i misle da se um neprestano mora baviti ozbiljnim, strogim temama. To je jedna krajnost. Drugi misle da poradi ozdravljenja um treba biti stalno u potrazi za novim zabavama i razonodom. Oni postanu ovisnici o takvim uzbuenjima i nesigurni su bez njih. Takvi nisu pravi krani. Takvi odlaze u drugu krajnost. Istinska naela kranstva otvaraju pred svima izvor sree ija se dubina, irina i duina ne moe izmjeriti. (1T, str. 565)

215

27. srpnja

Rekreacija i zabava

Nitko ne ivi samom sebi

Ni jedan od vas ne ivi samom sebi. (Rimljanima 14,7) Mladi se openito ponaaju tako kao da su ovi dragocjeni sati kunje, dok se milost jo uvijek produuje, samo jedan veliki praznik i kao da oni na ovom svijetu ive samo zato da bi se zabavljali odajui se stalno nekom novom uzbuenju. Sotona ulae posebne napore ne bi li ih naveo da sreu nalaze u svjetovnim zabavama opravdavajui se da su te zabave bezopasne i bezazlene, pa ak i korisne za zdravlje. (1T, str. 501) elja za uzbuenjima i ugodnim zabavama velika je kunja i zamka za Boji narod, a posebno za mlade. Sotona neprestano smilja privlanosti kojima odvlai misli od sveanog djela pripreme za prizore koji nas oekuju u budunosti. Uz pomo svjetovnih osoba on nas izlae neprestanim uzbuenjima da bi neoprezne naveo na svjetovne zabave. Postoje predstave, predavanja i bezbroj raznolikih zabava koje su sraunate na to da zavolite svijet; i u tom sjedinjenju sa svijetom vjera je oslabljena. (CRT 325) Svjetovne zabave su veoma privlane; zbog trenutanog uivanja koje one pruaju, mnogi su spremni rtvovati prijateljstvo Neba, mir, ljubav i radost koje Nebo nudi. (R&H, 29. sijenja 1884.) Kranima stoje na raspolaganju mnogi izvori zadovoljstva i oni mogu rei s nepogreivom tonou koja su uivanja u skladu sa zakonom i pravdom, a koja to nisu. Oni mogu uivati u takvim oblicima rekreacije koji ne rastrojavaju um i ne poniavaju duu, koji ne razoaravaju, ne ostavljaju za sobom alostan utjecaj unitavajui ovjekovo samopotovanje i onesposobljavajui ga za korisnu slubu. Ako mogu povesti Isusa sa sobom, ako mogu sauvati molitveni duh, tada su savreno sigurni. (R&H, 19. kolovoza 1884.) U skladu sa svojim visokim pozivom, mladi meu nama ... trebaju dobro razmotriti put kojim se kreu njihove noge imajui na umu da e mnogi krenuti za njima tamo kamo ih oni povedu. (CRT 535) 216

28. srpnja

Rekreacija i zabava

Bog nam daje dobro

Mudrost, spoznaju, radost on daruje onom tko mu je po volji. (Propovjednik 2,26) Mlade ne moe biti onako smirena i ozbiljna kao stariji, niti dijete moe biti tako trijezno kao odrastao ovjek. Budui da su grene zabave osuene ... umjesto njih treba omoguiti bezazlena zadovoljstva koja nee uprljati ili pokvariti pravila morala. (CRT, 335) Postoji razlika izmeu rekreacije i zabave. Rekreacija, kada je uistinu ono to njezino ime znai, re-kreacija (ponovno stvaranje ili obnavljanje), jaa i izgrauje. Odvajajui nas od naih uobiajenih briga i zanimanja, ona prua osvjeenje umu i tijelu i tako nas osposobljava da se s novom snagom vratimo ozbiljnom ivotnom radu. Zabava se, s druge strane, trai radi uitka i u njoj se esto pretjeruje; ona troi snagu za koristan rad i postaje tako smetnja pravom uspjehu u ivotu. ( Odgoj, str. 185,186) Iako se trebamo uvati onoga to je lano i neprirodno ... moramo pronai izvore zadovoljstva koji su neporoni, plemeniti i uzvieni. (Living by Principles, 1898., str. 19,20) Nae dane odmora ne bismo trebali provoditi po ugledu na ovaj svijet, ali ipak oni ne trebaju proi nezapaeno. ... Tijekom tih dana ... osmislite i pronaite neto ime ete zamijeniti te opasne zabave. (1T, str. 514) Rekreacija koja je korisna samo njima, nee djeci i mladima nikada donijeti toliki blagoslov kao rekreacija koja im pomae da budu korisni i drugima. (Odgoj, str. 190) Zar ne bi bilo dobro da praznike posvetimo Bogu time to emo u svojim mislima obnavljati sjeanje na sva dobra djela koja nam je uinio? ... Svijet ima mnogo praznika i ljudi se tada preputaju igrama, konjskim trkama, kockanju, puenju i opijanju. Time jasno pokazuju pod ijom su zastavom. ... Zar se Boji narod ne bi morao ee okupljati na svetim skupovima na kojima bi zahvaljivao Bogu za Njegove blagoslove? (CRT 343) 217

29. srpnja

Rekreacija i zabava

Hodi stopama dobrih ljudi

Zato idi putem estitih i dri se staza pravednikih! (Izreke 2,20) Postoje jednostavni oblici rekreacije koji su vrlo korisni i umu i tijelu. Prosvijetljen um, koji zna razlikovati to je dobro a to zlo, pronai e obilje naina za zabavu i razonodu na izvorima koji su ne samo bezazleni, ve i pouni. Rekreacija na istom zraku, promatranje Bojih djela u prirodi bit e od najvee koristi. (4T, str. 653) Dok nastojimo osvjeiti svoj duh i osnaiti svoje tijelo, Bog od nas zahtijeva da sve svoje sposobnosti u svako vrijeme uporabimo u najbolju svrhu. Moemo se zajedno druiti kao to to inimo danas (govor odran u povodu rekreacije u prirodi, na jezeru) i initi sve na slavu Bogu. Moemo i trebamo se rekreirati na takav nain da budemo osposobljeni za uspjenije obavljanje dunosti koje su nam povjerene i da na utjecaj postane jo djelotvorniji za sve s kojima se druimo. Posebno se to odnosi na prigode kao to je ova, koja bi trebala donijeti radost svima nama. Trebali bismo se vratiti svojim domovima osvjeenog uma i tijela, spremni da se iznova posvetimo svojem poslu s boljom nadom i veom hrabrou. Vjerujem da je velika prednost to svakoga dana u svojem ivotu moemo slaviti Boga dok ivimo ovdje na Zemlji; to ne ivimo samo zbog osobnog zadovoljstva, samo da bismo ugodili sebi. Mi smo ovdje da koristimo ovjeanstvu, da budemo blagoslov drutvu. ... Ovdje promatramo ljepotu prirode. ... I dok promatramo ljepotu prirode, nae se misli trebaju uzdii u visine do Boga ove prirode; neka se uzdignu do Stvoritelja svemira i oboavaju Stvoritelja koji je stvorio sva ta divna djela za nau korist i sreu. (2T, str. 586589) Trebamo odvojiti vrijeme za odmor, za rekreaciju i za razmiljanje. (MS 60, 1894.)

218

30. srpnja

Rekreacija i zabava

Ne idi na put s grenicima

Sine moj, ako te grenici mame, ne pristaj. ... Sine moj, ne idi s njima na put, makni nogu od njihove staze. (Izreke 1,10-15) Zabave vie nego ita drugo spreavaju rad Svetoga Duha i to alosti Gospodina. (Poruka mladim kranima, str. 260; 1968.) Oni koji imaju povrno kransko iskustvo, rado se okupljaju na zabavama i njihov utjecaj privlai i druge. Katkada se mladii i djevojke koji nastoje biti pravi krani prikljue ovim drutvima za zabavu. Ne elei izgledati nastrani, a po prirodi su skloni povoenju za drugima, oni se stavljaju pod utjecaj onih iji um nikada nije bio dirnut boanskom milou. Da su s molitvom prouavali Boju rije kako bi saznali to Krist ui o rodovima kranskog ivota, znali bi da su te zabave zapravo gozbe iji je cilj sprijeiti due da sudjeluju na veeri svadbe Janjetove. Posjeujui mjesta zabave, mladi koji su bili pomno pouavani putu Gospodnjem, podlegnu kunji svjetovnog utjecaja i sprijatelje se s onima koji su primili potpuno svjetovni odgoj. Oni se prodaju u doivotno ropstvo ako se sjedinjuju s onima koje ne krasi duh slian Kristovom. (Poruka mladim kranima, str. 272,273; 1968.) I vi ete dobivati pozive da posjetite mjesta zabave. ... Ako budete eljeli ostati vjerni Kristu, neete ni pokuavati pronai neki izgovor da odbijete poziv, ve ete jasno i otvoreno izjaviti da ste Boje dijete i da vam vaa naela ne doputaju da se naete na mjestu, ni jednom jedinom prilikom, na kojemu Gospodin nije prisutan. (YI, 4. svibnja 1893.) Bog eli da Njegov narod svojim ivotom pokae prednost kranstva nad svjetovnim nainom ivota, da se nalazi na uzvienijoj, svetijoj razini. (CPT 324)

219

31. srpnja

Rekreacija i zabava

Druite se s onima koji ljube Boga

Prijatelj sam svima koji te se boje i koji tvoje uvaju naredbe. (Psalam 119,63) Postojat e izrazita razlika izmeu okupljanja Kristovih sljedbenika radi kranske rekreacije i svjetovnih skupova za uivanje i zabavu. Umjesto molitve i razgovora o Kristu i svetim temama, s usana svjetovnih ljudi ut e se raskalaeni smijeh i isprazne rijei. Njihova je namjera da ugodno provedu vrijeme. Njihove zabave zapoinju u ludostima i zavravaju ispraznou. Nai skupovi trebali bi se tako odvijati, a mi na njima tako ponaati da nas savjest, kada se vratimo kuama, ne optuuje da smo uvrijedili Boga ili blinje, da nismo ranili niti povrijedili na bilo koji nain one s kojima smo se druili ili da smo negativno utjecali na njih. (R&H, 25. svibnja 1886.) Mi pripadamo ljudima koji imaju prednost da svakoga dana u svojem ivotu proslavljaju Boga na Zemlji, da na ovom svijetu ne ive samo da bi se zabavljali, da bi samo sebi ugaali. Mi smo ovdje da posluimo na blagoslov ljudskom rodu, na korist drutvu u kojemu ivimo. (CPT 336,337) Oni koji istinski vole Boga nee uivati u drutvu onih koji ne vole Isusa. Oni e shvatiti da su kransko drutvo i kranski razgovori prava hrana za duu; da tek u drutvu onih koji vole Boga mogu udisati ozraje Neba. Krani e jedni prema drugima pokazivati ljubav i naklonost. Ohrabrenje koje e upuivati jedni drugima, potovanje koje e pokazivati jedni prema drugima, pomo, pouke, ukori, opomene, kranski savjeti koji e se dobivati od Kristovih sljedbenika, sve e to uiniti da krani napreduju u duhovnom ivotu, jer je kransko druenje u skladu s Bojim planom. ... Oni e pokazivati njenu obazrivost prema svima koji njeguju istu dragocjenu vjeru, bit e privueni onima koji vole Boga. Meu njima e vladati zajednitvo koje ljudi u svijetu nikada nee upoznati. (R&H, 27. studenoga 1894.)

220

Kolovoz IVOT SLUBE

1. kolovoza Bog djeluje preko mene

Bog me usavrava u dobrim djelima

A Bog izvor mira, koji izvede od mrtvih naega Gospodina Isusa, velikog pastira ovaca zbog krvi vjenoga Saveza, neka vas osposobi za svaku vrstu dobra djela, da mognete izvriti njegovu volju! (Hebrejima 13,20.21) Vjera Isusa Krista znai mnogo vie od rijei. Kristova pravednost sastoji se od pravih postupaka i dobrih djela iz istih, nesebinih pobuda. ... Krist je doao ispuniti volju svojega Oca. Idemo li mi Njegovim stopama? Svi koji prizivaju Isusovo ime neprestano se trebaju nastojati to bolje upoznati s Njime da bi mogli hoditi onako kao to je On hodio i initi djela koja je Krist inio. ... Upravo djela koja inimo ili ne inimo govore strahovitom snagom o naem ivotu i budunosti. Bog zahtijeva od nas da iskoristimo svaku priliku koja nam se prua da budemo korisni. Zanemarivanje ovog zahtjeva pogubno je za na duhovni rast. Pred nama je veliko djelo koje trebamo obaviti. (R&H, 22. lipnja 1889.) Dunosti koje nam Gospodin povjerava trebamo izvravati ne kao hladne, zamorne obveze, ve kao slubu iz ljubavi. Unesite u svoje poslove svoje najvie snage i sklonosti pa ete ustanoviti da je Krist u njima. Njegova prisutnost uinit e posao lakim i vae e srce biti puno radosti. Radit ete u skladu s Bogom u vjernosti, ljubavi i odanosti. Trebamo biti iskreni, ozbiljni krani koji vjerno obavljaju posao koji nam je povjeren. (R&H, 1. oujka 1906.) Svaki koji svoj plamen uzima s boanskog oltara vrsto dri svoju svjetiljku. On ne upotrebljava obini oganj za svoju kadionicu, ve sveti oganj koji Bojom silom gori dan i no. Oni koji idu Isusovim stopama, koji svoj ivot pokoravaju Njegovom vodstvu i Njegovoj slubi, imaju zlatno ulje u posudama na svojim svjetiljkama. Oni nikada nee biti stavljeni u poloaj za koji se Bog nee pobrinuti. Plamen ivota uvijek e odravati ista ruka koja ga je zapalila. (Letter 48, 1897.) 221

2. kolovoza

Spaen da slui

Budi revan u injenju dobrih djela

On je dao samog sebe mjesto nas da nas otkupi od bezakonja i oisti nas da budemo njegov izabrani narod, revan u djelima ljubavi. (Titu 2,14) Kristovi sljedbenici su otkupljeni da slue. Gospodin govori da je sluba istinski cilj ivota. Sam je Krist bio radnik i zato svim svojim sljedbenicima odreuje ivot slube slube Bogu i blinjima. Ovdje je Krist iznio svijetu uzvienije shvaanje ivota nego to ga je svijet ikada uo. Kad ivi da bi sluio drugima, ovjek uspostavlja vezu s Kristom. Tako zakon slube postaje karika koja nas povezuje s Bogom i naim blinjima. Svojim slugama Krist je povjerio svoju imovinu ono to valja upotrijebiti za Njega. On je dao svakom ovjeku njegov posao. Svaki ovjek ima svoje mjesto u vjenom nebeskom planu. Svatko treba raditi zajedno s Kristom na spasenju dua. Isto je tako sigurno da nam je pripremljeno mjesto u nebeskim stanovima kao to je sigurno da nam je ovdje na Zemlji odreeno posebno mjesto da radimo za Boga. ... Oni koji ele biti Boji suradnici, moraju se truditi da svaki organ svojeg tijela i svaku sposobnost uma dovedu do savrenstva. Istinsko obrazovanje jest pripravljanje svih tjelesnih, umnih i moralnih snaga za obavljanje svake dunosti; to je uvjebavanje tijela, uma i due za boansku slubu. ... Od svakog kranina Gospodin zahtijeva da se usavrava u uspjenosti i sposobnosti na svakom podruju. Krist nam je unaprijed dao plau, svojom krvlju i svojim patnjama, da Mu moemo dragovoljno sluiti. On je doao na na svijet da bi nam pruio primjer kako treba raditi i kakav se duh mora unositi u rad. On eli da razmiljamo kako bismo najbolje unaprijedili Njegovo djelo i proslavili Njegovo ime u svijetu dajui ipak najveu ast i najveu ljubav i odanost Ocu koji je tako ljubio svijet da je dao svoga jedinoroenog Sina da ne pogine ni jedan koji u nj vjeruje, ve da ima ivot vjeni (Ivan 3,16). (Isusove usporedbe, str. 218222)

222

3. kolovoza

Spaen da slui

Radi marljivo za Boga

to god inite, inite od sveg srca kao Gospodinu, a ne ljudima. (Koloanima 3,23) Veliko djelo treba biti obavljeno u naem svijetu. Mukarci i ene trebaju se obratiti ne darom jezika niti gledanjem uda, ve propovijedanjem Krista raspetoga. Zato da odlaemo napore da svijet uinimo boljim? Zato da ekamo da se dogode neki udesni dogaaji, da dobijemo neka skupocjena pomagala? ... U sve to inimo, bilo da je to rad u radionici, na polju, u uredu, trebamo unijeti napore za spaavanje dua. (R&H, 5. svibnja 1905.) Ovaj ivot je pun dragocjenih prilika i mogunosti darovanih od Boga koje moete iskoristiti tako da donesete blagoslov drugima i da tako osigurate blagoslov i samima sebi, iako vam to nije bilo na umu. Nevane okolnosti esto mogu posluiti kao pravi blagoslov onima koji se u svojem djelovanju dre naela i koji su stvorili naviku da ine ono to je pravo samo zato to je pravo. Teite za tim da razvijete savren karakter i sve to inite, bez obzira na to jesu li ljudske oi vidjele i cijenile ono to ste uinili, neka bude uinjeno jedino Bogu na slavu jer vi pripadate Bogu i On vas je otkupio po cijenu svojeg ivota. Budite vjerni u najmanjim kao i u najveim stvarima, nauite govoriti istinu, u svemu postupati po istini. Neka vae srce bude u potpunosti predano Bogu. Ako vama bude upravljala Boja milost, vi ete initi mala djela ljubavi, obavljati dunosti koje su vam nadohvat ruke, i unijet ete u svoj ivot i karakter svu svjetlost sunca koja vam stoji na raspolaganju dijelei darove ljubavi i blagoslova na cijelom putu svojeg ivota. Vaa djela bit e isto tako dalekosena kao vjenost. Vae ivotno djelo bit e zabiljeeno na Nebu i tamo e ivjeti tijekom beskrajnih vjekova vjenosti, jer su se nala ugodna pred Bogom. (YI, 15. prosinca 1886.) Imajte na umu da ono to je dostojno, treba uiniti dostojno. (YI, 29. rujna 1892.)

223

4. kolovoza

Spaen da slui

Neka vae svjetlo svijetli

Vi ste svjetlo svijetu. ... Vae svjetlo neka tako zasja pred ljudima da vide vaa djela ljubavi te slave vaeg Oca nebeskog. (Matej 5,14-16) Ako hodite u svjetlu, svatko od vas moe postati svjetlonoa svijetu. Nemojte se truditi uiniti neko veliko djelo zanemarujui male mogunosti koje vam stoje nadohvat ruke. Mi moemo mnogo uiniti ako istinu primjenjujemo u svojem svakidanjem ivotu. Utjecaju koji na taj nain moemo iriti, ljudi e se teko oduprijeti. Oni se mogu boriti protiv nae logike, mogu je odbacivati; mogu se odupirati naim pozivima, ali ivot ispunjen svetim namjerama, nesebinom ljubavlju prema njima, dokaz je u prilog istine koji se ne moe zanemariti. Mnogo se vie moe postii skromnim, posveenim, nesebinim ivotom nego propovijedanjem ako se ne prui dobar primjer. Svatko od nas moe izgraivati crkvu, hrabriti svoju brau, molitvene sastanke uiniti zanimljivim; svatko od nas moe slati svoje molitve kao otre srpove da zajedno s radnicima rade u etvenim poljima. Svatko meu vama treba pokazati osobnu zainteresiranost, odgovornost koja poiva na njegovoj dui, bdjeti i moliti se za uspjeh u radu. Osim toga, moete u krotkosti privlaiti pozornost blinjih na dragocjene istine Boje rijei. Mladi ljudi ... moda nikada nee biti u stanju iznijeti istinu s propovjedaonice, ali zato mogu ii od kue do kue i ljudima ukazivati na Jaganjca Bojeg koji uzima grijehe svijeta. Praina i smee zablude zatrpali su skupocjene dragulje istine, ali Gospodnji radnici mogu iskopati to blago kako bi ga mnogi mogli promatrati s uivanjem i strahopotovanjem. Postoji mnogo raznih oblika rada koji se mogu prilagoditi raznim umovima i raznovrsnim sposobnostima. U veliki dan Gospodnji nitko se nee moi izgovarati to je prednost dao svojim sebinim probicima. Upravo emo radei za blinje sauvati u ivotu svoju duu. ... Ozbiljan, nesebian napor prikupit e snopove za Isusa. ... Gospodin je na moni pomonik. (HS 181,182) 224

5. kolovoza

Spaen da slui

Obilovanje u ljubavi u domu i izvan doma

Sam Bog, na Otac, i na Gospodin Isus neka poravnaju na put do vas! A vas neka Gospodin uini da rastete i obilujete u ljubavi jedan prema drugomu i prema svima, kako i mi obilujemo u ljubavi prema vama. (1. Solunjanima 3,11.12) U domu treba biti obavljeno misionarsko djelo. Oni koji su primili Krista ovdje trebaju pokazati to je milost uinila za njih. Boanski utjecaj upravlja istinskim Kristovim vjernicima i taj utjecaj se osjea u cijelom domu i povoljno utjee na usavravanje karaktera svih njegovih lanova. Vjerno obavljanje kuanskih dunosti utjee na one koji su izvan doma. Nae duhovno napredovanje u domu prenosi se na nae misionarsko djelo u drugim krajevima. U roditeljskom domu trebamo pruiti dokaz da smo osposobljeni raditi za Crkvu. S ozbiljnim, poniznim srcem lanovi obitelji trebaju ustanoviti stanuje li Krist u njihovom srcu. I tek tada mogu krenuti dalje potpuno naoruani i opremljeni za slubu. ... Napor da dom postane ono to treba biti simbol doma na nebesima priprema nas za rad na irem podruju. Odgoj, steen pokazivanjem njene meusobne skrbi, osposobljava nas za dosezanje srca koja trebaju stei znanje o naelima istinske vjere. Crkvi je potrebna sva poduena duhovna radna snaga koja se moe nai tako da svi, a posebno mlai pripadnici Gospodnje obitelji, mogu biti paljivo zbrinuti. Istina koja se naui u domu, iri svoj utjecaj preko nesebinog djelovanja lanova obitelji izvan doma. Onaj tko ivi kranski u domu, bit e blistav i sjajan svjetionik na svim mjestima. (Signs, 1. rujna 1898.) to su lanovi obitelji ue meusobno povezani u svojem radu u domu, to e korisniji i plemenitiji biti utjecaj oca i majke i sinova i keri izvan doma. (R&H, 17. prosinca 1903.)

225

6. kolovoza

Spaen da slui

Djevojica je svjedoila za Boga

Naaman, vojskovoa aramskoga kralja, bijae ugledan ovjek, i potovan pred svojim gospodarom. ... Ali taj vrsni ratnik bjee gubav. Jednom su Aramejci otili u pljaku i na podruju izraelskom zarobili malu djevojku, koja je zatim sluila eni Naamanovoj. Ona ree svojoj gospodarici: Ah, kad bi se samo moj gospodar obratio proroku koji je u Samariji! On bi ga zacijelo oslobodio gube! (2. o kraljevima 5,1-3) Kao robinja, daleko od svoga doma, ova djevojica je ipak bila svjedok za Boga nesvjesno ispunjavajui namjeru radi koje je Bog izabrao Izraela da bude Njegov narod. Dok je radila u tome neznaboakom domu, osjetila je saaljenje prema svome gospodaru; i sjeajui se divnih djela izljeenja koja je inio Elizej, kazala je svojoj gospodarici: Ah, kad bi se samo moj gospodar obratio proroku koji je u Samariji! On bi ga zacijelo oslobodio gube! Ona je znala da je snaga Neba uz Elizeja i vjerovala je da bi tom snagom Naaman mogao biti izlijeen. Ponaanje ove male zarobljenice i nain na koji je ivjela u ovoj neznaboakoj kui snano svjedoe o uspjenosti ranoga kunog odgoja. Nema veeg povjerenja od onoga koje se ukazuje oevima i majkama kad im se povjeravaju djeca na skrb i odgoj. ... Mi ne znamo u koju e vrstu slube naa djeca biti pozvana. Ona e, moda, provesti svoj ivot u krugu svoga doma ili e se, moda, baviti nekim uobiajenim ivotnim zvanjem; ali sva su ona pozvana da budu misionari za Boga, propovjednici milosti svijetu. ... Dok su je uili o Bogu, roditelji hebrejske djevojice nisu znali kakva e je sudbina u ivotu snai. Ali opravdali su povjerenje koje im je bilo ukazano i zato je u kui zapovjednika asirske vojske njihova djevojica svjedoila za Boga kojega je nauila tovati. (Izraelski proroci i kraljevi, str. 157,158)

226

7. kolovoza

Spaen da slui

Bog osigurava sredstva

Podveer pristupie k njemu njegovi uenici te mu rekoe: ... Otpusti svijet da ide u sela da kupi hrane! Isus im odvrati: ... Dajte mu vi jesti! Oni mu odgovore: Imamo ovdje samo pet kruhova i dvije ribe. Donesite ih ovamo! ... Uze pet kruhova i dvije ribe, pogleda u nebo te blagoslovi i razlomi kruhove. Zatim ih dade uenicima, a uenici svijetu. ... Pokupie to pretee: punih dvanaest koara ulomaka. (Matej 14,15-20) U ovoj usporedbi krije se duboka duhovna pouka za Boje radnike. ... Potpuno se oslanjajui na Boga, Isus je uzeo malu koliinu kruha i, iako je to bila premala zaliha da zadovolji potrebe ak i Njegove male skupine uenika, On ih nije pozvao na veeru, ve im je poeo davati hranu traei od njih da poslue narod. Hrana se umnoavala u Njegovim rukama, i ruke uenika koje su se pruale prema Kristu, Kruhu ivota, nikada nisu ostale prazne. Mala zaliha bila je dovoljna svima. Poto su potrebe ljudi bile zadovoljene, bili su prikupljeni ostaci i Isus i Njegovi uenici su se nasitili dragocjene, s Neba osigurane hrane. Uenici su postali veza izmeu Krista i naroda. To treba posluiti kao veliko ohrabrenje Njegovim uenicima danas. Krist je veliko sredite, Izvor sve snage. Njegovi uenici dobivaju od Njega sve to im treba. ... Ako budemo dijelili, dobivat emo, i to vie budemo dijelili, to emo vie i dobivati. ... Razmislite o bari koja prima pljuskove kie s neba, ali nikamo ne otjee. Ona nikome ne donosi blagoslov, ve u ustajaloj sebinosti truje zrak oko sebe. Sjetite se zatim potoka koji tee s planine osvjeavajui ednu zemlju kroz koju protjee. Kakve blagoslove on iri! Netko bi mogao pomisliti da e tako velikoduno davanje iscrpsti njegove zalihe. Ali nije tako! Dio je velikog Bojeg plana da potok koji daje nikada ne osjea nestaicu; iz dana u dan i iz godine u godinu on tee svojim putem stalno primajui i stalno dajui. (Signs, 22. sijenja 1902.) 227

8. kolovoza

Spaen da slui

Obnovite stare putove

I ti e graditi na starim razvalinama, dii e temelje buduih koljena. Zvat e te popravljaem pukotina, i obnoviteljem cesta do naselja. (Izaija 58,12) Posao, naveden ovim rijeima, Bog je namijenio svom narodu. Sa zastupanjem Bojih zapovijedi i popravljanjem pukotine koja je bila nainjena u Bojem zakonu, trebamo pomijeati suut prema napaenom ovjeanstvu. Mi trebamo njegovati ljubav prema Bogu na prvom mjestu, trebamo uzdii Njegov spomenik na djelo stvaranja koji je ve dugo pogaen nesvetim stopama, ali zajedno s time trebamo pokazati milost, velikodunost i najnjeniju suut prema grenom rodu. Ljubi svoga blinjega kao samoga sebe! Kao Crkva mi se trebamo prihvatiti tog posla. Ljubav prema napaenom ovjeanstvu daje znaenje i silu istini. (Sp. Test., Series A, br. 10,3,4) Evangeliziranje svijeta posao je koji je Bog povjerio onima koji polaze u Njegovo ime. To trebaju biti Boji suradnici, koji e onima koji propadaju otkrivati Njegovu njenu ljubav punu saaljenja. Bog poziva tisue ljudi da rade za Njega ne tako to e propovijedati onima koji poznaju istinu preoravajui stalno iznova isto tlo, ve opominjui one koji nikada nisu uli posljednju poruku milosti. Radite sa srcem koje je puno iskrene enje za duama. Bavite se zdravstvenim misionarskim djelom! Na taj nain ete osigurati pristup srcima ljudi i pripremiti put za otvorenije propovijedanje istine. Ustanovit ete da ublaavajui tjelesne patnje ljudi dobivate priliku da posluite i njihovim duhovnim potrebama. Gospodin e vam dati uspjeha u tom radu jer je Evanelje sila Boja na spasenje kada se utka u praktini ivot, kada se po njemu ivi i djeluje. Sjedinjenje Kristovog djela za tijelo i Kristovog djela za duu istinsko je i pravo tumaenje Evanelja. (R&H, 4. oujka 1902.)

228

9. kolovoza

Hoditi kuda je Isus hodio

Isus je doao da slui

Jer Sin ovjeji nije doao da mu slue, nego da on slui. (Marko 10,45) Mnogi smatraju velikom prednou posjet mjestima iz Kristovog ivota na Zemlji, hodanje stazama kojima je On proao, promatranje jezera kraj kojega je volio pouavati, kao i brda i dolina na kojima je esto poivao Njegov pogled. Ali mi ne moramo poi u Nazaret, Kafarnaum ili Betaniju da bismo ili Isusovim stopama. Njegove stope nai emo kraj bolesnike postelje, u bijednim straarama, na prepunim ulicama velikog grada i na svakom mjestu na kome se nalaze ljudska srca gladna utjehe. Ii emo njegovim stopama ako inimo ono to je On inio dok je bio na Zemlji. ... Milijuni ljudskih dua koji, sputani okovima neznanja i grijeha, nisu nikada uli o Kristovoj ljubavi prema njima, stoje na rubu propasti. Da smo mi na njihovom mjestu, to bismo eljeli da oni uine za nas? Imamo najsveaniju obvezu da uinimo za njih sve to je u naoj moi. Kristovo pravilo ivota, prema kome e svatko od nas stajati ili pasti na sudu, glasi: Sve to elite da ljudi ine vama, inite i vi njima! (Matej 7,12) Spasitelj je dao svoj dragocjeni ivot da bi osnovao crkvu koja e biti sposobna voditi brigu o alosnim duama koje su u kunji. Zajednica vjernih moe biti siromana, neobrazovana i nepoznata, ali u Kristu oni mogu obavljati rad u domu, susjedstvu, crkvi, pa ak i u drugim krajevima, iji e rezultat biti tako dalekosean kao vjenost. Zato to se ovaj rad zanemaruje, mnotvo mladih uenika nikada ne napreduje dalje od puke abecede kranskog iskustva. Svjetlost koja je plamtjela u njihovom srcu dok im je Isus govorio Oprataju ti se grijesi tvoji! mogli su sauvati pomaui onima koji su se nalazili u nevolji. Neumorna snaga, koja je tako esto izvor opasnosti za mlade, moe se usmjeriti kanalima kroz koje bi potekla u rijeci blagoslova. Ja bi bilo zaboravljeno u ozbiljnom radu za dobro drugih. (Isusov ivot, str. 531,532) 229

10. kolovoza

Hoditi kuda je Isus hodio

Pomozi napaenom ovjeanstvu

Zatim ih posla da navjeuju kraljevstvo Boje i da ozdravljaju bolesnike. (Luka 9,2) Krist je otvorio svoju privremenu bolnicu na zelenim padinama Galileje i na svakom drugom mjestu na koje bolesni i napaeni mogu biti doneseni Njemu. U svakom gradu, svakom gradiu, svakom selu kroz koje je prolazio, s njenim suosjeanjem Oca punog ljubavi, On je polagao svoje ruke na bolesnike i vraao im zdravlje. Isto ovo djelo Isus je povjerio svojoj Crkvi. (Letter 168, 1902.) Pri kraju svoje zemaljske slube, kada je izdao svojim uenicima sveani nalog da idu po svem svijetu i propovijedaju Radosnu vijest svakom stvorenju, On je objavio da e njihova misija biti potvrena obnavljanjem zdravlja bolesnima. Rekao im je: Na bolesnike stavljat e ruke, i oni e ozdravljati! (Marko 16,15.18) Lijeei u Njegovo ime bolesti tijela, oni e svjedoiti o Njegovoj moi da lijei bolesti due. Spasiteljev nalog uenicima upuen je svim vjernicima sve do svretka vremena. ... Nikada potreba svijeta za lijeenjem i pouavanjem nije bila vea nego danas. Svijet je pun bia kojima je potrebna naa sluba slabih, bespomonih, neobrazovanih, ponienih. (CPT 466,467) Pripadnici Bojeg naroda trebaju biti istinski zdravstveni misionari. Oni se trebaju osposobiti da slue potrebama due i tijela. Trebaju nauiti pruati jednostavnu medicinsku pomo koja moe mnogo uiniti da se ublae bolovi i ukloni bolest. Trebaju se upoznati s naelima zdravstvene reforme da bi mogli pokazati blinjima kako uz pomo pravilnih navika u prehrani, piu i odijevanju mogu sprijeiti bolesti ili obnoviti zdravlje. ... Veliki Lijenik ... e blagosloviti svakoga tko ide naprijed skromno i s povjerenjem, trudei se da objavi istinu za ovo vrijeme. (R&H, 5. svibnja 1904.) Lijeenje bolesnih je u posebnom smislu na posao. (Evangelizam, str. 410)

230

11. kolovoza

Hoditi kuda je Isus hodio

Dajte mukarcima i enama vodu ivota

A tko pije od vode koju u mu ja dati, sigurno nee nikad oednjeti. tovie, voda koju u mu dati postat e u njemu izvorom one vode to struji u ivot vjeni. (Ivan 4,14) U svojem razgovoru sa enom Samarijankom, Krist je, namjesto da omalovaava Jakovljev izvor, iznio neto bolje. ... On je usmjerio razgovor k blagu to ga je elio podariti nudei eni neto bolje od onoga to je imala ivu vodu, radost i nadu Evanelja. (Put u bolji ivot, str. 88,89) Koliko je zanimanja Isus pokazao prema toj eni! Kako su ozbiljne i rjeite bile Njegove poruke! Kada ih je ena ula, ostavila je svoje vreve i otila u grad govorei onima s kojima se srela: Doite da vidite ovjeka koji mi ree sve to sam uinila! Da on nije Mesija? itamo da su mnogi Samarijanci iz toga grada povjerovali u Njega. I tko bi mogao procijeniti spasonosni utjecaj koji su njezine rijei imale tijekom mnogih godina od njezinog vremena do danas! (R&H, 7. travnja 1904.) Isus se osobno sretao s ljudima. On nije stajao po strani, odvojen od onih kojima je bila potrebna Njegova pomo. On je ulazio u domove ljudi, tjeio oaloene, lijeio bolesne, opominjao bezbrine i prolazio inei dobro. Ako i mi krenemo Isusovim stopama, morat emo initi ono to je On inio. Mi moramo pruati ljudima istu vrstu pomoi koju je On pruao. (R&H, 24. travnja 1888.) Gospodin eli da se Njegova rije milosti objavi svakoj dui. U velikoj mjeri to se moe postii osobnim radom. Tom se metodom i Krist sluio. Njegovo djelo se najveim dijelom sastojalo od razgovora s pojedincima. On je posebno cijenio sluateljstvo koje se sastojalo od jedne osobe. Preko te jedne due poruka se esto prenosila tisuama. ... Mnotvo ljudi nikada nee biti obuhvaeno Evaneljem ako im se ono ne odnese. (Isusove usporedbe, str. 153) 231

12. kolovoza

Hoditi kuda je Isus hodio

Radite s djecom
Pustite djeicu i nemojte im prijeiti da dou k meni, jer takvima pripada kraljevstvo nebesko. (Matej 19,14) Kamo god je Spasitelj iao, dobroudnost Njegova lica i Njegovo njeno, ljubazno dranje zadobivalo je ljubav i povjerenje djece. ... Jedna majka sa svojim djetetom napustila je svoj dom da nae Isusa. Usput je o svojoj namjeri priala svojoj susjedi, te je i ona zaeljela da joj Isus blagoslovi djecu. Tako se sakupila skupina majki sa svojim malianima. Neka od ove djece izila su iz onog doba ranog djetinjstva i stupila u doba mladosti. ... Meutim, priekao je da vidi kako e uenici postupiti prema njima. Kad je vidio da vraaju majke, mislei da Mu ine uslugu, otkrio im je njihovu pogreku rekavi: Pustite djeicu i nemojte im prijeiti da dou k meni; jer takvima pripada kraljevstvo Boje. Uzeo je djecu u naruje, poloio ruke na njih i dao im blagoslov po koji su dola. (Isusov ivot, str. 419,420) Bog eli da svako dijete postane Njegovo, da bude posvojeno u Njegovu obitelj. Koliko god bili mladi, djeaci i djevojice mogu postati pripadnici bratstva vjere i stei najdragocjenija iskustva. ... Krist e ih uiniti malim misionarima. Cjelokupni tijek njihovih misli moe se promijeniti tako da im grijeh vie ne izgleda kao neto to donosi uivanje, ve kao neto to treba mrziti i ega se treba uvati. ... Gospodin e takvoj djeci dati da steknu iskustva na misionarskom podruju. (Letter 104, 1897.) Mi bismo mogli dovesti Kristu stotine i tisue djece kad bismo se potrudili i radili za njih. (CPT 172) Djeca bi trebala biti tako odgojena da suosjeaju sa starima i unesreenima i da nastoje olakati patnje siromanima i oaloenima. Treba ih uiti da budu marljiva u misionarskom radu; jo od najranijih godina treba ih nauiti samoodricanju i rtvovanju radi dobra drugih i napretka Kristovog djela kako bi mogla postati Boji suradnici. (6T, str. 429) 232

13. kolovoza

Hoditi kuda je Isus hodio

Radite i za ugledne mukarce i ene

Dok im je ... govorio, doe neki poglavar, pade pred njega niice i ree: Evo mi ki umrije. Doi i stavi svoju ruku na nju pa e oivjeti! Isus ustade i poe za njim s uenicima svojim. (Matej 9,18.19) Krist se trudio oko svih koji su eljeli uti Njegovu rije, a ne samo oko carinika i onih koje su ljudi odbacili oko bogatih i obrazovanih farizeja, idovskih plemia, stotnika, rimskog uglednika. To je podruje rada za koje sam uvijek smatrala da ga treba obaviti. (MM 312) Visoki drutveni slojevi bili su na udan nain zanemareni. I u viim drutvenim slojevima nai e se mnogi koji e prihvatiti istinu zato to je dosljedna, zato to nosi peat uzvienog karaktera Evanelja. Velik broj sposobnih ljudi, zadobiven na taj nain za djelo istine, energino e se pridruiti radu u Gospodnjem djelu. (7T, str. 112) Vladari i dravnici, ljudi koji zauzimaju povjerljive poloaje i imaju autoritet, umni mukarci i ene u svim drutvenim slojevima, usmjerili su svoju pozornost na dogaaje koji se odigravaju oko njih. Oni prate zategnute i nemirne meunarodne odnose. Promatraju sve snaniju aktivnost svih zemaljskih elemenata i shvaaju da e se neto veliko i odluno uskoro dogoditi da se svijet nalazi na pragu strahovite krize. (Odgoj, str. 4,161,162) Ne smijemo zaboraviti ... pravnike, ministre, senatore i suce, od kojih su mnogi robovi neumjerenih navika. Ne smijemo izostaviti nijedan trud da im pokaemo da su i njihove due vrijedne spasenja i da vrijedi teiti vjenom ivotu (7T, str. 58) Ni najvei ljudi na Zemlji ne nalaze se izvan domaaja sile Boga koji ini uda. ... Doivjevi obraenje u Kristu, mnogi e postati oruem u Bojoj ruci i radit e za druge iz svog djelokruga. ... Tek e vjenost otkriti ono to se postiglo ovom slubom koliko je dua, bolesnih od sumnje i iscrpljenih od sluenja svijetu i od nemira, privedeno Velikom Lijeniku. (Put u bolji ivot, str. 131,132) 233

14. kolovoza

Hoditi kuda je Isus hodio

Radite za potrebite
Tako je Isus obilazio sve gradove i sela. Uio je u tamonjim sinagogama, propovijedao Radosnu vijest o Kraljevstvu i lijeio svaku slabost i bolest. (Matej 9,35) Kakvim je prezaposlenim ivotom Isus ivio! Iz dana u dan moglo Ga se vidjeti kako ulazi u skromna boravita siromanih i oaloenih, donosei nadu onima koji su pokleknuli i mir onima koji su bili obuzeti oajem. Siromani i napaeni uivali su najvei dio Njegove panje. Djeca su Ga voljela. Privlaila ih je Njegova naklonost prema njima. Svojim jednostavnim rijeima punim ljubavi, rjeavao je mnoge tekoe koje su nastajale meu njima. esto bi ih uzimao na svoje krilo i razgovarao s njima na nain na koji je zadobivao njihova srca. ... Skromno, ljubazno, njeno i saaljivo prolazio je inei dobro, hranei gladne, podiui potlaene, tjeei oaloene. Nijedan koji bi k Njemu dolazio traiti pomo, nije od Njega odlazio bez olakanja. Ni vlakno sebinosti nije bilo utkano u uzorak koji je ostavio svojim sljedbenicima da slijede. On je ivio ivotom kojim je elio da ive svi koji vjeruju u Njega. Njegova hrana i Njegovo pie bilo je da vri volju svojeg Oca. On je svima koji su dolazili k Njemu po pomo dijelio vjeru, nadu i ivot. Kamo god je odlazio, donosio je blagoslov. (WM 116) Njenu naklonost naeg Spasitelja budili su pokleknuli i napaeni pripadnici ljudskog roda. Ako elite biti Njegovi sljedbenici, morate njegovati suut i naklonost. Ravnodunost prema ljudskim nevoljama mora ustupiti mjesto ivoj zainteresiranosti za patnje blinjih. Udovici, siroetu, bolesniku i umiruem uvijek e biti potrebna pomo. I tu se prua prilika za objavljivanje Evanelja da se uzdigne Isus, nada i utjeha svih ljudi. Kada napaeno tijelo osjeti olakanje, kada pokaete ivu zainteresiranost prema izmuenima, srca e se otvoriti i vi ete dobiti priliku da udijelite nebeski balzam. Ako budete gledali na Isusa, od Njega dobivali znanje, snagu i milost, moi ete Njegovu utjehu dati drugima zato to Utjeitelj ivi u vama. (Med. Mis., sijeanj 1891.) 234

15. kolovoza

Hoditi kuda je Isus hodio

inite dobro subotom

Dakle, slobodno je subotom initi dobro. (Matej 12,12) Prema etvrtoj zapovijedi, subota je bila posveena za odmor i bogosluje. Morali su se prekinuti svi svjetovni poslovi, ali su djela milosti i velikodunosti bila u skladu s Gospodnjom namjerom. Ona nisu smjela biti ograniena ni vremenom ni mjestom. Olakati patnje ranjenima, utjeiti oaloene djelo je ljubavi koje ini ast Gospodnjem svetom danu. (Redemption, br. 3, 46) ivotnim se potrebama mora odgovoriti, bolesni se moraju njegovati, oskudica se siromanih mora ublaiti. Nee ostati bez krivnje onaj tko u subotu zanemari pomoi u nevolji. Boji sveti odmor nainjen je za ovjeka i djela milosra su u savrenom skladu s njezinim ciljem. Bog ne eli da Njegova stvorenja ijedan tren podnose bol koja se moe otkloniti subotom ili u bilo koji drugi dan. ... Subota nije zamiljena da bude razdoblje beskorisnog nerada. Zakon zabranjuje svjetovni rad u Gospodnji dan odmora; naporan rad kojim zaraujemo za ivot mora prestati; nikakav rad tog dana za svjetovna zadovoljstva ili u nau korist nije u skladu sa Zakonom; ali kao to je Bog prestao sa svojim stvaralakim radom i odmarao se u subotu i blagoslovio je, tako i ovjek treba napustiti svoje zanimanje iz svakodnevnog ivota i te svete trenutke namijeniti zdravom odmoru, slubi Bogu i svetim djelima. Kristovo izljeenje bolesnog bilo je u savrenom skladu sa Zakonom. Ono je odalo poast suboti. (Isusov ivot, str. 155,156) Rad na olakavanju patnji na Spasitelj je proglasio djelom milosti, a nikako krenjem subote. (4T, str. 539) Potrebe napaenog ljudskog roda nikada ne smiju biti zanemarene. Spasitelj nam je svojim primjerom pokazao da je ispravno olakavati patnje subotom. (7T, str. 106)

235

16. kolovoza

Biti dobar susjed

Tko je moj blinji?

Ali on ... zapita Isusa: Tko je onda moj blinji? (Luka 10,29) Pitanje: Tko je moj blinji? izazivalo je meu idovima beskrajne rasprave. Nije bilo nikakvih sumnji to se tie neznaboaca i Samarijanaca. Oni su bili stranci i neprijatelji. Ali kako da se postavi granica meu pripadnicima njihovog naroda i kako da se razvrstaju razliite drutvene klase? ... Na ovo pitanje Krist je odgovorio usporedbom o milosrdnom Samarijancu. On je pokazao da biti neiji blinji ne znai samo biti pripadnik iste Crkve ili vjere. Biti blinji ne odnosi se ni na rasu, boju koe ili drutvenu klasu. Na blinji je svaka osoba kojoj je potrebna naa pomo. Na blinji je svaka dua koju je ranio ili povrijedio na zajedniki neprijatelj. Na blinji je svako bie koje pripada Bogu. (Isusove usporedbe, str. 257) Svaki onaj koji osjea neku potrebu, na je blinji. Svaki Adamov zalutali sin ili ki, svako bie koje je palo u zamku neprijatelja dua i koje se nalazi u okovima loih navika koje zamrauju njegovu od Boga danu muevnost ili enstvenost, na je blinji. (R&H, 12. studenoga 1895.) Nai blinji nisu samo nai poznanici i posebni prijatelji, nisu to samo oni koji pripadaju naoj Crkvi ili koji misle isto kao i mi. Nai blinji su pripadnici cijelog ljudskog roda. Mi trebamo initi dobro svim ljudima, a posebno onima koji pripadaju zajednitvu nae vjere. Mi trebamo pruiti svijetu priliku da vidi to znai ispunjavati Boji zakon. Mi trebamo ljubiti Boga iznad svega i svoje blinje kao same sebe. (R&H, sijeanj 1895.) Danas Bog prua ljudima priliku da pokau koliko vole svoje blinje. Onaj tko istinski voli Boga i svoje blinje, pokazuje milost prema onima koji su u oskudici, koji su napaeni, ranjeni, koji se nalaze na kraju svojih dana. Bog poziva svakog ovjeka da se prihvati svojeg zanemarenog posla, da se potrudi obnoviti Stvoriteljev moralni lik u ovjeku. (Letter 113, 1901.) 236

17. kolovoza

Biti dobar susjed

Govorite o istini svojim susjedima

A ovo vam je initi: Govorite istinu jedan drugome; sudite istinito i miroljubivo na vratima gradskim! (Zaharija 8,16) Svima onima koji rade s Kristom, elim rei: Kada god vam se ukae prilika da se pribliite ljudima kraj njihovog ognjita, iskoristite tu mogunost. Uzmite svoju Bibliju i otvorite pred njima njezine velike istine. Va uspjeh nee u tako velikoj mjeri ovisiti o vaem znanju i dostignuima, koliko o vaoj sposobnosti da pronaete put do njihovog srca. Ponaajui se drutveno i pribliavajui se ljudima, imat ete veu mogunost preokrenuti tijek njihovih misli nego najuvjerljivijim dokazivanjem. (GW 193) Ponesite sa sobom literaturu i zamolite ih da itaju. Kada vide da ste iskreni, nee prezirati va trud. Postoji nain za dosezanje i najtvreg srca. Jednostavan, iskren i ponizan pristup pomoi e nam da dopremo do dua za koje je Krist umro. (WM 91) Nemojte dopustiti da vam ijedna prilika proe neiskoritena. Posjeujte one koji ive blizu vas; naklonou i ljubaznou potrudite se da doprete do njihovog srca. Posjeujte bolesne i napaene i pokaite svoje iskreno zanimanje za njih. Koliko god je mogue, uinite im ivot lakim. Na taj nain ete doprijeti do njihovog srca i progovoriti koju rije za Isusa. Samo e vjenost pokazati koliko dalekosean moe biti utjecaj takvog rada. (R&H, 21. studenoga 1907.) Oni koji se ne prihvate ovog rada, koji se ponaaju ravnoduno kao to su to neki i uinili, uskoro e izgubiti svoju prvu ljubav i poet e prigovarati, kritizirati i osuivati ak i svoju brau. (R&H, 13. svibnja 1902.) Oni koji pou naprijed u duhu Uitelja nastojei doprijeti do dua istinom ... postajat e sve snaniji i snaniji dok se budu posveivali slubi Bogu. Radosna je sluba otvarati Sveto pismo drugima. (9T, str. 118)

237

18. kolovoza

Biti dobar susjed

Spaavajui druge, spaavam sebe

Pazi na samog sebe i na nauku! Ustraj u ovim dunostima, jer radei ovo spasit e i samog sebe i svoje sluatelje! (1. Timoteju 4,16) itala sam o ovjeku koji je jednog zimskog dana putovao kroz duboke nanose snijega, polako gubei svijest zbog hladnoe koja je skoro neosjetno iscrpljivala njegove ivotne snage. Skoro se ve smrznuo do smrti i spremao da prekine borbu za ivot, kada je zauo jauke drugog putnika koji se kao i on borio protiv hladnoe. U njemu se probudila suut pa mu je odluio pritei u pomo. Iskopao je promrzle udove nesretnika iz snijega i nakon ulaganja velikih napora uspio ga postaviti na noge. Budui da se nesretnik nije mogao kretati, obuhvatio ga je rukama i poeo ga vui kroz iste zapuhe za koje je mislio da se ni sam nee kroz njih probiti. Kada je konano dovukao svojeg druga u nevolji do sigurnog utoita, umom mu je prostrujala pomisao da je spaavajui blinjega od smrti zapravo spasio samoga sebe. Njegovi iskreni napori da pomogne blinjemu pokrenuli su i njegov krvotok koji je skoro zastao u njegovim ilama i natjerali ga da spasonosnu toplinu poalje sve do vrhova svojih udova. Pouka da pomaui drugima i sami dobivamo pomo, mora se neprestano ponavljati mladim vjernicima i primjerom i rijeima, tako da u svojem kranskom iskustvu postignu najbolje rezultate. Neka oni koji su skloni pomisliti da je put u vjeni ivot naporan i teak, krenu na posao i pomau drugima. Takvi napori, sjedinjeni s molitvama za boansko prosvjetljenje, uinit e da njihova vlastita srca bre kucaju pod utjecajem oivljavajue sile Boje milosti, da njihovi osjeaji zablistaju veom boanskom revnou. Cjelokupni njihov kranski ivot postat e mnogo stvarniji, ozbiljniji, proetiji molitvom. ... Svjedoanstva koja e iznositi na subotnjem bogosluju bit e ispunjena snagom. Radosno e svjedoiti o dragocjenom iskustvu koje su stekli radei za druge. (GW 198,199)

238

19. kolovoza

Biti dobar susjed

Budite ljubazni i njenog srca

Mjesto toga budite jedan prema drugom prijazni puni milosra! Opratajte jedan drugome, kao to je i Bog vama oprostio u Kristu! (Efeanima 4,32) Neka njenost i milosre koje je Isus otkrio u svojem dragocjenom ivotu budu i nama primjer kako trebamo postupati prema svojim blinjima. ... Mnogima koji su klonuli i postali obeshrabreni u velikoj borbi ivota, jedna ljubazna rije i ohrabrenje mogli bi ih ojaati da pobijede. ... Ne moemo naglasiti koliko dalekosean utjecaj mogu imati nae njene i ljubazne rijei, nai napori po uzoru na Krista da olakamo neije terete. Vratiti zalutaloga na pravi put moemo samo u duhu krotkosti, ljubaznosti i njene ljubavi. (5T, str. 612,613) U svim svojim poslovima s naim blinjima nikada nemojmo zaboraviti da poslujemo s Gospodnjim vlasnitvom. Budite ljubazni; budite puni samilosti, budite usluni. Potujte Boje otkupljeno vlasnitvo! Postupajte jedni prema drugima njeno i uljudno. (R&H, 24. kolovoza 1897.) Ako u svojem srcu njegujete neprijateljstvo, sumnje, zavist i ljubomoru, predstoji vam veliki posao da sredite stanje svoga srca. Priznajte svoje grijehe, usuglasite se sa svojom braom. Govorite dobro o njima. Nemojte ubacivati nikakve negativne aluzije, nikakve upadice kojima biste probudili nepovjerenje u mislima drugih. uvajte njihov ugled isto tako sveto kao to biste eljeli da oni uvaju va; volite ih kao to biste eljeli da vas voli Isus. (R&H, 29. travnja 1884.) Milost Boja navodi ljude da u svim svojim poslovnim pothvatima stave sebe na mjesto onoga s kime posluju. Ona navodi ljude da ne uvaju samo ono to je njihovo, ve i ono to pripada drugima. Navodi ih da pokazuju njenost, suut i ljubaznost. Njegovati dobar duh, ivjeti svetim ivotom to znai biti slian Kristu. ... Neka vaim ivotom upravljaju sveobuhvatna, velikoduna biblijska naela, naela dobre volje, ljubaznosti i uljudnosti. (Letter 30, 1887.) 239

20. kolovoza

Biti dobar susjed

Imajte srce puno razumijevanja

Dajem ti srce mudro i razumno, kakvo nije imao nitko prije tebe niti e ga imati itko poslije tebe. (1. o kraljevima 3,12) Salomon je u svojoj mladosti uinio isti izbor kao i David. Umjesto bilo kojeg zemaljskog dobra, traio je od Boga mudro i razumno srce. ... Snaga njegovog uma, irina njegovog znanja, slava njegove vladavine postali su udo svijeta. (Odgoj, str. 41) Gospodnje ime vrlo se potovalo tijekom prvoga dijela Salomonove vladavine. Kraljeva mudrost i pravednost svjedoili su svim narodima o savrenim osobinama Boga kojemu je sluio. Neko je vrijeme Izrael bio svjetlo svijeta, svjetlo koje je pokazivalo Gospodnju veliinu. Prava slava Salomonove rane vladavine nije leala u njegovoj nadmonoj mudrosti, udesnom bogatstvu ni dalekosenoj sili i slavi koju je uivao, ve u potovanju koje je zadobivalo ime Boga Izraelova mudrom uporabom nebeskih darova. Kako su godine prolazile i Salomonova slava rasla, on se trudio da proslavi Boga razvijajui svoju umnu i duhovnu snagu, nastavljajui prenositi blinjima blagoslove koje je dobivao. Nitko nije bolje od njega shvaao da je samo Gospodnjom naklonou dobio snagu, mudrost i razum, i da su mu ti darovi bili dani da bi svijetu otkrio znanje o Kralju kraljeva. (Izraelski proroci i kraljevi, str. 19,20) Kada se ovjek pod utjecajem istine obrati, promjena karaktera se nastavlja. On dobiva poveanu mjeru razumijevanja, jer je postao posluan Bogu. Boji um i volja postaju njegova volja. Stalno dobivajui savjete od Boga, stjee i poveanu sposobnost razumijevanja. Dolazi do opeg razvoja uma koji je bez ikakvog ogranienja pokoren vodstvu Bojega Duha. (R&H, 19. srpnja 1887.)

240

21. kolovoza

Biti dobar susjed

Budi pun suuti

estitima svie ko svjetlost u tami: blag, milosrdan i pravedan Jahve. (Psalam 112,4) Gdje god se pokazuje ljubav i suosjeanje, gdje god se srce trudi da pomogne blinjima i da ih podigne, tu se otkriva djelovanje Bojega Svetog Duha. U najdubljem poganstvu, ljudi koji nisu imali nikakvog znanja o Bojem pisanom Zakonu, koji ak nikad nisu ni uli za Kristovo ime, bili su ljubazni prema Njegovim slugama, titili su ih stavljajui na kocku svoj ivot. Njihova djela pokazuju da je na njih djelovala boanska sila. Sveti Duh je Kristovo milosre usadio u srca tih ljudi, pobudio je u njima suosjeanje suprotno njihovoj naravi, suprotno njihovom odgoju. ... Krist eli uzdii svakoga komu je stalo do zajednitva s Njim, kako bismo i mi bili jedno s Njim kao to je On jedno sa svojim Ocem. On nam doputa da doemo u dodir s napaenima i nastradalima da bi nas izvukao iz nae sebinosti; On u nama eli razviti osobine svojeg karaktera saaljenje, njenost i ljubav. Prihvaajui ovo djelo slube, mi ulazimo u Njegovu kolu da se pripravimo za nebeske dvorove. ... Suraujui s nebeskim biima u njihovom djelu na Zemlji, mi se pripravljamo za druenje s njima na nebesima. Svi slubujui duhovi [aneli] to se obiavaju slati da slue onima koji imaju batiniti spasenje (Hebrejima 1,14), pozdravit e na Nebu one koji nisu ivjeli na Zemlji da im se slui, nego da slue (Matej 20,28). U tom blagoslovljenom drutvu mi emo nauiti, na svoje vjeno veselje, sve to je obuhvaeno pitanjem: Tko je moj blinji? (Isusove usporedbe, str. 265,266) Svako djelo ljubavi, svaka ljubazna rije, svaka molitva za napaene i potlaene objavljena je pred vjenim prijestoljem i unesena u nebeski neunitiv zapis. (5T, str. 133)

241

22. kolovoza

Biti dobar susjed

Pjevaj i moli se sa susjedima

Oni su poeli hvaliti s najveim veseljem i, pavi niice, poklonili se. (2. Ljetopisi 29,30) Objavljivanje istine s ljubavlju i suosjeanjem, od kue do kue, u skladu je s nalozima koje je Krist dao svojim uenicima kada ih je slao na njihovo prvo misionarsko putovanje. Pjesmama hvale Bogu, poniznim molitvama od srca i jednostavnim iznoenjem biblijskih istina u obiteljskom krugu moe se doprijeti do mnogih. Boanska sila osvjedoit e srce. Ja sam s vama u sve vrijeme! glasi Njegovo obeanje. Sigurni u prisutnost takvog Pomonika, moemo raditi s nadom, vjerom i hrabrou. (R&H, 21. studenoga 1907.) Potrebni su oni koji imaju dar pjevanja. Pjesma je jedno od najuspjenijih sredstava za usaivanje duhovnih istina u srce. esto se dogaa da se rijeima svetih pjesama otvaraju izvori pokajanja i vjere. ... Vjernici Crkve, mladi i stari, trebaju ii naprijed i objaviti ovu posljednju poruku svijetu. Ako pou u poniznosti, s njima e poi i Boji aneli i nauit e ih kako da podignu svoj glas u molitvi, kako da podignu svoj glas u pjesmi i kako da objave evaneosku poruku za ovo vrijeme. (R&H, 6. lipnja 1912.) Nauite pjevati najjednostavnije pjesme. One e vam pomoi u radu od kue do kue, i srca e biti ganuta utjecajem Svetoga Duha. I samoga Krista se esto moglo uti kako pjeva pjesme hvale. ... U Njegovom je srcu vladala radost. Iz Boje rijei moemo saznati da i meu nebeskim anelima vlada radost zbog svakog grenika koji se kaje, pa i da sam Gospodin pjesmom izraava svoju radost zbog svoje Crkve. (R&H, 11. studenoga 1902.) Kada i vi poput uenika krenete od mjesta do mjesta objavljujui istinu o Spasiteljevoj ljubavi, stvarat ete prijatelje i vidjeti plod svojega rada. (R&H, 4. veljae 1904.)

242

23. kolovoza

Definicija prave vjere

Posjeujte siroad i udovice

isto i neokaljano bogosluje pred Bogom i Ocem sastoji se u ovomu: pohaati sirote i udovice u njihovoj nevolji i uvati samoga sebe istim od ovog svijeta. (Jakov 1,27) Od svih onih ije potrebe zahtijevaju nau pozornost, udovice i siroad imaju najvee pravo na nau njenu naklonost i brigu. ... Otac koji je umro u vjeri oslanjajui se na Boje vjeno obeanje, ostavlja svoje voljene s punim povjerenjem da e se Gospodin pobrinuti za njih. A kako se Gospodin brine o tim sirotanima? On ne ini udo tako to e poslati manu s Neba, On ne alje gavranove da im donesu hrane, ali ini uda u ljudskom srcu. On istjeruje sebinost iz due; On otpeauje izvore dobroinstva. On okuava ljubav onih koji govore da su Njegovi sljedbenici povjeravajui njihovoj njenoj skrbi nevoljnike i oaloene, siromane i siroad. (R&H, 27. lipnja 1893.) Mnoge se majke udovice sa svojim siroiima hrabro bore sa svojim dvostrukim teretom, i esto naporno rade daleko iznad svojih tjelesnih mogunosti da bi sauvale uza se svoju djecu i zadovoljile njihove potrebe. Njima preostaje malo vremena da ih ue i savjetuju, malo prilika da ih okrue onim to e unijeti svjetlost i vedrinu u njihov ivot. Njima je potrebno ohrabrenje, razumijevanje i materijalna pomo. Bog nas poziva da ovakvoj djeci pomognemo koliko god je u naoj moi, kako bi to manje osjetila nedostatak oinske brige. ... Nastojte biti od pomoi brinoj majci. (Put u bolji ivot, str. 122) U domovima u kojima je izobilje udobnosti ivota, u posudama i spremnicima punim prinosa obilnih etvi, u skladitima opskrbljenim proizvodima s tkalakog stana, u pohranama punim zlata i srebra, Bog je osigurao mogunosti za pomaganje siromasima. (Put u bolji ivot, str. 122) One koji osjeaju samilost prema ... udovicama, siroadi i siromanima, Krist predstavlja kao one koji dre zapovijedi i koji e batiniti vjeni ivot. (3T, str. 512) 243

24. kolovoza

Definicija prave vjere

Dijeli kruh svoj gladnima

Podijeliti kruh svoj s gladnima, uvesti pod krov svoj beskunike. (Izaija 58,7) to je to prava vjera? Krist nam je rekao da se prava vjera sastoji od pokazivanja samilosti, naklonosti i ljubavi u domu, u crkvi i u svijetu. ... Mi trebamo misliti i brinuti se o drugima kojima je potrebna naa ljubav, naa njenost i naa pomo. Uvijek moramo imati na umu da smo Kristovi predstavnici i da trebamo dijeliti blagoslove koje smo primili od Njega ne s onima koji e nam jednom vratiti uinjeno dobro, ve s onima koji e cijeniti darove koji e zadovoljiti njihove tjelesne i duhovne potrebe. Oni koji prireuju gozbe s namjerom da pomognu onima koji su u ivotu doivjeli samo malo zadovoljstva, s namjerom da unesu malo svjetla u njihov sumorni ivot, s namjerom da olakaju teret njihovog siromatva i nevolje, ponaaju se nesebino i u skladu s Kristovim nalozima. (R&H, 12. studenoga 1895.) Svuda oko sebe vidimo oskudicu i patnje. Obiteljima je potrebna hrana; maliani plau za kruhom. U kuama siromaha nedostaje odgovarajui namjetaj i posteljina. Mnogi ive u kolibama koje su liene skoro svake udobnosti. Pla siromaha uzdie se do neba. Bog vidi; Bog uje. (6T, str. 385) Pomaganje siromanima ... djelo je kojega se svaka crkva koja vjeruje u istinu za ovo vrijeme ve odavno morala prihvatiti. Trebamo pokazati ono njeno suosjeanje Samarijanca u zadovoljavanju tjelesnih potreba, u hranjenju gladnih, u dovoenju siromanih i prognanih u svoj dom, prikupljajui od Boga svakoga dana milost i snagu koja e nam omoguiti da dopremo do samog dna ljudske bijede i pomognemo onima koji nisu u stanju pomoi sami sebi. Obavljajui ovo djelo, mi uzdiemo Krista i to raspetoga. (6T, str. 275)

244

25. kolovoza

Definicija prave vjere

Odjenite neodjevene
Bijah g i obukoste me. (Matej 25,35.36) Krist ... kae da je bio gladan i edan, da je bio stranac, da je bio bolestan, da je bio u tamnici. ... Dok ste vi svoje ormare punili skupocjenom odjeom, ja sam bio u sirotinji. Dok ste vi ili za svojim zadovoljstvima, ja sam propadao u tamnici. Kad ste udijelili malo kruha gladnim siromasima, kad ste se sjetili da dajete Gospodinu slave? Svakog dana u vaem ivotu bio sam blizu vas u osobi ovih jadnika, ali Me niste traili. Niste eljeli Moje drutvo. (Isusov ivot, str. 530,531) U svijetu koji sebe proglaava kranskim, mnogo novca troi se na ekstravagantno razmetanje, na nakit i ukrase, dok bi se njime mogle zadovoljiti potrebe svih gladnih, dok bi se mogli odjenuti svi neodjeveni u naim gradovima i selima; a ipak ti takozvani sljedbenici krotkog i poniznog Isusa ne liavaju sebe odgovarajue hrane ili udobne odjee. to e ti vjernici Crkve rei kada se u Dan Gospodnji suoe s dostojnim siromasima, s udovicama i siroadi koji nisu bili u stanju zadovoljiti ni osnovne ivotne potrebe, dok su oni, takozvani Kristovi sljedbenici, na svoje bogato odijevanje i nepotrebne ukrase, izriito zabranjene u Bojoj rijei, troili i vie nego to bi bilo dovoljno da se zadovolje sve njihove potrebe? (R&H, 21. studenoga 1878.) U osmom poglavlju Izaije jasno je opisano djelo koje Boji narod treba obaviti u Kristovo ime. Kristovi sljedbenici trebaju slomiti svaki jaram, nahraniti sve gladne, odjenuti sve neodjevene. ... Ako budu primjenjivali naela Bojeg zakona djelima milosti i ljubavi, oni e svijetu pokazati Boji karakter i primiti najbogatije blagoslove Neba. (R&H, 20. kolovoza 1895.)

245

26. kolovoza

Definicija prave vjere

Olakajte poloaj potlaenih

Uite se dobrim djelima: pravdi teite, ugnjetenom pritecite u pomo, siroti pomozite do pravde, za udovu se zauzmite. (Izaija 1,17) Isus, dragi Spasitelj, uzor svima nama, bio je vrst kao stijena kada se radilo o istini i dunosti. Njegov ivot je bio savreni uzor istinske utivosti. Ljubaznost i njenost obiljeavali su Njegov karakter. On je uvijek imao ljubazan pogled i utjenu rije za svakog nevoljnika i potlaenoga. ... Kada se sretnete s nekim tko je optereen brigama i izloen tlaenju, koji ne zna kamo da se okrene da bi naao olakanje, uloite svoje srce u djelo pomaganja takvom nevoljniku. Nije u skladu s Bojom namjerom da se Njegova djeca zatvore u sebe, da ne pokazuju nikakvo zanimanje za dobro ljudi koji su u ivotu imali manje sree od njih. Imajte na umu da je za njih Krist umro isto kao i za vas. Spremnost na ustupke i ljubaznost otvorit e vam put da im pomognete, da zadobijete njihovo povjerenje, da ih nadahnete nadom i hrabrou. (Letter 30, 1887.) Ljudi ne smiju sebi dopustiti da ih njihovi poslovni potezi lie ovjekoljublja. ... Ljubazne rijei, ljubazan pogled, pristojan izgled, sve to ima veliku vrijednost. Neka posebna privlanost struji iz ljudi koji su istinski uljudni. ... Kako obnoviteljski i oplemenjujue djeluje utjecaj takvih susreta na one koji su siromani i potlaeni, oboreni do dna boleu ili nestaicom! Hoemo li im uskratiti balzam koji im takvi susreti donose? (Letter 30, 1887.) Svaki in pravednosti, milosra i dobroinstva stvara melodiju na Nebu. Otac sa svojeg prijestolja promatra one koji ine ta djela milosra i ubraja ih u svoje najdragocjenije blago. Moji e biti, moja steevina govori Jahve nad Vojskama. Svako dobro djelo uinjeno siromanima i napaenima, smatra se kao da je uinjeno Isusu. Kad nahranite gladnoga, kad suosjeate s nevoljnima i potlaenima, kad prijateljski postupate sa siroadi, dovodite sebe u jo bliu zajednicu s Isusom. (2T, str. 25) 246

27. kolovoza

Definicija prave vjere

Budite oi slijepima, noge hromima

Oko sam bio slijepcu i noga hromu. (Job 29,15 ari) Bdijte, molite se i budite savjesni da va um ne postane toliko zaokupljen mnogim vanim poslovnim potezima da zanemarite istinsku pobonost, da ljubav bude istisnuta iz vaeg srca usprkos velikoj i alosnoj potrebi da budete Boja ruka pomonica slijepima i svima drugima koji su u nevolji. Onima koji imaju najmanje prijatelja potrebna je najvea pomo. Uporabite svoje vrijeme i svoju snagu da postanete ognjeni u duhu, da postupate pravedno, da volite milost sluei Gospodinu. Imajte na umu rijei koje je Krist izrekao: Meni ste uinili koliko ste uinili jednomu od ove moje najmanje brae. (MS 109, 1902.) Bog zahtijeva od pripadnika svojeg naroda da budu mnogo saaljiviji i obzirniji prema nesretnima nego to su sada. ... Bog zahtijeva da istu obzirnost koja se ukazuje udovicama i siroadi treba ukazati i slijepima i onima koji pate od nekih drugih tjelesnih nedostataka. Nesebino dobroinstvo vrlo je rijetko u ovo vrijeme u svijetu. ... udno je da oni koji izjavljuju da su krani ne uvaavaju tako jasno i odreeno uenje Boje rijei i da pritom ne osjeaju nikakvu grinju savjesti. Bog je na njih stavio odgovornost da se brinu za unesreene, slijepe, hrome, udovice i siroad, ali mnogi ne ulau nikakav napor u tom pogledu. (3T, str. 516,517) Veliko djelo mora biti obavljeno u naem svijetu, i injenica da se pribliavamo svretku povijesti ovoga svijeta, ni u najmanjoj mjeri nije umanjila njegovu vanost; i ako se savrena Boja ljubav bude nalazila u naem srcu, bit emo u stanju uiniti prekrasna djela. (R&H, 15. sijenja 1895.)

247

28. kolovoza

Definicija prave vjere

Otac siromanima
Otac ubogima, zastupnik strancima. (Job 29,16) Ovo je dokaz da je Jobova pravednost bila po uzoru na Kristovu. Zahvaljujui Isusu, i ljudi mogu stei duh njene suuti prema nevoljnima i oaloenima. ... On se spustio do najveeg ponienja i bio posluan do smrti, smrti na kriu, da bi nas mogao uzdii i uiniti nas svojim subatinicima. Cijelom svijetu bilo je potrebno upravo ono to mu je jedino Krist mogao dati. On se nije povlaio od onih koji su traili Njegovu pomo. On nije inio ono to mnogi danas ine kada govore: Neka mi ne dosauju svojim potrebama. elim prikupljati svoja sredstva da bih uloio u zemlju i kue. Isus, Velianstvo Neba, ostavio je sjaj svojeg nebeskog doma i zahvaljujui milosrdnoj namjeri svoga srca, prikazao je Boji karakter ljudima cijeloga svijeta. (Signs, 13. lipnja 1892.) Kada ne bi bilo siromatva, mi ne bismo mogli shvatiti Boju milost i ljubav, ne bi bilo naina da upoznamo saaljivog nebeskog Oca punog ljubavi. (MM 243) Prvo uvidimo trenutane potrebe siromanih, ublaimo njihove tjelesne potrebe i patnje, i onda emo nai otvoreni put do njihovog srca u koje emo moi posijati dobro sjeme vrline i vjere. (4T, str. 227) Evanelje nikada ne izgleda privlanije nego kada se objavi u najsiromanijim i najzaputenijim podrujima. ... Istina Boje rijei ulazi u kolibe seljaka i osvjetljava neureene stanove siromaha. ... Zrake Sunca pravednosti unose radost u domove bolesnika i stradalnika. Tamo su i Boji aneli. ... Oni koji su bili prezreni i odbaeni, podiu se vjerom i oprostom do dostojanstva sinova i keri Bojih. (WM 169) Kranstvo je utjeha siromanih. (WM 172)

248

29. kolovoza

Definicija prave vjere

Osobito se sjeajte siromanih vjernika u crkvi

Prema tome, dok imamo povoljnu priliku, inimo dobro svima, posebno onima koji po ovoj vjeri pripadaju istoj obitelji. (Galaanima 6,10) Krist je u posebnom smislu povjerio svojoj Crkvi dunost da vodi skrb o siromanima u svojoj sredini. Siromanih e uvijek biti meu nama, i On je vjernicima Crkve dodijelio osobnu odgovornost da se brinu o njima. Kao to lanovi prave obitelji vode skrb jedan o drugome, slue onome izmeu sebe koji je bolestan, podupiru onoga koji je slab, poduavaju neukog, savjetuju neiskusnog, tako se trebaju i oni koji su zajedno u vjeri brinuti za svoje siromane i bespomone. (Put u bolji ivot, str. 121) Dunost je svake crkve da pomno i promiljeno organizira brigu o bolesnicima i siromasima u svojoj sredini. (WM 181) Ako oni koji sebe smatraju Kristovim sljedbenicima na bilo koji nain zanemare ovu svoju dunost, ako ne zadovolje potrebe brata i sestre koji nose jaram siromatva ili tlaenja, izvjetaj o tome biljei se u nebeskim knjigama kao zanemarivanje dunosti prema samome Kristu u osobi Njegovih svetih. Kakav e obraun imati Gospodin s mnogima koji drugima objavljuju Kristove rijei, a ne pokazuju njenu skrb i brigu prema bratu u vjeri koji je imao manje sree u ivotu i manje uspjeha od njih! (WM 210) Istinski kranin je prijatelj siromaha. On se ponaa prema svojem zbunjenom i nesretnom bratu kao to bi se netko ponaao prema njenoj, osjetljivoj, slaboj biljci. Bog trai od svojih radnika da se kreu meu bolesnima i napaenima kao vjesnici Njegove ljubavi i milosti. On nas promatra da bi vidio kako postupamo jedni prema drugima, jesmo li slini Kristu u svojem pristupu svima, uglednima i prezrenima, bogatima i siromanima, slobodnima i robovima. (WM 168) Nema nikakvih nedoumica u vezi s Gospodnjim siromasima. Njima treba pomoi u svakom sluaju kad je to za njihovo dobro. (6T, str. 269) 249

30. kolovoza

Nagrade za slubu

Ojaana duhovnost i poboljano zdravlje

Tada e sinut poput zore tvoja svjetlost, i zdravlje e tvoje brzo procvasti. Pred tobom e ii tvoja pravda, i Slava Jahvina bit e ti zalaznicom. (Izaija 58,8) Zar nije to ono za ime svi eznemo? O, zdravlje i mir kriju se u ispunjavanju volje naeg nebeskog Oca! Pred tobom e ii tvoja pravda, a Slava Jahvina bit e ti zalaznicom. Vikne li, Jahve e ti odgovorit, kad zavapi, rei e: Evo me! Ukloni li iz svoje sredine jaram, ispruen prst i besjedu bezbonu, dade li kruha gladnome, nasiti li potlaenog, tvoja e svjetlost zasjati u tmini, i tama e tvoja kao podne postati, Jahve e te vodit bez prestanka, sitit e te u sunim krajevima. On e krijepit kosti tvoje, i bit e kao vrt zaljeven, kao studenac kojem voda nikad ne presui. (Med. Mis., lipanj 1891.) Ako odjene gologa i uvede siromaha ... u svoju kuu, i podijeli kruh svoj gladnima, tad e sinut poput zore tvoja svjetlost, i zdravlje e tvoje brzo procvasti. initi dobro izvanredan je lijek protiv bolesti! (2T, str. 29) Zadovoljstvo koje osjetimo kad inimo dobro drugima djeluje veoma blagotvorno na nae osjeaje, zatitra u ivcima, ubrzava krvotok i pospjeuje umno i tjelesno zdravlje. (4T, str. 56) ista i nepokvarena vjera nije nekakav osjeaj, ve su to djela milosra i ljubavi. Takva vjera je nuna za sreu i zdravlje. Ona ulazi u okaljani hram due i kao biem izgoni iz njega grene provalnike. Sjedajui na prijestolje, ona sve posveuje svojom prisutnou, rasvjetljavajui srce. ... Ona otvara prozore due prema Nebu putajui u nju sunano svjetlo Boje ljubavi. Zajedno s njome ulaze i vedrina i spokoj. Poveavaju se tjelesne, umne i moralne snage zato to ozraje Neba kao iva, aktivna snaga, ispunjava duu. (R&H, 15. listopada 1901.)

250

31. kolovoza

Nagrade za slubu

Sjat e kao zvijezde navijeke

Umnici e blistati kao sjajni nebeski svod, i koji su mnoge uili pravednosti, kao zvijezde navijeke, u svu vjenost. (Daniel 12,3) Onaj koji svakomu odredi njegov posao prema njegovim sposobnostima, nee dopustiti da vjerno i savjesno ispunjavanje dunosti ostane nenagraeno. Svaki in odanosti i vjere bit e okrunjen posebnim znacima Boje milosti i odobravanja. Za svakog radnika vrijedi obeanje: Ili su plaui nosei sjeme sjetveno: vraat e se s pjesmom nosei snoplje svoje. (5T, str. 395) Koliko god kratka bila naa sluba i koliko god bio skroman na posao, ako u jednostavnoj vjeri budemo slijedili Krista, nagrada nas nee razoarati. Ono to ni najvei i najmudriji ne mogu zasluiti, najslabiji i najskromniji mogu dobiti. Nebeska zlatna vrata ne otvaraju se pred onima koji sami sebe uzdiu niti pred onima koji su ohola duha. Meutim, ta vjena vrata irom e se otvoriti kad ih dodirne drhtava ruka malog djeteta. Blagoslovljena e biti nagrada milosti onima koji su radili za Gospodina u jednostavnosti svoje vjere i ljubavi. (Isusove usporedbe, str. 279) ela onih koji obavljaju ovaj posao nosit e krunu rtve, ali e oni primiti svoju nagradu. (6T, str. 348) Svakome radniku za Boga ova pomisao treba biti poticaj i ohrabrenje. U ovom ivotu na rad za Boga esto izgleda besplodan. Nai napori da inimo dobro mogu biti iskreni i ustrajni, ali nam moda nee biti doputeno da vidimo njihove rezultate. Nama ti napori mogu izgledati neuspjeni. Ali Spasitelj nas uvjerava da je nae djelo zabiljeeno na Nebu i da nagrada ne moe izostati. (6T, str. 305) Iako neiji ivot moe biti teak i pun samoodricanja ... u oima Neba on e biti uspjean i bit e ubrojen meu Boje uglednike. Umnici e blistati kao sjajni nebeski svod, i koji su mnoge uili pravednosti kao zvijezde navijeke, u svu vjenost. (5T, str. 449) 251

Rujan POSVEEN IVOT

1. rujna Posveenje

Potpuno posveenje tijela, due i duha

A sam Bog, izvor mira, neka vas potpuno posveti! I neka se cijelo vae bie duh, dua i tijelo sauva besprijekorno za dolazak Gospodina naega Isusa Krista! (1. Solunjanima 5,23) Posveenje opisano u Svetom pismu odnosi se na cjelokupno bie duh, duu i tijelo. To je prava zamisao o potpunom posveenju. Pavao se moli da crkva u Solunu uiva taj veliki blagoslov. A sam Bog, izvor mira, neka vas potpuno posveti! I neka se cijelo vae bie duh, dua i tijelo sauva besprijekorno za dolazak Gospodina naega Isusa Krista! (1. Solunjanima 5,22.23) ... Istinsko posveenje je potpuna usuglaenost s Bojom voljom. Svladane su buntovne misli i buntovni osjeaji, a Isusov glas budi novi ivot koji proima cijelo bie. Oni koji su istinski posveeni nee postaviti svoje miljenje kao mjerilo dobra i zla. Oni nisu fanatini ili samopravedni, ali ljubomorno paze na sebe, uvijek u strahu hoe li moi zadovoljiti uvjete pod kojima su dobili obeanje i na kojima se obeanja temelje. ... Biblijsko posveenje ne sastoji se od snanih osjeaja. I upravo se tu mnogi teko varaju. Oni osjeaje uzimaju kao mjerilo. Kada se osjeaju uzvieno ili sretno, tvrde da su posveeni. Sretni osjeaji ili njihovo izostajanje nije jo nikakav dokaz da netko nije ili jest posveen. Ne postoji neto to bi se moglo proglasiti trenutanim posveenjem. Istinsko posveenje je svakidanji posao i traje isto toliko koliko i sam ivot. Oni koji se bore sa svakidanjim kunjama, koji pobjeuju svoje grene sklonosti, koji tee za svetou srca i ivota, nisu skloni hvalisanju svetou. Oni su gladni i edni pravednosti. Njima grijeh izgleda izuzetno grean. (SL 79) Istinsko posveenje ... je svakodnevno umiranje sebi i svakodnevno usuglaavanje s Bojom voljom. (LS 237) 252

2. rujna

Posveenje

Praktini primjer posveenja

Muevi, ljubite svoje ene kao to je i Krist ljubio Crkvu, i sam sebe predao za nju, da je posveti istei je u kupelji vode uz pratnju rijei, da sam sebi privede Crkvu krasnu, bez ljage i bez bore, bez iega tomu slina, da bude sveta i bez mane. (Efeanima 5,25-27) Ovo je biblijsko posveenje. To nije samo prikaz ili neto to mijenja vanjtinu. To je posveenje primljeno preko provodnika istine. To je istina primljena u srce i praktino provedena u ivot. Promatran kao ovjek, Isus je bio savren, ali je ipak rastao u milosti. A Isus je napredovao u mudrosti, rastu i milosti pred Bogom i ljudima. (Luka 2,52) ak i najsavreniji kranin moe stalno napredovati u spoznaji i Bojoj ljubavi. ... tovie, rastite u milosti i pravoj spoznaji naega Gospodina, Spasitelja Isusa Krista! Njemu slava sada i do vjenosti! Amen. Posveenje nije djelo jednog trenutka, sata ili dana. To je neprestani rast u milosti. Nijednoga dana ne znamo koliko e teak biti na sukob sljedeega dana. Sotona je iv i aktivan, i svakoga dana trebamo iskreno vapiti Bogu za pomo i snagu da mu se odupremo. Dok god Sotona bude vladao, morat emo pokoravati svoje ja, pobjeivati kunje, i nema mjesta na kojemu bismo se mogli zaustaviti, nema toke do koje bismo mogli doi i rei da smo potpuno dostigli cilj. ... Kranski ivot je neprekidno koraanje naprijed. Isus isti i oplemenjuje svoj narod, i kad se Njegov lik bude savreno odraavao u njemu, on e biti savren i svet, spreman za uznesenje. (1T, str. 339,340) Svaki ivi kranin svakodnevno e napredovati u boanskom ivotu. I dok bude napredovao prema savrenstvu, svakoga dana e doivljavati obraenje Bogu; i to obraenje nee biti dovreno sve dok ne postigne savrenstvo kranskog karaktera, dok ne bude potpuno spreman za zavrni dodir besmrtnosti. (2T, str. 505) 253

3. rujna

Posveenje

Posveeni poslunou
Posveujte se da budete sveti! Ta ja sam Jahve, Bog va. Drite moje zakone i vrite ih. Ja, Jahve, posveujem vas. (Levitski zakonik 20,7.8) Adam i Eva su prekrili Gospodnje zahtjeve i strane posljedice njihovog grijeha trebaju biti upozorenje nama da ne slijedimo njihov primjer neposlunosti. ... Nema istinskog posveenja osim poslunou istini. Oni koji ljube Boga svim svojim srcem, ljubit e i sve Njegove zapovijedi. Posveeno srce je u skladu s propisima Bojeg zakona jer su oni sveti, pravedni i dobri. (SL 49) Nitko tko istinski voli Boga i tko Ga se boji nee nastaviti kriti Njegov Zakon ni u jednoj pojedinosti. Kada ovjek kri Zakon, dolazi pod prokletstvo Zakona i tako mu zakon postaje jaram ropstva. Bez obzira na to to govori, on nije opravdan, to znai da nije dobio oprost. Savren je Zakon Jahvin duu krijepi. Preko poslunosti dolazi posveenje tijela, due i duha. Posveenje je djelo koje napreduje, to je prelaenje iz jednog stupnja savrenstva u sljedei. (Letter 155, 1902.) Neka iva vjera bude kao zlatna nit utkana u sve to inimo, pa i u obavljanje naih najneznatnijih dunosti. Na taj emo nain svojim svakidanjim radom pridonositi svojem kranskom rastu. Neprestano emo gledati Isusa. Ljubav prema Njemu ulijevat e ivotvornu snagu u sve to inimo. I tako emo se pravilnom upotrebom svojih talenata povezati zlatnim lancem s nebeskim svijetom. To je znaenje pravog posveenja; jer posveenje se sastoji od radosnog obavljanja svakidanjih dunosti u savrenoj poslunosti Bojoj volji. (Isusove usporedbe, str. 245) Kada srce odlui biti posluno Bogu, kada se uloe napori da se to postigne, Isus prihvaa tu odluku i napor kao ovjekovu najbolju slubu i nadomjeta nedostatke svojim boanskim zaslugama. (Signs, 16. lipnja 1890.)

254

4. rujna

Posveenje

Rodovi posveenja
Radujte se uvijek u Gospodinu! Da ponovim: radujte se! (Filipljanima 4,4) Zahvaljujui Isusu, pali Adamovi sinovi postaju sinovi Boji. Jer svi i posvetitelj i posveeni imaju jednoga Oca. Zbog toga se ne stidi zvati ih braom. (Hebrejima 2,11) ivot kranina treba biti ivot vjere, pobjede i radosti u Bogu. Jer sve to je od Boga roeno pobjeuje svijet. A ovo je sredstvo pobjede koja pobjeuje svijet: naa vjera. (1. Ivanova 5,4) Istinu je govorio Boji sluga Nehemija: Radost Jahvina vaa je jakost. (Nehemija 8,10) A Pavao pie: Radujte se uvijek u Gospodinu! Da ponovim: radujte se! (Filipljanima 4,4) Radujte se uvijek! Bez prestanka molite! U svakoj prilici zahvaljujte, jer je to za vas volja Boja u Kristu Isusu! (1. Solunjanima 5,16-18) To su plodovi biblijskog obraenja i posveenja. (Velika borba, str. 410) Istinski pravedan ovjek je tako temeljito nadahnut ljubavlju prema Bogu i svojim blinjima da spremnim srcem ini Kristova djela. Svi koji uu u podruje njegovog utjecaja, osjeaju ljepotu i miris njegovog kranskog ivota, dok je on sam nesvjestan toga jer ivi u skladu sa svojim navikama i sklonostima. On se moli za boansko prosvjetljenje i rado hodi u toj svjetlosti. Njegovo pie i njegova hrana je da ispunjava volju svojeg nebeskog Oca. Njegov ivot je sakriven s Kristom u Bogu; ali se on ne hvali time, niti izgleda da je svjestan toga. Bog se smijei skromnima i poniznima koji vjerno slijede stope svoga Uitelja. Oni privlae anele koji se rado zadravaju na njihovom putu. Moda e pokraj njih proi kao pokraj nedostojnih oni koji se hvale uzvienim dostignuima i koji uivaju u tome da istiu svoja dobra djela; ali nebeski aneli se s ljubavlju saginju nad njima i postavljaju se kao ognjeni zid oko njih. ... ovjeku je osigurana prednost da postane batinik Boji i subatinik s Kristom. (SL 1114) 255

5. rujna

Posveenje

Krist je posvetio sebe za mene

Kao to ti mene posla u svijet, i ja njih poslah u svijet. Ja sebe samog posveujem za njih da i oni budu posveeni istinom. (Ivan 17,18.19) Krist kae da je posvetio sebe da bismo mi mogli biti posveeni. On je uzeo nau narav i postao bezgreni uzor ovjeku. On nije uinio nijednu pogreku da bismo mi mogli postati pobjednici, ui u Njegovo kraljevstvo kao oni koji su nadvladali sebe. On se molio da budemo posveeni istinom. to je istina? On je objasnio: Tvoja je rije istina! Njegovi uenici su trebali biti posveeni poslunou istini. On sam kae: Ne molim samo za njih, nego i za one koji e po njihovoj rijei vjerovati u me. Ova molitva se odnosi na nas; mi smo povjerovali na temelju svjedoanstva Kristovih uenika. On se molio da Njegovi uenici budu jedno kao to je On jedno sa svojim Ocem; i da to jedinstvo vjernika bude svjedoanstvo svijetu da nas je On poslao i da se na nama vide dokazi Njegove milosti. Mi trebamo biti dovedeni u svetu blizinu Otkupitelja svijeta. Trebamo postati jedno s Kristom kao to je On jedno sa svojim Ocem. Kakvu prekrasnu promjenu pripadnici Bojeg naroda doivljavaju ostvarujui jedinstvo s Bojim Sinom! Na ukus, sklonosti, ambicije i strasti trebaju biti pokoreni, dovedeni u sklad s Kristovim umom i duhom. I to je upravo ono djelo koje je Gospodin spreman obaviti za one koji vjeruju u Njega. Na ivot i ponaanje trebaju postati uzor svijetu. Kristov duh treba stei nadmoni utjecaj u ivotu Njegovih sljedbenika, tako da oni govore i djeluju onako kao to je Isus govorio i djelovao. Krist kae: Ja sam im predao slavu koju si ti meni dao. ... Kristova milost treba dovesti do prekrasne preobrazbe ivota i karaktera onih koji su je primili; i ako smo istinski Kristovi uenici, svijet e vidjeti da je boanska sila uinila neto za nas jer emo biti u svijetu, ali neemo biti od svijeta. (R&H, 2. srpnja 1889.)

256

6. rujna

Primjeri posveenog ivota

Ponizni mukarci i ene

Jer Jahve ljubi narod svoj, spasenjem ovjenava ponizne! (Psalam 149,4) Najdragocjeniji rod posveenja je poniznost. Kada ta vrlina ovlada duom, ponaanje e se oblikovati pod njezinim utjecajem. Tada emo neprestano ekati na Gospodina i svoju volju pokoravati Njegovoj. Razum e shvaati svaku boansku istinu i volja e se pokoravati svakom boanskom propisu ne sumnjajui ni prigovarajui. Istinska poniznost omekava i pokorava srce i priprema um za upisivanje Rijei. Ona dovodi misli u pokornost Isusu Kristu. Otvara srce za Boju rije, kao to se otvorilo Lidijino srce. Ona nas dovodi, zajedno s Marijom, kao uenike k Isusovim nogama. On ponizne u pravdi vodi i ui malene putu svome. Jezik poniznoga nikada nije hvalisav. Kao dijete Samuel, i oni e se odazivati: Govori, sluga tvoj slua! Kada je Joua doao na najvii i najasniji poloaj, kada je postao zapovjednik nad Izraelom, prkosno je ustao protiv svih Bojih neprijatelja. Njegovo srce bilo je puno uzvienih misli o svojem velikom zadatku. Meutim, kada je trebao uti poruku Neba, postao je slian malom djetetu koje trai uputu: to zapovijeda, Gospodaru, sluzi svome? glasio je njegov odgovor. ... Poniznost u Isusovoj koli izraziti je rod Duha. To je vrlina koju Sveti Duh razvija u ovjeku, koja onome tko je ima pomae da u svakom trenutku vlada svojom naglom i nestrpljivom naravi. ... Poniznost je unutarnji ukras, koju Bog veoma visoko cijeni. ... Onaj koji je ukrasio nebesa blistavim nebeskim tijelima obeao je tim istim Duhom da e spasenjem ovjenati ponizne. Nebeski aneli e kao najljepe ukraene zabiljeiti one koji su se obukli u Gospodina Isusa Krista i koji hode s Njime u poniznosti i krotkosti srca. (SL 12,13)

257

7. rujna

Primjeri posveenog ivota

Danielov ivot umjerenosti

Daniel je u srcu odluio da se nee okaljati kraljevim jelima i vinom s njegova stola, pa zamoli dvoranikog starjeinu da ga potedi te se ne okalja. (Daniel 1,8) Danielov ivot je nadahnuta ilustracija posveenog karaktera. To je pouka za sve nas, a posebno za mlade. Strogo usuglaavanje s Bojim zahtjevima blagotvorno djeluje na zdravlje tijela i uma. Da bismo dostigli najvie mjerilo moralnih i umnih dostignua, moramo traiti mudrost i snagu od Boga i potovati pravila stroge umjerenosti i trezvenosti u svim ivotnim navikama. U iskustvu Daniela i njegovih prijatelja imamo primjer pobjede naela nad kunjom da popuste apetitu. Ono nam pokazuje da mladi ljudi mogu pobijediti prohtjeve tijela i ostati vjerni Bojim zahtjevima drei se vjerskih naela, iako ih to moe izloiti velikim rtvama. (SL 18,19) Daniel je bio odani sluga Najviega. Njegov dugi ivot bio je ispunjen plemenitim djelima slube njegovom Gospodaru. Neporonost njegovog karaktera i nepokolebljiva vjernost mogu se usporediti samo s poniznou njegovog srca i njegovom skruenou pred Bogom. Ponavljamo, Danielov ivot je nadahnuta ilustracija istinskog posveenja. (SL 39) Gdje god se nali, oni koji su istinski posveeni uzdizat e moralna mjerila drei se pravilnih tjelesnih navika i, kao Daniel, drugima e pruati primjer umjerenosti i samoodricanja. ... S kakvom bi ozbiljnou krani trebali usmjeravati svoje navike da bi mogli sauvati punu ivotnu snagu svake sposobnosti svoga bia i da bi je mogli predati u slubu Kristu! (GH, studeni 1882.) Onaj tko njeguje svjetlo koje mu je Bog dao o zdravstvenoj reformi, ima na raspolaganju vanu pomo u djelu posveenja istinom i pripremanja za besmrtnost. (CDF 59,60)

258

8. rujna

Primjeri posveenog ivota

Henokov posveeni ivot

Henok je hodio s Bogom ... trista godina. (Postanak 5,22) Postojao je niz svetih ljudi, uzvienih i oplemenjenih zajednicom s Bogom, koji su ivjeli u zajednici s Nebom. Bili su to ljudi velikog intelekta, prekrasnih osobina. Njihova je zadaa bila velika i sveta da razviju karakter pravednosti, da iznose pouku o pobonosti ne samo ljudima svog vremena, ve i buduim naratajima. ... O Henoku je zapisano da je nakon ezdeset pet godina ivota dobio sina. Nakon toga on je tri stotine godina hodio s Bogom. Tijekom svojih ranih godina Henok je ljubio i bojao se Boga i vrio Njegove zapovijedi. ... On je s Adamovih usana nauio alosnu priu o padu, te radosnu priu o Bojoj milosti i obeanju. On se oslanjao na Otkupitelja koji je trebao doi. Ali nakon roenja svog prvog sina Henok je doivio jo dublje iskustvo jer je produbio svoj odnos s Bogom. On je potpunije shvatio svoje vlastite obveze i odgovornosti kao Bojeg sina. Dok je gledao djeju ljubav prema Ocu, njegovo jednostavno povjerenje u njegovu zatitu, dok je osjeao duboku, eznutljivu njenost vlastitog srca prema svom prvoroenom sinu, on je nauio dragocjenu pouku o prekrasnoj Bojoj ljubavi prema ljudima kroz dar Njegova Sina i o povjerenju to ga Boja djeca mogu imati u svog nebeskog Oca. Neograniena, neshvatljiva Boja ljubav kroz Krista postala je predmetom njihova razmiljanja danju i nou, i sa arom u svojoj dui on je nastojao otkriti ovu ljubav ljudima meu kojima je prebivao. Henok nije hodio s Bogom u zanosu ili vienju, ve u dunostima svakodnevna ivota. ... U obitelji i osobnom ophoenju prema ljudima, kao otac, suprug, prijatelj i graanin, on je bio postojan i nepokolebljiv sluga Gospodnji. (Patrijarsi i proroci, str. 61)

259

9. rujna

Primjeri posveenog ivota

Nepokolebljivo potenje trojice Hebreja

Nabukodonozor ... zapita svoje savjetnike: Nismo li bacili ova tri ovjeka svezana u oganj? Oni odgovorie: Jesmo, kralju! On ree: Ali ja vidim etiri ovjeka, odrijeeni eu po vatri i nita im se zlo ne dogaa: a etvrti je slian sinu Bojemu. (Daniel 3,24.25) Ova tri idova bila su istinski posveena. Pravo kransko naelo se ne zaustavlja da procijeni posljedice. Ono ne pita: to e ljudi misliti o meni ako to budem uinio? Ili kako e utjecati na moje svjetovne izglede ako to budem uinio? S najdubljom enjom Boja djeca ele saznati to On eli od njih da ine da bi Ga njihova djela mogla proslaviti. Gospodin se obilno pobrinuo da srca i ivot Njegovih sljedbenika mogu doi pod utjecaj boanske milosti, da bi mogli posluiti kao blistava, sjajna svjetlost svijetu. Ovi vjerni idovi imali su velike prirodne sposobnosti; uivali su u prednostima najvie intelektualne kulture, a sada su zauzimali i poasne poloaje, ali ih sve to nije navelo da zaborave Boga. Oni su svoje snage pokorili posveujuem utjecaju boanske milosti. Svojim nepokolebljivim potenjem oni su odavali ast Onome koji ih je pozvao iz tame u svoje udesno svjetlo. Njihovo velianstveno oslobaanje pred nepreglednim mnotvom pokazalo je Boju silu i Njegovo velianstvo. Isus je stao na njihovu stranu u ognjenoj pei i slavom svoje prisutnosti osvjedoio oholog babilonskog kralja da je Sin Boji. Slava Neba blistala je od Daniela i njegovih prijatelja sve dok svi njihovi poznanici nisu shvatili veliinu vjere koja je oplemenila njihov ivot i uljepala njihov karakter. ... Kakva je pouka ovdje upuena onima koji su plaljivi, kolebljivi i kukavice u Bojem djelu! ... Ovi vjerni, vrsti karakteri primjer su posveenja jer nisu ni pomiljali da zahtijevaju za sebe neke visoke asti. (SL 29,30) Svaki kranin moe uivati u blagoslovima posveenja. (SL 61)

260

10. rujna

Primjeri posveenog ivota

Ivanova ljubav i vjernost

A mi smo upoznali ljubav koju Bog ima u nama, i vjerovali u nju. Bog je ljubav: tko ostaje u ljubavi, ostaje u Bogu i Bog u njemu. (1. Ivanova 4,16) Ljubav puna povjerenja i nesebine odanosti, koja se pokazala u Ivanovom ivotu i karakteru, nudi pouke od neizmjerne vrijednosti za kransku Crkvu. Neki bi ga mogli prikazati kao osobu koja neovisno o boanskoj milosti njeguje takvu ljubav; ali Ivan je u svojoj naravi imao ozbiljne karakterne mane: bio je ohol, astoljubiv i brzo se vrijeao, sklon omalovaavanju i ranjavanju. ... Ivan je elio postati kao Isus, i pod utjecajem preobraavajue Kristove ljubavi postao je krotak i ponizan u srcu. Njegovo ja sakrilo se u Kristu. Bio je usko povezan sa ivim Trsom i tako postao dionik boanske naravi. Takve e uvijek biti posljedice druenja s Isusom. To je istinsko posveenje. U karakteru pojedinca mogu postojati izrazite mane, ali kada postane istinski uenik Isusa Krista, sila boanske milosti stvara od njega novo stvorenje. Kristova ljubav preobraava ga i posveuje. Ali kada netko tvrdi da je kranin, ali ga njegova vjera ne ini boljim mukarcem ili boljom enom na svim podrujima ivota ivim Kristovim predstavnikom u raspoloenju i karakteru tada takav ne spada meu Njegove. (SL 41) Ivan je uivao blagoslov istinskog posveenja. Ali, zapazite, apostol ne tvrdi da je bezgrean; on tei za savrenstvom hodajui u svjetlosti Kristovog lica. On svjedoi da ovjek koji tvrdi da poznaje Boga, a ipak kri boanski Zakon, sam sebe tjera u la. ... Dok trebamo voljeti due za koje je Krist umro i raditi na njihovom spasenju, ne smijemo sklapati kompromise s grijehom. Mi se ne smijemo ujedinjavati s buntovnicima i to nazivati ljubavlju. Bog zahtijeva od pripadnika svojeg naroda u ovo vrijeme u svijetu da, kao to je to Ivan uinio u svoje vrijeme, nepokolebljivo stane na stranu onoga to je pravo i da se odupre zabludama koje unitavaju due. (SL 48) 261

11. rujna

Primjeri posveenog ivota

Suprotnost izmeu ivota Ivana i Jude

A svijet sa svojom poudom prolazi; a tko vri volju Boju, ostaje zauvijek. (1. Ivanova 2,17) Ivan i ostali uenici nalazili su se u koli u kojoj je Isus bio uitelj. ... Ivan je spremao u srce svaku pouku i stalno se trudio da svoj ivot dovede u sklad s boanskim Uzorom. Isusove pouke koje su isticale krotkost, poniznost i ljubav kao osobine nune za rast u milosti i za osposobljavanje za rad, bile su za Ivana od neprocjenjive vrijednosti. ... Iz izrazite razlike izmeu karaktera Ivana i Jude moemo izvui dragocjene pouke. Ivan je bio iva ilustracija posveenja. S druge strane, Juda je pokazivao oblije pobonosti, dok je njegov karakter bio vie sotonski nego boanski. On je tvrdio da slijedi Isusa, ali Ga se svojim rijeima i djelima odricao. Juda je uivao istu dragocjenu prednost kao i Ivan da prouava i slijedi Uzor. I on je sluao Isusove pouke i njegov se karakter mogao preobraziti boanskom milou. Ali dok se Ivan ozbiljno borio protiv svojih nedostataka i trudio se prihvatiti Kristove osobine, Juda je ranjavao svoju savjest poputajui kunjama, jaajui svoju sklonost prema nepotenim navikama koje e ga konano dovesti do toga da poprimi oblije Sotone. Ova dva uenika prikazuju kranski svijet. Svi govore da su Kristovi uenici, ali dok jedna skupina hodi u poniznosti i krotkosti uei se od Isusa, druga pokazuje da ne spada u vritelje Rijei, ve samo u sluatelje. Jedna skupina je posveena istinom, a druga nita ne zna o preobraavajuoj sili boanske milosti. Prvi svakoga dana umiru sebi i pobjeuju grijeh. Drugi se povode za svojim slastima i postaju sluge Sotone. (SL 44)

262

12. rujna

Primjeri posveenog ivota

Gospodin posveuje svetkovatelje subote

Dadoh im i svoje subote, kao znak izmeu sebe i njih, neka znaju da sam ja Jahve koji ih posveujem. (Ezekiel 20,12) Gospodnji dan koji je Ivan spomenuo zapravo je bio subota, dan u koji je Gospodin poinuo nakon velikog djela stvaranja, koji je posvetio i blagoslovio zato to se toga dana odmarao. Ivan je isto tako vjerno svetkovao subotu na otoku Patmosu kao i kada je bio meu ljudima i propovijedao im toga dana. Gole stijene oko njega podsjeale su ga na stjenovitu goru Horeb i na rijei koje je sam Gospodin izgovorio dok je narodu objavljivao svoj Zakon: Sjeti se da svetkuje dan subotni. Boji Sin je progovorio Mojsiju s vrha gore. Bog je stijene pretvorio u svoje svetite. Njegov hram nalazio se na vjenim brdima. Boanski Zakonodavac spustio se na stjenovitu planinu i izgovorio svoj Zakon pred cijelim narodom, tako da svi budu zadivljeni velikim i stranim prikazom Njegove moi i slave i da se boje prekriti Njegove zapovijedi. ... Gospodnji Zakon je nepromjenjiv i ploe na kojima ga je On napisao bile su od tvrdog kamena koji je prikazivao trajnost Njegovih propisa. Stjenoviti Horeb postao je sveto mjesto za sve koji vole i potuju Boji zakon. Dok je Ivan razmiljao o prizorima na Horebu, Duh Onoga koji je posvetio sedmi dan spustio se na njega. Razmiljao je o Adamovom grijehu kada je prekrio Boji zakon i o stranim posljedicama tog krenja. Beskrajna Boja ljubav, koja se pokazala kada je svoga Sina dao da otkupi greni ljudski rod, inila mu se tako velika da se njezina veliina nije mogla izraziti ljudskim jezikom. I dok ju je opisivao u svojim poslanicama, pozivao je Crkvu i svijet da je upozna. (SL 54) Svi koji potuju subotu kao znak izmeu sebe i Boga ... potovat e i naela Njegove vladavine. Oni e u svoj svakidanji ivot unositi zakone Njegova kraljevstva. Svakoga dana oni e se moliti da posveenje subote poiva i na njima. (6T, str. 353) 263

13. rujna

Posveujua snaga istine

Krist je istina
Ja sam put, istina i ivot ree mu Isus. Nitko ne dolazi k Ocu osim po meni. (Ivan 14,6) Kada je Isus nakon krtenja priklonio svoju glavu na obalama Jordana, Nebo se otvorilo i Sveti Duh u obliku goluba, slinog uglaanom zlatu, spustio se na Njega i okruio Ga slavom, dok je s najvieg Neba odjeknuo Boji glas govorei: Ovo je Sin moj, Ljubljeni moj, koga sam odabrao! Kristova molitva za ovjeka otvorila je vrata Neba i Otac je odgovorio prihvaajui molbu za greni rod. Isus se molio kao naa Zamjena i Zalog, pa sada ljudski rod moe dobiti pristup Ocu zaslugom Njegovog ljubljenog Sina. Ova Zemlja je zbog prijestupa bila odsjeena od Neba. Veza izmeu ovjeka i njegovog Stvoritelja bila je prekinuta; ali je sada otvoren put da se ovjek vrati u dom svoga Oca. Isus je Put, Istina i ivot. Vrata Neba irom su otvorena i sjaj s Bojeg prijestolja obasjava srca onih koji ga vole, iako borave na ovome zbog grijeha prokletom planetu. Svjetlost koja okruuje Bojeg Sina padat e na putove svih onih koji idu Njegovim stopama. Nema razloga za obeshrabrenje. Boja obeanja su sigurna i vrsta. Iziite izmeu njih i odvojite se veli Gospodin! Ne dotiite se niega neista, i ja u vas primiti! Ja u vam biti Otac, a vi ete mi biti sinovi i keri, veli Gospodin Svemogui. elite li postati sinovi i keri Svemoguega? ... Moete doi k Ocu u ime Njegovog Sina i, bez obzira na to koliko su nesavrene i slabe vae molitve, Isus e ih iznijeti pred prijestoljem beskrajne moi i svjetlost koja je Njega obasjala odrazit e se i na vama. I vi ete biti prihvaeni u Ljubljenome. (R&H, 28. sijenja 1888.)

264

14. rujna

Posveujua snaga istine

Istina posveuje
Posveti ih istinom; tvoja je rije istina. ( Ivan 17,17) Boja istina treba posvetiti duu. Dat u vam novo srce, nov duh udahnut u u vas! Posveujua sila istine treba prebivati u naoj dui i zajedno s nama ulaziti u sve nae poslove, trajno stavljati na ispit svaki na ivotni posao, a posebno nae postupanje prema blinjima. Ona treba prebivati u naem domu i imati nadmonu silu u ivotu i karakteru svih koji u njemu ive. (R&H, 14. travnja 1885.) Onima koji tvrde da vjeruju u istinu, stalno iznova moram naglaavati nunost da ive po istini. To znai posveenje, a posveenje znai njegovanje i razvijanje svake sposobnosti za slubu Gospodinu. (R&H, 26. srpnja 1906.) Uite svoju djecu da vole istinu zato to je istina i zato to trebaju biti posveena istinom i osposobljena da opstanu na velikom pregledu na kojemu e se jednoga dana odluivati jesu li dostojna da se prihvate uzvienijeg posla, da postanu lanovi kraljevske obitelji, djeca nebeskog Kralja. (Signs, 10. rujna 1894.) Istina, dragocjena istina Boje rijei, imat e posveujui utjecaj na srce i karakter. Postoji posao koji se mora obaviti za nas i za nau djecu. Nepreporoeno srce puno je mrnje prema istini kakva je u Isusu. Ako roditelji ne prihvate kao svoju prvenstvenu dunost u ivotu da stope svoje djece usmjere na put pravednosti jo od najranijih dana, djeca e prije izabrati pogrean nego pravi put. (R&H, 14. travnja 1885.) Djelo posveenja zapoinje u domu. Oni koji su krani u domu, bit e krani i u crkvi i u svijetu. (Signs, 17. veljae 1904.)

265

15. rujna

Posveujua snaga istine

Istina uzdie
A sad vas preporuujem Bogu i rijei njegovoj milosti, njemu koji moe sagraditi i dati vam batinu meu svima posveenima. (Djela 20,32) Dragocjena vjera, nadahnuta od Boga, udahnjuje snagu i plemenitost karakteru. Dok razmiljamo o Bojoj dobroti, milosti i ljubavi, nae razumijevanje istine postaje sve jasnije, naa elja za neporonou srca i jasnoom misli sve svetija. Dua koja je okruena ozrajem svetih misli preobraava se dok razgovara s Bogom putem prouavanja Njegove Rijei. Istina je tako velika, tako dalekosena, tako duboka i tako iroka da se u njoj potpuno gubi nae ja. Srce se omekava, postaje ponizno, ljubazno i puno ljubavi. Prirodne sposobnosti se poveavaju zahvaljujui posveenoj poslunosti. Nakon prouavanja rijei ivota, um postaje uzvieniji, plemenitiji, s mnogo irim vidicima. ... Neporonost misli doprinosi vrstini pogleda. Svaka umna sposobnost uenika dobiva novu ivotnu snagu. Oni mogu u tolikoj mjeri odgojiti i disciplinirati sebe da e svi koji se nau u podruju njihovog utjecaja jasno vidjeti to ovjek moe postati i to moe initi kada se povee s Bogom mudrosti i sile. (Signs, 17. listopada 1906.) Boja istina nikada ne poniava primatelja. Utjecaj istine neprestano e uzdizati onoga tko je primi. ... Oni koji su posveeni istinom, ivi su dokaz njezine sile i djeluju kao predstavnici svojeg uskrslog Gospodina. Kristova vjera oplemenit e ukus, posvetiti prosuivanje, uzdignuti, oistiti i oplemeniti duu osposobljavajui kranina za drutvo nebeskih anela. (R&H, 3. prosinca 1889.) Bog nas poziva da svoj um ispunjavamo uzvienim, istim mislima. ... Nitko tko cijeni nauk Biblije ne moe proitati nijedan tekst iz svete Knjige da ne izvue neku korisnu pouku. (Signs, 19. rujna 1906.)

266

16. rujna

Posveujua snaga istine

Istina isti
Poto ste pokoravanjem istini oistili svoje due da postignete bratsku ljubav, istim srcem ljubite arko jedan drugoga. (1. Petrova 1,22) Ljiljan na jezeru puta svoje korijenje duboko ispod sloja smea i mulja i preko svoje porozne stabljike izvlai one sastojke koje e povoljno djelovati na njegov razvoj i iznijeti na povrinu jezera i na svjetlo dana neokaljanu ljepotu njegovog cvijeta. On odbacuje sve to bi moglo naruiti ili pokvariti njegovu neokaljanu ljepotu. ... Neka se mladi drue s onima koji se boje Boga i koji Ga vole, jer su upravo takvi plemeniti karakteri prikazani ljiljanom koji na povrini jezera iri svoje iste cvjetove. Takvi ne doputaju da na njihovo oblikovanje utjee ono to bi ih moglo obeshrabriti i prihvaaju samo ono to e im pomoi da razviju nepokvaren i plemenit karakter. Oni svoj ivot nastoje usuglasiti s boanskim uzorom. (YI, 5. sijenja 1893.) Prema Bojoj procjeni isto srce je dragocjenije od ofirskog zlata. isto srce je hram u kojemu prebiva Bog, to je svetite koje Bog bira kao svoje boravite. isto srce je iznad svega bezvrijednog i niskog, ono blista nepokvarenim sjajem, to je riznica iz koje izlaze posveene, oplemenjene rijei. To je mjesto na kojemu se prepoznaju boanske zamisli, u kojemu je najvie zadovoljstvo promatranje Njegovog lika. To je srce koje potpuno i jedino uivanje i zadovoljstvo nalazi u Bogu, ije misli, namjere i ciljevi odiu pobonou. Takvo srce je sveto mjesto, to je riznica svih vrlina. ... I same misli onih ije je srce isto, dovedene su u pokornost Kristu. One su zauzete razmiljanjem o tome na koji nain da najbolje proslave Boga. (Letter 117, 1897.) Za nas e tada biti isto tako prirodno da traimo neporonost i svetost ... kao to je za anele slave prirodno da obavljaju misiju ljubavi koja im je dodijeljena. (R&H, 23. listopada 1888.) 267

17. rujna

Posveujua snaga istine

Istina prosvjetljuje
Da vam dadne prosvijetljene oi vaeg srca da uvidite koliku nadu prua njegov poziv, koliko bogatstvo slave krije njegova batina meu svetima. (Efeanima 1,18) Svako pravo znanje i stvarni razvitak imaju svoj izvor u spoznaji Boga. Kamo god se okrenuli u tjelesnom, duevnom i duhovnom podruju; na to god bacili pogled, izuzevi bolne posljedice grijeha svagdje nam se otkriva ta spoznaja. Ma kakvom se granom istraivanja bavili s iskrenom namjerom da doznamo istinu, mi dolazimo u doticaj s nevidljivim, monim Umom koji u svemu i preko svega djeluje. ovjekov um dolazi u vezu s Bojim umom, ogranieni s Neogranienim. Utjecaj takve veze na tijelo, um i duu ne moe se procijeniti. U ovoj vezi nalazi se najvii odgoj. To je Boja metoda razvoja. S Bogom ti se sprijatelji i pomiri glasi Njegova poruka ovjeanstvu. (Odgoj, str. 12) Dok prouava teme u koje aneli ele zaviriti i razmilja o njima, moe biti s njima. ... Moe u ovom svijetu boraviti u ozraju Neba, dajui nadu alosnima i kuanima na Zemlji, budei u njima enju za svetou, a sam dolazei u sve tjenju i tjenju zajednicu s nevidljivim; i slino onome koji je u davna vremena hodio s Bogom, prilazit e sve blie i blie pragu vjenoga svijeta dok se vrata ne otvore i on ne ue. Tamo se nee osjeati strancem. Glasovi koji e ga pozdraviti, glasovi su svetih koji su na Zemlji bili njegovi nevidljivi suputnici glasovi koje je on ovdje nauio prepoznati i ljubiti. Onaj koji je preko Boje rijei ivio u zajednici s Nebom, osjeat e se ugodno u nebeskom drutvu. (Odgoj, str. 114,115) Voen Duhom istine on e biti upuen u svaku istinu. ... Bit e dragocjen u oima neba. (5T, str. 439)

268

18. rujna

Posveujua snaga istine

Istina preobraava
Jahve, tko smije prebivati u atoru tvome, tko li stanovati na svetoj gori tvojoj? Onaj samo tko ivi estito, koji ini pravicu i istinu iz srca zbori. (Psalam 15,1.2) Mi moramo objavljivati naela istine i pruati im mogunost da djeluju na srce ljudi. Mi moemo brati lie s drveta koliko god esto elimo, ali to nee uiniti da drvo umre; sljedee sezone lie e opet izrasti isto onako gusto kao i prije. Ali udarite li sjekirom u korijen drveta, nee otpasti samo lie, ve e i cijelo drvo umrijeti. Oni koji prihvate istinu za ljubav istine, umrijet e svijetu i postat e krotki i ponizni u srcu kao i njihov boanski Gospodin. im srce stane na stranu onoga to je pravo, tada se i odjea, razgovor i ivot usuglaavaju s Bojom rijeju. Svi se mi trebamo ponizno predati u mone Boje ruke. Neka nam On pomogne da svojim nogama vrsto stanemo na postolje vjene istine. (HS 123,124) Preobraavajui utjecaj istine posveuje duu. Ona tada zavoli Boje zapovijedi. ... Kristova ljubav koja je izraena Njegovom velikom rtvom za spasenje ovjeka, sruila je svaku prepreku. Boja ljubav je potekla u duu i zahvalnost se javila u srcu koje je nekada bilo hladno kao kamen. Raspeti Krist, Krist naa pravednost, zadobio je srce i doveo ga do pokajanja. Ova tema je tako jednostavna da je i malo dijete moe shvatiti; mudri i ueni su zadivljeni njome dok prouavaju njene dubine mudrosti, ljubavi i sile koje nikada nee uspjeti shvatiti. Mi elimo objaviti ove dragocjene istine narodu koji je okovan grijehom. Neka svi uvide da je Krist bio ubijen zbog njihovih grijeha, da ih eli spasiti. (GCB, 28. sijenja 1893.) Trebamo imati na umu da postoji potreba za posveenim perom i posveenim jezicima. Kada bismo mi kao crkva ivjeli onako kako je Bogu ugodno, vidjeli bismo velika djela Svetoga Duha. Tada bi se mnogo vie inilo za one koji nikada nisu uli za istinu. (MS 91, 1907.) Trebali bismo biti proeti dubokom, trajnom svijeu o vrijednosti, svetosti i autoritetu istine. (YI, 2. veljae 1893.) 269

19. rujna

Posveujua snaga istine

Istina e slavno pobijediti

Otvorite vrata! Nek ue narod pravedni koji uva vjernost! (Izaija 26,2) Boja istina treba se uvati u srcu i mi moramo odluno voditi bitke Gospodnje ako elimo izii kao pobjednici u konanom trijumfu istine jer e istina slavno pobijediti. ... Ako nastojimo biti na blagoslov blinjima, Bog e nas blagosloviti. U svoj ivot trebamo unijeti sve dobro koje postoji da bismo mogli proslaviti Boga i biti na blagoslov ovjeanstvu. (R&H, 5. svibnja 1891.) Crkva je Boje sredstvo za navijetanje istine; On ju je opunomoio za vrenje posebnog djela. Ako bude vjerna Njemu, posluna svim Njegovim zapovijedima, u njoj e nastavati bogatstvo boanske milosti. Ako bude odana, ako bude potovala Gospodina Boga Izraelova, nema sile koja joj se moe oduprijeti. Revnost za Boga i Njegovo djelo poticala je uenike da sa silnom snagom svjedoe za Radosnu vijest. Ne bi li slina gorljivost trebala zapaliti naa srca odlunou da iznosimo vijest o otkupiteljskoj ljubavi, o Kristu i to razapetom? Prednost je svakog kranina ne samo da oekuje, ve da ubrza Spasiteljev dolazak. Bude li se Crkva obukla u Kristovu pravednost, bude li se odrekla svake privrenosti svijetu, pred njom e zasjati zora svijetlog i slavnog dana. Ono to joj je Bog obeao, ostaje zauvijek. Istina, zanemarena od onih koji je preziru i odbacuju, na kraju e trijumfirati. Premda katkad izgleda kao da je stala, njezino napredovanje nije nikad zaustavljeno. Kad Boja vijest naie na protivljenje, Bog joj daje dodatnu snagu da bi mogla biti jo utjecajnija. Obdarena boanskom energijom, ona e se probiti kroz najjae zapreke i svladati svaku prepreku. (Djela apostolska, str. 377,378)

270

20. rujna

Savrenstvo karaktera

Djelo koje traje cijeloga ivota

Budui da imamo ova obeanja, oistimo se, ljubljeni, od svake tjelesne i duevne ljage, i privedimo k savrenstvu svoju svetost u strahu Bojemu! (2. Korinanima 7,1) Oblikovanje pravog karaktera traje cijelog ivota i nastaje kao rezultat razmiljanja i molitve, sjedinjene s uzvienom namjerom. Savrenstvo karaktera koje stjeemo mora biti rezultat naih napora. Prijatelji nas mogu hrabriti, ali oni ne mogu obaviti to djelo umjesto nas. Ako samo elite, uzdiete i sanjate, nikada neete postati veliki ili dobri. Morate se penjati. (R&H, 26. kolovoza 1884.) Razgovori koje vodimo uz ognjite, knjige koje itamo, poslovi koje obavljamo, sve su to sredstva kojima se oblikuje na karakter i iz dana u dan odluuje naa vjena budunost. (YI, 23. studenoga 1893.) Umne sposobnosti i genijalnost nisu karakter jer ih esto imaju osobe iji je karakter prava suprotnost dobrom karakteru. Ugled nije karakter. Istinski karakter je kvaliteta due koja se pokazuje u ponaanju. (YI, 3. studenoga 1886.) Karakter izgraen po Bojoj slici jedino je blago koje emo moi prenijeti iz ovog svijeta u drugi. Oni koji na ovom svijetu dopuste da ih pouava Krist, ponijet e sa sobom sve boanske plodove savrenstva u nebeske stanove. Pa i na Nebu emo biti pozvani da se stalno usavravamo. (Poruka mladima, str. 64; 1968.) Dobar karakter je kapital koji vrijedi vie od zlata i srebra. Na njega ne utjee panika ili porazi, i onoga dana kada e sva zemaljska blaga biti unitena, on e donijeti bogat dobitak. Potenje, vrstina i ustrajnost prave su kvalitete i svatko se treba ozbiljno truditi da ih razvije i njeguje; jer onome tko ih ima, one daju neodoljivu snagu snagu koja mu omoguava da ini dobro, da se odupre zlu i da podnosi nedae. ( CPT 225,226)

271

21. rujna

Savrenstvo karaktera

Karakteri uglaani kao hramski stupovi

Daj da nam sinovi budu kao biljke to rastu od mladosti svoje; a keri nae kao stupovi ugaoni, krasne poput hramskog stupovlja. (Psalam 144,12) Ako mladi pravilno ocijene vano pitanje izgradnje karaktera, uvidjet e da moraju obaviti svoj dio posla da bi mogli izdrati probu kojoj e biti izloeni pred Bogom. I najskromniji i najslabiji, ako uloe ustrajne napore da se odupru kunjama i zatrae mudrost odozgo, mogu dosegnuti visine koje im sada izgledaju nedostupne. Ovakva dostignua ne mogu se postii bez odlune namjere da ovjek bude vjeran u ispunjavanju malih dunosti. To djelo zahtijeva stalnu budnost kako loe karakterne osobine ne bi ojaale. Mladi moraju stei moralnu snagu jer je Isus doao na ovaj svijet da bude na primjer i da svim mladima i svima ostalima bez obzira na godine ivota ukae boansku pomo. (YI, 3. studenoga 1886.) Ovaj svijet je Boja radionica i svaki kamen koji bi se mogao uporabiti u nebeskom hramu, mora biti klesan i bruen sve dok ne postane okuan i dragocjen, prigotovljen za svoje mjesto u Gospodnjoj graevini. Ali ako ne budemo uvjebani i disciplinirani, postat emo slini kamenju koje se ne moe ni isklesati ni izbrusiti, i koje e konano biti odbaeno kao neuporabljivo. (YI, 31. kolovoza 1893.) Moda e trebati uloiti mnogo rada u obradu ... zato to ste neobraeni kamen koji se mora oblikovati i ispolirati prije nego to se moe ugraditi na mjesto u Gospodnjem hramu. Ne trebate zato biti iznenaeni ako ekiem i dlijetom Bog pone otkidati otre rubove u vaem karakteru, dok ne budete pripremljeni za mjesto koje vam je On pripremio. Nijedno ljudsko bie ne moe obaviti ovaj posao. Samo ga Bog moe zavriti. I budite sigurni da On nee zadati nijedan nepotreban udarac. Svaki Njegov udarac upuen je iz ljubavi, za vau vjenu sreu. On zna vae nedostatke i eli vas obnoviti, a ne unititi. (7T, str. 264) Karakter uglaan kao mramor u palai ... sjat e u dvorima Gospodnjim zauvijek. (9T, str. 37) 272

22. rujna

Savrenstvo karaktera

Pravednici e vjeno ivjeti

Jer moljac e ih razjesti kao haljinu, crv e ih rastoiti kao vunu. Ali e pravda moja trajati dovijeka, i spas moj od koljena do koljena. (Izaija 51,8) Meu odjevnim predmetima koji su mi bili potrebni pronala sam neke vunene dijelove koji su mi isprva izgledali u redu, ali kada sam ih iznijela na svjetlo i dobro protresla, otkrilo se razorno djelo moljaca. Da ih nisam paljivo pregledala, ne bih otkrila njihovo neuporabljivo stanje. Moljac je tako malo stvorenje da se teko zapaa, ali tragovi njegovog postojanja su oigledni i tete koje nanosi krznenim ili vunenim predmetima pokazuju da se radi o praktinom radniku iako ga je teko primijetiti ili ak posumnjati u njegovu prisutnost. Razmiljajui o potajnom razornom djelovanju ovih moljaca, sjetila sam se nekih ljudskih bia koja sam poznavala. Kako su esto naa srca povrijeena iznenadnim otkriem da neka djela naih poznanika imaju svoju skrivenu stranu kojoj se nismo nadali; stranu koja otkriva njihov istinski karakter koji je dotad bio skriven od pogleda drugih ljudi! Kada se izloi svjetlu Boje rijei, njihov karakter izgleda kao haljina koju su izgrizli moljci i koji, kada se protrese i ispita, pokazuje da se na njemu odvijalo razorno djelo i da se potajno godinama obavljalo. ... Moljcu je potrebno vrijeme da obavi svoj razorni posao, tiho i u tami, a potrebno je i vrijeme, malo-pomalo, da se dijete ili mladi i djevojka osjete lagodno i oputeno na putu propasti, na putu grijeha, skriveni od ljudskih oiju. Nijedno pojedinano djelo, bilo dobro ili zlo, ne oblikuje karakter, ali misli i osjeaji kojima se preputamo pripremaju put za djela i postupke iste vrste. ... Budite oprezni da ne dopustite svojim stopama da naine prvi korak na bilo kojem zlom putu. Ako u temelj svojeg karaktera ugradite svoj nepokvareni, dostojni ivot traei pomo i snagu od Boga, va karakter nee biti slian haljini koju su izgrizli moljci, ve e postati vrst i stabilan. (YI, 15. prosinca 1886.) 273

23. rujna

Savrenstvo karaktera

Bog najvie voli prekrasan karakter

Daj da nam uspije djelo naih ruku, djelo ruku naih nek uspije. (Psalam 90,17) Bog je ljubitelj svega to je lijepo, ali ono to On najvie voli jest prekrasan karakter. ... Ljepota karaktera nikada nee propasti, ve e potrajati tijekom svih beskrajnih vjekova vjenosti. (BE, 1. veljae 1892.) Umjetnik nad umjetnicima mislio je na ljiljane nainivi ih tako prekrasnima da nadmauju Salomonovu slavu. Koliko se mnogo vie brine za ovjeka koji je slika i slava Boja! On ezne da vidi svoju djecu kako otkrivaju karakter slian Njegovom. Kao to suneva zraka daje cvijeu raznolike i njene boje, tako i Bog daje dui ljepotu svojeg karaktera. Svi koji odaberu Kristovo kraljevstvo ljubavi, pravde i mira uinivi njegovo dobro pretenijim od svega ostalog, povezani su s viim svijetom i dobivaju svaki blagoslov koji je potreban za ovaj ivot. U knjizi Boje providnosti, u knjizi ivota, svatko od nas ima svoju stranicu. Ta stranica sadri sve pojedinosti nae prolosti; ak i vlasi na glavi izbrojene su. Bog uvijek misli na svoju djecu. (Isusov ivot, str. 248) Razmetanje ovoga svijeta, ma kako uvjerljivo, u Bojim oima nije ni od kakve vrijednosti. Vie od onoga to je vidljivo i ogranieno, Bog cijeni ono nevidljivo i vjeno. Ono prvo ima vrijednost samo ako slui kao izraz drugoga. Najodabranija umjetnika djela ne posjeduju ljepotu koja se moe usporediti s ljepotom karaktera, nastalom kao plod djelovanja Svetoga Duha na duu. ... S ljubavlju koju je imao u svom srcu jo od vjenih vremena, Krist je doao na Zemlju i poklonio je palom ovjeku. Mi trebamo preko veze s Kristom primiti to bogatstvo, otkriti ga i dati drugima. ... Mi se trebamo razlikovati od svijeta jer je Bog na nas poloio svoj peat zato to preko nas pokazuje svoj karakter ljubavi. (Put u bolji ivot, str. 16,17)

274

24. rujna

Savrenstvo karaktera

Savrenstvo, cilj koji treba dosegnuti

Budite savreni kao to je savren Otac va nebeski! (Matej 5,48) Bog e primiti jedino one koji odluno tee za visokim ciljevima. On svako ljudsko orue obvezuje da postigne najvie to moe. Od svih se zahtijeva moralno savrenstvo. Nikada ne smijemo sniavati mjerila pravednosti da bismo se prilagodili naslijeenim ili steenim sklonostima prema zlu. Moramo shvatiti da je nesavrenost karaktera grijeh. Sve pravedne osobine karaktera imaju svoj izvor u Bogu i tvore u Njemu savrenu, skladnu cjelinu, pa svatko tko primi Krista kao svog Spasitelja moe dobiti te iste osobine. Oni koji ele biti Boji suradnici, moraju se truditi da svaki organ svojega tijela i svaku sposobnost uma dovedu do savrenstva. Istinsko obrazovanje jest pripravljanje svih tjelesnih, umnih i moralnih snaga za obavljanje svake dunosti; to je uvjebavanje tijela, uma i due za boansku slubu. To je odgoj koji e zadrati svoju vrijednost i u vjenom ivotu. ... Meutim, Krist nije nikad uvjeravao da se savrenstvo karaktera moe lako postii. Plemenit, svestran karakter ne moe se naslijediti. On se ne pojavljuje sluajno. Plemenit karakter izgrauje se osobnim naporima, zaslugom i milou Isusa Krista. Bog daje talente i snagu uma; mi oblikujemo karakter. On se oblikuje u otrim, estokim borbama sa samim sobom. Bitka za bitkom mora se voditi protiv naslijeenih sklonosti. Mi moramo sami sebe strogo ispitivati i ne doputati da ijedna nepovoljna karakterna osobina ostane nepopravljena. Neka nitko ne kae: Ja nisam sposoban popraviti nedostatke svojeg karaktera! ... Stvarnu tekou stvara vam vae pokvareno i neposveeno srce i vaa nespremnost da se pokorite Bojoj vlasti. (Isusove usporedbe, str. 221,222) Pokoravanje Kristovoj volji znai ponovnu uspostavu savrene muevnosti. (Put u bolji ivot, str. 72)

275

25. rujna

Savrenstvo karaktera

Odjeveni u ruho pravednosti

Dano joj je da se obue u blistav, ist lan! Lan, zapravo, oznauje pravedna djela svetih. (Otkrivenje 19,8) Svadbenim ruhom prikazan je neporoan, ist karakter koji e imati svi pravi Kristovi sljedbenici. Crkvi je dano da se obue u blistav, ist lan da bude sveta i bez mane. Lan, zapravo, oznauje pravedna djela svetih. (Otkrivenje 19,8; Efeanima 5,27) To je Kristova pravednost, Njegov neokaljani karakter koji se vjerom daje svima koji Krista prime kao svojeg Spasitelja. ... Ta odjea, satkana na razboju Neba, nema u sebi nijedne ljudske zasluge. Krist je u ljudskom obliju izgradio savreni karakter i taj karakter On nudi i nama. ... Kad se pokorimo Kristu, srce se sjedinjuje s Njegovim srcem, volja se stapa s Njegovom voljom, um postaje jedno s Njegovim umom, misli se dovode u pokornost Njemu; mi ivimo Njegovim ivotom. To znai biti odjeven u haljinu Njegove pravednosti. ... Pravednost znai pravedno postupanje, jer e svakome biti sueno prema njegovim djelima. Na se karakter otkriva onim to inimo. (Isusove usporedbe, str. 211213) Neka mlade i djeca izaberu kraljevsko ruho, izatkano na nebeskom razboju svilu istu i bijelu (Otkrivenje 19,8), koju e nositi svi sveti sa Zemlje. Ovo ruho, Kristov neokaljani karakter, besplatno je ponueno svakom ljudskom biu. Ali svi koji ga prime, primit e ga i nositi ve ovdje. (Odgoj, str. 223) Odjeveni u bijelu odjeu Kristove pravednosti, oni e dobiti mjesto na kraljevoj svadbenoj gozbi. Imat e se pravo pridruiti mnotvu koje je oprano Spasiteljevom prolivenom krvlju. (Isusove usporedbe, str. 214)

276

26. rujna

Savrenstvo karaktera

Sveti e batiniti kraljevstvo

Ali e od njih kraljevstvo preuzeti Sveci Svevinjega i oni e ga posjedovati za vijeke vjekova. (Daniel 7,18) Bog nee uzeti na Nebo nikoga osim onih koji su Kristovom milou postali sveti na ovom svijetu, onih u kojima moe vidjeti da su Krista uzeli kao svoj primjer. Kada nam Kristova ljubav postane trajno naelo u dui, mi emo shvatiti da smo skriveni s Kristom u Bogu. ... Bog se moe radovati uz pjesmu samo onima koji s molitvom, budnou i ljubavlju ine Kristova djela. to potpunije Gospodin vidi da se karakter Njegovoga ljubljenoga Sina pokazuje u Njegovom narodu, to je vee Njegovo zadovoljstvo i uivanje u njima. Sam Bog i nebeski aneli raduju se njima uz pjesmu. Grenik koji je povjerovao proglaen je nevinim, a njegova krivnja je stavljena na Krista. Kristova pravednost stavljena je na grenikov raun i pokraj njegovog imena u nebeskoj knjizi stoji napisano: Oproteno! Vjeni ivot. ... Vi ste Boja njiva! Kao to netko nalazi uitak u obraivanju svojeg vrta, tako Bog uiva u svojim vjernim sinovima i kerima. Vrt zahtijeva stalni rad. Korov se mora uklanjati, nove biljke se moraju njegovati; granice koje se prebrzo razvijaju, moraju biti orezane. Tako Gospodin radi u svojem vrtu, tako On njeguje svoje biljke. On ne moe uivati u razvitku koji ne pokazuje vrline Kristovog karaktera. Kristova krv je uinila da mukarci i ene postanu Boji dragocjeni posao. ... Neke biljke su tako slabe da jedva imaju ivota u sebi i o takvima Gospodin vodi posebnu brigu. (R&H, 24. kolovoza 1897.) Na Nebo e doi samo oni koji su u vrijeme ispita oblikovali karakter koji odie nebeskim utjecajem. Sveti na Nebu morali su najprije biti sveti na Zemlji. (Signs, 14. studenoga 1892.)

277

27. rujna

Dionici boanske naravi

Dionici po Bojem obeanju

Tim nas je obdario skupocjenim i najveim obeanim dobrima, da po njima, umaknuvi pokvarenosti koja je zbog opake poude u svijetu, postanete dionici boanske naravi. (2. Petrova 1,4) Svako obeanje u Bojoj Knjizi sadri i ohrabrenje da moemo postati dionici boanske naravi. To moemo postii tako da se oslonimo na Boga, da povjerujemo u Njegovu Rije, da inimo Njegova djela, a sve to moemo ako se oslonimo na Kristovo boanstvo. Ta mogunost nam vrijedi vie nego sva bogatstva svijeta. Ne postoji nita drugo na svijetu to bi se s tim moglo usporediti. Kada se uhvatimo za silu koja nam je na taj nain stavljena na domaaj ruke, dobivamo nadu, tako snanu da se moemo potpuno osloniti na Boje obeanje; i hvatajui se za mogunost koja nam se prua u Kristu, postajemo sinovi i keri Boje. ... Onaj tko istinski vjeruje u Krista, postaje dionik boanske naravi i dobiva snagu koju moe iskoristiti u svakoj kunji. On nee pasti pod silom kunje niti doivjeti poraz. U vrijeme ispita on e se uhvatiti za obeanje i tako uspjeti izbjei pokvarenost koju su strasti donijele na svijet. ... Da bi nas uinilo dionicima boanske naravi, Nebo je dalo svoje najdragocjenije blago. Boji Sin je odloio svoje kraljevsko ruho i kraljevsku krunu i doao na Zemlju kao malo dijete. ivio je savrenim ivotom od djetinjstva do muevnog doba. Zauzeo se da u grenom svijetu stoji kao predstavnik Oca i umre za greni rod. Kako je to bilo veliko djelo! ... Jedva se usuujem govoriti o tim dogaajima; oni su tako udesni, doista udesni. ... Svojim ivotom rtve i sramotne smrti On nam je omoguio da se uhvatimo za Njegovo boanstvo i izbjegnemo pokvarenost koju su strasti donijele na svijet. ... Ako postanete dionici boanske naravi, iz dana u dan ete postajati sve prilagoeniji ivotu koji je slian Bojem ivotu. Iz dana u dan vi ete uvrivati svoje povjerenje u Krista, slijediti Njegov primjer i postajati sve sliniji Njemu, sve dok pred Njega ne budete mogli stati savreni. (MS, 99a, 1908.) 278

28. rujna

Dionici boanske naravi

Krist prebiva u meni

Isus im odvrati: Zaista, zaista, kaem vam, ako ne jedete tijela Sina ovjejega i ne pijete krvi njegove, neete imati ivota u sebi. Tko jede tijelo moje i pije krv moju, ima ivot vjeni. I ja u ga uskrisiti u posljednji dan. Tijelo je moje pravo jelo i krv je moja pravo pie. Tko jede tijelo moje i pije krv moju, ostaje u meni i ja u njemu. (Ivan 6,53-56) Jesti Kristovo tijelo i piti Kristovu krv znai primiti Ga kao osobnog Spasitelja, vjerujui da On prata grijehe i da smo u Njemu savreni. Mi emo postati dionici Njegove naravi ako promatramo Njegovu ljubav, ako prebivamo u njoj, ako pijemo od nje. Ono to je hrana za tijelo, to Krist mora biti za duu. Hrana nam ne moe koristiti ako je ne jedemo, ako ne postane dio naeg bia. Tako i Krist nema nikakvu vrijednost za nas ako Ga ne upoznamo kao osobnog Spasitelja. Teorijsko znanje nee nam uiniti nikakvo dobro. Moramo se hraniti Njime, moramo Ga primiti u srce tako da Njegov ivot postane na. Mi moramo crpsti Njegovu ljubav i Njegovu milost. (Isusov ivot, str. 314) Nije dovoljno samo vjerovati Kristu za oprost od grijeha; mi vjerom stalno moramo primati duhovnu snagu i hranu od Njega i Njegove Rijei. ... Rijei koje sam vam ja rekao jesu duh i ivot. Isus je prihvatio Zakon svog Oca, primjenjivao njegova naela u vlastitom ivotu, pokazivao njegov duh i njegovo blagotvorno djelovanje u srcu. ... Kristovi sljedbenici moraju biti dionici njegova iskustva. Oni moraju primiti i usvojiti Boju rije tako da ona postane pokretaka sila njihovog ivota i djela. Oni Kristovom silom moraju poprimiti Njegov lik i odraavati nebeske osobine. (Patrijarsi i proroci, str. 223) Mi moemo ivjeti ivotom svetosti ako prihvatimo ivot koji je za nas rtvovan na golgotskom kriu. Taj ivot primamo prihvaanjem Njegove rijei, izvravanjem onoga to je On zapovjedio. Tako postajemo jedno s Njim. (Isusov ivot, str. 549)

279

29. rujna

Dionici boanske naravi

Boraviti zajedno u jedinstvu

Gle, kako je dobro i kako je milo kao braa zajedno ivjeti. (Psalam 133,1) Kransko jedinstvo je mono sredstvo. Ono na snaan nain govori da su oni koji ga njeguju Boja djeca. Ono ima neodoljiv utjecaj na svijet pokazujui da i ovjek moe postati dionik boanske naravi pobjegavi od pokvarenosti koju su strasti donijele na svijet. Mi moramo postati jedno sa svojim blinjima i s Kristom, a u Kristu jedno s Bogom. Tada e se i za nas moi rei sljedee rijei: Po njemu ste i vi ispunjeni. U planu spasenja svakoj dui je odreeno mjesto. Svakom ovjeku je odreen posao. Nitko ne moe biti lan Kristovog tijela, a ipak ostati neaktivan. ... Djelo pripadnika Bojeg naroda moe biti i bit e razliito, ali e jedan te isti Duh pokretati svakoga od njih. Svako djelo obavljeno za Uitelja mora biti dio velike cjeline. Radnici trebaju raditi zajedno i u slozi, svakoga od njih treba usmjeravati boanska sila i trebaju ulagati nepodijeljene napore da one koji ive oko njih privuku Kristu. Svatko od njih treba se kretati kao dio dobro ugoenog stroja, u kojemu svaki dio ovisi od svih drugih dijelova iako ostaje poseban u svojem djelovanju. Svatko od njih treba zauzeti mjesto koje mu je odreeno i obavljati posao koji mu je dodijeljen. Bog poziva vjernike svoje Crkve da prime Svetoga Duha, da se sjedine vezama jedinstva i bratske naklonosti, da poveu svoje interese u ljubavi. Nita tako izrazito ne slabi Crkvu kao nejedinstvo i sukobi. Nita tako ne ratuje protiv Krista i istine kao duh nesloge. ... Onaj u ijem srcu prebiva Krist, prepoznaje Krista koji prebiva u srcu njegovog brata. Krist nikada ne ratuje protiv Krista. Krist nikada ne iri utjecaj protiv Krista. Krani trebaju obavljati svoj posao bez obzira na to o kojem se poslu radi, u jedinstvu Duha, da se usavri cijelo tijelo. (Signs, 19. prosinca 1906.)

280

30. rujna

Dionici boanske naravi

Snaga odozgo
Ali onima to se u Jahvu uzdaju snaga se obnavlja, krila im rastu kao orlovima, tre i ne sustaju, hode i ne more se. (Izaija 40,31) Mladima se pruaju prekrasne mogunosti da shvate obeanja Boje rijei. Ljudski um teko moe shvatiti duhovna dostignua do kojih oni mogu doi ako postanu dionici boanske naravi. Ispravljajui svoje pogreke i postiui pobjede, oni svakoga dana trebaju rasti i postajati mudri, snani mukarci i ene u Kristu. (YI, 13. veljae 1902.) Onaj tko je postao dionik boanske naravi, zna da je graanin gornjega svijeta. On dobiva nadahnue od Kristovog Duha. Njegova dua je skrivena s Kristom u Bogu. Takvog ovjeka Sotona vie ne moe koristiti kao svoje orue da se uvue u samo Boje svetite, da uprlja Boji hram. On zadobiva pobjede na svakom koraku. Pun je plemenitih misli. Svako ljudsko bie smatra dragocjenim jer je Krist umro za svaku duu. Onima to se u Jahvu uzdaju snaga se obnavlja, krila im rastu kao orlovima. ovjek koji eka na Gospodina postaje jak Njegovom snagom, dovoljno snaan da ostane vrst i pod najveim pritiskom. Ipak, njega je lako pridobiti da stane na stranu milosti i suuti, to je zapravo Kristova strana. ovjek koji se pokorava Bogu, spremno ispunjava Boju volju, marljivo i ponizno nastoji upoznati Njegovu volju. On prihvaa disciplinu i hodi u skladu sa svojim ogranienim prosuivanjem. On razgovara s Bogom i njegov razgovor je nebeskog podrijetla. (Letter 58, 1894.) Povezan s Neogranienim, ovjek postaje dionik boanske naravi. Na njemu strijele zla ne postiu uinak jer je odjeven u oklop Kristove pravednosti. (CPT 51,52)

281

Listopad SMJERAN IVOT

1. listopada Potovanje u mojem ivotu

Potovanje roditelja
Potuj oca svojega i majku svoju, da imadne dug ivot na zemlji koju ti d Jahve, Bog tvoj. (Izlazak 20,12) Djeca e najbolje nauiti potovati oca i majku ako vide oca kako majci ukazuje njenu panju i majku kako ocu izraava uvaavanje i duboko potovanje. Gledajui ljubav svojih roditelja, djeca e biti potaknuta na potovanje pete zapovijedi. ... Naa obveza prema roditeljima nikada ne prestaje. Naa ljubav prema njima i njihova ljubav prema nama ne mjeri se godinama ili udaljenou i mi nikada ne moemo zaboraviti svoju odgovornost prema njima. Kada se narodi okupe pred Kristovom sudakom stolicom, postojat e samo dvije vrste ljudi oni koji su Kristove interese i interese napaenog ovjeanstva izjednaili sa svojim interesima i oni koji su zanemarili obveze koje im je Bog dao, koji su ranjavali svoje blinje i sramotili Boga. Njihova vjena budunost odluivat e se na temelju onoga to su inili i to nisu inili Kristu u osobi Njegovih svetih. (R&H, 15. studenoga 1892.) Roditelji imaju pravo na veliinu ljubavi i potovanja koja ne pripada nikome drugome. ... Peta zapovijed zahtijeva od djece ne samo da pokazuju potovanje, pokornost i poslunost prema svojim roditeljima, ve i da im ukazuju ljubav i njenost, da olakavaju njihovo breme, da uvaju njihov ugled i da ih hrane i tjee u starosti. (YI, 10. srpnja 1906.) Dok god su roditelji ivi, djeca im trebaju s radou ukazivati ast i potovanje. Ona trebaju unijeti svu moguu vedrinu i sunano svjetlo u ivot ostarjelih roditelja. Trebaju poravnavati njihove putove sve do groba. Nema bolje preporuke u ovom svijetu nego da se kae o djetetu da je potovalo svoje roditelje, nema boljeg izvjetaja u nebeskim knjigama nego da je potovalo i voljelo oca i majku. (R&H, 15. studenoga 1892.) 282

2. listopada

Potovanje u mojem ivotu

Potovanje starijih
Ustani pred sijedom glavom; potuj lice starca; boj se svoga Boga. Ja sam Jahve! (Levitski zakonik 19,32) Postoje obveze prema drugima koje ne moemo zanemariti ako elimo izvravati Boje zapovijedi. ivjeti, misliti, i djelovati samo za vlastiti probitak znai postati nekoristan kao Boji sluga. ... U naim redovima imamo previe brbljavih i hvalisavih nemirnika koji drsko uzimaju slobodu da svuda istiu sebe u prvi plan, koji nemaju potovanja prema starosti, iskustvu ili poloaju. Dananjoj crkvi potrebni su ljudi sasvim drugaijeg karaktera skromni, tihi i bogobojazni, koji e ponijeti i nepoeljne terete kad im budu povjereni, ne da bi se istaknuli, ve da poslue svojem Uitelju koji je umro za njih. Osobe takvog karaktera nee smatrati da im je ispod asti i dostojanstva ustati pred starijima i odnositi se s potovanjem prema sijedoj glavi. ... Onima koji se boje Boga i koji Ga potuju, On e s radou ukazati ast. ovjek se duhovno moe toliko uzdii da postane veza izmeu Neba i Zemlje. On je iziao iz ruku svojeg Stvoritelja s tako skladnim karakterom, s takvim sposobnostima usavravanja povezujui boanski utjecaj s ljudskim naporima, da bi se mogao uzdii skoro do poloaja anela. Ipak, i kad bi se uzdigao do tog poloaja, ostao bi nesvjestan svoje dobrote i veliine. (4T, str. 339,340) Bog posebno zahtijeva da se ostarjelima ukazuje njeno potovanje. On kae: Sijede su kose prekrasna kruna, nalaze se na putu pravednosti. (Izreke 16,31) Sijeda kosa govori o bitkama koje su voene i pobjedama koje su postignute; o teretima koji su noeni i kunjama koje su svladane. Ona govori o umornim stopama koje se blie odmoru, o mjestima koja e uskoro biti prazna. Pomozite djeci da misle o tome i ona e uljepati put ostarjelih svojom uljudnou i potovanjem, i unijeti ljupkost i ljepotu u svoj mladi ivot sluajui zapovijed: Ustani pred sijedom glavom; potuj lice starca. (Levitski zakonik 19,32) (Odgoj, str. 219) 283

3. listopada

Potovanje u mojem ivotu

Potovanje autoriteta
Sve potujte, brau ljubite, Boga se bojte, kralja astite! Sluge, budite pokorni svojim gospodarima sa svim dunim potovanjem, ne samo dobrima i blagima nego i onima koji su mune udi! (1. Petrova 2,17.18) Apostol je jasno pokazao kako se vjernici trebaju ponaati prema graanskim vlastima: Pokoravajte se svakoj ljudskoj ustanovi zbog Gospodina: bilo kralju, jer je vrhovnik, bilo upraviteljima, jer ih on alje da kanjavaju one koji ine zlo, a pohvaljuju one koji ine dobro! Ovo je, naime, volja Boja: da inei dobro uutkate neosnovana govorkanja bezumnih ljudi. Pokoravajte se kao slobodni, ali ne sluei se slobodom kao izgovorom za svoju zlou, nego kao sluge Boje! Sve potujte, brau ljubite, Boga se bojte, kralja astite! (Djela apostolska, str. 329) Naa je dunost da se u svemu pokoravamo zakonima svoje zemlje, osim kad je to u suprotnosti s viim zakonom koji je Bog izgovorio razgovijetnim glasom s gore Sinaja i poslije uklesao u kamen svojim prstom. ... Jahvinih Deset zapovijedi temelj su svake pravednosti i svih dobrih zakona. Oni koji ljube Boje zapovijedi pokorit e se svakom pozitivnom zakonu svoje zemlje. (1T, str. 361,362) Mi trebamo priznati ljudsku vlast kao boanski odreenu uredbu i poslunost njoj uiniti svetom dunou unutar njezina zakonita djelokruga. Ali kad se njezini zahtjevi sukobe s Bojim zahtjevima, Boga moramo sluati vie nego ljude. Boju rije treba smatrati viom od ljudskog zakonodavstva. A tako kae Gospodin ne moe se zamijeniti rijeima tako kae Crkva ili tako kae drava. Kristovu krunu treba uzdii iznad kruna zemaljskih vladara. Od nas se ne trai da prkosimo vlastima. Svoje rijei, bilo izgovorene, bilo napisane, trebamo pozorno razmotriti. (Djela apostolska, str. 43) Uite ljude da se u svemu pokoravaju zakonima svoje drave ako time ne dolaze u sukob s Bojim zakonom. (9T, str. 238) 284

4. listopada

Strahopotovanje u mojem ivotu

Strahopotovanje prema Bogu

Bog je strahovit u zboru svetih, velik i straan svima oko sebe. (Psalam 89,7) Strahopotovanje je druga dragocjena vrlina koju treba briljivo njegovati. Pravo strahopotovanje prema Bogu nastaje iz spoznaje o Njegovoj neogranienoj veliini i svijesti o Njegovoj prisutnosti. Srce svakog djeteta mora biti duboko proeto tom svijeu o Nevidljivom. Dijete mora nauiti potovati vrijeme i mjesto molitve kao i zajednika bogosluja i smatrati ih svetima zato to je Bog prisutan. Kad se strahopotovanje iskazuje dranjem i nastupom, produbljuje se i osjeaj koji ga je pobudio. Bilo bi dobro i za mlade i za stare da one rijei Svetoga pisma koje pokazuju kako treba potovati mjesto koje je Bog poastio svojom posebnom prisutnou, prouavaju, esto ponavljaju i o njima razmiljaju. Izuj obuu s nogu svojih, zapovjedio je On Mojsiju kod razgorjelog grma, jer je mjesto gdje stoji sveta zemlja. (Izlazak 3,5) Nakon to je u viziji ugledao anele, Jakov uzvikuje: Zacijelo je Gospod na ovom mjestu; a ja ne znah. (Odgoj, str. 217) Poniznost i strahopotovanje trebaju obiljeiti ponaanje svih koji dolaze u Boju prisutnost. Mi pred Njega moemo stupiti sa sigurnou u Isusovo ime, ali ne smijemo pristupati s drskom uobraenou, kao da je On ravan nama. Postoje oni koji se velikom, svemonom, svetom Bogu, koji stanuje u nepristupanoj svjetlosti, obraaju kao nekome tko je jednak ili ak podreen njima. Postoje i oni koji se u Njegovom domu ponaaju onako kako se ne bi ponaali u odaji za prijam zemaljskog kralja. Oni bi trebali znati da se nalaze u prisutnosti Onoga koga oboavaju serafini, pred kim aneli prekrivaju svoje lice. Bogu pripada najvee tovanje, a svi koji istinski osjeaju Njegovu prisutnost, pred Njim e se ponizno pokloniti. (Patrijarsi i proroci, str. 203) 285

5. listopada

Strahopotovanje u mojem ivotu

Strahopotovanje prema Bojem imenu

Sveto je i asno ime njegovo! (Psalam 111,9) Strahopotovanje treba pokazati i prema Bojem imenu. Nikada ne bismo smjeli to ime izgovarati olako ili nepromiljeno. ak i u molitvi treba izbjegavati njegovo esto i nepotrebno ponavljanje. (Odgoj, str. 218) Oni koji su uli u zavjetni odnos s Bogom, obvezali su se da e Mu se obraati s najveim potovanjem i poniznim vladanjem. ... Psovanje i sve rijei izgovorene u obliku kletve, sramote Boga. Gospodin vidi, Gospodin uje i nee opravdati prijestupnika. On se ne da ruiti. Oni koji uzalud uzimaju Gospodnje ime iskusit e to znai upasti u ruke Boga ivoga. (MS, str. 126, 1901.) Mi Boga ne potujemo kad nepromiljeno spominjemo Njegovo ime u svakidanjim razgovorima alei Mu se zbog beznaajnih razloga, i estim i nepromiljenim ponavljanjem Njegova imena. (Patrijarsi i proroci, str. 248) Vidjela sam kako neki nemaju pojma o Bojoj svetosti i esto uzalud uzimaju Njegovo sveto i potovano ime, nesvjesni da govore o Bogu, velikome i stranome. Dok se mole, mnogi se izraavaju nemarno i bez potovanja, ime aloste njenog Duha Gospodnjeg i zbog toga Nebo ne prima njihove molitve. (Rani spisi, str. 75) Ime je njegovo sveto, i valja mu se klanjati. (Psalam 111,9) Nikada i ni na koji nain ne smijemo olako izgovarati titule i imena Boanstva. U molitvi mi stupamo u prijamnu dvoranu Najviega; pred Njega moramo izii sa svetim strahopotovanjem. Aneli zaklanjaju svoja lica u Njegovoj prisutnosti. Kerubini i blistavi i sveti serafini pristupaju Njegovom prijestolju sa svetim potovanjem. S koliko tek strahopotovanja mi, smrtna i grena bia, trebamo izlaziti pred Gospodina, svoga Stvoritelja! (Misli s gore blagoslova, str. 135,136)

286

6. listopada

Strahopotovanje u mojem ivotu

Strahopotovanje prema Rijei Bojoj

Sluajte glas moj, pa u ja biti va Bog, a vi ete biti moj narod. Idite putem kojim vam zapovjedih, da vam dobro bude. (Jeremija 7,23) I vama i meni je potrebno da se na duhovni pogled razbistri i ojaa da bismo plan otkupljenja sagledali kao to ga nikada dosad nismo sagledali. Naa srca trebaju osjetiti mone otkucaje Spasiteljevog srca punog ljubavi. Istraujui Sveto pismo i hranei se rijeima ivota, shvatite da se tu radi o poruci koju Bog upuuje naoj dui! Nas ponekad mogu zbuniti glasovi naih prijatelja; ali u Bibliji imamo Boji savjet o svim vanim pitanjima koja se tiu naih vjenih interesa, a i o prolaznim pitanjima moemo iz nje mnogo nauiti. Njezin nauk e uvijek biti posebno prilagoen naim posebnim okolnostima i namijenjen je da nas pripremi da izdrimo nevolje i obavimo posao koji nam je Bog odredio. (Letter 94, 1893.) Biblija je Boji glas koji nam se obraa isto tako sigurno kao da ga ujemo svojim uima. Kada to shvatimo, s kakvim bismo strahopotovanjem trebali otvarati Boju rije i s kakvom ozbiljnou istraivati njezine savjete! itanje Biblije i razmiljanje o njezinim tekstovima morali bismo smatrati nekom vrstom izlaska pred Svemoguega! (Signs, 4. travnja 1906.) Boju rije trebali bismo otvarati s potovanjem i iskrenom eljom da upoznamo Boju volju. Nebeski aneli e usmjeravati nae istraivanje. Bog nam progovara preko svoje Rijei. Mi se nalazimo u prijamnoj dvorani Najviega, u prisutnosti samoga Boga. Krist ulazi tada u nae srce. (Signs, 28. travnja 1906.) Pokaite da potujete svoju vjeru tako to ete s potovanjem govoriti o onome to je sveto. Nikada nemojte sebi dopustiti da izgovorite ijednu olaku ili nedostojnu rije kada navodite neki tekst iz Pisma. Kada uzimate Bibliju u svoje ruke, imajte na umu da se nalazite na svetom tlu. (FE 194,195)

287

7. listopada

Strahopotovanje u mojem ivotu

Strahopotovanje u domu
Zato sam rije je Jahve, Boga Izraelova rekao dodue da e dom tvoj i dom oca tvojega stupati preda mnom dovijeka, ali sada rije je Jahvina neka je to daleko od mene! Jer ja astim one koji mene aste, a koji mene preziru, bit e osramoeni. (1. Samuelova 2,30) Uinite da ivot u domu to je mogue vie slii ivotu na Nebu. (MS 93, 1901.) U domu se polae temelj blagostanja Crkve. Utjecaji koji se osjeaju u domu prenose se i u crkveni ivot; i zato crkvene dunosti trebaju zapoeti prvo u domu. (Signs, 1. rujna 1898.) Oni koji svojom obitelji upravljaju na pravi nain, unosit e i u crkvu utjecaj koji navodi na red i strahopotovanje. (R&H, 19. veljae 1895.) Oevi i majke koji Bogu daju prvo mjesto u svojem domu, koji ue svoju djecu da je strah Gospodnji poetak mudrosti, proslavljaju Boga pred anelima i ljudima. ... Krist nije stranac u njihovu domu, Njegovo ime se tu udomailo, potovano je i proslavljano. Aneli rado borave u domu u kojemu Bog ima vrhovnu vlast i gdje djeca ue potovati religiju, Bibliju i svojeg Stvoritelja. Takve obitelji mogu oekivati da se nad njima ispuni obeanje: Jer ja astim one koji mene aste. (5T, str. 424) Sveta prednost razgovora s Bogom doprinosi da nam pogled na ono to je Bog pripremio onima koji Ga vole i dre Njegove zapovijedi postane jasan i odreen. Mi trebamo unijeti strahopotovanje u svoj svakidanji ivot. ... Mi unosimo previe onoga to je malo vano i nevano u svakidanje dunosti, a posljedica je da proputamo vidjeti Onoga koji je nevidljiv. Na taj nain gubimo mnoge bogate blagoslove u svojem vjerskom iskustvu. (Letter 14, 1900.) Prava pobonost se otkriva poslunou. Bog nije zapovjedio nita nebitno i nema drugog naina da Mu pokaemo pobonost, koja Mu je tako ugodna, kao poslunou onome to je rekao. (CPT 111) 288

8. listopada

Strahopotovanje u mojem ivotu

Potovanje Bojih predstavnika

Jahve, Bog njihovih otaca, slao je k njima zarana svoje glasnike, slao ih svejednako, jer mu bijae ao svojega naroda i svojega Prebivalita. Ali su se oni rugali Bojim glasnicima, prezirui njegove rijei i podsmjehujui se njegovim prorocima, dok se nije podigla Jahvina jarost na njegov narod, te vie nije bilo lijeka. (2. Ljetopisa 36,15.16) Strahopotovanje treba pokazati i prema Bojim predstavnicima prema propovjednicima, uiteljima i roditeljima koji su pozvani da govore i djeluju u Njegovo ime. Potujui njih, ast ukazujemo Njemu. (Odgoj, str. 219) Odgoj i poduavanje mladei treba biti takvo da uzdie ono to je sveto i potie na istu pobonost Bogu u Njegovu domu. Mnogi koji tvrde da su djeca nebeskoga Kralja nemaju istinsko potovanje prema onome to je vjeno. ... Njima se rijetko daju pouke da je propovjednik Boji izaslanik, da je poruka koju on donosi jedna od Bogom odreenih djelatnosti namijenjenih za spasenje dua i da je za sve koji je imaju prednost sluati miris ivota za ivot ili miris smrti za smrt. ... Mnogi ... u svojem domu uzimaju kao predmet kritike slubu u crkvi odobravajui poneto, a osuujui ostalo. ... to se tie slube u svetitu, ako govornik pogrijei, neka te bude strah to spomenuti! Govori samo o dobrom djelu koje on ini i o dobrim mislima koje je iznio, koje bi trebalo prihvatiti kao da dolaze preko Bojeg predstavnika. ... Ako se pravilne misli o istinskom bogosluju i istinskom strahopotovanju ne utisnu u um ljudi, pojavljivat e sve vea sklonost da se ono to je sveto i vjeno stavi u razinu s obinim stvarima, pa e oni koji ispovijedaju istinu postati uvreda za Boga i sramota za vjeru. Svojim neposveenim mislima oni nikada nee biti u stanju cijeniti isto i sveto Nebo niti e biti spremni pridruiti se oboavateljima u nebeskim dvorima u kojima je sve isto i savreno, gdje svako bie ima savreno strahopotovanje prema Bogu i Njegovoj svetosti. Pavao opisuje djelo Bojih izaslanika kao neto ime e svaki ovjek biti predstavljen kao savren u Kristu Isusu. (5T, str. 496500) 289

9. listopada

Strahopotovanje u mojem ivotu

Strahopotovanje prema Bojem domu

Drite moje subote; tujte moje Svetite. Ja sam Jahve! (Levitski zakonik 19,30) Bog je uzvien i svet; a u Njegovom domu na Zemlji, mjestu na kojemu se Njegov narod okuplja na bogosluje, treba biti kao pred vratima Neba! Pjesme hvale, rijei koje izgovaraju Gospodnji propovjednici, to su sredstva koja je Bog odredio da pripremi narod za crkvu na Nebu, za uzvienije bogosluje. (YI, 8. listopada 1896.) Kad vjernici dou na mjesto bogosluja, trebali bi to uiniti dostojanstveno, tiho prolazei do svojih sjedala. ... Uobiajenih razgovora, aptanja i smijeha ne bi trebalo biti u domu molitve ni prije ni poslije bogosluja. Vjernike treba krasiti usrdna, djelotvorna pobonost. Ako neki moraju priekati nekoliko minuta do poetka bogosluja, neka zadre istinski duh pobonosti u tihom razmiljanju uzdiui svoje srce Bogu u molitvi, kako bi bogosluje bilo na blagoslov njihovom srcu i dovelo do osvjedoenja i obraenja i drugih dua. Trebaju imati na umu da su nebeski vjesnici u domu molitve. Svi mnogo gubimo od radosne zajednice s Bogom svojim nemirom, svojim nepotovanjem trenutaka razmiljanja i molitve. ... Uzdignite kranska mjerila u umu svoje djece, pomozite im da utkaju Isusa u svoje iskustvo; uite ih da imaju najvee potovanje prema Bojem domu i da shvate da kad uu u Gospodnji dom, trebaju biti krotka i skruena srca, s mislima kao to su ove: Bog je ovdje, ovo je Njegov dom! Moram imati iste misli i najsvetije pobude. ... Ovo je mjesto na kojemu se Bog susree sa svojim narodom i daje mu svoj blagoslov! ... Roditelji moraju ne samo uiti svoju djecu, ve im i zapovjediti da u Boji dom ulaze s ozbiljnou i potovanjem. (5T, str. 492496) Vjebajte potovanje dok ne postane dio vaeg bia. (YI, 8. rujna 1896.)

290

10. listopada

Strahopotovanje u mojem ivotu

Strahopotovanje prema subotnjem danu

Sjeti se da svetkuje dan subotni. (Izlazak 20,8) Rije sjeti se stavljena je na sam poetak etvrte zapovijedi. Roditelji, sjetite se da svetkujete subotnji dan! Ako to budete inili, davat ete pravilne pouke svojoj djeci; i ona e svetkovati Boji sveti dan. ... Tijekom cijeloga tjedna imajte na umu Gospodnji sveti dan, jer taj dan treba biti posveen bogosluju. To je dan kada se vae ruke trebaju odmarati od svjetovnih poslova, dan kada dua treba dobiti posebnu hranu. (MS 57, 1897.) Uinite da subota bude najljepi, najblagoslovljeniji dan u cijelome tjednu. ... Roditelji mogu i trebaju toga dana posvetiti posebnu pozornost svojoj djeci, itati im najprivlanije dijelove iz biblijske prolosti, uiti ih da potuju subotnji dan, da ga svetkuju u skladu sa zapovijeu. ... Oni mogu uiniti da subota postane uivanje ako je pravilno prikau. Djeca e sa zanimanjem itati ili razgovarati o spasenju svoje due. (R&H, 14. travnja 1885.) Tijekom jednog dijela dana svima treba dati prigodu da se nau izvan kue. ... Neka se njihov mladi um povee s Bogom u prekrasnim prizorima prirode; skrenite im pozornost na dokaze Njegove ljubavi prema ovjeku u svemu stvorenom. ... Dok budu promatrala prekrasna djela koja je On stvorio da bi usreio ovjeka, bit e navedena da gledaju na Njega kao njenog Oca, punog ljubavi. ... Kad se u Bojem karakteru bude naglaavala ljubav, ovjekoljublje, ljepota i privlanost, tada e i djeca biti privuena i zavoljeti Ga. (2T, str. 583,584) Subota je zlatna spona koja ujedinjuje Boga s Njegovim narodom. (6T, str. 351) Drati subotu svetom u Gospodinu znai vjeno spasenje. (6T, str. 356)

291

11. listopada

Bog u mojem ivotu

On je ivi Bog
A Jahve je pravi Bog. ivi je on Bog i Kralj vjeni. (Jeremija 10,10) Ja u osobno s tobom poi! (Izlazak 33,14) to je bilo obeanje izreeno tijekom putovanja kroz pustinju. Obeanje je bilo praeno udesnim otkrivenjem Gospodnjeg karaktera koje je omoguilo Mojsiju da objavi cijelom Izraelu Boju dobrotu i da podsjeti Izraelce na sve osobine njihovog nevidljivog Kralja. ... Sve do kraja svojeg dugog ivota strpljive slube, Mojsije je pouavao Izraelce i pozivao ih da svoj pogled upravljaju prema svojem boanskom Vladaru. ... S kakvim je osvjedoenjem Mojsije govorio narodu o milosrdnim osobinama njihovog Gospodina! Vrlo esto tijekom putovanja kroz pustinju on se molio Bogu za zalutali Izrael i Gospodin ga je usliavao. ... Prorok je traio da se udesna obeanja i djela providnosti ispune na izabranom narodu! I onda, kao najglasniju od svih molbi, pozivao se na Boju ljubav prema grenom ovjeku. ... Oprosti krivnju svome narodu po veliini svoga milosra, kao to si vodio ovaj narod od Egipta dovde! ... Gospodin je milostivo odgovarao: Opratam po rijei tvojoj! Onda je u obliku proroanstva Mojsiju objavio svoju namjeru da svojem izabranom narodu daruje konanu pobjedu. Objavio je: Ali ipak, tako ja iv bio, i slave se Jahvine napunila sva zemlja! ... Boja slava, Njegov karakter, Njegova milosrdna ljubaznost i njena ljubav sve to je Mojsije molio za Izrael trebalo je biti otkriveno cijelom ovjeanstvu. I da bi se ovo Gospodnje obeanje dvostruko potvrdilo, bilo je osnaeno savezom! Kao to je sigurno da Gospodin ivi i vlada, tako je sigurno da e Njegova slava biti objavljena meu poganima ... svim narodima udesa njegova. (R&H, 18. travnja 1915.)

292

12. listopada

Bog u mojem ivotu

Bog je moj Otac

Gledajte koliku nam je ljubav Otac iskazao, da se zovemo djeca Boja. A to i jesmo! Zato ne poznaje svijet nas jer njega nije uznao. (1. Ivanova 3,1) Kakve li neusporedive ljubavi da mi, grenici i stranci kao to jesmo, moemo biti vraeni Bogu i prihvaeni kao lanovi Njegove obitelji! Mi Mu se sada imamo pravo obraati milim imenom: Oe na! to je znak nae ljubavi prema Njemu, ali i zalog Njegove njene brige i odnosa prema nama. A Boji Sin, gledajui batinike milosti, ne se stidi zvati ih braom. Oni imaju mnogo svetiji odnos s Bogom od anela koji nikada nisu pali. Sva ta oinska ljubav koja se pokazivala iz narataja u narataj preko provodnika ljudskih srca, svi izvori njenosti koji su se otvarali u duama ljudi, samo su mali potoi prema beskrajnom oceanu kada se usporede s beskrajnom, neiscrpnom Bojom ljubavlju. Jezik je ne moe iskazati; pero je ne moe opisati. Vi moete razmiljati o njoj svakoga dana svojeg ivota, moete marljivo istraivati Sveto pismo da biste ga razumjeli, moete usmjeriti svaku sposobnost i snagu koju vam je Bog dao da razumijete ljubav i milosre nebeskog Oca, ali e se ipak pred vama uvijek iznova pruati beskrajne mogunosti. (BE, 15. kolovoza 1889.) U svoj svojoj djeci Bog sagledava lik svoga jedinoroenoga Sina. On ih gleda s ljubavlju koja je vea od svega to se jezikom moe izraziti. On ih grli rukama svoje ljubavi. Gospodin se raduje svojem narodu. (Letter 30, 1892.) On nas je otkupio iz ovog raskalaenog svijeta i izabrao da postanemo pripadnici Njegove kraljevske obitelji, sinovi i keri nebeskog Kralja. On nas poziva da se oslonimo na Njega s povjerenjem veim od povjerenja djeteta u svojega zemaljskog oca. (Isusove usporedbe, str. 90) Bog je prema nama blag, suosjeajan nebeski Otac. (MS 1, 1891.)

293

13. listopada

Bog u mojem ivotu

Bog je sa mnom
S nama je Jahve nad Vojskama, naa je utvrda Bog Jakovljev! (Psalam 46,8) Emanuel, Bog s nama! to nam znai sve. Kakav je iroki temelj nae vjere! Kakvu li nadu, nadahnutu besmrtnou, stavlja pred vjernu duu! Bog s nama u Isusu Kristu treba nas pratiti na svakom koraku naeg puta prema Nebu. Sveti Duh s nama kao Utjeitelj, kao Vodi u naim nedoumicama, koji ublaava nae boli, koji nas titi u kunjama. O dubino bogatstva, mudrosti i znanja Bojega! (Letter 31, 1892.) Bog je zapovjedio Mojsiju za Izraela: Neka mi sagrade Svetinju da mogu boraviti meu njima. (Izlazak 25,8) I On je prebivao u Svetitu, usred svojeg naroda. Tijekom cijelog njihovog zamornog lutanja kroz pustinju s njima je bio simbol Njegove prisutnosti. Tako je Krist postavio svoj ator kraj naih atora da bi mogao prebivati meu nama i upoznati nas sa svojim boanskim karakterom i ivotom. ... Otkako je Isus doao prebivati meu nama, znamo da Bog poznaje nae kunje i suosjea s nama u naim alostima. Svaki Adamov sin i ki mogu shvatiti da je na Stvoritelj prijatelj grenicima. ... Bog je s nama jamstvo je naeg osloboenja od grijeha, sigurnost nae sile da posluamo zakon Neba. (Isusov ivot, str. 11,12) Krist nam je elio prikazati veliku istinu, tako potrebnu svima nama, da je Bog uvijek s nama, da je stanovnik svakog naeg boravita, da je upoznat sa svakim djelom koje se ini na Zemlji. On poznaje sve misli koje se javljaju u naem umu i kojima se bavi naa dua. On uje svaku rije koja silazi s ljudskih usana. On se kree i radi usred svih naih ivotnih zbivanja. On zna svaki plan i ocjenjuje svaku metodu. (R&H, 30. svibnja 1899.)

294

14. listopada

Bog u mojem ivotu

Bog me vidi
A Jahvu koji joj govorae nazva: Ti si El Roi Svevid Bog, jer ree ona vidjeh Boga i nakon vienja jo ivim! (Postanak 16,13) Bog je paljivi promatra svega to ine sinovi ljudski. Nita se ne dogaa ni na Zemlji ni na Nebu bez znanja Stvoritelja. Nita se ne moe dogoditi bez Njegovog odobrenja. Onaj na ijim pleima poiva budunost nekog kraljevstva, izloen je budnoj i neumornoj pozornosti Onoga koji daje pobjedu kraljevima, kojemu pripadaju svi vlastodrci zemlje. Njegove oi isto tako budno bdiju nad siromahom kao i nad monarhom na prijestolju. Bog je neprestano na poslu za dobro svojih stvorenja. ... Nebrojeno puta Bog se umijeao da sprijei smrt, da odri mukarce, ene i djecu u sigurnosti kada je Sotona namjeravao izazvati njihovu potpunu propast. ... Bog je na izrazit nain blagoslivljao ovaj svijet. Ljudska bia su primila bezbrojne znakove Njegove milosti. Providnost je bdjela nad njima i titila ih. Na njih su izliveni najizabraniji darovi iz nebeske riznice. (AUCR, 1. sijenja 1902.) Bog vas poznaje po imenu. On zna svaki va potez u ivotu. (MS 14, 1894.) Bog zna svaku misao, svaku namjeru, svaki plan i svaku pobudu. ... I kao to umjetnik prenosi na platno oblike lica, tako se i osobine karaktera svakog pojedinca prenose u nebeske knjige. Bog ima savrenu sliku karaktera svakog ovjeka. (Signs, 31. srpnja 1901.) Bog eli da prepoznamo boansku prisutnost. Njegov mir, utjeha, milost i radost promijenit e sjenku smrti u blistavo jutro i blagoslovljenu svjetlost sunca. ... Poboan duh zna da se srce mora odravati Bojom silom. Slubujui aneli otvaraju oi uma i srca ovjeka da vidi prekrasne istine u boanskom Zakonu, u svijetu prirode i u vjenim injenicama koje nam otkriva Sveti Duh. (Letter 14, 1900.)

295

15. listopada

Bog u mojem ivotu

Bog se brine za mene

Ne boj se, jer sam ja s tobom; ne obaziri se plaho, jer ja sam Bog tvoj. Ja te krijepim i pomaem ti, podupirem te pobjednikom desnicom. (Izaija 41,10) Bog se nalazi u aktivnoj vezi sa svim dijelovima svojega nepreglednog kraljevstva. On nam je opisan kako se saginje nad Zemljom i njenim stanovnicima. On slua svaku izgovorenu rije. On uje svaki uzdah; slua svaku molitvu; promatra kretanje svakog bia. ... Bog se oduvijek brinuo o svojem narodu. ... Krist je nauio svoje uenike da je koliina boanske pozornosti, posveene svakom stvoru, u skladu s poloajem koji mu je odreen meu Bojim djelima stvaranja. On je skrenuo njihovu pozornost na ptice u zraku. Ni vrabac, rekao im je On, ne pada na zemlju da ga ne zamijeti oko naeg nebeskog Oca. Ako se, dakle, On brine o malom vrapcu, onda su i due onih za koje je Krist umro dragocjene u Njegovim oima. Vrijednost ovjeka, poloaj koji mu je Bog dodijelio, otkriva se na kriu na Golgoti. Boja milost i ljubav prema grenom rodu nije prestala niti je izgubila svoje usmjerenje prema Zemlji. (Signs, 17. studenoga 1898.) Istina je da e doi do razoaranja; mi moramo oekivati nevolje, ali sve to se dogaa, i malo i veliko, prepustimo Bogu. Njega ne zbunjuje mnogobrojnost naih albi niti je postao nemoan pred teinom naih tereta. Njegova budna briga obuhvaa svako domainstvo, okruuje svakog pojedinca; On je ukljuen u svaki na posao i u sve nae alosti. On vidi svaki na strah; dirnut je suosjeanjem zbog naih slabosti. Sve nevolje i kunje kroz koje ovdje prolazimo dobile su Njegovo odobrenje da bi se ostvarile Njegove namjere ljubavi prema nama da bismo postali dionicima njegove svetosti, pa tako i dionici potpune radosti koja se nalazi u Njegovoj prisutnosti. (BE, 1. rujna 1889.)

296

16. listopada

Bog u mojem ivotu

Bog je sve i u svemu

Sjetite se prolosti pradavne: ja sam Bog, i nema drugoga; Bog, nitko mi slian nije! (Izaija 46,9) Na Nebu je Bog sve u svemu. Tamo svetost zauzima najvie mjesto, tamo nita ne naruava savreni sklad s Bogom. Ako doista putujemo prema Nebu, onda e ve ovdje duh Neba boraviti u naim srcima. Ali ako ve sada ne nalazimo zadovoljstvo u razmiljanju o onome to je na Nebu; ako nismo zainteresirani za prikupljanje znanja o Bogu; ako ne uivamo u gledanju Kristovog karaktera; ako nas svetost uope ne privlai tada moemo biti sigurni da su uzaludne sve nae nade u Nebo. Savreno usklaivanje s Bojom voljom visoki je cilj koji kranin neprestano ima pred oima. On e eljeti razgovarati o Bogu, o Isusu, o domu sjaja i neporonosti koji je Isus pripremio svima koji Ga vole. Razmiljanje o tim temama, kada se dua siti blaenim Bojim obeanjima, apostol opisuje kao sliku udesa budueg svijeta. (BE, 1. rujna 1889.) Spoznaja Boga kako nam je dana u Kristu, spoznaja je koju trebaju imati svi koji su spaeni. Ta spoznaja preporaa karakter. Kad je prihvatimo, ona e preobraziti duu u Boje oblije. Ona e cijelom biu uliti boansku duhovnu silu. ... Zato, kae apostol Pavao, sagibam svoja koljena pred Ocem od koga svako oinstvo u nebesima i na zemlji ima ime. Neka vam dadne, prema bogatstvu svoje slave, da se ojaate u snazi po njegovu Duhu u nutarnjega ovjeka, da Krist stanuje u vaim srcima po vjeri; da u ljubavi uvrijeeni i utemeljeni budete sposobni shvatiti zajedno sa svim svetima koja je tu irina, duljina, visina i dubina, i upoznati ljubav Kristovu koja nadilazi spoznaju; da budete ispunjeni do sve punine koja dolazi od Boga. (Efeanima 3,14-19) (Put u bolji ivot, str. 266,277)

297

17. listopada

Bog u mojem ivotu

Bog u prirodi
Nebesa slavu Boju kazuju, navijeta svod nebeski djelo ruku njegovih. (Psalam 19,2) Bog nas je okruio prekrasnim prizorima u prirodi da bi privukao i zainteresirao na um. Njegova je namjera da poveemo slavu prirode s ljepotama Njegovog karaktera. Ako budemo pozorno prouavali knjigu prirode, nai emo u njoj dragocjen izvor za razmiljanje o beskrajnoj Bojoj ljubavi i moi. ... Veliki Umjetnik naslikao je na pokretnom, promjenjivom nebeskom platnu ljepote Sunca na zalasku. On je obojio i ukrasio nebesa zlatnom, srebrnom i purpurnom bojom, kao da su se otvorila vrata visokog neba da bismo mi mogli sagledati njegovo blistavilo i u mati zamiljati slavu koja se u njemu krije. Mnogi se bezbrino okreu od te nebeske slike. Oni ne vide beskrajnu Boju ljubav i silu u nenadmanim ljepotama neba, iako su skoro zaarani dok promatraju svoja nesavrena platna, imitaciju djela Velikog Umjetnika. Otkupitelj svijeta birao je otvorenu prirodu da bi iz nje upuivao svoje pouke i savjete. ... On je birao umarke i morsku obalu s koje je imao jasan pogled na prizore u prirodi i na njezinu raznoliku ljepotu, da bi odatle opisivao znaajne istine o Bojem kraljevstvu. (Signs, 4. lipnja 1874.) Pogledajte prekrasna i prelijepa djela prirode. Mislite o njihovoj udesnoj prilagoenosti potrebama i srei ne samo ovjeka, ve i svih ivih stvorenja. Suneva svjetlost i kia, koji vesele i osvjeavaju zemlju, breuljke, mora i ravnice, sve nam to govori o Stvoriteljevoj ljubavi. Samo Bog ini da se pupoljak rascvjetava, da cvijet donese plod. Samo On zadovoljava svakidanje potrebe svih svojih stvorenja. (BTS, studeni 1908.) Srce je oivljeno i kuca novom i dubljom ljubavlju, koja je pomijeana sa strahopotovanjem i pobonou dok razmiljamo o Bogu u prirodi. (Signs, 4. lipnja 1874.)

298

18. listopada

Krist u mojem ivotu

Obilan ivot u Kristu

Ja sam doao da ovce imaju ivot i da ga imaju u izobilju. (Ivan 10,10) Sva stvorena bia ive voljom i silom Bojom. Ona primaju ivot od Bojega Sina. Ma koliko bila sposobna i talentirana, ma koliko velike bile njihove mogunosti, ona dobivaju ivot iz izvora svega ivota. On je izvor, zdenac ivota. Samo Onaj koji jedini ima besmrtnost, koji stanuje u svjetlosti i ivotu, moe rei: Imam vlast poloiti svoj ivot, i vlast imam uzeti ga! ... Krist je dobio pravo da daruje besmrtnost. ivot koji je poloio kao ovjek, ponovno je uzeo i dao ga ovjeku. On kae: Ja sam doao da ... imaju ivot i da ga imaju u izobilju! ... Svi koji su jedno s Kristom u vjeri, u Njemu stjeu iskustvo koje znai ivot za vjeni ivot. ... Jer ja ivim, i jer ete i vi ivjeti! Krist je postao jedno s ovjekom, da bi ovjek mogao postati jedno u Duhu i ivotu s Njime. Zahvaljujui tom jedinstvu u poslunosti Bojoj rijei, Njegov ivot je postao ivot ovjeku. On kae pokajniku: Ja sam uskrsnue i ivot! Krist gleda na smrt kao na spavanje tiinu, tamu i san bez snova. On govori o smrti kao o kratkom predahu. Tko god ivi i vjeruje u me, kae On, sigurno nee nigda umrijeti. ... Onome koji vjeruje, smrt ne znai mnogo. Umrijeti s Njime znai samo otii na poinak. (YI, 4. kolovoza 1898.) Ista sila koja je podigla Krista iz mrtvih, podignut e i Njegovu Crkvu i proslaviti je u Kristu kao Njegovu zarunicu, koja je iznad svih poglavarstava i vlasti, iznad svakoga imena koje se daje ljudima ne samo na ovome svijetu, ve i u nebeskim dvorima, u gornjem svijetu. Slavna e biti pobjeda zaspalih svetih u jutro uskrsnua. (YI, 11. kolovoza 1898.)

299

19. listopada

Krist u mojem ivotu

Krist je moj savreni primjer

Ta na to ste i pozvani, jer je i Krist trpio za vas i ostavio vam primjer da idete njegovim stopama; on koji ne uini grijeha i u ijim se ustima ne nae prijevare. (1. Petrova 2,21.22) Krist je na primjer u svemu. Po Bojoj providnosti rane godine ivota proveo je u Nazaretu, iji su stanovnici bili takvi da je stalno bio izloen kunjama. Zato je stalno morao biti na oprezu da bi ostao neporoan i bez mrlje usred tako velikog grijeha i bezakonja. Krist nije sam izabrao to mjesto za sebe. Njegov nebeski Otac izabrao je to mjesto za Njega da bi Njegov karakter bio stavljan na ispit i okuan na mnotvo naina. Rane godine Isusovog ivota bile su vrijeme okrutnih kunji, tekoa i sukoba da bi mogao razviti savreni karakter koji e Ga uiniti savrenim primjerom za djecu, mlade i odrasle ljude. ... Krist je svojim ivotom pokazao da neporonost, nepokolebljivost i vrstina ne ovise o tome je li ivot slobodan od tekoa, siromatva i neugodnosti. Nevolje i odricanja, na koja se mnogi mladi tue, Krist je trpio bez gunanja. I upravo je ta disciplina iskustvo koje je potrebno mladima; iskustvo koje e dati vrstinu njihovom karakteru i uiniti da postanu slini Kristu, jaki u duhu i sposobni da se odupru kunji. Ako budu izloeni utjecaju onih koji e ih pokuati skrenuti s pravoga puta i pokvariti njihov moral, oni nee biti svladani sotonskim prijevarama. Zahvaljujui svakidanjim molitvama, oni e stei mudrost i milost od Boga da podnose sukobe i neugodnu stvarnost ivota i da iziu kao pobjednici. Vjernost i vedrina uma mogu se sauvati samo budnou i molitvom. Kristov ivot bio je primjer ustrajne energije koja nije doputala da je oslabe prigovori, ismijavanje, odricanja i tekoe. ... Upravo u onoj mjeri u kojoj e sauvati potenje karaktera kada budu izloeni obeshrabrenju, jaat e i njihova otpornost, stabilnost i snaga da izdre, i oni e stei vrstinu duha. (YI, oujak 1872.) 300

20. listopada

Krist u mojem ivotu

Krist je moj stariji Brat

Zato je u svemu morao postati slian svojoj brai da bude veliki sveenik milostiv (prema ljudima) i vjeran u odnosu prema Bogu da okajava grijehe (izabranoga) naroda. (Hebrejima 2,17) Kao Brat ljudskoga roda, On stoji kod vjenog Bojeg prijestolja. On promatra svaku duu koja upravlja svoj pogled k Njemu kao Spasitelju. On iz iskustva zna to su to ljudske slabosti, kakve su nae potrebe i gdje lei silina kunji kojima smo izloeni. ... On bdije nad tobom, uzdrhtalo dijete Boje. Jesi li kuan? On e te izbaviti. Jesi li slab? On e ti uliti snagu. Nedostaje li ti znanje? On e te prosvijetliti. Jesi li ranjen? On e te iscijeliti. Gospodin odreuje broj zvijezda, a opet lijei one koji su srca skruena, i povija rane njihove (Psalam 147,3.4). Ma kakva da su tvoja strahovanja i kunje, iznesi Gospodinu svoj problem. Tvoj duh e biti okrijepljen da ustraje. Ti e se moi osloboditi prepreka i tekoa. to si slabiji i bespomoniji u vlastitim oima, postajat e jaim u Njegovoj sili. to su tvoji tereti tei, blagotvorniji e biti odmor kad ih baci na Onoga koji nosi jarmove. Okolnosti mogu razdvojiti prijatelje; nemirne vode beskrajnog mora mogu navrijeti izmeu nas i njih. Ali nas zato nikakva okolnost, nikakva udaljenost ne mogu razdvojiti od ljubavi Spasitelja. Gdje god se nali, On nam je s desne strane da nas podupre, podri, osokoli i razvedri. Vea od ljubavi majke prema njezinom djetetu jest Kristova ljubav prema Njegovih iskupljenicima. Naa je prednost da poivamo u Njegovoj ljubavi i kaemo: Uzdat u se u Njega, jer je On za mene dao svoj ivot. Ljudska se ljubav moe promijeniti, ali Kristova ljubav ne zna za promjene. Kad zavapimo k Njemu za pomo, Njegova je ruka ispruena da pomogne. (Put u bolji ivot, str. 36) On eli da shvatimo da se vratio na Nebo kao na Stariji Brat i da je neizmjerna snaga, koja je Njemu dana, stavljena nama na raspolaganje. (9T, str. 186) 301

21. listopada

Krist u mojem ivotu

Isus kao mladi

Dijete je raslo i jaalo, napunjajui se mudrou. I milost je Boja poivala na njemu. (Luka 2,40) Izuzetno znaenje ima kratak izvjetaj o Njegovu djetinjstvu: A dijete rastijae i jaae u duhu, i punjae se premudrosti, i blagodat Boja bjee na njemu. Ozaren naklonou svog Oca, Isus napredovae u mudrosti, rastu i milosti pred Bogom i ljudima (Luka 2,52). Njegov je um bio ivahan i prodoran, a Njegova su razboritost i mudrost nadmaivale Njegove godine. Njegov je karakter bio uravnoteen i skladan. Snage uma i tijela postupno su se razvijale u skladu sa zakonima djetinjstva. Kao dijete, Isus se odlikovao posebno privlanom naravi. Njegove uslune ruke uvijek su bile spremne posluiti drugima. On je pokazivao nepokolebljivo strpljenje i istinoljubivost koja nikada ne bi rtvovala estitost. U naelu vrst kao stijena, Njegov je ivot otkrivao vrlinu nesebine ljubaznosti. Isusova majka pratila je budnim okom razvitak Njegovih snaga i zamijetila na Njegovu karakteru peat savrenstva. S radou se trudila da bodri taj bistar i primljiv um. ... S njezinih usana i iz prorokih svitaka On je nauio nebeske istine. One iste rijei to ih je sam izgovorio Mojsiju za Izraela, sad je usvajao na krilu svoje majke. Kad je preao iz djetinjstva u mladiko doba, nije traio rabinske kole. Njemu nije bio potreban odgoj koji bi stekao na takvim izvorima jer je Bog bio Njegov Uitelj. ... Budui da je stekao znanje na nain koji je dostupan i nama, Njegovo dobro poznavanje Pisma pokazuje koliko je marljivo posvetio svoje rane godine prouavanju Boje rijei. ... Od trenutka kad je postao svjestan okoline, On je neprekidno rastao u duhovnoj vrlini i poznavanju istine. (Isusov ivot, str. 4244)

302

22. listopada

Krist u mojem ivotu

Krist je bio posluan

Tada sie s njima, doe u Nazaret i bijae im posluan. Njegova majka sve je te dogaaje brino uvala u srcu. A Isus je napredovao u mudrosti, rastu i milosti pred Bogom i ljudima. (Luka 2,51.52) Bez obzira na svoju svetu misiju, na svoj uzvieni odnos s Bogom, ega je bio potpuno svjestan, Kristu nije bilo ispod asti ispunjavati obine praktine ivotne dunosti. On je bio Stvoritelj svijeta, ali je ipak priznavao svoje obveze prema svojim zemaljskim roditeljima pa kada ga je dunost pozvala, pokorio se njihovim eljama i vratio se nakon Pashe s njima iz Jeruzalema i bio im posluan. Pokoravao se zahtjevima roditeljskog autoriteta i priznavao obveze sina, brata, prijatelja i graanina. Ispunjavao je dunosti prema svojim zemaljskim roditeljima usluno i s dubokim potovanjem. On je bio Velianstvo Neba. On je bio glavni Zapovjednik Neba. Aneli su dragovoljno ispunjavali Njegove naredbe. A sada je bio samo dragovoljni sluga, radosni, posluni sin. Nikakav utjecaj nije mogao djelovati na Isusa da zanemari vjernu slubu koja se oekivala od Njega kao sina. Nikada nije poelio uiniti neto veliko da bi se razlikovao od ostalih mladia ili objavio svoje nebesko podrijetlo. ak ni Njegovi prijatelji i roaci, tijekom svih godina koje je proveo s njima, nisu na Njemu primijetili nikakav posebni znak Njegovog boanstva. Krist je bio staloen, pun samoodricanja, ljubazan, raspoloen, blag i uvijek posluan. ... Roditelji i djeca mogu izvui vanu pouku iz utnje Biblije o djetinjstvu i mladosti Isusa Krista. On je bio na primjer u svemu. Kratki zapis o Njegovom djetinjstvu i mladosti dokaz je i za roditelje i za djecu da e djeca, to im smirenije i nezapaenije proe razdoblje djetinjstva i mladosti, to prirodnije i slobodnije od svakog umjetnog uzbuenja, imati vie mogunosti oblikovati neporoan karakter koji e se odlikovati prirodnom jednostavnou i istinskom moralnom vrstinom. (YI, veljaa 1873.) 303

23. listopada

Krist u mojem ivotu

Krist je bio kuan kao i mi

Nemamo, naime, nekoga velikog sveenika koji ne bi mogao suosjeati s naim slabostima, nego jednoga koji je iskusan u svemu (kao i mi), samo to nije sagrijeio. (Hebrejima 4,15) Kristov dolazak na na svijet bio je veliki dogaaj ne samo za ovaj svijet, ve i za sve svjetove u Bojem svemiru. On je doao da uzme na sebe nau narav, da bude kuan u svemu kao i mi i da nam ostavi primjer savrene neporonosti i neokaljanog karaktera. On je bio izloen kunjama na svim podrujima na kojima smo i mi izloeni. On zato zna u emu nam treba pokazati suosjeanje. On zna u emu treba razumjeti djecu i mlade i u emu im treba pomoi jer je i On bio dijete, i zato razumije svaku nevolju i svaku kunju kojoj su djeca izloena. ... Njegove oi blistaju izrazom iste ljubavi koja Ga je navela da napusti nebeske dvore i doe na Zemlju da umre umjesto grenika. ... On saalijeva i voli ne samo one koji nastoje biti posluni i puni ljubavi, ve i one koji su skrenuli s pravoga puta, koji su se izopaili. Isus se nije promijenio; On je isti juer, danas i zauvijek, i On i sada voli i saalijeva zalutale, pokuava ih privui k sebi da bi im ukazao boansku pomo. On zna da se demonske sile bore u svakoj dui, da pokuavaju preuzeti vlast; ali je On doao slomiti Sotoninu silu i osloboditi njegove robove. U Kristu se otkrio Oev karakter. Kada su djeca promatrala Njegovo lice, vidjela su neporonost i dobrotu koja blista iz Njegovog pogleda. Na Njegovom licu mijeali su se blagost, krotkost, ljubav i svjesna snaga. Ali iako su svaka rije, svaki pokret, svaki izraz lica svjedoili o Njegovoj boanskoj nadmonosti, skromnost je obiljeavala Njegovo dranje i ponaanje. On je doao samo s jednim jedinim ciljem: da nae i spasi izgubljene. (YI, 23. lipnja 1892.)

304

24. listopada

Krist u mojem ivotu

Krist u meni nada slave

Njima je Bog htio saopiti kako je bogata slava ove Tajne meu poganima koja glasi: Krist, nada slave, jest meu vama. (Koloanima 1,27) Krist, nada slave, jest meu vama. Poznavanje ove tajne klju je za svaku drugu. Ono otvara dui riznice svemira, mogunosti neogranienog razvitka. Ovaj se razvitak postie kad nam se Boji karakter sve vie otkriva slavom i tajnom pisane Rijei. Kad bismo mogli stei savreno znanje o Bogu i Njegovoj Rijei, tada vie ne bismo mogli otkrivati nove istine, stjecati vea znanja niti bismo se mogli dalje razvijati. Bog vie ne bi bio vrhovno Bie, a ovjek bi prestao napredovati. Hvala Bogu to nije tako. Budui da je Bog beskrajan i da su u Njemu sve riznice mudrosti, mi emo cijelu vjenost moi stalno istraivati, stalno uiti, a opet nikada iscrpsti bogatstva Njegove mudrosti, Njegove dobrote i Njegove sile. (Odgoj, str. 155,156) Neka onaj tko tei za Bojim spasenjem uloi istu energiju i ozbiljnost koju bi uloio u zemaljska blaga i cilj e biti ostvaren. ... Svi koji su postali dionici Njegovog spasenja ovdje i svi koji se nadaju da e imati udjela u slavi Njegova kraljevstva u vjenosti, moraju sakupljati s Kristom! Svatko mora osjeati da je odgovoran za svoj sluaj. ... Ako takvi ostanu na svojem kranskom putu, Isus e u njima biti nada slave i oni e govoriti o Njegovoj slavi kako bi i sami bili osnaeni. Djelo njihovog Uitelja bit e im blisko i drago. ... Svaki kranin mora stalno napredovati i uporabiti sve svoje sposobnosti u Bojem djelu. (1T, str. 179) ivot svakog istinskog vjernika otkriva da u njemu prebiva Spasitelj. ... Cijeli njegov ivot je svjedoanstvo sile i Kristove milosti. (7T, str. 67)

305

25. listopada

Vodstvo anela u mojem ivotu

Moj aneo uvar

Jer anelima svojim zapovjedi da te uvaju na svim putima tvojim. (Psalam 91,11) Svakom je Kristovom sljedbeniku dodijeljen aneo uvar. Ovi nebeski uvari tite pravednike od sile Zloga. To je sam Sotona priznao rekavi: Zar se Job uzalud boji Boga? Zar nisi ogradio njega, kuu mu i sav posjed njegov? (Job 1,9.10) Nain na koji Bog titi svoj narod prikazan je rijeima psalmista: Aneo Jahvin tabor podie oko njegovih tovalaca da ih spasi. (Psalam 34,7) (Velika borba, str. 440) Vidjela sam kako Bog njeno i silno voli svoj narod. Vidjela sam kako aneli ire svoja krila nad svetima. Svaki sveti imao je anela pratioca. Kad bi sveti plakali zbog razoaranja ili bi se nali u opasnosti, aneli koji im slue brzo bi odletjeli gore nosei vijesti, a aneli u gradu bi prestali pjevati. ... Oni bi vijest o tome ponijeli gore i svi aneli u gradu bi zaplakali, a nakon toga glasno rekli: Amen. Ali ako bi sveti uprli pogled na nagradu koja ih eka i slavili Boga, aneli bi prenijeli radosnu vijest u grad i aneli u gradu bi dotaknuli svoje zlatne harfe i glasno zapjevali: Aleluja! tako da bi nebeski svod odzvanjao njihovim umilnim pjesmama. (Rani spisi, str. 52) Njegovi su aneli postavljeni da bdiju nad nama i ako se stavimo pod njihovu zatitu, u svakom trenutku opasnosti oni e biti s nae desne strane. Kada se nesvjesno naemo u opasnosti da irimo nepovoljan utjecaj, aneli e se nai pokraj nas, pokrenuti nas u boljem smjeru, birati rijei za nas, utjecati na nae postupke. I tako e na utjecaj postati tiha, nesvjesna ali mona sila, privlaei druge Kristu i nebeskom svijetu. (R&H, 15. veljae 1906.)

306

26. listopada

Vodstvo anela u mojem ivotu

Aneli u mojem svakidanjem ivotu

Aneo Jahvin tabor podie oko njegovih tovalaca da ih spasi. (Psalam 34,7) Danas ... nebeski vjesnici prolaze Zemljom uzdu i poprijeko traei da utjee alosne, zatite nepokajane, zadobiju srca ljudi za Krista. Mi ih ne moemo osobno vidjeti, ali su oni ipak s nama, vode nas, upuuju i tite. ... Ovi aneli svjetla stvaraju oko due nebesko ozraje uzdiui nas prema nevidljivome i vjenome. Mi ih svojim prirodnim oima ne moemo vidjeti; samo duhovnim vidom moemo razabrati nebeske stvarnosti. Samo duhovno uho moe uti sklad nebeskih glasova. ... Koliko su puta aneli razgovarali s ljudima kao to ovjek razgovara s prijateljem i vodili ih na zatiena mjesta. Koliko su puta ohrabrujue rijei anela obnavljale klonuli duh vjernih i, uzdiui njihov um iznad zemaljske stvarnosti, pomogli da vjerom gledaju bijelu odjeu, krune, pobjednike palmine grane koje e pobjednici primiti kad se okupe pred velikim bijelim prijestoljem. Zadaa je anela da priu onima koji su u nevolji, koji pate i koji su izloeni kunjama. Oni neumorno rade u prilog onima za koje je Krist umro. (Djela apostolska, str. 95,96) Aneli su uvijek prisutni na mjestima na kojima su najpotrebniji. Oni su s onima koji vode najee bitke, s onima koji se bore sa sklonostima i naslijeenim manama, ije su ivotne okolnosti najbeznadnije. (R&H, 16. travnja 1895.) Nebeska bia su postavljena da obavljaju svoju slubu da vode, uvaju i usmjeravaju one koji e postati batinici spasenja. ... Vjerni straari su budni i spremno e povesti due na pravi put. (YI, 14. veljae 1901.)

307

27. listopada

Vodstvo anela u mojem ivotu

Aneli mi se pridruuju u zadobivanju dua

Zar nisu svi (aneli) slubujui duhovi to se obiavaju slati da slue onima koji imaju batiniti spasenje? (Hebrejima 1,14) Radosna poruka teksta u Hebrejima 1,14 upuena je svima. Cijelo poglavlje je prekrasno ohrabrenje svakoj nevoljnoj i kuanoj dui. A upravi li na kojega od anela rijei: Sjedi mi s desne dok postavim neprijatelje tvoje podnojem nogama tvojim? Zar nisu svi (aneli) slubujui duhovi to se obiavaju slati da slue onima koji imaju batiniti spasenje? Ove se poruke upuuju kroz vjekove sve do naeg vremena svima onima koji e batiniti spasenje. Aneli stvarno dolaze na na svijet, ali nisu uvijek nevidljivi. Oni ponekad prikrivaju svoje aneoske oblike i pojavljuju se kao ljudi, razgovaraju s ljudima i prosvjetljuju ih. ... Dok se neki nalaze u dolini odluke, aneli se ujedinjuju s istinskim, odanim Kristovim slugama da pomognu tim duama u potrebi. (MS, 29, 1900.) Da su aneli umjesto ljudi radili na irenju Evanelja, ne bi se dogodilo da cijela podruja ostanu u tami i sjenci smrti. Djelo bi se obavljalo upravo onako kao to je prikazano anelom koji leti posred neba i objavljuje vjeno Evanelje onima koji ive na Zemlji. Meutim, Bog nita ne ini bez suradnje s ljudima. Kada bi se velika zainteresiranost koju aneli pokazuju prema ljudima pretvorila u glasnu viku koja bi odjeknula u uima ljudskih orua, kakvim bi plamenim rijeima oni blinjima prenosili ono to je Nebo njima objavilo! (Letter 45, 1892.) Bog je pokazao svoju ljubav prema ljudima time to ih je uinio svojim suradnicima u djelu spasenja. Svima kojima je dolo nebesko nadahnue, povjereno je Evanelje. Mi smo Boji suradnici, pozvani da Ga predstavimo kao ambasadori ljubavi. Mi trebamo suraivati u djelu koje obavljaju predstavnici Neba. ... Preko slube anela Bog alje svjetlo svojem narodu, a preko Njegovog naroda svjetlo se treba objaviti svijetu. (MS 21, 1900.) 308

28. listopada

Vodstvo anela u mojem ivotu

Aneli koriste moje ruke da obave Boje djelo

Blagoslivljajte Jahvu, svi aneli njegovi, vi jaki u sili, to izvrujete naredbe njegove, posluni rijei njegovoj! (Psalam 103,20) Iako nevidljive, aneoske sile surauju s vidljivim ljudskim silama tvorei zajedno s ljudima udruenje za pruanje pomoi nevoljnima. Zar nas ne pokree i ne nadahnjuje ve i sama pomisao da ljudsko orue moe stajati kao vidljivo sredstvo za prenoenje blagoslova aneoskih sila? I budui da na taj nain postajemo Boji suradnici, djelo nosi peat boanstva. S kakvom radou i uivanjem cijelo Nebo gleda na te sjedinjene utjecaje koji su priznati i u nebeskim dvorima! Ljudska orua postaju ruke nebeskih orua, jer nebeski aneli zapoljavaju ljudske ruke u praktinoj slubi. Njihova djela nesebine slube ine ih sudionicima u uspjehu koji je posljedica ukazane pomoi. To je nebeski nain uporabe spasonosne sile. Znanje i djela nebeskih radnika, sjedinjeni sa znanjem i silom koje su dobila ljudska orua, donose olakanje potlaenima i nevoljnima. Oni isti aneli koji su u vrijeme kada je Sotona pokuavao zadobiti prevlast na Nebu vodili bitku u nebeskim dvorima i pobijedili na Bojoj strani; oni isti aneli koji su se sa svoga uzvienog poloaja radovali stvaranju naega svijeta i naih praroditelja, kojima je bilo nareeno da napue Zemlju ... najiskrenije su zainteresirani za suradnju s grenim, otkupljenim rodom na razvijanju one sile koju Bog upuuje kao pomo svakom ovjeku koji se eli ujediniti s nebeskim silama u traenju i spaavanju ljudskih bia koja propadaju u svojim grijesima. ... Ljudska orua su pozvana da postanu ruke pomonice, da primijene znanje i uporabe sposobnosti nebeskih anela. Sjedinjujui se s tim silama koje su svemone, dobivamo prednost da se koristimo njihovim viim obrazovanjem i iskustvom. ... Takva e suradnja obaviti djelo koje e posluiti na ast i slavu velikom Bogu. (MS 65, 1900.) 309

29. listopada

Vodstvo anela u mojem ivotu

Aneo je oslobodio Petra

Tada Petar doe k sebi i ree: Sad znam uistinu da je Bog poslao svog anela da me izbavi iz ruke Herodove i od svega to je oekivao narod idovski. (Djela 12,11) Petar je bio zatvoren u eliji isklesanoj u kamenu, vrata su bila zatvorena i zakljuana. ... Ali zasuni, brave i rimska straa, koji su iskljuivali svaku mogunost pruanja ljuske pomoi, jo su vie trebali istaknuti Boji trijumf u oslobaanju Petra. ... Posljednja je no prije namjeravanog pogubljenja. Silni je aneo poslan s Neba da izbavi Petra. vrsta vrata koja dre zatvorenog Bojeg sveca otvaraju se bez pomoi ljudskih ruku. ... Ulazi u eliju gdje Petar spava mirnim snom savrenog povjerenja. ... On se budi tek kad osjeti dodir anelove ruke i uje glas koji govori: Ustani brzo; vidi zatvorsku eliju osvijetljenu nebeskim svjetlom, a pred sobom sjajnog anela. Mehaniki slua rijei koje su mu upuene, i kada die ruke, maglovito je svjestan da su mu s ruku spali okovi. ... Aneo kree prema vratima; inae brbljavi Petar sad ga slijedi potpuno smuen od iznenaenja. Prekorauju preko straara i dolaze do tekih okovanih vrata koja se sama od sebe otvaraju i odmah zatvaraju. ... Dolaze do drugih vrata. ... Ona se otvaraju ... bez kripe arki ili tropotanja eljeznih zasuna. ... Na isti nain prolaze kroz trea vrata i izlaze na ulicu. ... Aneo klizi ispred njega, okruen zasljepljujuim svjetlom. ... Tako prolaze jednu ulicu i onda, poto je obavio svoju zadau, aneo iznenada nestaje. Danas, kao i u apostolske dane, nebeski vjesnici prolaze Zemlju uzdu i poprijeko. ... Mi ih ne moemo osobno vidjeti, ali su oni ipak s nama, vode nas, upuuju i tite. (Djela apostolska, str. 9296)

310

30. listopada

Vodstvo anela u mojem ivotu

Aneli me pripremaju za vjenost

aljem, evo, svog anela pred tobom, da te uva na putu i dovede te u mjesto koje sam priredio. (Izlazak 23,20) Cijelo Nebo je ukljueno u djelo pripremanja naroda da opstane u dan Gospodnje pripreme. Veza izmeu Neba i Zemlje izgleda veoma bliska. ... Nebeske sile ekaju s nestrpljenjem i ozbiljnou da Isusa objave ljudskim oruima kako bi ljudi postali suradnici s ovim nebeskim anelima u objavljivanju Isusa, Otkupitelja svijeta, koji je pun milosra i istine. ... Prva suza pokajanja zbog grijeha izazvala je radost meu nebeskim anelima u nebeskim dvorima. Nebeski vjesnici spremni su poletjeti u slubu duama koje trae Isusa. ... Bog je pripremio velike i slavne stvari za one koji Ga vole. Aneli oekuju s velikim nestrpljenjem konanu pobjedu Bojeg naroda, kada e serafini i kerubini i deset tisua puta deset tisua i tisuu tisua bia zapjevati pjesmu blaenih i proslaviti pobjedu posrednikih dostignua u izbavljenju ovjeka. (Letter 45, 1892.) Isus je izraunao trokove spasenja svakog Adamovog sina i Adamove keri. On je osigurao obilje sredstava da nitko, ako prihvati uvjete, ne propadne, ve da dobije vjeni ivot. ... Svako nebesko bie djeluje kao Njegov predstavnik u zadobivanju ljudi za Boga. (YI, 1. rujna 1892.) Aneli slave nalaze svoju radost u ... davanju ljubavi i neumornom bdjenju nad duama koje su pale i izgubile svoju svetost. Nebeska bia pokuavaju zadobiti ljudska srca; ona ovom mranom svijetu donose svjetlost iz nebeskih dvorova. Ljubaznom i strpljivom slubom ona djeluju na ljudski duh tako da izgubljene dovode u zajednicu s Kristom, koji im je mnogo blii no to to oni mogu pretpostaviti. (Isusov ivot, str. 8)

311

31. listopada

Vodstvo anela u mojem ivotu

Aneli zadravaju etiri vjetra

Zatim opazih jednoga drugog anela gdje uzlazi od istoka, nosei peat ivoga Boga, i poe vikati jakim glasom etirima anelima... : Ne pustoite ni zemlje, ni mora, ni stabala, dok ne zabiljeimo peat sluge naega Boga na njihovim elima! (Otkrivenje 7,2.3) etiri mona anela i dalje zadravaju etiri zemaljska vjetra. Stranom razaranju je zabranjeno da se razmae u potpunosti. Nesree se ipak dogaaju na kopnu i na moru; broj izgubljenih ljudskih ivota stalno se poveava zbog oluja, tornada, eljeznikih nesrea, poara, stranih poplava i potresa. Vjetrovi nasilja kao da podiu narode da se upuste u smrtonosni sukob dok aneli zadravaju etiri vjetra spreavajui da se uasna Sotonina sila izrazi u svoj svojoj gnjevnoj snazi sve dok Boji sluge ne budu zapeaeni na svojim elima. (R&H, 7. lipnja 1887.) Aneli zadravaju etiri vjetra koji su prikazani kao pobjenjeli konji koji se pokuavaju osloboditi i prohujati preko lica cijele zemlje izazivajui razaranje i smrt na svojem putu. (Letter 138, 1897.) Strani sukob je pred nama. Mi se pribliavamo bitci koja e se voditi u veliki dan Boga Svemoguega. Ono to je zadravano, sada se treba osloboditi. Aneo milosti sklapa svoja krila i priprema se da sie s prijestolja i svijet prepusti Sotoninoj vlasti. Poglavarstva i vlasti na Zemlji ogoreno ustaju protiv nebeskog Boga. Puni su mrnje protiv onih koji Mu slue i brzo, vrlo brzo, vodit e se velika posljednja bitka izmeu dobra i zla. Zemlja e postati bojno polje poprite konanog sukoba i konane pobjede. (R&H, 13. svibnja 1902.) etiri anela imaju vlast od Boga da zadre etiri vjetra koje su upravo namjeravali pustiti, ali dok su ih njihove ruke otputale, Isusovo je milosrdno oko ugledalo ostatak koji jo nije bio zapeaen pa je podigao ruke Ocu i molio Ga govorei da je za njih prolio svoju krv. Zatim je drugi aneo dobio nalog da brzo odleti do etvorice anela s naredbom da zadre vjetrove dok Boji sluge ne budu zapeaeni peatom ivoga Boga na svojim elima. (Rani spisi, str. 52) 312

Studeni POBJEDONOSNI IVOT

1. studenoga Opremljeni za pobjedu

Obuci svu bojnu opremu Boju

Obucite se u bojnu opremu Boju da se mognete suprotstaviti avolskim napadima! Jer naa borba nije protiv krvi i tijela, nego protiv Poglavarstava, protiv Vlasti, protiv Vrhovnik ovoga mranog svijeta: protiv zlih duhova koji borave u nebeskim prostorima. (Efeanima 6,11.12) Nismo sigurni ako odbacimo svoje oruje kad idemo u bitku. Upravo tada je najpotrebnije da budemo obueni u svu bojnu opremu Boju. Svaki dio je bitan. (7T, str. 190) Dok Sotona stalno pokuava zaslijepiti njihov um za ovu injenicu, neka krani nikada ne zaborave da oni ne ratuju protiv krvi i tijela, nego protiv Poglavarstava, protiv Vlasti, protiv Vrhovnik ovoga mranog svijeta: protiv zlih duhova koji borave u nebeskim prostorima (Efeanima 6,12). Stoljeima do naih dana odzvanja nadahnuto upozorenje: Budite trijezni i bdijte: va protivnik, avao, obilazi kao riui lav, traei koga da prodere! ... Od Adamovog doba do naeg vremena na se veliki neprijatelj slui svojom moi da tlai i unitava. Sada se priprema za posljednji pohod protiv Crkve. Svi koji nastoje slijediti Isusa, doi e u sukob s ovim bezobzirnim neprijateljem. to vie kranin oponaa boanski Uzor, to e sigurnije biti cilj Sotoninih napada. (Velika borba, str. 437,438) Moramo se obui u svu Boju bojnu opremu i u svakom trenutku biti spremni za borbu protiv sila tame. Kad na nas navale kunje i nevolje, obratimo se Bogu i borimo se s Njim u molitvi. On nas nee otpustiti prazne, ve e nam dati milost i snagu da nadvladamo i slomimo neprijateljevu mo. O kad bi svi mogli ovo vidjeti u pravom svjetlu i podnijeti napore kao dobri Isusovi vojnici! Tada bi Izrael napredovao, jak u Bogu i u Njegovoj silnoj moi. (Rani spisi, str. 57,58) 313

2. studenoga

Opremljeni za pobjedu

Opaimo svoja bedra istinom

Zato uzmite i na se stavite bojnu opremu Boju da se mognete oduprijeti u zli dan i, kad sve nadvladate, odrati se! Dakle, stojte vrsto! Opaite svoje bokove istinom. (Efeanima 6,13.14) Tek kada hodimo u svjetlu koje nas je obasjalo, kada budemo posluni istini koja nam je otkrivena, dobit emo vee svjetlo. Mi se ne moemo izgovarati i prihvaati samo ono svjetlo koje su imali nai oevi prije stotinu godina. ... Mi elimo istinu o svemu, i svakog je dana moramo provoditi u ivot. (HS 197) Cijeli na um i dua trebaju biti proeti istinom da bismo mogli biti ivi predstavnici Isusa Krista. ... Bog eli da budemo ispunjeni Njegovim Svetim Duhom, nadahnuti silom s visine. Nemojte se truditi da postanete veliki ljudi, ve se radije trudite da postanete dobri i savreni ljudi koji odaju hvalu Onome koji ih je pozvao iz tame u svoje divno svjetlo. Bog poziva Kalebe i Joue, neustraive, odane ljude, koji e raditi s vjerom i hrabrou. (R&H, 3. prosinca 1889.) Ako Boja istina nije duboko ukorijenjena u naem srcu, mi neemo proi ispit kunji. Postoji samo jedna snaga koja nas moe odrati na nogama i u najteim okolnostima Boja milost u istini. Bezbonici orlovskim pogledom pokuavaju pronai svaku nau nedosljednost, uvijek su spremni pokazati prijezir prema slabima i posustalima. Neka mladi visoko postave svoje ciljeve. Neka u skromnim molitvama trae pomo koju im je Krist obeao, da bi mogli na druge iriti utjecaj kojega se nee postidjeti u veliki dan konanog obrauna i nagrada. Oni koji su se drali uzvienih kranskih naela u svakom svojem poslovnom pothvatu i u vjerskom ivotu dobit e neizrecivu prednost, jer e ui u Boji raj kao pobjednici. (YI, 10. studenoga 1886.)

314

3. studenoga

Opremljeni za pobjedu

Oklop pravednosti
Dakle, stojte vrsto! Opaite svoje bokove istinom, obucite oklop pravednost. (Efeanima 6,14.15) Odjevena u oklop Kristove pravednosti, Crkva treba ui u svoju posljednju bitku. Lijepa kao mjesec, sjajna kao sunce, strana kao vojska pod zastavama (Pjesma 6,10), ona treba krenuti u cijeli svijet, pobjeujui i da pobijedi. (Izraelski proroci i kraljevi, str. 462) Samo pokrivalo koje nam je Krist osigurao moe nas uiniti dostojnima da se pojavimo u Bojoj prisutnosti. To pokrivalo, ruho Kristove pravednosti, Krist e staviti na svaku pokajniku, vjernu duu. On sam kae: Savjetujem te da kupi u mene ... bijele haljine da se obue, da se ne pokae sramota golotinje tvoje. ... Sva naa pravda je kao prljava haljina. Sve to mi sami od sebe moemo uiniti pokvareno je grijehom. Meutim, Boji Sin se pojavio da uzme nae grijehe, ali u njemu nema grijeha. Grijeh je definiran kao prijestup zakona. Ali Krist je bio posluan svakom zahtjevu Zakona. ... Dok je bio na Zemlji, rekao je svojim uenicima: Ja odrah zapovijedi oca svojega. Svojom savrenom poslunou omoguio je svakom ljudskom biu da bude posluno Bojim zapovijedima. Kada se pokorimo Kristu ... mi ivimo Njegovim ivotom. To znai biti odjeven u ruho Njegove pravednosti. I tada, kada Gospodin gleda na nas, ne vidi odjeu od smokvinog lista, ne vidi golotinju i izopaenost grijeha, ve svoju odjeu pravednosti koja oznaava savrenu poslunost Gospodnjem zakonu. (Signs, 22. listopada 1905.) Bog je svakome uputio poziv da napregne svaki duhovni ivac i mii za vrijeme ispita koji e doi na sve nas. Povjerena mi je vijest: Obucite se u sve oruje Boje, u oklop Kristove pravednosti. ... I kad uinite sve to je u vaoj moi, na vas e se odnositi obeanje o pobjedi. Svakoj dui je obeana milostiva mogunost da stane na Stijenu Spasenja. (Letter 32, 1906.)

315

4. studenoga

Opremljeni za pobjedu

Obujte noge spremnou za Radosnu vijest mir!

Obujte noge spremnou za Radosnu vijest mir. (Efeanima 6,15) Gospodin e uskoro doi. Govorite o tome, molite se za to, vjerujte u to! Uinite to dijelom svojeg ivota. Morat ete se suoiti s nepovjerljivim, prigovarakim duhom, ali e se on povui pred vrstim, dosljednim povjerenjem u Boga. Kad se pojave nevolje i smetnje, uzdignite duu Bogu u pjesmama zahvalnosti. Opaite se kranskim oklopom istine i budite sigurni da su vam noge obuvene spremnou za Radosnu vijest mir. (7T, str. 237) Mi ivimo usred epidemije kriminala, pred kojim je razuman ovjek koji se boji Boga uvijek prestravljen. Ljudsko je pero nemono da opie pokvarenost koja svakog novog dana donosi nova otkria u pogledu na politike sukobe, podmiivanja i prijevare. Svaki dan donosi strana izvjea o nasilju i nepotovanju zakona, o ravnodunosti prema ljudskim patnjama, o brutalnom, zvjerskom unitavanju ljudskih ivota. Svaki dan svjedoi o porastu rastrojstava, ubojstava i samoubojstava. Tko moe posumnjati u injenicu da sotonske sile rade jo intenzivnije meu ljudima s ciljem da pomute i izopae um, okaljaju i upropaste tijelo? ... Posvuda sreemo srca koja vape za neim to nemaju. Ona eznu za silom koja e im dati pobjedu nad grijehom, za silom koja e ih izbaviti iz okova zla, za silom koja e im dati zdravlje, ivot i mir. Mnogi od onih koji su nekada poznavali silu Boje rijei i ivjeli tamo gdje nitko ne priznaje Boga, sada eznu za boanskom prisutnou. Svijetu danas treba ono to mu je trebalo i prije devetnaest stoljea Kristovo otkrivenje. (Put u bolji ivot, str. 79) Evanelje je jedino sredstvo koje se moe suprotstaviti grijehu i bijedi na ovome svijetu. (Put u bolji ivot, str. 78)

316

5. studenoga

Opremljeni za pobjedu

tit vjere
U svemu uzmite veliki tit vjeru; njime ete moi ugasiti sve gorue strijele Zloga! (Efeanima 6,16) Vjera u Boju rije, prouavanu uz molitvu i praktino primijenjenu, bit e na tit od sotonske sile i uinit e nas pobjednicima krvlju Kristovom. (1T, str. 302) Kada se due obrate Bogu, njihovo spasenje jo nije dovreno. One tek trebaju trati utrku, njima tek predstoji teka bitka: Bori se u dobroj borbi vjere! kae apostol. One tek trebaju potrati prema cilju, prema nagradi gornjega zvanja u Isusu Kristu. Nema odmora u ovoj borbi, bitka traje cijeloga ivota, mora se voditi odluno i snano u skladu s vrijednou cilja za kojim teimo, a to je vjeni ivot. U pitanju su neizmjerno veliki interesi. Mi smo postali dionici Kristove rtve ovdje u ovom ivotu, ali smo dobili i obeanje da emo biti dionici svih blagoslova budueg besmrtnog ivota, pod uvjetom da poetak svoje vjere odrimo vrsto sve do kraja. Mislite o tome. Obeanje glasi: Bog je vjeran i nee dopustiti da budete kuani preko vaih snaga, nego e vam zajedno s kunjom dati sretan ishod, da je moete podnijeti. Sauvajte sve do kraja svoje kransko potenje i nemojte gunati protiv Boga. ... Imajte na umu da su ovdje u pitanju vjeni interesi. Ne moete sebi dopustiti da postanete obeshrabreni ili da odbacite svoje povjerenje. Gospodin vas voli, oslonite se na Njega. Gospodin Isus Krist je vaa jedina nada. Osigurajte svoje djelo za vjenost. Ne smijete gunati, prigovarati ili osuivati sebe. Nemojte zanemariti nijedno sredstvo milosti. Ohrabrite svoju duu da vjeruje i uzda se u Boga. (Letter 33, 1895.) U Gospodinu imamo pravednost i jakost. Oslonite se na Njega i Njegovom ete snagom moi ugasiti sve raspaljene strijele neprijatelja i postati vie nego pobjednikom. (4T, str. 213)

317

6. studenoga

Opremljeni za pobjedu

Kaciga spasenja
Pravednost je obukao kao oklop, stavio na glavu kacigu spasenja. Osvetom se odjenu ko haljom, ogrnu se revnou kao platem. (Izaija 59,17) Mnogi imaju nejasnu sliku o obraenju. esto su sluali rijei s propovjedaonice: Valja vam se nanovo roditi, Morate imati novo srce. Ovi izrazi su ih zbunjivali. Nisu mogli shvatiti plan spasenja. Mnogi su posrnuli i pali zbog pogrenih doktrina koje su zastupali propovjednici, govorei o promjeni prigodom obraenja. Neki su godinama alosni jer oekuju neki uvjerljiv dokaz da ih je Bog primio. U velikoj mjeri odvojili su se od svijeta i nalaze zadovoljstvo u druenju s Bojim narodom, a ipak se ne usuuju rei da su Kristovi jer se boje da bi bilo drsko rei da su oni djeca Boja. Oni i dalje ekaju na tu udnovatu promjenu koja, navodno, dolazi s obraenjem. Nakon izvjesnog vremena neki od ovih doista dobiju oekivani dokaz da su ugodni Bogu i to je za njih razlog da sebe smatraju dijelom Bojeg naroda. Oni se od tog trenutka smatraju obraenima. Ali ... oni su jo prije toga bili primljeni u Boju obitelj. Bog ih je prihvatio pod svoje okrilje jo kad su se umorili od grijeha i, izgubivi elju za svjetovnim zadovoljstvima, odluili iskreno traiti Boga. Ali ne uspjevi shvatiti jednostavnost plana spasenja, izgubili su mnoge prednosti i blagoslove koje su mogli dobiti da su u trenutku kad su se prvi put obratili Bogu, povjerovali da ih On prima. Drugi padaju u jo opasniju zabludu. Njima upravljaju pobude. Njihovi osjeaji su uzburkani i taj izljev osjeaja smatraju dokazom da ih Bog prima i da su obraeni. Meutim, naela njihovog ivota nisu se izmijenila. Dokazi pravog djelovanja milosti na srce nisu u osjeajima, ve u ivotu. (Evangelizam, str. 217,218)

318

7. studenoga

Opremljeni za pobjedu

Ma Duha
Prihvatite kacigu ono im se spaava i ma Duha, to jest rije Boju. (Efeanima 6,17) Mi znamo da opasnosti i kunje koje navaljuju na mlade naeg vremena nisu ni malobrojne ni male. ... Mi ivimo u vremenu kada moramo biti neprestano budni i na molitvi da bismo se oduprli kunji. Boja dragocjena Rije je mjerilo za mlade koji ele biti odani Kralju Neba. Neka zato prouavaju Pisma. Neka pamte redak po redak i neka stjeu znanje o kojemu je Gospodin rekao. ... U nevolji neka mladi stave pred sebe Boju rije i neka skromno i u vjeri potrae od Gospodina mudrost da otkriju Njegov put i snagu da njime hode. ... Neka nai mladi ljudi objave rat svakoj navici koja i u najmanjoj mjeri odvodi duu od dunosti i vjernosti. Neka odrede sebi vrijeme molitve i neka ga nikad ne proputaju ako je to ikako mogue. Ako se budu borili protiv svojih zlih navika kojima poputaju isto onako kao to su to inili prije sklapanja zajednitva s Kristom, vrlo brzo e pasti kao lak plijen Sotoninih lukavstava. Meutim, ako se naoruaju Bojom rijeju, ako je stave u svoje srce i svoj um, nikakvi napadi Bojeg i ljudskog neprijatelja nee im moi nauditi. ... U Boje ime podignite zastavu istine i pravednosti Zapovijedi Bojih i vjere Isusove. Nama je upravo sada potreban savreni oklop istine, ma Duha, ija se otrica nikada nee istupiti, ve e prosijecati svoj put kroz slojeve grijeha i nepravednosti. (YI, 3. kolovoza 1887.) Neka uzmu Rije istine kao svoj savjetnik, i postanu vjeti u uporabi maa Duha. Sotona je mudar vojskovoa, ali skromni, odani vojnici Isusa Krista mogu ga pobijediti. (R&H, 28. veljae 1888.)

319

8. studenoga

Pobjeda u sukobu

U Kristu je snaga
Ili u moje nek doe okrilje, neka sklopi mir sa mnom, mir neka sklopi sa mnom. (Izaija 27,5) Neprijatelj ne moe pobijediti skromnog Kristovog uenika; one koji s molitvom izlaze pred Gospodina. Krist je sebe stavio kao zaklon, kao utoite od napada Zloga. Objavljeno nam je i obeanje: Ako neprijatelji navale kao rijeka, Duh Gospodnji e podignuti zastavu nasuprot njima. ... Sotoni je bilo doputeno da kua samouvjerenog Petra, kao to mu je bilo doputeno da ustane na Joba; ali kada je to bilo uinjeno, morao se povui. Da je Sotoni bilo doputeno da uini po svojem, ne bi bilo nikakve nade za Petra. On bi doivio potpuni brodolom vjere. Ali neprijatelj nije smio otii ni za dlaku dalje od onoga to mu je bilo doputeno. Nema takve sile u cijeloj sotonskoj vojsci koja bi mogla onesposobiti duu koja se uzda s jednostavnim povjerenjem u mudrost koja dolazi od Boga. (YI, 15. prosinca 1898.) Krist je naa vrsta kula i Sotona nema moi nad duom koja hodi u poniznosti uma pred Bogom. Obeanje glasi: Neka se uhvati za silu moju da uini mir sa mnom, i uinit e mir sa mnom. U Kristu je savrena i potpuna pomo svakoj kuanoj dui. Opasnosti vrebaju na svakom koraku, ali cjelokupni nebeski svemir stoji na strai da nitko ne bude kuan vie nego to moe izdrati. Neki imaju snane karakterne osobine koje se stalno moraju suzbijati. Ako ostanu pod upravom Bojega Duha, te osobine mogu posluiti na blagoslov; ali ako ne budu, mogu se pokazati kao prokletstvo. ... Ako se nesebino bacimo na rad, nikada ni najmanje ne odstupajui od naela, Gospodin e rairiti nad nama svoje ruke i pokazati se kao moni pomaga. Ako budemo gledali na Isusa kao na Onoga na koga se moemo osloniti, On nas ni u jednoj nevolji nee iznevjeriti. (YI, 22. prosinca 1898.)

320

9. studenoga

Pobjeda u sukobu

U Kristu je pobjeda
A hvala Bogu koji nam dade pobjedu po naem Gospodinu Isusu Kristu! (1. Korinanima 15,57) Krist je od svoga Oca dobio vlast da dijeli ljudima svoju boansku milost i snagu, omoguujui im tako da pobijede u Njegovo ime. ... Svi smo mi izloeni kunjama koje je Krist pobijedio, ali nam je svima na raspolaganje stavljena snaga u ime svemogueg velikog Pobjednika. I svatko mora pobijediti za sebe osobno. (R&H, 8. rujna 1874.) On zna svaku nevolju i svaku tugu djetinjstva i mladosti. On je nekada bio naeg uzrasta. Kunje i napasti koje napadaju nas, i Njega su napadale. alosti koje dolaze k nama, i k Njemu su dolazile. Ali kunje Njega nikada nisu svladale! U Njegovom ivotu nije bilo niega neistog i neplemenitog. On je na Pomonik, na Otkupitelj. (YI, 22. kolovoza 1901.) Njegovo srce u kojem prebiva boanska ljubav i suut najvie privlai ona dua koja je najbeznadnije zapletena u zamke neprijatelja. Svojom vlastitom krvlju On je potpisao dokument za osloboenje ljudskog roda. Isus ne eli da oni koji su otkupljeni takvom cijenom postanu metom neprijateljskih kunji. On ne eli da nas neprijatelj svlada i da tako propadnemo. Onaj koji je obuzdao lavove u jami i koji je sa svojim odanim svjedocima hodio posred razjarena ognja, isto je tako spreman pomoi i nama da obuzdamo svako zlo u sebi. On danas stoji pred oltarom milosti prinosei Bogu molitve onih koji trae Njegovu pomo. On ne odbija nijednu skruenu duu. ... Due koje Mu se obraaju radi zatite Isus podie iznad optubi i razdora ljudskih jezika. Nijedan ovjek ni zli aneo ne mogu nanijeti zlo ovim duama. Isus ini da oni postanu jedno s Njegovom ljudskom naravi. (Put u bolji ivot, str. 45,46)

321

10. studenoga

Pobjeda u sukobu

Volja je odluujua snaga

Nemojte se prilagoivati ovomu svijetu! Naprotiv, preobliavajte se obnovom svoga uma da mognete uoavati to je volja Boja: to je dobro, ugodno i savreno. (Rimljanima 12,2) Nita vas ne moe udaljiti od Boga osim vae buntovne volje. (YI, 9. oujka 1893.) Volja je upravljaka snaga u ovjekovoj naravi. Ako je volja na strani pravde, cijeli ostatak bia povest e se za njom. Volja nije ni ukus ni sklonost, ve je to izbor, snaga odluivanja, kraljevska snaga koja djeluje u sinovima ljudskim i navodi ih na poslunost ili neposlunost Bogu. Vi ete biti u stalnoj opasnosti dok god ne shvatite pravu snagu volje. Vi moete vjerovati sve i obeati sve, ali vaa obeanja i vaa vjera nee nita vrijediti ako svoju volju ne stavite na pravu stranu. Ako borbu vjere budete vodili snagom svoje volje, nema sumnje da ete pobijediti. Va je zadatak da svoju volju stavite na Kristovu stranu. Kada svoju volju pokorite Njegovoj, On vas smjesta prihvaa kao svoje vlasnitvo i djeluje u vama da hoete i da inite to je Njemu ugodno. Vaa narav dolazi pod utjecaj Njegovog Duha. ak su i vae misli dovedene u pokornost Kristu. Ako niste u stanju vladati svojim pobudama i svojim osjeajima kao to biste eljeli, ipak ste u stanju gospodariti svojom voljom i tako ostvariti potpunu promjenu u svojem cjelokupnom ivotu. Kada svoju volju pokorite Kristovoj, va ivot je sakriven s Kristom u Bogu. On se povezuje sa silom koja je iznad svih poglavarstava i vlasti. Tada dobivate snagu od Boga koja vas ujedinjuje s Njegovom snagom i novi ivot, ivot vjere, postaje stvaran u vaem ivotu. Nikada se neete uspjeti uzdii ako vaa volja nije stala na Kristovu stranu, ako ne surauje s Bojim Duhom. Nemojte misliti da to ne moete, ve recite: Mogu i hou! A Bog je odredio svoga Svetoga Duha da vam pomogne u svakom odlunom naporu. (CTBH 147,148) 322

11. studenoga

Pobjeda u sukobu

Prve pobjede postiu se u domu

Ti se, dakle, sine moj, jaaj milou Krista Isusa! ... Dijeli sa mnom tegobe kao dobar vojnik Krista Isusa! (2. Timoteju 2,1-3) U svemu to se moe smatrati uspjehom u Bojem djelu, prve pobjede u ivotu trebaju biti izvojevane u domu. (6T, str. 254) Nakon discipline u domu i koli, svi se moraju suoiti sa strogom disciplinom ivota. Kako da se s njome mudro suoi, to moramo objasniti svakom djetetu i svakom mladom biu. Istina je da nas Bog ljubi, da nas eli uini sretnima i da mi nikad ne bismo morali upoznati patnju da smo uvijek potovali Njegov Zakon; ali je jednako tako istina da na ovom svijetu, kao posljedica grijeha, svatko mora podnositi patnje, nevolje i terete. Djeci i mladima cijelog e ivota sluiti na dobro ako ih nauimo da se hrabro suoe s ovim nevoljama i teretima. Iako prema njima moramo pokazati suosjeanje, ono nikada ne smije biti takvo da ih navede da sami sebe saalijevaju. Njima je potrebno ono to e ih poticati i jaati, a ne ono to e ih slabiti. Oni moraju nauiti da ovaj svijet nije mjesto za odravanje sveanih smotri, ve bojno polje. Svi su pozvani da podnose tekoe kao dobri vojnici. Moraju biti jaki i ponaati se kao ljudi. Uite ih da se prava snaga karaktera vidi u spremnosti da nose terete, da izdre na tekom mjestu, da obave posao koji se mora obaviti iako ne donosi nikakvo zemaljsko priznanje ili nagradu. (Odgoj, str. 262,263) Nema veeg prokletstva za neki dom nego da roditelji dopuste svojoj djeci da ine to god ele. (Signs, 6. travnja 1888.) Kad se jednom odupremo nekoj kunji, to nam daje snagu da se drugi put odupremo jo odlunije; svaka nova pobjeda nad samim sobom poravnat e put za vee i plemenitije pobjede. Svaka pobjeda je sjeme posijano za vjeni ivot. (5T, str. 120)

323

12. studenoga

Pobjeda u sukobu

Budite vrsti, nepokolebljivi

Prema tome, brao moja ljubljena, budite vrsti, nepokolebljivi, uvijek napredujte u djelu Gospodnjem, svjesni da va trud u Gospodinu nije uzaludan! (1. Korinanima 15,58) Oni koji ustaju u obranu Boje asti i neporonosti istine po svaku cijenu, morat e se suoiti s mnogobrojnim nevoljama, kao to je to doivio i na Spasitelj u pustinji kunje. Popustljivi karakteri, koji nemaju hrabrosti da osude zlo, ve ostaju nijemi kada je potreban njihov utjecaj da se obrani ono to je pravo bez obzira na pritisak, mogu izbjei mnoge glavobolje i sebe potedjeti mnogih nedoumica, ali i ostati bez vrlo bogate nagrade, a moda i svoje due. Oni koji u skladu s Bogom i vjerom u Njega dobivaju snagu da se odupru zlu i ustanu u obranu dobra, uvijek e prolaziti kroz teke sukobe i esto e se morati boriti skoro sami. Ali e izvojevati dragocjene pobjede jer se oslanjaju na Boga. Njegova milost bit e njihova snaga. Njihovo moralno prosuivanje ostat e otro, jasno i osjetljivo. Njihove moralne snage bit e dovoljne da se odupru pogrenim utjecajima. Njihovo potenje, slino Mojsijevom, ostat e neokaljano. (R&H, 26. srpnja 1873.) ovjek mora imati moralnu snagu da bi Boje djelo obavljao bez oklijevanja. Oni koji to ine nee ostavljati mjesta samoljublju, sebinim probicima, astoljublju, ljubavi prema uivanjima, elji da izbjegnu kri. ... Hoemo li mi posluati Njegov glas ili emo sluati umirujui glas Zloga i biti uljuljkani u kobni drijeme, upravo u predveerje vjenih stvarnosti? (R&H, 7. veljae 1893.) Na Spasitelj eli spaavati mlade. ... On eli na njihovu glavu staviti krunu ivota i uti njihove sretne glasove kako se ujedinjuju u izricanju asti i slave i velianstva Bogu i Janjetu u pjesmi pobjede koja e bez prestanka odjekivati u nebeskim dvorima. (R&H, 26. kolovoza 1884.)

324

13. studenoga

Pobjeda u sukobu

Hodite u svjetlu
Polji svjetlost svoju i vjernost: nek me vode, nek me dovedu na tvoju svetu goru, u atore tvoje! (Psalam 43,3) U ove dane, tako pune opasnosti, moramo biti izuzetno oprezni da ne odbacimo zrake svjetla koje nam Nebo u svojoj milosti alje, jer samo uz njihovu pomo moemo prepoznati neprijateljeve zamke. Nama je svjetlo s Neba potrebno svakoga trenutka da bismo mogli vidjeti razliku izmeu onoga to je sveto i onoga to je obino, onoga to je vjeno i onoga to je prolazno. Preputeni sami sebi, mi bismo se spoticali na svakom koraku, naginjali bismo svijetu, odbijali bismo samoodricanje i ne bismo vidjeli nikakvu potrebu za stalnom budnou i molitvom, i postali bismo zarobljenici Sotone kada god on to poeli. Neki su ve danas u takvom poloaju. Budui da su odbacili svjetlo koje im je Bog poslao, nemaju pojma na to e se spotaknuti. Svi oni ija e se imena na kraju nai zapisana u Janjetovoj knjizi ivota, morat e se muki boriti u Gospodnjim bitkama. Oni e ozbiljno nastojati prepoznati i odbaciti kunje i sve to je zlo. Oni e osjeati da je Boje oko na njima i da se od njih zahtijeva najstroa vjernost. Kao vjerni straari oni e uvati prolaze da Sotona ne proe preobuen u anela svjetla i nastavi svoje smrtonosno djelo u njihovoj sredini. ... Oni koji su odjeveni u bijele haljine i koji okruuju Boje prijestolje ne pripadaju skupini koja vie voli uivanja nego Gospodina i koji se preputaju matici umjesto da plivaju protiv valova protivljenja. Svi koji ostanu isti i nepokvareni od duha i utjecaja koji prevladavaju u ovo nae vrijeme, morat e proi kroz otre sukobe. Oni e doivljavati velike nevolje; ali e oprati haljine svoga karaktera i ubijeliti ih u krvi Janjetovoj. Oni e pjevati pjesmu pobjede u kraljevstvu slave. (R&H, 16. listopada 1883.)

325

14. studenoga

Pobjeda u sukobu

Dri vrsto
Dri vrsto ono to ima, da ti nitko ne ugrabi vijenca! (Otkrivenje 3,11) U samo jednom trenutku moe se donijeti odluka koja e odrediti neiju vjenu budunost. ... Ali imajte na umu da e biti potreban cijeli ivot truda i rada da se ponovno stekne ono to je odbaeno trenutanim poputanjem kunji i nepromiljenosti. ... Trenutanom odlukom volje vi sebe moete staviti pod vlast Sotonine sile, ali e biti potrebno mnogo vie od trenutane odluke volje da raskinete okove i uzdignete se prema viem, svetijem ivotu. Namjera se moe pojaviti, djelo se moe zapoeti, ali e njegovo dovravanje zahtijevati teak napor, vrijeme, ustrajnost, strpljenje i rtvu. ovjek koji svojevoljno odluta od Boga, iako je obasjan potpunim svjetlom istine, ustanovit e, kada se poeli vratiti, da su trnje i korov narasli na njegovom putu, pa ne smije biti iznenaen ili obeshrabren ako bude primoran putovati dugo po trnju okrvavljenih nogu. Najstraniji i najuasniji dokaz ovjekovog pada u grijeh je injenica da se za povratak mora platiti tako visoka i bolna cijena. Povratak se moe ostvariti samo uz teku borbu, stopu po stopu, iz sata u sat. ... Oni koji zadobiju Nebo, uloili su svoje najplemenitije napore i dugotrajan i strpljiv trud da bi poeli plod svoga rada. Jedna ruka e irom otvoriti vrata Raja onima koji su proli ispit kunji i odrali istu savjest odbacujui svijet i njegove asti i odobravanja radi Kristove ljubavi, priznajui na taj nain Njegovo ime pred ljudima i strpljivo ekajui da i On prizna njih pred svojim nebeskim Ocem i pred svetim anelima. (NL, sv. 1, br. 24) uvajte otrinu svoje savjesti da biste mogli uti i najtii apat glasa koji je govorio kao to nijedan ovjek nije govorio. (MS 121, 1898.)

326

15. studenoga

Oni koji su pobijedili

Kristova pobjeda je isto tako potpuna kao i Adamov pad

Jer kao to su nepokornou jednoga ovjeka svi postali grenici, tako e i pokornou jednoga svi postati pravednici. (Rimljanima 5,19) Krist je nazvan drugim Adamom. U neporonosti i svetosti, povezan s Bogom i u ljubavi s Bogom, On je poeo tamo gdje i prvi Adam. Dragovoljno je proao tlom na kojemu je Adam pao i tako otkupio Adamov pad. Meutim, prvi Adam je bio u mnogo povoljnijem poloaju od Krista. Bog koji ga je volio, savreno se pobrinuo za njega u Edenu. Sve u prirodi je bilo isto i nepokvareno. ... Nikakva sjenka nije se spustila izmeu Adama i Eve i njihovog Stvoritelja. Oni su poznavali Boga kao svojeg dobrog Oca i njihova volja je u svemu bila usklaena s Bojom voljom. ... Meutim, stanovnicima Edena pribliio se Sotona i unio sumnju u Boju mudrost; optuio je Njega, njihovog nebeskog Oca i Vladara, da je sebian zato to im je, da bi okuao njihovu odanost, zabranio da jedu ploda s drveta spoznaje dobra i zla. ... Sotona je kuao Krista na stotinu puta okrutniji nain nego Adama i u okolnostima koje su bile viestruko tee. Kua se predstavio kao aneo svjetla, ali je Krist uspio izdrati njegove kunje. On je otkupio Adamov sramotni pad i spasio svijet. ... U svojoj ljudskoj naravi On je zadrao neporonost svoga boanskog karaktera. On je ivio po Bojem zakonu i potovao ga u svijetu punom prijestupa, otkrivajui tako cijelom nebeskom svemiru, Sotoni i svim grenim Adamovim sinovima i kerima da uz pomo Njegove milosti ljudski rod moe drati Boji zakon. On je doao udijeliti svoju boansku narav, svoje oblije svakoj pokajnikoj, vjernoj dui. (YI, 2. lipnja 1898.) Kristova pobjeda je bila isto tako potpuna kao to je bio potpun Adamov pad. Zato se i mi moemo oduprijeti kunjama i natjerati Sotonu da se udalji od nas. (MS 15, 1908.) 327

16. studenoga

Oni koji su pobijedili

Krist je pobijedio svijet

Ovo vam rekoh, da u meni imate mir. U svijetu ete imati patnju. Ali, ohrabrite se: ja sam pobijedio svijet! (Ivan 16,33) Prije posljednjih trenutaka Kristova ponienja, kad je najdublja tuga obuzimala Njegovu duu, rekao je uenicima: Jer se pribliuje knez ovoga svijeta. On protiv mene ne moe nita. Osuen [je] knez ovoga svijeta. Sad e on biti baen van. (Ivan 14,30; 16,11; 12,31) Prorokim okom Krist je prelazio preko prizora koji e se dogoditi u Njegovom posljednjem velikom sukobu. Znao je da e cijelo Nebo slaviti pobjedu kad bude uzviknuo: Svri se! Do Njegova uha dopirala je glazba i pobjedniki usklici iz nebeskih dvorova. Znao je da e se tada oglasiti posmrtno zvono sotonskom carstvu, a Kristovo ime objaviti kroz cio svemir od svijeta do svijeta. Krist se radovao to za svoje sljedbenike moe uiniti vie nego to oni mogu traiti ili zamisliti. Govorio je s vrstim pouzdanjem, znajui da je velianstvena odluka donesena prije nego to je svijet stvoren. Znao je da e istina, naoruana svemonom silom Svetoga Duha, pobijediti u borbi sa zlom i da e se krvlju umrljana zastava pobjedonosno zaleprati iznad Njegovih sljedbenika. Znao je da e ivot Njegovih vjernih uenika biti slian Njegovom, nizu stalnih pobjeda, do kojih se ovdje nije dralo, ali koje e se prepoznati u velikoj budunosti. ... Ovo vam rekoh, rekao je, da u meni imate mir. U svijetu ete imati patnju. Ali, ohrabrite se; ja sam pobijedio svijet! Krist nije pretrpio neuspjeh niti je bio obeshrabren, pa Njegovi sljedbenici trebaju pokazati istu ustrajnu vjeru. ... Premda oite nemogunosti prijee njihov put, Njegovom milou moraju ii naprijed. ... Oni trebaju imati silu da se odupru zlu, silu koju nee svladati ni zemlja, ni smrt, ni pakao, silu koja e ih pripremiti da pobijede kao to je i Krist pobijedio. (Isusov ivot, str. 564,565) Sotona drhti i bjei pred najslabijom duom koja nae utoite u tom monom imenu. (MS 15, 1908.) 328

17. studenoga

Oni koji su pobijedili

Krani svih vremena bili su pobjednici

Jer sve to je od Boga roeno pobjeuje svijet. A ovo je sredstvo pobjede koje pobjeuje svijet: naa vjera. (1. Ivanova 5,4) Apostoli su gradili na sigurnom temelju, na Vjenoj Stijeni. K ovom su temelju donosili kamenje izvaeno iz kamenoloma ovoga svijeta. Graditelji nisu gradili bez prepreka. Njihov je rad bio izuzetno otean protivljenjem Kristovih neprijatelja. Morali su se boriti protiv vjerskog sljepila, predrasuda i mrnje onih koji su gradili na lanom temelju. ... Kraljevi i upravitelji, sveenici i knezovi nastojali su unititi Boji hram. Ali unato zatvaranju, muenju i smrti, vjerni ljudi nastavljali su posao i graevina je rasla, lijepa i skladna. ... Nakon osnivanja kranske Crkve uslijedila su stoljea estokog progonstva, ali nikad nije nedostajalo ljudi koji su izgradnju Bojeg hrama smatrali vanijom od samog ivota. ... Neprijatelj pravednosti inio je sve kako bi zaustavio djelo povjereno Gospodnjim graditeljima. No Bog ne ostavi sebe neposvjedoena (Djela 14,17 DF). Podizao je radnike sposobne da brane vjeru koja je jedanput zauvijek predana svetima. Povijest biljei izvjetaje o moralnoj snazi i junatvu tih ljudi. Poput apostola, mnogi od njih pali su na poloaju, ali je gradnja hrama stalno napredovala. Radnici su ubijani, ali je djelo napredovalo. Valdenzi, John Wycliffe, Hus i Jeronim, Martin Luther i Zwingli, Cranmer, Latimer i Knox, hugenoti, John i Charles Wesley i mnotvo drugih donosili su k temelju grau koja e trajati za svu vjenost. ... Moemo se osvrnuti kroz stoljea i vidjeti ivo kamenje kojim se gradi kako svjetluca kao zrake svjetla u tami zabluda i praznovjerja. Tijekom cijele vjenosti ovi blistavi dragulji e sjati sa sve veim sjajem, svjedoei o sili Boje istine. (Djela apostolska, str. 375,376)

329

18. studenoga

Oni koji su pobijedili

Pavlov usklik pobjede

Tko e nas rastaviti od ljubavi Kristove? Nevolja? Tjeskoba? Progonstvo? Glad? Golotinja? Pogibao? Ma? ... Ali u svemu ovom sjajno pobjeujemo po onome koji nas je ljubio. (Rimljanima 8,35-37) Pavao je stradao zbog svoje vjere, a ipak s njegovih usana ne ujemo ni rije prigovora. Kada govori o svojem ivotu punom tekog rada, briga i rtava, kae: Mislim da stradanja ovoga sadanjega vremena nisu nita kada se usporede sa slavom koja e se pokazati u nama. Pobjedonosni usklik Bojeg vjernog sluge odjekuje kroz vjekove sve do naeg vremena: Tko e nas rastaviti od ljubavi Kristove? Nevolja? Tjeskoba? Progonstvo? Glad? Golotinja? Pogibao? Ma? ... Ali u svemu ovom sjajno pobjeujemo po onome koji nas je ljubio. Siguran sam da nas nee ni smrt, ni ivot, ni aneli, ni poglavarstva, ni sadanjost, ni budunost, ni sile, ni visina, ni dubina, ni bilo koje drugo stvorenje moi rastaviti od ljubavi Boje, koja je u Kristu Isusu, Gospodinu naemu. Iako je Pavao na kraju leao u rimskoj tamnici, lien svjetla i nebeskog zraka, odvojen od aktivnog rada u djelu Evanelja i neposredno oekivao da bude osuen na smrt nije se prepustio sumnji ili oaju. Iz te mrane tamnice uje se njegovo predsmrtno svjedoanstvo, puno duboke vjere i hrabrosti koja je nadahnjivala srca svetih i muenika u svim prohujalim vjekovima. Njegove rijei dobro opisuju rezultate ... posveenja. ... Ve se moja krv izlijeva u Boju ast, vrijeme je moje smrti blizu. Plemenitu sam borbu izvojevao, trku dovrio, vjeru sauvao. Ve mi je pripravljen vijenac pravednosti koji e mi u onaj Dan dati Gospodin, pravedni sudac, i ne samo meni nego i svima koji budu eljeli njegov dolazak. (SL 68,69) Poput Pavla, rane i oiljci iz naeg rata bit e nai trofeji pobjede. (HS 130)

330

19. studenoga

Oni koji su pobijedili

Jeremijina izjava zahvalnosti

Dobrota Jahvina nije nestala, milosre njegovo nije presuilo. Oni se obnavljaju svako jutro: tvoja je vjernost velika! (Pla Jeremijin 3,22.23) Meutim, vjerni prorok je svakoga dana dobivao novu snagu da izdri. Sa mnom je Jahve kao snaan junak! Zato e progonitelji moji posrnuti i nee nadvladati, postidjet e se veoma zbog poraza, zbog nezaboravne vjene sramote. Pjevajte Jahvi, hvalite Jahvu, jer on izbavi duu sirote iz ruku zlikovaca. (Jeremija 20,11.12) Iskustva kroz koja je prolazio u danima svoje mladosti i u kasnijim godinama slube, nauila su ga da put ovjeka nije u njegovoj vlasti, da ovjek koji hodi ne moe upravljati korake svoje. Nauio je moliti: Kazni me, Jahve, ali po pravici, ne u gnjevu, da nas ne zatre. (Jeremija 10,23.24) ... Kad je bio pozivan da ispije au nevolja i boli, kad je bio u kunji da u svome jadu kae: Dotrajao je ivot moj i nada koja mi od Jahve dolazi, prisjeao se Bojih blagoslova koje je dobivao i pobjedonosno uzvikivao: Dobrota Jahvina nije nestala, milosre njegovo nije presuilo. Oni se obnavljaju svako jutro: tvoja je vjernost velika! (Izraelski proroci i kraljevi, str. 266) Mnogi koji sebe smatraju kranima previe se bave mranom stranom ivota iako bi se mogli radovati na svjetlosti Sunca; oni plau kada bi trebali biti radosni; govore o nevoljama kada bi trebali upuivati hvalu Bogu za bogate blagoslove koje su dobili. Gledaju na ono to je neugodno, zbrajaju razoaranja i uzdiu zbog alosti pa su zbog toga alosni i teka srca, iako bi, da su nabrajali mnogobrojne blagoslove koje su dobili, zaboravili na svoje muke. Kada bi svakoga dana pamtili dobra koja su im uinjena, kada bi punili svoj um dragocjenim uspomenama na ljubaznosti koje su primili, koliko bi prilika nali da upute zahvalnost i slavu Darovatelju svih dobara! (Signs, 12. veljae 1885.)

331

20. studenoga

Oni koji su pobijedili

Job je znao da je njegov Izbavitelj iv

Ja znadem dobro: moj Izbavitelj ivi i posljednji e on nad zemljom ustati. A kad se probudim, k sebi e me dii: iz svoje u puti tad vidjeti Boga. (Job 19,25.26) U svaijem iskustvu javljaju se trenuci dubokog razoaranja i krajnjeg obeshrabrenja dani kad nas obuzima tuga, kad nam postaje teko vjerovati da je Bog i dalje onaj isti ljubazni dobroinitelj svoje zemaljske djece; dani kad nevolje mue duu, sve dok nam smrt ne postane milija od ivota. Upravo tada mnogi gube oslonac u Bogu i pretvaraju se u robove sumnje, okovane nevjerovanjem. Kad bismo u takvim trenucima duhovnim oima mogli shvatiti veliinu Boje providnosti, mi bismo vidjeli anele koji se trude da nas spase od nas samih, koji pokuavaju nae stope postaviti na temelje postojanije od vjenih gora, i nova vjera, novi ivot prostrujali bi naim biem. Vjerni Job, u danima svoje nevolje i mraka, izjavljuje: ... Smrt mi je od patnja mojih draa. Ja ginem i vjeno ivjet neu; Pusti me, tek dah su dani moji! Ali iako je bio umoran od ivota, Jobu nije bilo doputeno da umre. Bilo mu je ukazano na prilike koje e mu se pruiti u budunosti, i tako mu je upuena poruka nade: vrst e biti i bojati se nee. Svojih se kunja nee sjeat vie kao ni vode koja je protekla. ... Iz dubina obeshrabrenja i oaja Job se uzdigao do vrhunaca beskrajnog povjerenja u milost i spasonosnu Boju snagu. Pobjedniki je uskliknuo: On me ubit moe: nade druge nemam. (Izraelski proroci i kraljevi, str. 104,105)

332

21. studenoga

Oni koji su pobijedili

Nitko nije bio vei od Ivana Krstitelja

Zaista, kaem vam, izmeu roenih od ene nije ustao vei od Ivana Krstitelja. (Matej 11,11) Visoka trska koja je rasla pokraj Jordana, povijajui se na svakom povjetarcu, bila je vjerna slika rabina koji su stajali kao kritiari i suci Krstiteljeve zadae. Njih su i u jednom i u drugom pravcu kolebali vjetrovi omiljenog narodnog miljenja. Nisu se eljeli poniziti i prihvatiti Krstiteljevu vijest koja ispituje srca, a ipak iz bojazni od naroda nisu se usudili otvoreno usprotiviti njegovom djelovanju. Meutim, Boji vjesnik nije bio tako straljiva duha. Mnotvo koje se okupljalo oko Krista bilo je svjedok Ivanova rada. uli su njegovo neustraivo ukoravanje grijeha. Samopravednim farizejima, saducejima, kralju Herodu i njegovom dvoru, knezovima i vojnicima, carinicima i seljacima Ivan je govorio s podjednakom otvorenou. Nije bio trska koja se ljulja, povijajui se na vjetrovima ljudskog velianja i predrasuda. U tamnici je bio isti u svojoj vjernosti Bogu i u revnosti za pravdom kao kad je propovijedao Boju vijest u pustinji. U svojoj vjernosti naelu bio je vrst kao stijena. ... U objavljivanju Ivanova roenja Zahariji, aneo je izjavio: Bit e doista velik pred Gospodinom. (Luka 1,15) Po ocjeni Neba, to to ini veliinu? Ne ono to svijet smatra veliinom. ... Moralna vrijednost je ono to Bog cijeni. Ljubav i istoa osobine su koje On najvie vrednuje. U Gospodnjim oima Ivan je bio velik kad se pred poslanicima Velikog vijea, pred narodom i svojim uenicima suzdrao od traenja poasti za sebe i uputio na Isusa kao na Obeanoga. Njegova nesebina radost u Kristovoj slubi predstavlja najuzvieniju plemenitost koja je ikada otkrivena u jednom ovjeku. (Isusov ivot, str. 167,168)

333

22. studenoga

I ja mogu pobijediti

Potenje
Nikomu ne vraajte zlo za zlo! Marljivo nastojte initi dobra djela pred svima ljudima! (Rimljanima 12,17) U svakom poslovnom pothvatu kranin e se ponaati upravo onako kako eli da njegova braa misle da e se ponaati. Njegovo se ponaanje rukovodi naelima. On nema prikrivenih planova i misli, pa, prema tome, nema to skrivati ni zatakavati. Njega mogu kritizirati, njega mogu iskuavati, ali e njegovo neogranieno potenje sjati kao isto zlato. On je blagoslov za sve koji posluju s njime jer je njegova rije vjerodostojna. On je ovjek koji nikada nee iskoristiti svoga blinjega. On je prijatelj i dobroinitelj svima, i njegovi blinji imaju povjerenja u njegov savjet. ... Istinski astan ovjek nikada nee iskoristiti slabost ili nesposobnost drugih da napuni svoj novanik. On odreuje potenu protuvrijednost za ono to prodaje. Ako ima nedostataka u prodanoj robi, on to otvoreno kae svojem bratu ili blinjemu iako zbog toga moe raditi protiv svojih interesa. U svim pojedinostima ivota moraju se primjenjivati najstroa naela potenja. To nisu naela po kojima se upravlja svijet jer Sotona, varalica, laov i tlaitelj, vlada njime pa ga njegovi podanici slijede i izvravaju njegove namjere. Meutim, krani slue drugom gospodaru i njihova djela moraju biti u skladu s Bojom voljom, a ne sa sebinim probicima. Udaljavanje od savrenog potenja u poslovnim pothvatima nekima izgleda potpuno nevano, ali na Spasitelj ne misli tako. ... ovjek ne mora imati privlaan izgled, moe imati nedostataka na mnogim podrujima, ali ako uiva ugled nepokolebljivog potenja, bit e potovan. ... ovjek koji se ustrajno dri istine, zadobit e sveope povjerenje. Nee u njega imati povjerenja samo njegova braa u vjeri, ve e ga i nevjernici biti prisiljeni priznati kao asnog ovjeka. (Letter 3, 1878.)

334

23. studenoga

I ja mogu pobijediti

Istinoljublje
Oni nee vie initi nepravdu, nee vie govoriti lai; u njihovim ustima nee se vie nai jezik prijevarni. Moji e pasti i odmarati se, i nitko im nee smetati. (Sefanija 3,13) Istinoljubivost i asnost boanske su osobine i onaj tko ih posjeduje, posjeduje nepobjedivu snagu. (MS 139, 1898.) Nikada ne okoliajte; nikada ne recite neistinu propisom ili primjerom. ... Budite poteni i ne zastranjujte. Nemojte sebi dopustiti ak ni najmanju neiskrenost. (MS 126, 1897.) Spasitelj je duboko prezirao svaku prijevaru. To pokazuje stroga kazna koja je zadesila Ananiju i Safiru. (R&H, 13. travnja 1905.) Odvratne su Mu laljive usne. On objavljuje da u Sveti Grad nee unii nita neisto i nijedan tko ini gadost i la (Otkrivenje 21,27 DF). Ne uzimajmo istinu olako. Neka ona postane dijelom ivota. Igrati se njome i prikazivati je onako kako to odgovara vlastitim sebinim planovima znai brodolom vjere. ... Tko govori neistinu, jeftino prodaje duu. Njegove lai mogu naizgled korisno posluiti u sluajevima nude; moe izgledati da e uspjeti u poslu koji ne bi mogao ostvariti na poten nain; ali na kraju dolazi do stanja u kojem vie nikome ne moe vjerovati. Budui da je sam krivotvoritelj, ne vjeruje rijeima drugih. (Djela apostolska, str. 47) Nitko se ne moe hvalisati svojom istinoljubivou, jer ako nije postao pobjednik, ne zna to je prava istinoljubivost. Nitko ne moe upoznati vrstinu svoje istinoljubivosti i potenja dok nije proao vatreni ispit kunji da stekne dobitak na sumnjiv nain. (Letter 110, 1897.) Onaj ije je srce ispunjeno ljubavlju koja potjee od Boga nee dopustiti da samouzvienje ili nepotenje nae mjesta u njegovom ivotu. Onaj tko je nanovo roen Duhom, otkrivat e Krista u svojem svakidanjem ivotu. Takav e biti astan u svim svojim postupcima. Nee se baviti lukavim, prepredenim i podmuklim djelovanjem. Dobri rodovi koji e se pokazati u njegovom ivotu bit e svjedoanstvo o stanju njegovog srca. (R&H, 4. svibnja 1905.) 335

24. studenoga

I ja mogu pobijediti

Poniznost
Oholost ponizuje ovjeka, a ponizan duhom postie ast. (Izreke 29,23) ovjek moe uzdizati sebe, oholo se hvaliui svojom snagom, ali za tren oka Bog ga moe vratiti u nitavilo. Sotonino je djelo da ovjeka navede da slavi sebe i sposobnosti koje je dobio. Svaki ovjek preko kojega djeluje Bog mora nauiti da je ivi, sveprisutni i svedjelatni Bog iznad svega i da mu je na uporabu dao sposobnosti i talente intelekt da stvara, srce da bude sjedite Njegovog prijestolja, osjeaje da poteku kao blagoslov svima s kojima se drui, savjest preko koje e ga Sveti Duh osvjedoivati u grijeh, u pravdu i u sud. (YI, 28. oujka 1905.) Oholost, neznanje i ludost prate jedna drugu. Gospodin je nezadovoljan kada se oholost pokae meu onima koji govore da su Njegov narod. (4T, str. 634) Roditelji ... znam da vam je mnogo lake da svoju djecu nauite oholosti nego poniznosti! (1T, str. 134) Prije asti ide poniznost. Da popuni visoko mjesto pred ljudima, Nebo bira djelatnika koji ... pred Bogom zauzima nisko mjesto. Uenik koji najvie slii djetetu najuspjeniji je u radu za Boga. Nebeska bia mogu suraivati s onim koji ne eli uzvisiti sebe, ve spasiti ljude. ... Nakon susreta s Kristom poi e raditi za one koji umiru u svojim grijesima. On je pomazan za svoju slubu i imat e uspjeha tamo gdje bi mnogi ueni i umni pretrpjeli neuspjeh. ... Jednostavnost, zaboravljanje na sebe i djeja ljubav ispunjena povjerenjem osobine su koje Nebo cijeni. To su osobine prave veliine. (Isusov ivot, str. 358) Salomon nikad nije bio tako istinski bogat, ni tako mudar, ni tako velik kao kad je priznao: Ja sam jo sasvim mlad te ne znam vladati. (Izraelski proroci i kraljevi, str. 18)

336

25. studenoga

I ja mogu pobijediti

Velikodunost
Tko dijeli obilato, sve vie ima, a tko krtari, sve je siromaniji. Podana dua nalazi okrepu, i tko napaja druge, sam e se napojiti. (Izreke 11,24.25) Bog je taj koji ljude blagoslivlja imetkom i On to ini da bi mogli dati za napredovanje Njegova djela. On alje sunce i kiu. On ini da bilje raste. On daje zdravlje i sposobnost da privrijedimo sredstva. Svi blagoslovi potjeu iz Njegove dareljive ruke. Zauzvrat eli da ljudi pokau svoju zahvalnost vraanjem dijela u obliku desetine i darova darova zahvalnosti, dragovoljnih darova, darova za prijestup. Kad bi u riznicu potekla sredstva u skladu s boanskim planom desetina svih prihoda i dragovoljni darovi bilo bi ih u obilju za napredovanje Gospodnjeg djela. No srca ljudi sebinou otvrdnu i, kao Ananija i Safira, nau se u kunji da zadre dio vrijednosti pretvarajui se da ispunjavaju Boje zahtjeve. Mnogi su rastroni u zadovoljavanju svojih elja. Mukarci i ene misle na svoja zadovoljstva i zadovoljavaju svoj ukus, dok Bogu, gotovo nevoljko, donose zakinuti dar. Zaboravljaju da e Bog jednog dana zahtijevati toan raun kako su upotrijebili Njegova dobra. (Djela apostolska, str. 47) Stalna spremnost na samoodricanje i dobroinstvo pravi je Boji lijek za razornu bolest grijeha sebinosti i lakomosti. Bog je uredio sustavno dobroinstvo da bi osigurao svoje djelo i zadovoljio potrebe napaenih i siromanih. On je odredio da davanje postane navikom koja e sprijeiti opasni i prijevarni grijeh lakomosti. Neprekidno davanje izgladnjuje lakomost do smrti. ... Bog zahtijeva stalnu primjenu dobroinstva kako bi sila navike injenja dobra mogla slomiti silu navike suprotnog smjera. (3T, str. 548)

337

26. studenoga

I ja mogu pobijediti

Ljubav
Ljubav je strpljiva, ljubav je dobrostiva; ljubav ne zavidi, ne hvasta se, ne oholi se. (1. Korinanima 13,4) Oni koji otvaraju svoja srca i svoje domove i pozivaju Krista da stanuje u njima, trebaju odravati moralno ozraje neokaljano sukobima, gorinom, gnjevom, zlobom ili neljubaznim rijeima. Isus nee prebivati u domu u kojem vladaju sukobi, zavist i ogorenost. ... Pavao je stekao zdravo vjersko iskustvo. Kristova ljubav bila je njegova glavna tema, sila koja je upravljala njime. Kada bi se naao u obeshrabrujuim okolnostima koje bi imale poraavajui utjecaj na polovine krane, on bi ostajao vrst u srcu, pun hrabrosti, nade i radosti uzvikujui: Radujte se uvijek u Gospodinu! Da ponovim: radujte se! Ista nada i radost vide se na palubi broda dok u njega udaraju olujni vjetrovi, dok se brod skoro raspada. On daje naloge zapovjedniku broda i uspijeva sauvati ivote svih putnika. Iako zatvorenik, on je zapravo kapetan broda, najslobodniji i najsretniji ovjek na palubi. Kada se brod razbio i bio izbaen na obalu barbarskog otoka, on je bio najspokojniji, najuspjeniji u spaavanju svojih blinjih iz vodenog groba. Njegove su ruke donijele drva da se upali vatra na dobrobit svih prozeblih brodolomaca. Kada su vidjeli otrovnu zmiju kako se savija oko njegove ruke, bili su puni uasa; ali ju je Pavao smireno otresao u vatru znajui da mu ona ne moe nauditi, jer ima neogranieno povjerenje u Boga. Kada bi se naao pred zemaljskim kraljevima i dostojanstvenicima koji su mislili da dre njegov ivot u svojoj ruci, nije se uznemirivao jer je svoj ivot predao Bogu u ruke. ... Poput anela milosti, milost je inila da njegov glas postane blag i jasan dok je ponavljao poruku o kriu, o neizmjernoj Kristovoj ljubavi. (R&H, 8. rujna 1885.) Djela ljubavi imaju divnu mo jer su boanska. (Odgoj, str. 102)

338

27. studenoga

I ja mogu pobijediti

Rijei i djela nalik Kristovim

Tvoje e te rijei opravdati, tvoje e te rijei osuditi. (Matej 12,37) Kada djelo koje vam je povjereno obavljate bez rivalstva ili kritiziranja drugih, tada e ga pratiti sloboda, svjetlost i sila koje e dati karakter i utjecaj ustanovama i poslovima s kojima ste povezani. Imajte na umu da se nikada ne nalazite u povoljnom poloaju kada se hvaliete ili kada sebi uzimate pravo da se okomljujete na svaku duu koja vam se priblii. Ako popustite kunji da kritizirate blinje, da ukazujete na njihove slabosti i ruite ono to oni grade, moete biti sigurni da djelo koje je vama povjereno neete obaviti na plemenit i dobar nain. Ovo je vrijeme kada svaki ovjek na odgovornom poloaju i svaki vjernik Crkve treba dovesti svaku pojedinost svoga rada u potpuni sklad s naukom Boje rijei. S neumornom budnou, vatrenom molitvom, rijeima i djelima nalik Kristovim, trebamo pokazati svijetu kakvu Crkvu Bog eli. ... Krist se ponizio i stao na elo ljudskog roda da se suoi s kunjama i da izdri nevolje s kojima se ljudi suoavaju i koje moraju izdrati. On je morao saznati to ljudski rod mora pretrpjeti od palog neprijatelja da bi znao kako e pomoi onima koji se suoavaju s kunjom. Krist je postavljen za naeg suca. Otac nije sudac. Ni aneli to nisu. Nama treba suditi Onaj koji je uzeo ljudsku narav, koji je u ovom svijetu ivio savrenim ivotom. Samo On moe biti na sudac. ... Nitko od nas nije postavljen da sudi blinjima. Sve to vi moete uiniti jest da sebe pokorite i disciplinirate. ... Mi trebamo izgraditi karakter, ali to treba biti Kristov karakter. ... Neka nam Bog pomogne da umremo sebi i da se nanovo rodimo da bi Krist mogao ivjeti u nama kao ivo, aktivno naelo, kao sila koja e nas uiniti svetima. (Sp. Test., Series B, br. 4, str. 1923)

339

28. studenoga

I ja mogu pobijediti

Mir
S Bogom ti se sprijatelji i pomiri, i vraena e ti opet biti srea. (Job 22,21) Ukrcali smo se na mali brod koji nas je trebao prevesti preko Kanala i dovesti nas do danske obale. Imala sam kabinu s dva kreveta zatiena tekim zavjesama udobnost koju smo smatrali prevelikom za jednodnevno putovanje u trajanju od jedva est sati. Meutim, morali smo promijeniti svoje miljenje prije nego to smo stigli na cilj. Prvi sat smo proveli na palubi, u ugodnoj i udobno namjetenoj prostoriji za dame. Vrijeme je bilo dobro, more mirno i svi smo oekivali udobno putovanje. Meutim, uskoro je kapetan, prolazei kroz prostoriju, rekao da siemo u svoje kabine i da odmah legnemo jer nam se pribliava oluja. Pokorili smo se iako bez volje. Za kratko vrijeme brod je poeo silovito posrtati, i mi smo se jedva uspijevali odrati na posteljama. Meni je bilo vrlo loe, imala sam tekoa s disanjem, kao da se svaki organ bori s nekom tekom boleu i da poputa pred njezinim smrtonosnim nasrtajima. ... Smrt mi je izgledala vrlo blizu, ali sam se uhvatila vrstim zahvatom vjere za Isusovu ruku. Onaj koji dri sve vode na dlanu svoje ruke, moe nas odrati u svakoj oluji. Vode velikih dubina sluaju Njegov glas: Dotle, ne dalje, rekao sam njemu, tu nek se lomi ponos tvog valovlja! Sjetila sam se kako je Isus utiao strah svojih uenika kada je smirio oluju na Galilejskom jezeru; pa zar bih se ja trebala plaiti i sumnjati u Njegovu zatitu koju mi je uvijek davao u mojem poslu? I moje srce je obuzeo savreni mir jer sam nala utoite u Njemu. Pouka o povjerenju koju sam nauila tijekom tih nekoliko sati bila mi je vrlo dragocjena. Ustanovila sam da nam svaka nevolja koja u ivotu naie prua novu pouku o naoj ovisnosti i povjerenju u naeg nebeskog Oca. Mi trebamo vjerovati da je Bog s nama na svakom mjestu i da se u svakom tekom trenutku moemo vrsto uhvatiti za ruku u kojoj je sadrana sva mo. (HS 221) 340

29. studenoga

Obeanja o pobjedi

Nijedna rije Njegovog obeanja nije ostala neispunjena

Blagoslovljen Jahve, koji je narodu svome Izraelu dao mir u svemu kako je obeao; nije propalo nijedno od njegovih lijepih obeanja koja je dao sluzi svome Mojsiju. (1. o kraljevima 8,56) Imali smo prednost promatrati najslavniji zalazak sunca koji smo ikada vidjeli. Jezik je nedovoljan da opie njegovu ljepotu. Posljednje zrake sunca na zalasku, srebrne i zlatne, purpurne, boje jantara i tamnocrvene, bacale su svoj odsjaj na nebu, postajui sve svjetlije i svjetlije, podiui se sve vie i vie na obzoru, dok nije poelo izgledati da su se vrata Neba irom otvorila i da zrake njegove unutranje slave sjaje prema nama. Dva sata udesni prizor obasjavao je hladno nebo na sjeveru bila je to slika koju je naslikao Veliki Umjetnik na pokretnom platnu nebesa. Izgledalo je kao da se Bog smijei svim zemaljskim domovima, stjenovitim ravnicama, nazupanim planinama, usamljenim umama kroz koje smo putovali. Aneli milosti kao da su aptali: Podigni svoj pogled! Ova slava je samo jedna zraka svjetla koja dolazi od Bojeg prijestolja. Nemoj ivjeti samo za ono to se dogaa na ovoj zemlji. Podigni svoj pogled i promatraj vjerom stanove u nebeskom domu. Ovaj prizor je bio za mene kao duga obeanja Noi, pomogao mi je da shvatim sigurnost Boje neizmjerne brige, da pogledam naprijed prema luci sigurnosti koja eka vjernog radnika. Nakon tog prizora uvijek sam osjeala da nam je Bog dao taj zalog svoje ljubavi da bi nas ohrabrio. Dokle god bude trajalo moje pamenje, uvijek u se sjeati te ljepote, utjehe i mira koje mi je donijela ta slika. (HS 220,221) Ljudski um ne moe shvatiti sva bogatstva i svu veliinu samo jednog Bojeg obeanja. Jedan vidi njegovu slavu s jedne strane, a drugi ljepotu i milost s druge strane i dua se ispunjava nebeskom svjetlou. (TM 111) U njima nam se On obraa pojedinano. ... U tim nam obeanjima Krist govori o svojoj milosti i moi. (Put u bolji ivot, str. 65,66) 341

30. studenoga

Obeanja o pobjedi

Boja obeanja upuena su meni

Pjevajte Jahvi, vjernici njegovi, zahvaljujte svetom imenu njegovu! Jer samo za tren traje srdba njegova, a itav ivot dobrota njegova. Veer donese suze, a jutro klicanje. (Psalam 30,5.6) Izbrisati Boja obeanja iz Boje rijei bilo bi isto kao ukloniti sunce s nebeskog svoda. Ne bi nam ostalo nita ime bismo mogli rasvijetliti svoje iskustvo. Bog je stavio svoja obeanja u svoju Rije kako bi nas naveo da razvijemo vjeru u Njega. Preko tih obeanja On povlai u stranu veo koji nam sakriva vjenost, omoguuje nam pogled u mnogo veu i sjajniju slavu koja oekuje pobjednike. I zato, otpoinimo u Gospodinu. Slavimo Ga to nam je dao tako slavna otkrivenja svojih namjera. Uzdu svih naih putova Bog stavlja cvijee svojih obeanja da bi uljepao nae dane. Ali mnogi ne obraaju pozornost na to cvijee, birajui umjesto njega trnje i korov. Na svakom koraku oni plau i nariu iako bi se mogli radovati u Gospodinu i zahvaljivati Mu to je put prema Nebu uinio tako ugodnim. Dok promatramo Boja obeanja, nalazimo utjehu, nadu i radost jer nam ona prenose rijei Beskonanoga. Da bismo pravilno cijenili ova dragocjena obeanja, moramo ih pomno prouavati i istraivati u pojedinosti. Koliko radosti bismo mogli unijeti u svoj ivot, koliko dobrote u svoj karakter kada bismo ta obeanja prihvatili kao da su upuena nama! I dok putujemo prema Nebu, razgovarajmo o blagoslovima koji su razasuti uzdu puta. Kada bismo razmiljali o stanovima koje Krist priprema za nas, zaboravili bismo male smetnje s kojima se suoavamo svakoga dana. inilo bi nam se da udiemo ozraje nebeske domovine prema kojoj putujemo i bili bismo utjeeni i umireni. ... Proslavimo Boga time to emo Isusa i Nebo utkati u svoj ivot. (YI, 23. sijenja 1902.) Pouzdana Boja obeanja sauvat e naa srca u savrenom miru. (Letter 27, 1886.)

342

Prosinac VJENI IVOT

1. prosinca Pripremanje za vjeni ivot

Uvrstite svoj poziv i izbor

Zato, brao, to ozbiljnije nastojte da u vlastitu korist uvrstite svoj poziv i izbor! Radei tako, sigurno neete nigda pasti. Tako e vam se, naime, pruiti sve to je potrebno za ulazak u vjeno kraljevstvo naega Gospodina, Spasitelja Isusa Krista. (2. Petrova 1,10.11) Ovdje nam je ponuena polica ivotnog osiguranja kojom nam je osiguran vjeni ivot u Bojem kraljevstvu. ... Hvatajui se za ivotodavca koji je dao svoj ivot za nas, mi primamo vjeni ivot. (MS 99a, 1908.) Svatko odluuje o svojoj vjenoj budunosti i samo o nama ovisi hoemo li stei vjeni ivot. Hoemo li provesti u ivot pouke objavljene u Bojoj rijei, u tom velikom Kristovom udbeniku? To je najvea, a ipak najjednostavnije napisana i najlake razumljiva knjiga koja je ikada pripremljena i koja prua obrazovanje o pravilnom ponaanju, govoru, navikama i sklonostima. To je jedina knjiga koja priprema ljudska bia za ivot koji se moe usporediti s Bojim ivotom. A oni koji svakoga dana budu prouavali tu Rije, bit e jedini dostojni primiti diplomu koja im daje pravo da odgajaju i obrazuju djecu za ulazak u viu kolu, da budu okrunjena kao nadmoni pobjednici. Isus Krist je jedini sudac koji e ocjenjivati osposobljenost ljudskog orua da primi vjeni ivot. Vrata svetoga Grada otvorit e se za one koji su bili ponizni, krotki i skromni sljedbenici Isusa Krista, koji su sve nauili od Njega, koji su od Njega primili policu svojeg ivotnog osiguranja, koji su oblikovali svoj karakter po ugledu na boanski. (MS 3, 1906.) Kada otkupljeni budu izbavljeni sa Zemlje, vrata Bojega grada otvorit e se za njih. ... U njihove e ruke biti stavljena harfa i njihov e glas odjeknuti u pjesmi hvale Bogu i Janjetu ijom su velikom rtvom postali dionici boanske naravi i dobili besmrtnu batinu u Bojem kraljevstvu. (MS 99a, 1908.) 343

2. prosinca

Pripremanje za vjeni ivot

Drite zapovijedi
Blago onima koji tvore zapovijesti njegove da im bude vlast nad drvetom ivota i da uu na vrata u grad. (Otkrivenje 22,14 DK) Sukob je pred nama. Jedina sadanja sigurnost bilo koga od nas je jedinstvo s Kristom u Bogu. Mi moramo nastojati ui na vrata u Grad. Meutim, ova vrata se nee lako pokrenuti na svojim arkama. Ona nee propustiti sumnjive karaktere. Mi ve sada moramo teiti za vjenim ivotom revnou koja je u skladu s vrijednou nagrade koja je pred nama. Nee novac, imanje ili poloaj, ve posjedovanje karaktera nalik na Kristov otvoriti pred nama vrata Raja. Nee dostojanstvo ili intelektualna dostignua zadobiti za nas krunu besmrtnosti. Jedino e krotki i ponizni, koji su Boga uinili svojim jedinim blagom, dobiti taj dar. ... Ponovno stvoriti duu, izvesti svjetlo iz tame, ljubav iz neprijateljstva, svetost iz pokvarenosti, to moe uiniti samo Svemogui Bog. Ovo djelo Beskonanoga u kojemu On, uz pristanak ljudskog bia, ini da ivot postane potpun u Kristu, da karakter bude savren, znanost je vjenosti. Koja je ast ukazana Kristu? Da bez sluenja silom, bez uporabe nasilja sjedini volju ljudskog bia s Bojom voljom. To je istinska znanost iznad svih znanosti, jer se uz njezinu pomo obavlja velika promjena u umu i karakteru promjena koja se mora dogoditi u ivotu svakog ljudskog bia koje eli proi kroz vrata Bojega grada. (Letter 155, 1902.) Tada e oni koji su drali Boje zapovijedi udisati dah besmrtnosti ispod drveta ivota, i tijekom beskrajnih vjekova stanovnici bezgrenih svjetova e u vrtu radosti promatrati uzor savrenog djela Bojeg stvaranja, netaknutog prokletstvom grijeha uzor onoga to bi postala cijela zemlja da je ovjek ispunio Stvoriteljev slavni plan. (Patrijarsi i proroci, str. 41)

344

3. prosinca

Pripremanje za vjeni ivot

Hodite neprestano s Bogom

Henok je hodio s Bogom, potom ieznuo; Bog ga uze. (Postanak 5,24) Kada Bog uzme vjernike svoje Crkve na Nebo, bit e to zato to su ovdje na Zemlji ivjeli s Njime, primajui s Neba snagu i mudrost i osposobivi se da Mu ispravno slue. Oni koji budu uzeti na Nebo, bit e mukarci i ene koji se sada mole skrueno i ponizno, ija srca nisu puna tatine. U svojem postupanju prema vjernima i nevjernima oni su predstavljali Krista. (MS 11, 1901.) Oni koji ne nalaze nikakvog uivanja u razmiljanju i razgovorima o Bogu u ovom ivotu, ne bi u tome uivali ni u ivotu koji e doi, kada e Bog biti uvijek prisutan i boraviti sa svojim narodom, dok e oni koji rado razmiljaju o Bogu doi na svoje udiui isto nebesko ozraje. Oni koji na Zemlji vole razmiljati o Nebu, bit e sretni u svetom okruenju i zadovoljstvima. ... Dok su bili na svijetu, nisu smatrali da pripadaju sebi pa je Bog stavio svoj peat na njih kao znak da pripadaju Njemu. Nebo e pripadati onima koji eznu za njim svim srcem, koji ulau napore u skladu s vrijednou cilja za kojim tee. Oni koji e zadobiti Nebo usmjerit e svoje misli prema onome to je na Nebu. (R&H, 13. svibnja 1890.) Blago onima koji su ista srca jer e Boga gledati. (Matej 5,8) Henok je tri stotine godina istio svoju duu da bi bio u skladu s Nebom. Tijekom tri stoljea on je hodio s Bogom. On je stajao na pragu svijeta vjenosti, i samo ga je korak dijelio od zemlje blagoslova, a sada su se portali otvorili i hod s Bogom, koji je tako dugo trajao na Zemlji, nastavio se kad je proao kroz vrata Svetoga Grada, kao prvi ovjek koji je tamo uao. (Patrijarsi i proroci, str. 64)

345

4. prosinca

Pripremanje za vjeni ivot

Hodite u vjeri
Kreemo se, naime, u podruju vjere, a ne u podruju gledanja. (2. Korinanima 5,7) Mi trebamo ivjeti ne zato da uzdiemo sebe, ve da bismo, kao Boja mala djeca, na najbolji mogui nain obavili posao koji nam je On povjerio. Na je zadatak da ostavimo pravi dojam na svoje blinje. Mi se pripremamo za vjenost, za nebesko oporavilite, u kojemu e Veliki Lijenik obrisati suze s naih oiju, gdje e lie s drveta ivota posluiti za lijeenje svih naroda. Uhvatimo se za Isusa Krista ivom vjerom i ivimo u poniznosti uma. Tada e nam se pokazati Boja milost i mi emo vidjeti Njegovo spasenje. Pozdravit emo i veliku obitelj otkupljenih. ... Zasvirat emo u svoje zlatne harfe i Nebo e odjeknuti bogatom glazbom. Stavit emo svoje blistave krune kraj Njegovih nogu i odati slavu Onome koji je pobijedio radi nas. Moda ovdje ima nekih pojava koje ne razumijemo. Neki tekstovi u Bibliji moda nam izgledaju tajanstveni jer nadmauju mo naeg ogranienog razumijevanja. Ali kada nas na Spasitelj povede uzdu obala rijeke ive vode, razjasnit e nam sve to dotad nismo mogli jasno sagledati. Dok razmiljam o buduoj slavi na Nebu, osjeam duboku elju da svaka iva dua sazna o njoj. ... Njega elim uzdii kao monog Iscjelitelja. ... Veoma je znaajno za nas nalazimo li se u utrci za onim to je na Nebu ili za onim to je na Zemlji. Zemaljsko e uskoro proi. U ove nae dane dolazi do velikog unitavanja zemaljskih riznica. Dogaaju se potresi zemlje u raznim mjestima i nevolje i tekoe vide se na sve strane. Meutim, mi se pripremamo da postanemo pripadnici nebeske obitelji, djeca nebeskog Kralja. (R&H, 8. kolovoza 1907.)

346

5. prosinca

Pripremanje za vjeni ivot

Budite spremni i ekajte

I rei e se u onaj dan: Gle, ovo je Bog na, u njega se uzdasmo, on nas je spasio; ovo je Jahve u koga se uzdasmo! Kliimo i veselimo se spasenju njegovu. (Izaija 25,9) Dok sluam o stranim nesreama koje se dogaaju iz tjedna u tjedan, pitam se: to sve to znai? Najuasnije katastrofe slijede jedna za drugom u kratkim razmacima. Koliko esto sluamo o potresima i orkanskim vjetrovima, o razornim poarima i poplavama uz velike gubitke ivota i imovine! Oito je da su ove nesree hiroviti izljevi naizgled neorganiziranih, poremeenih sila, ali se u njima moe proitati Boja namjera. One su samo jedno od sredstava kojima On nastoji probuditi mukarce i ene da shvate opasnost u kojoj se nalaze. ... Boji sudovi se izlijevaju na Zemlju. Oni upuuju sveanu opomenu govorei: Zato i vi budite pripravni, jer e Sin ovjeji doi u as kad se ne nadate. ivimo u vremenu zavrnih dogaaja zemaljske povijesti. ... Nemamo vie vremena ni trenutka za gubljenje. Neka nas ne nae da spavamo na strai. ... Uvjeravajmo mukarce i ene posvuda da se pokaju i pobjegnu od gnjeva koji dolazi. Pokrenimo ih da se smjesta pripreme jer tako malo znamo o svemu to nas eka. ... Gospodin e uskoro doi i moramo biti spremni i ekati Njegovo pojavljivanje. O, kako e biti slavno vidjeti kako Ga pozdravljaju oni koje je On otkupio! ... Kad bismo samo uspjeli vidjeti Kralja u svoj Njegovoj ljepoti, bili bismo zauvijek blagoslovljeni! Osjeam da moram glasno uzviknuti: Idemo kui! Pribliavamo se vremenu kad e Krist doi u sili i velikoj slavi da uzme svoje otkupljene u njihov vjeni dom. ... U velikom zavrnom djelu suoit emo se sa zbunjujuim okolnostima s kojima se neemo znati snai; ali ne smijemo zaboraviti da djeluju tri velike nebeske sile, da je boanska ruka na upravljau i da e Bog ostvariti svoja obeanja. On e iz ovoga svijeta prikupiti narod koji e Mu sluiti u pravdi. (8T, str. 252254) 347

6. prosinca

Krist me otkupio za vjeni ivot

Boji narod osloboen

Otkupljeni od Gospoda vratit e se po njemu i doi e u Sion pjevajui. Glavu e njihovu obasjavati radost vjena, veselje i radost prate ih, briga i uzdisanje bjee. (Izaija 35,10 ari) U ponoi Bog pokazuje svoju mo da izbavi svoj narod. Pojavljuje se sunce u punom sjaju. Znakovi i udesa brzo se niu. Zli s uasom i uenjem gledaju prizor, dok pravedni u sveanoj radosti promatraju znakove svog izbavljenja. ini se da se sve u prirodi poremetilo. ... Pojavljuju se tamni, teki oblaci i buno se sudaraju. Usred razbjenjelog neba svijetli je prostor neopisive slave, odakle dolazi Boji glas kao glas mnogih voda govorei: Svreno je! (Otkrivenje 16,17) Taj glas potresa nebesa i zemlju. Nastaje silan potres, kakav nikad ne bi otkada se ljudi pojavie na zemlji tako velik bijae taj potres, tako snaan (Otkrivenje 16,17.18). Kao da se nebeski svod otvara i zatvara. Kao da na trenutak kroz njega bljesne slava s Bojeg prijestolja. Planine se tresu poput trske na vjetru, a odlomljene stijene padaju na sve strane. ... Grobovi se otvaraju i bude se mnogi koji snivaju u prahu zemljinu; jedni za vjeni ivot, drugi za sramotu, za vjenu gadost (Daniel 12,2). Svi koji su umrli u vjeri u poruke treeg anela izlaze proslavljeni iz svojih grobova da uju Boji savez mira s onima koji su odrali Njegov Zakon. ... S neba se uje Boji glas koji objavljuje dan i sat Isusova dolaska i proglaava vjeni savez sa svojim narodom. Poput tutnja najjaeg groma prolamaju se Zemljom Njegove rijei. Boji Izrael stoji sluajui, pogleda uprtog prema gore. Njihova su lica obasjana Njegovom slavom i sjaje kao Mojsijevo lice kad je siao sa Sinaja. Zli ne mogu gledati u njih. A kad je izreen blagoslov nad onima koji su tovali Boga svetkujui Njegovu subotu, prolama se pobjedniki usklik. (Velika borba, str. 547550)

348

7. prosinca

Krist me otkupio za vjeni ivot

Sam Krist dolazi po nas

Jer e sam Gospodin sa zapovjednikim zovom, s glasom arkanela i sa zvukom trube Boje sii s neba, i najprije e uskrsnuti umrli u Kristu. Zatim emo mi ivi, mi preostali, biti skupa s njima odneseni u zrak na oblacima u susret Gospodinu. I tako emo zauvijek biti s Gospodinom. Stoga, tjeite jedan drugoga tim rijeima! (1. Solunjanima 4,16-18) Isus dolazi, dolazi na oblacima i s velikom slavom. Pratit e Ga mnotvo blistavih anela. Kada doe, proslavit e one koji su Ga voljeli i drali Njegove zapovijedi i uzeti ih k sebi. Nije zaboravio ni njih ni svoje obeanje. (R&H, 22. studenoga 1906.) Ubrzo se na istoku pojavljuje mali crni oblak. ... Boji narod zna da je to znak Sina ovjejega. U sveanoj tiini oni ga netremice promatraju dok se pribliava Zemlji ... dok ne preraste u veliki bijeli oblak, kojemu donji dio slii na razgorjelu vatru, a nad kojim lebdi duga saveza. Isus se pribliava kao silni pobjednik. ... Kako se ivi oblak pribliava, svako oko vidi Kneza ivota. Trnov vijenac sad ne nagruje Njegovu svetu glavu, na njoj poiva kruna slave. Njegovo lice nadmauje sjajem zasljepljujuu svjetlost podnevnog sunca. Na svom ogrtau na boku nosi napisano ime: Kralj kraljeva i Gospodar gospodara. (Otkrivenje 19,16) ... Nebesa se svijaju kao svitak, Zemlja drhti pred Njim, a sve se gore i svi otoci pokreu sa svojih mjesta. ... Usred posrtanja Zemlje, bljeskova munja i tutnjave gromova, glas Bojeg Sina poziva svete koji spavaju. ... Uzdu i poprijeko cijele zemlje mrtvi e uti ovaj glas i oni koji ga uju, oivjet e. ... Ali svi ustaju u svjeini i snazi vjene mladosti. ... ivi pravedni se preobraavaju u jedan hip, u tren oka. Na Boji su glas proslavljeni; sada su besmrtni i s uskrsnulim svetima odneseni u zrak u susret Gospodinu. (Velika borba, str. 550554) Kakav je to bio slavni sastanak! (Rani spisi, str. 232) 349

8. prosinca

Krist me otkupio za vjeni ivot

Dan Kristovog krunjenja

Velika su i divna tvoja djela, Gospodaru, Boe, Svemogui! Pravedni su i ispravni tvoji putovi, Kralju naroda! (Otkrivenje 15,3) Toga dana izbavljeni e blistati slavom Oca i Njegovog Sina. Svirajui u svoje zlatne harfe, nebeski aneli ukazat e dobrodolicu Kralju i trofejima Njegove pobjede one koji su se oprali i ubijelili svoje haljine u krvi Janjetovoj. Odjeknut e i pjesma pobjede ispunjavajui cijelo Nebo. Krist je pobijedio. On ulazi u nebeske dvore u pratnji svojih otkupljenih, svjedoka da Njegove patnje i rtva nisu bile uzaludne. (R&H, 22. studenoga 1906.) Visoko iznad grada, na temeljima pretopljenog zlata stoji prijestolje, visoko i uzdignuto. Na njemu sjedi Boji Sin, a oko Njega su podanici Njegova kraljevstva. Nema jezika niti pera koje bi opisalo Kristovu mo i velianstvo. Slava vjenog Oca okruuje Njegova Sina. Sjaj Njegove pojave ispunjava Boji grad i razlijeva se izvan vrata, preplavljujui cijelu Zemlju svojim bljetavilom. Najblii prijestolju su oni koji su nekada revnovali za Sotoninu stvar, ali koji su, kao glavnje istrgnute iz ognja, poli za svojim Spasiteljem u dubokoj, iskrenoj privrenosti. Do njih su oni koji su usavrili kranski karakter usred prijevara i nevjerstva, koji su tovali Boji zakon kada ga je kranski svijet proglasio ukinutim, i milijuni iz svih vremena koji su zbog svoje vjere podnijeli mueniku smrt. A iza njih je veliko mnotvo, koje nitko nije mogao izbrojiti, iz svakoga naroda i plemena, puka i jezika ... pred prijestoljem i pred Janjetom, obueni u bijele haljine, s palmama u rukama (Otkrivenje 7,9). Njihova je borba zavrena, a pobjeda izvojevana. Trali su utrku i postigli cilj. ... U nazonosti okupljenih stanovnika Zemlje i Neba otpoinje zavrna krunidba Bojeg Sina. (Velika borba, str. 571,572)

350

9. prosinca

Krist me otkupio za vjeni ivot

Krist mi predaje krunu i harfu

Ve mi je pripravljen vijenac pravednosti koji e mi u onaj Dan dati Gospodin, pravedni sudac, i ne samo meni nego i svima koji budu eljeli njegov dolazak. (2. Timoteju 4,8) Prije nego to e ui u Sveti Grad, Spasitelj svojim sljedbenicima daje simbole pobjede i oznake njihovog kraljevskog dostojanstva. Sjajni redovi su oblikovali savreni etverokut oko svog Kralja, iji se velianstveni stas uzdie visoko iznad svetih i anela, a Njegovo ih lice obasjava dobrostivom ljubavlju. Svaki je pogled ovog bezbrojnog mnotva spaenih uprt u Njega, svako oko promatra slavu Onoga komu je lice bilo neljudski iznakaeno te oblijem vie nije naliio na ovjeka. Na glave pobjednika Isus svojom vlastitom desnicom stavlja vijenac slave. Za svakoga ima krunu na kojoj je ispisano njegovo novo ime (Otkrivenje 2,17) i natpis: Posveen Jahvi! U svakoj se ruci nalazi pobjednika palma i blistava harfa. A onda, na znak anela koji daju ton, svaka ruka vjeto dodiruje ice budei zanosnu glazbu s bogatim skladnim akordima. Neiskazani zanos obuzima svako srce i svaki se glas uzdie u pjesmi zahvalnosti. Njemu, koji nas ljubi i koji nas je otkupio od grijeha svojom krvlju, i uinio nas kraljevstvom sveenika za Boga, svog Oca njemu slava i vlast u vijek vjekova! (Otkrivenje 1,5.6) (Velika borba, str. 554,556) O, kakva li je neizreciva radost vidjeti Onoga koga smo voljeli vidjeti u slavi Onoga koji nas je tako volio da je dao sebe za nas gledati te ruke koje su jednom bile probodene za nae spasenje kako se ire da nas blagoslove i pozdrave! (Signs, 2. studenoga 1882.) Oni koji ... stavljaju sebe u Boje ruke ... gledat e Kralja u svoj Njegovoj ljepoti. Vidjet e Njegovu nenadmanu privlanost i udarajui u svoje zlatne harfe, ispunit e cijelo Nebo bogatom glazbom i pjesmama Janjetu. (R&H, 15. lipnja 1905.)

351

10. prosinca

Krist me otkupio za vjeni ivot

Bijela haljina pravednosti

Moj gospodine odgovorih mu to zna ti. Ovo su nato mi ree oni to dolaze iz velike nevolje; oni su prali svoje haljine i obijelili ih u krvi Janjetovoj. (Otkrivenje 7,14) Slavne e nagrade biti podijeljene kad se vjerni radnici okupe oko prijestolja Boga i Janjeta. ... Oni e stajati pred prijestoljem, prihvaeni u Ljubljenome. Svi njihovi grijesi su izbrisani, svi njihovi prijestupi uklonjeni. I sada mogu gledati u nezaklonjenu slavu Bojeg prijestolja. ... U taj dan otkupljeni e blistati slavom Oca i Sina. Svirajui u svoje zlatne harfe, aneli e dobrodolicom doekati Kralja i trofeje Njegove pobjede one koji su oprali i ubijelili svoje haljine u krvi Janjetovoj. (9T, str. 285) Svi e biti sretna, ujedinjena obitelj, odjeveni u odjeu hvale i zahvaljivanja u ruho Kristove pravednosti. Cijela priroda u svoj svojoj nenadmanoj ljepoti, prinosit e Bogu stalni prilog hvale i oboavanja. Svijet e biti okupan u nebeskoj svjetlosti. Godine e prolaziti u radosti. Svjetlost Mjeseca bit e kao svjetlost Sunca, a svjetlost Sunca bit e sedam puta jaa nego to je sada. Nad tim prizorom zajedno e pjevati jutarnje zvijezde, i svi sinovi Boji klicat e od radosti, dok e se Bog i Krist sjediniti u objavljivanju: Smrti vie nee biti! ... Sukob je zavren. Sve nevolje i razdori su doli kraju. Pjesme pobjede ispunjavaju cijelo Nebo dok svi otkupljeni stoje oko Bojeg prijestolja. Svi prihvaaju rijei radosne pjesme: Dostojno je, dostojno je Janje zaklano i ivo, pobjedonosni osvaja! Poslije toga se, najedanput, pojavi pred mojim oima veliko mnotvo, koje nitko nije mogao izbrojiti, iz svakog naroda i plemena, puka i jezika. Stajali su pred prijestoljem i pred Janjetom obueni u bijele haljine, s palmama u rukama, i vikali jakim glasom: Spasenje je djelo naega Boga, koji sjedi na prijestolju, i Janjeta! (R&H, 26. studenoga 1903.)

352

11. prosinca

Krist me otkupio za vjeni ivot

Pobjeda nad smru

On e otrti svaku suzu s njihovih oiju. Smrti vie nee biti; nee vie biti ni tuge, ni jauka, ni boli, jer stari svijet proe. (Otkrivenje 21,4) Mi imamo ivog, uskrslog Spasitelja. On je polomio okove smrti poto je leao u grobu tri dana i pobjedonosno povikao iznad iznajmljenog Josipovog groba: Ja sam uskrsnue i ivot! I On dolazi! Jesmo li Ga spremni doekati? Jesmo li tako spremni da emo, ako budemo morali otii na poinak, otii u nadi u Isusa Krista? ... ivotodavac e uskoro doi ... da polomi okove groba. On e izvesti zarobljenike. ... Posljednja njihova misao je bila o grobu i smrti, a sada objavljuju: Gdje je, smrti, tvoja pobjeda? Gdje je, smrti, tvoj alac? Pande smrti bile su posljednje to su osjetili. ... Kada su se probudili, boli je nestalo. Gdje je, smrti, tvoja pobjeda? I evo ih kako stoje; zavrni dodir besmrtnosti je na njima i oni odlaze u susret svojem Gospodinu na oblacima. Vrata Bojega grada otvaraju se na svojim arkama ... i Boji otkupljenici ulaze u drutvu serafina i kerubina. Krist im upuuje dobrodolicu i daje im svoj blagoslov. Dobro, valjani i vjerni slugo ... Ui u veselje gospodara svoga! Kakva je to radost? On vidi muku due svoje i radostan je. ... Ovdje je onaj za kojega smo se po noi molili Bogu. Ovdje je onaj s kojim smo razgovarali na njegovoj samrtnikoj postelji, koji je svoju bespomonu duu oslonio na Isusa. Ovdje je onaj koji je bio jadni pijanac. Mi smo njegove oi usmjerili prema Onome koji ga moe spasiti i govorili smo mu da mu Krist moe darovati pobjedu. I sada su krune besmrtne slave na njihovim glavama. (MS 18, 1894.) Tamo nema razoaranja, nema tuge, nema grijeha, nema nikoga tko bi rekao: Bolestan sam! Tamo nema pogrebne povorke, nema plaa, nema smrti, nema razdvajanja, nema slomljenih srca; tamo je Isus, tamo je mir. ... U Njegovoj prisutnosti je obilje radosti, kraj Njegove desne ruke je obilje zadovoljstva. (Signs, 8. veljae 1892.) 353

12. prosinca

Krist me otkupio za vjeni ivot

Nema vie grijeha

Nee biti vie nita prokleto. Prijestolje Boje i Janjetovo bit e u gradu. Sluge Boje klanjat e se Bogu i gledat e njegovo lice. A njegovo e ime biti na njihovim elima. (Otkrivenje 22,2-4) Nestaje svaki trag prokletstva. ... Ostaje samo jedan podsjetnik: na Otkupitelj e uvijek nositi oiljke raspea. Na Njegovoj izranjenoj glavi, na Njegovim rebrima, rukama i nogama vidljivi su jedini tragovi okrutnog djela to ga je grijeh poinio. Gledajui Krista u Njegovoj slavi, prorok kae: Zrake sijevaju iz njegovih ruku, ondje mu se krije sila. (Habakuk 3,4) Ta probodena slabina iz koje je potekao grimizni mlaz koji je pomirio ovjeka s Bogom u njoj je Spasiteljeva slava, ondje mu se krije sila. Velik kad spaava, zahvaljujui rtvi otkupljenja, On je imao mo da izvri kaznu nad onima koji su prezreli Boje milosre. Znakovi Njegova ponienja Njegova su najvea ast; kroz vjena e vremena rane s Golgote isticati Njegovu veliinu i objavljivati Njegovu mo. ... Dolo je vrijeme koje su sveti ljudi s enjom oekivali otkako je plameni ma protjerao prve ljude iz Edena vrijeme za otkupljenje onih to su postali Boje vlasnitvo (Efeanima 1,14). Zemlja prvobitno dana ovjeku kao njegovo kraljevstvo, koja je izdajom prela u Sotonine ruke i tako dugo drana pod vlau ovog monog neprijatelja, velikim je planom otkupljenja ovjeku vraena. Sve to je grijehom izgubljeno, ponovno je obnovljeno. ... Boja iskonska namjera pri stvaranju je ostvarena kad je uinjena vjenim obitavalitem otkupljenih. Zemlju e posjedovati pravednici i ivjet e na njoj dovijeka. (Psalam 37,29) (Velika borba, str. 579,580) Tada emo zajedno s Njime uivati u svoj slavi budueg svijeta tijekom svih beskrajnih vjekova vjenosti. ... Niega nee biti u Bojem kraljevstvu to bi moglo zasmetati ili uznemiriti. To je ivot obean pobjednicima ivot sree i mira, ivot ljubavi i ljepote. ... Nema vie grijeha, nema briga koje umaraju, niega to bi ugrozilo mir njegovih stanovnika. (Signs, 10. studenoga 1887.) 354

13. prosinca

Nebo je stvarno i prekrasno mjesto

Kao batinici, batinit emo kraljevstvo

Doite, blagoslovljeni Oca mog, i primite u posjed kraljevstvo koje vam je pripravljeno od postanka svijeta! (Matej 25,34) Pred spaenim je mnotvom Sveti Grad. Isus irom otvara biserna vrata i narod koji je sauvao istinu ulazi u grad. U njemu gledaju Boji raj, Adamov dom dok je jo bio nevin. Tada se uje glas, ljepi od svake glazbe koju je ikada ulo smrtno uho: Vaa je borba zavrena! Doite, blagoslovljeni Oca mog, i primite u posjed kraljevstvo koje vam je pripravljeno od postanka svijeta. Sad je ostvarena Spasiteljeva molitva za Njegove uenike: Htio bih da oni koje si mi dao budu gdje sam ja. Neporone i razdragane pred njegovom slavom (Juda 24), Krist predstavlja Ocu otkupljene svojom krvlju govorei: Evo, ja i djeca koju si mi dao. Ja sam ih sauvao! udesne li otkupiteljske ljubavi, radosti trenutka kad vjeni Otac, gledajui otkupljene, bude vidio svoje oblije, a nesklad grijeha bude uklonjen, njegovo prokletstvo izbrisano i ljudsko ponovno usklaeno s boanskim! (Velika borba, str. 555) I tada e otkupljeni biti doekani dobrodolicom u domu koji im Krist pripravlja. ... Oni e se druiti s onima koji su nadvladali Sotonu i boanskom milou izgradili savreni karakter. Svaka grena sklonost i nesavrenstvo koji su ih ovdje muili, uklonjeni su Kristovom krvlju i njima su darovani savrenstvo i sjaj Njegove slave koja daleko nadmauje Sunev sjaj. Iz njih zrai moralna ljepota i savrenstvo Kristova karaktera svojom vrijednou daleko nadmaujui sve vanjsko bljetavilo. Oni su bez mane pred velikim bijelim prijestoljem i uivaju dostojanstvo i aneoske asti. (Put Kristu, str. 135; 2005.)

355

14. prosinca

Nebo je stvarno i prekrasno mjesto

Obitelji e ponovno biti sjedinjene

Ovako govori Jahve. Prestani kukati, otari suze u oima! Patnje e tvoje biti nagraene: oni e se vratiti iz zemlje neprijateljske. Ima nade za tvoje potomstvo rije je Jahvina sinovi tvoji vratit e se u svoj kraj. (Jeremija 31,16.17) Krist e doi s oblacima i velikom slavom. ... On e uskrisiti mrtve i preobraziti ive svete ljude iz slave u slavu. ... Karike obiteljskog lanca opet e se spojiti. (Isusov ivot, str. 523) Predivnog li otkupljenja! Kako smo dugo o njemu govorili, dugo mu se nadali, razmiljali o njemu s nestrpljivim iekivanjem. ... ivi pravedni se preobraavaju u jedan hip, u tren oka. Na Boji su glas proslavljeni; sada su besmrtni i s uskrsnulim svetima odneseni u zrak u susret Gospodinu. Aneli sakupljaju svoje izabranike od etiri vjetra, od kraja zemlje do kraja neba (Marko 13,27). Sveti aneli donose malu djecu u naruje njihovim majkama. Prijatelji, dugo rastavljeni smru, opet su sjedinjeni da se nikada vie ne rastanu i s pjesmama radosti zajedno uzlaze do Bojega grada. (Velika borba, str. 554) S neizrecivom radou roditelji gledaju krune, ruho, harfe; sve to to su dobila njihova djeca. Dani nade i straha zavreni su. ... Njihova djeca su spaena. (Signs, 1. srpnja 1886.) Tamo emo gledati na svim stranama prekrasno rajsko drvee, a usred njega drvo ivota. Tamo emo promatrati neogranienim pogledom ljepote obnovljenog Edena. Tamo emo spustiti kraj nogu naeg Izbavitelja krune koje je On stavio na nae glave i udarajui u svoje zlatne harfe, upuivat emo hvalu i zahvalnost Onome koji sjedi na prijestolju. ... O, kad biste svi bili meu onima koji e ui kroz biserna vrata u grad naega Boga! O, kada biste kao ujedinjena obitelj vjeno boravili u utoitu za umorne! Neka vam svima Bog pomogne da uspijete u utrci za krunu ivota! (R&H, 3. rujna 1903.)

356

15. prosinca

Nebo je stvarno i prekrasno mjesto

Prepoznat emo jedni druge

Sad vidimo u ogledalu, nejasno, a onda emo licem u lice. Sad nesavreno poznajem, a onda u savreno spoznati kao to sam spoznat. (1. Korinanima 13,12) U nebeskim stanovima srest emo se da se vie nikada ne rastanemo. Jedni druge emo poznavati u naem nebeskom domu. (Signs, 20. lipnja 1911.) Otkupljeni e se sresti i prepoznati one koji su njihovu pozornost usmjerili na uskrslog Spasitelja. Kakve e blagoslovljene razgovore voditi s tim duama! Bio sam grenik! rei e, bez Boga i bez nade u svijetu, a ti si doao k meni i usmjerio moju pozornost na dragog Spasitelja kao moju jedinu nadu! ... Drugi e rei: Bio sam neznaboac u neznaboakoj zemlji. Ti si ostavio svoje prijatelje i svoj udobni dom i doao me nauiti kako nai Isusa i vjerovati u Njega kao u jedinog pravog Boga. Pobacao sam idole i sluio Bogu, i sada Ga gledam licem u lice. Spaen sam, spaen za cijelu vjenost, i mogu stalno gledati Onoga koga volim. ... Drugi e izraavati svoju zahvalnost onima koji su hranili gladne i odijevali neodjevene. Kada je oaj odveo moju duu u nevjerovanje, rei e takvi, Gospodin te je poslao k meni da mi uputi rijei nade i utjehe. Donio si mi hranu da zadovoljim svoje tjelesne potrebe, a onda si mi otvorio Boju rije da postanem svjestan svojih duhovnih potreba. Postupao si prema meni kao prema bratu. ... Uporno si me pouavao da na Nebu imam Oca koji me voli. itao si mi dragocjena Boja obeanja. Nadahnuo si me vjerom da e me On spasiti. Moje srce je omekalo i slomilo se dok sam razmiljao o rtvi koju je Krist dao za mene. ... I sada sam ovdje, spaen, spaen za cijelu vjenost, da uvijek ivim u Njegovoj prisutnosti i slavim Onoga koji je dao svoj ivot za mene. Kakva e to radost biti kada se ovi spaeni sretnu i pozdrave. Koliko e se oni koji su ivjeli ne ugaajui sebi, ve blagoslivljajui druge koji su bili u nepovoljnijem poloaju od njih, radovati kada ih budu vidjeli. Njihovo srce e biti zadovoljno. (R&H, 5. sijenja 1905.) 357

16. prosinca

Nebo je stvarno i prekrasno mjesto

Prelijepa domovina
A da su pod tim jo mislili na onu iz koje su izili, jo bi imali vremena da se vrate. A sad, oni tee za boljom, to jest za nebeskom (domovinom). Zato ih se Bog ne stidi, ne stidi se nazivati se njihovim Bogom. Zbilja im je pripravio grad. (Hebrejima 11,15.16) Strah da budua batina ne izgleda previe materijalno, naveo je mnoge na simbolino tumaenje upravo onih istina koje nas navode da u njoj vidimo svoj dom. Krist je svojim uenicima potvrdio da im ide pripremiti stanove u kui svog Oca. Oni koji prihvate uenja Boje rijei nee biti potpuno neupueni u vezi s nebeskom domovinom. A ipak to oko nije vidjelo, to uho nije ulo, na to ljudsko srce nije pomislilo: to je Bog pripravio onima koji ga ljube (1. Korinanima 2,9). Ljudski jezik nije sposoban opisati nagradu pravednih. Ona e biti poznata samo onima koji je budu vidjeli. Nijedan ogranieni um ne moe shvatiti slavu Bojeg raja. U Bibliji je batina spaenih nazvana domovinom (Hebrejima 11,14-16). Tamo nebeski Pastir vodi svoje stado na izvore ive vode. Drvo ivota daje plod svakog mjeseca, a lie stabla slui za lijek narodima. Tamo su potoci koji vjeno ubore, bistri kao kristal, a uz njih lelujavo drvee baca svoje sjene na putove to ih je Gospodin pripravio za otkupljene. (Velika borba, str. 580) Trava ima ivu zelenu boju i nikada nee uvenuti. U zemlji e biti rua, ljiljana i najraznovrsnijeg cvijea. Ono nikada nee propasti, izblijedjeti ili izgubiti svoju ljepotu i miris. Lav od kojega se ovdje moramo uasavati i plaiti, tamo e leati zajedno s janjetom, a i sve ostalo na novoj Zemlji bit e u miru i skladu. Drvee na novoj Zemlji bit e ravno i dostojanstveno, bez mana. (YI, listopad 1852.) Na novoj Zemlji nee biti hladnih vjetrova i nikakvih neugodnih promjena. Atmosfera e uvijek biti ugodna i zdrava. (Diary, 24. oujka 1859.)

358

17. prosinca

Nebo je stvarno i prekrasno mjesto

Jest emo plodove s drveta ivota

Svuda izmeu gradskog trga i rijeke rastu stabla ivota koja raaju dvanaest puta: svakog mjeseca daju svoj plod. Lie od stabala slui za lijek poganima. (Otkrivenje 22,2) Iz prijestolja je tekla bistra rijeka, a na objema obalama rijeke bilo je stablo ivota. ... Plod je bio prekrasan; izgledao je kao zlato pomijeano sa srebrom. (Rani spisi, str. 36) Plod drveta ivota u Edenskom vrtu imao je nadnaravne osobine. Jesti ga znailo je ivjeti vjeno. Ovaj plod je bio lijek protiv smrti. Njegovo lie je davalo ivot i besmrtnost. ... Nakon pojave grijeha, nebeski Domain je presadio drvo ivota u nebeski raj. (8T, str. 288) Otkupljeni sveti, koji su ljubili Boga i drali Njegove zapovijedi na Zemlji, ui e kroz vrata u grad i imat e pravo na drvo ivota. Oni e slobodno jesti ploda s njega, kao i nai praroditelji prije pada u grijeh. Lie tog besmrtno razgranatog drveta sluit e za iscjeljivanje narodima. Tada e nestati sve njihove nevolje. Bolest, tugu i smrt nikada vie nee osjeati jer e ih lie drveta ivota izlijeiti. Isus e tada vidjeti trud svoje due i biti zadovoljan kada se otkupljeni, koji su bili podloni alosti, tekom radu i nevoljama, koji su stenjali pod prokletstvom, okupe oko drveta ivota da jedu njegove besmrtne plodove na koje su nai praroditelji izgubili svako pravo krei Boje zapovijedi. Nee vie biti nikakve opasnosti da ponovno izgube pravo na drvo ivota, jer e onaj koji je naveo nae praroditelje da sagrijee biti uniten drugom smru. (YI, listopad 1852.) Na drvetu ivota raslo je najljepe voe koje su sveti mogli slobodno ubrati. ... Ni najuzvieniji jezik ne moe opisati nebesku slavu i neusporedivu dubinu Spasiteljeve ljubavi. (Rani spisi, str. 233)

359

18. prosinca

Nebo je stvarno i prekrasno mjesto

Na svadbenoj veeri
Blago onima koji su pozvani na Janjetovu svadbenu gozbu! (Otkrivenje 19,9) Njena i sveta zajednica koja postoji izmeu Krista i Njegova naroda i u Starom i u Novom zavjetu prikazana je branom vezom. Kristovo razumijevanje radosti svadbenih sveanosti upuuje na radost onoga Dana kad e On dovesti svoju zarunicu u Oev dom i otkupljeni s Otkupiteljem sjesti na veeru svadbe Janjetove. On kae: I kao to se enik raduje nevjesti, tvoj e se Bog tebi radovati. Nee te vie zvati Ostavljenom ... nego e te zvati Moja milina ... jer ti si milje Jahvino. On e se radovati tebi pun veselja, obnovit e ti svoju ljubav, kliktat e nad tobom radosno. (Izaija 62,5.4; Sefanija 3,17) Kad je Ivan primio vienje o nebeskim dogaajima, zapisao je: Uto uh neto kao glas golemog mnotva, kao um velikih voda, kao prasak jakih gromova: Alleluja! Jer se domognu kraljevstva Gospodin, na Bog, Svemogui. Veselimo se, kliimo od veselja i zahvalimo Bogu, jer doe Janjetova svadba! Njegova se zarunica opremila. Blago onima koji su pozvani na Janjetovu svadbenu gozbu! (Otkrivenje 19,6.7.9) U svakoj dui Isus je vidio ovjeka kome treba uputiti poziv za Njegovo kraljevstvo. (Isusov ivot, str. 110,111) Kad primi kraljevstvo, doi e u svojoj slavi kao Kralj nad kraljevima i Gospodar nad gospodarima na spasenje svom narodu, koji e sjesti za stol s Abrahamom, Izakom i Jakovom u kraljevstvu nebeskom (Matej 8,11; Luka 22,30) da sudjeluje u Janjetovoj svadbenoj gozbi. (Velika borba, str. 367)

360

19. prosinca

Nebo je stvarno i prekrasno mjesto

Ljepote naeg nebeskog doma

Zidine su sagraene od jaspisa, a grad od istoga zlata, kao isto staklo. Temelji su gradskih zidina ukraeni svakovrsnim dragim kamenjem. (Otkrivenje 21,18.19) Slavni Boji grad ima dvanaest vrata, ukraenih velianstvenim biserima. Ima i dvanaest temelja razliitih boja. Ulice grada su od istoga zlata. U tom gradu je i Boje prijestolje, a ista, prekrasna rijeka izlazi od njega, bistra kao kristal. Njezina blistava istoa i ljepota slue na radost Bojem gradu. Sveti e slobodno piti ljekovitu vodu iz rijeke ivota. ... Sva lica e odraavati lik svojeg Otkupitelja. Nee, dakle, u njemu biti nijedno zabrinuto, nevoljno lice, ve e sva biti vedra, nasmijana u neokaljanoj neporonosti. Aneli e biti tamo, ali i otkupljeni sveti s muenicima, a to je najljepe od svega, najveu radost e nam priinjavati prisutnost naeg dragog Spasitelja koji je patio i umro da bismo mi mogli uivati tu sreu i slobodu Njegovo slavno lice sjat e jae od Sunca, obasjavat e prekrasni grad i odraavati slavu svuda unaokolo. I djeca e biti tamo. Ona se nikada nee uputati u sukobe i nesuglasice. Njihova e ljubav biti vatrena i sveta. I ona e imati zlatne krune na svojoj glavi i harfe u svojim rukama. Sva njihova mala lica, koja su danas ovdje jo uplakana i zbunjena, zrait e svetom radou izraavajui njihovu savrenu slobodu i sreu. ... Sveti e imati krune slave na svojoj glavi i zlatne harfe u svojim rukama. Svirat e na svojim zlatnim harfama i stvarati melodiju u ast Bogu. Njihove nekadanje nevolje i patnje u ovom svijetu bit e zaboravljene i izgubljene usred ljepota nove Zemlje. Njima e uvijek biti upuivan odobravajui smijeak Isusa Krista i njihova srea bit e nenadmana. ... Budue boravite svetih bit e puno slave. (YI, listopad 1852.)

361

20. prosinca

Aktivnosti na Nebu

Rad iz zadovoljstva i uivanja

Gradit e kue i stanovat u njima, saditi vinograde i uivati rod njihov. Nee se vie graditi da drugi stanuju, ni saditi da drugi uiva: vijek naroda moga bit e ko vijek drveta, izabranici moji dugo e uivati plodove ruku svojih. (Izaija 65,21.22) Tamo se prostrane ravnice proteu u prekrasne breuljke, a Boje gore uzdiu svoje uzviene vrhove. Na ovim e mirnim ravnicama tih ivahnih potoka Boji narod, toliko dugo tuinci i putnici, nai dom. Narod e moj prebivati u nastambama pouzdanim, u bezbrinim poivalitima. (Velika borba, str. 580) Na obnovljenoj Zemlji otkupljeni e se baviti svime onim to je donosilo radost Adamu i Evi u poetku. ivjet e edenskim ivotom, ivotom u vrtovima i poljima. Gradit e kue i stanovat u njima, saditi vinograde i uivati rod njihov. ... Tamo e svaki talent biti razvijen, svaka sposobnost poveana. Izvodit e se najvelianstveniji pothvati, ostvarivati najplemenitije elje, postizati najuzvienije tenje. Ali jo uvijek e biti novih visina za svladavanje, novih uda za divljenje, novih istina za shvaanje, svjeih tema za prouavanje, i sve e to poticati snage tijela, uma i due. (Izraelski proroci i kraljevi, str. 465,466) Na Nebu emo uvijek biti neim zaokupljeni. Cijela obitelj otkupljenih nee ivjeti u nekom stanju dremljive dokolice. Jo ostaje odmor narodu Bojemu. Na Nebu aktivnosti nee biti zamorne i teke; bit e to odmor! Cijela obitelj otkupljenih nai e svoje zadovoljstvo u sluenju Onomu komu pripada po stvaranju i po otkupljenju. (Letter 11, 1899.) Umornima i teko natovarenima, onima koji su se borili u dobroj borbi vjere, bit e to slavan poinak; jer mladost i snaga besmrtnosti bit e njihova, a vie se nee morati boriti protiv grijeha i Sotone. (CTBH 99)

362

21. prosinca

Aktivnosti na Nebu

Skladan drutveni ivot

Na divnu zemlju padoe mi konopi, vrlo mi je mila moja batina. (Psalam 16,6) Tamo e osjeaji ljubavi i suuti to ih je sam Bog usadio u duu doi do najstvarnijeg i najljepeg izraaja. ista zajednica sa svetim biima, skladan drutveni ivot s blagoslovljenim anelima i s vjernima svih vremena koji su prali svoje haljine i obijelili ih u Janjetovoj krvi, svete veze koje povezuju svu eljad i na nebesima i na zemlji (Efeanima 3,15) sve to pridonosi srei otkupljenih. (Velika borba, str. 581,582) Usred otkupljenog mnotva nalaze se i Kristovi apostoli: junaki Pavao, gorljivi Petar, omiljeni Ivan pun ljubavi i njihova vjerna braa, a s njima golemo mnotvo muenika. (Velika borba, str. 574) Nebo je puno radosti. Ono odjekuje hvalom Onome koji je prinio prekrasnu rtvu za otkupljenje ljudskog roda. Zar ne bi i Crkva na Zemlji trebala biti puna hvale? Zar ne bi i krani po cijelom svijetu trebali objavljivati radost sluenja Kristu? Oni koji e se na Nebu pridruiti aneoskim zborovima u njihovoj pjesmi hvale, moraju ve ovdje na Zemlji nauiti nebeske pjesme iji je osnovni ton zahvaljivanje. (7T, str. 244) Na Nebu je sve plemenito i uzvieno. Svi tee dobru i srei drugih. Nitko ne gleda samo za sebe niti se brine samo o sebi. Najvea radost svih svetih bia jest to su svjedoci radosti i sree onih koji se nalaze oko njih. (2T, str. 239) Ako ovdje imate nevolja, ako se osjeate usamljeni, podignite pogled iznad tog mranog svijeta i pogledajte blistavu ljepotu Neba! Uivajte u nebeskim radostima i tada neete osjeati tako duboko nevolje i razoaranja ovog ivota, jer ete osjeati da tamo imate dom u slavi, krunu, harfu i dragog Spasitelja. Teite za tom blaenom batinom koju je Bog obeao svima koji Ga ljube i dre Njegove zapovijedi. (YI, listopad 1852.)

363

22. prosinca

Aktivnosti na Nebu

Prouavanje Boje mudrosti kroz vjenost

Da Bog naega Gospodina Isusa Krista, Otac slave, dadne duha mudrosti i otkrivenja da ga potpuno upoznate; da vam dadne prosvijetljene oi vaeg srca. (Efeanima 1,17.18) Znanost o otkupljenju je znanost nad svim znanostima, znanost koju izuavaju aneli i bezgreni svjetovi, znanost koja zaokuplja pozornost naega Gospodina i Spasitelja, znanost koja ulazi u namjere kojima su proete misli Svemoguega namjere koje su drane u tajnosti od vjenih vremena, znanost koja e biti predmet prouavanja otkupljenih tijekom svih beskrajnih vjekova vjenosti. To je najuzvienije prouavanje kojim se ovjek moe baviti. Kao nijedno drugo prouavanje, ono e oivjeti um i uzdii duu. ... Otkupljenje je tajna u koju bi i aneli eljeli zaviriti; ta e tajna biti znanost i pjesma otkupljenih tijekom beskrajnih vjekova vjenosti. Nije li onda dostojna pomnog prouavanja i razmiljanja ve danas? ... Ova tema je neiscrpna. Prouavanje Kristovog utjelovljenja, Njegove rtve pomirenja i posrednikog djelovanja zaokupljat e um marljivog uenika koliko god vrijeme bude potrajalo; i gledajui u Nebo s njegovim nebrojenim godinama, on e uzviknuti: Uzviena je tajna prave vjere! Tijekom vjenosti nauit emo i ono to bi, da smo primili prosvjetljenje koje se tada moglo stei na Zemlji, jo ovdje prosvijetlilo na razum. Zato e teme o otkupljenju zaokupljati srca, um i jezik otkupljenih tijekom beskrajnih vjekova. Oni e razumjeti istine koje je Krist elio objasniti svojim uenicima, ali za koje nisu imali dovoljno vjere da bi ih shvatili. Uvijek i dovijeka pojavljivat e se novi pogledi na savrenstvo i slavu Isusa Krista. Tijekom beskrajnih vjekova vjerni Domain iznosit e iz svoje riznice nova i stara blaga. (Signs, 18. travnja 1906.) Budui da je Bog beskrajan i da se u Njemu nalaze sve riznice mudrosti, mi emo moi istraivati tijekom cijele vjenosti, uiti uvijek neto novo i nikada neemo iscrpiti bogatstvo Njegove mudrosti, Njegove dobrote i Njegove moi. (Signs, 25. travnja 1906.) 364

23. prosinca

Aktivnosti na Nebu

Krist e pouavati otkupljene

U prorocima stoji pisano: Svi e biti uenici Boji! (Ivan 6,45) U Kristovoj koli uenici nikada ne diplomiraju. Meu uenicima su i stari i mladi. Oni koji sluaju pouke boanskog Uitelja neprestano rastu u mudrosti, uglaenosti i plemenitosti due i tako se pripremaju za viu kolu u kojoj e se napredovanje nastaviti tijekom cijele vjenosti. ... Boraviti zauvijek u ovom domu blaenih, ne nositi na dui, duhu i tijelu mrane tragove grijeha i prokletstva, ve imati savrenu slinost s naim Stvoriteljem, i tijekom beskrajnih vjekova napredovati u mudrosti, znanju i svetosti, uvijek istraujui nova podruja razmiljanja, uvijek pronalazei nova udesa i nove ljepote, uvijek jaajui u znanju, radosti i ljubavi, znajui da je i dalje izvan naeg domaaja beskrajna radost i mudrost to je cilj prema kojemu upuuje kranska nada. (GH, kolovoz 1882.) U buduem svijetu Krist e voditi otkupljene obalama rijeke ivota i uit e ih prekrasne pouke istine. On e im otkrivati tajne prirode. Oni e vidjeti da Gospodarova ruka dri svijet u njegovom poloaju. Oni e promatrati vjetinu koju pokazuje veliki Umjetnik bojei cvijee u polju, otkrit e namjere velikog i milosrdnog Oca od kojega se iri svaka zraka svjetlosti, i zajedno sa svetim anelima otkupljeni e priznati u pjesmama zahvalnog slavljenja Boju neizmjernu ljubav prema nezahvalnom svijetu. I tada e shvatiti da je Bog tako ljubio svijet da je dao svoga jedinoroenog Sina da ne pogine ni jedan koji u nj vjeruje, ve da ima ivot vjeni. (R&H, 3. sijenja 1907.) Krist e podijeliti bogate riznice znanja. On e razotkriti tajne Boje promisli koju u ovom ivotu nismo bili u stanju shvatiti. (Letter 242, 1908.) Mi moramo ovdje stei obrazovanje koje e nas osposobiti da ivimo s Bogom tijekom vjenih vjekova. Obrazovanje koje smo zapoeli ovdje, usavrit e se na Nebu. Tamo emo se samo preseliti u vii razred. (MS 16, 1895.) 365

24. prosinca

Aktivnosti na Nebu

Putovanje na daleke svjetove

Oni prate Janje kud god ono ide. Oni su otkupljeni od ljudi kao prvenci Bogu i Janjetu. (Otkrivenje 14,4) Otkupljenima e sva blaga svemira biti otvorena za istraivanje. Nevezani smrtnou vinut e se neumornim letom na daleke svjetove svjetove koji su bili obuzeti tugom gledajui ljudske jade, a odzvanjali pjesmama radosti na vijest o nekoj spaenoj dui. Neizrecivim e se oduevljenjem djeca ove Zemlje upoznati s radou i mudrou bia koja nisu pala. Ona e podijeliti bogatstvo znanja i razumijevanja to su ga stekla tijekom vjekova razmiljajui o Bojim djelima. Nezamagljenim pogledom promatrat e slavu stvaranja Sunca, zvijezda i sustava, kako svi prema utvrenom redu krue oko Bojeg prijestolja. Na svemu, od najmanjeg do najveeg, napisano je Stvoriteljevo ime i na svima se oituje bogatstvo Njegove moi. I kako odmiu, godine e vjenosti donositi sve bogatija i slavnija otkrivenja o Bogu i Kristu. Kako napreduje znanje, tako e rasti ljubav, tovanje i srea. to ljudi vie naue o Bogu, to e biti vee njihovo divljenje prema Njegovom karakteru. Kako Isus pred njima otkriva bogatstvo otkupljenja i zadivljujua dostignua u velikom sukobu sa Sotonom, srca otkupljenih plamte snanijom predajom i s jo veim ushitom diraju strune zlatnih harfi, a tisue se tisua i mirijade glasova udruuje i prerasta u silan zbor hvale. ... Veliki je sukob zavren. Grijeha i grenika vie nema. Cijeli je svemir ist. Bilo neizmjerna svemira kuca istim otkucajem sklada i radosti. Od Njega koji je sve stvorio tee ivot, svjetlost i radost kroz prostranstva beskrajnog svemira. Od najmanjeg atoma do najveeg svijeta ... u svojoj nepomuenoj ljepoti i savrenoj radosti objavljuje da je Bog ljubav. (Velika borba, str. 582,583)

366

25. prosinca

Aktivnosti na Nebu

Sluanje aneoskih zborova

Odjedanput se anelu pridrui mnotvo vojske nebeske koja je hvalila Boga: Slava Bogu na visini i na zemlji mir ljudima koje ljubi! (Luka 2,13.14) Nijedan ovjek koji je doao na ovaj svijet, pa ak ni onaj koji primio najvie darova meu Bojom djecom, nije bio pozdravljen s takvim izljevom radosti kao Dijete u Betlehemu. (R&H, 5. travnja 1906.) Aneli ... su se pojavili pred skromnim pastirima, koji su te noi uvali svoja stada na betlehemskim panjacima. ... Aneo Gospodnji priao im je i rekao: Ne bojte se, jer vam, evo, donosim radosnu vijest o velikom veselju za sav narod: Danas vam se u Davidovu gradu rodio Spasitelj Krist, Gospodin. I neka vam ovo slui kao znak: Nai ete Djetece povijeno u pelenice gdje lei u jaslama! Jo se njihove oi nisu ni navikle na slavnu prisutnost ovog jednog anela kada je, gle, cijela ravnica zasvijetlila udesnom slavom mnotva anela koji su ispunili betlehemsku visoravan ... slavei Boga i govorei: Slava Bogu na visini i na zemlji mir ljudima koje ljubi! I onda su ui smrtnika ule nebesku melodiju i nebeski zbor se vratio na Nebo poto je zavrio svoju nezaboravnu pjesmu. Svjetlost je izblijedjela ... ali je u srcima pastira ostala najsvjetlija slika koju je oko smrtnika ikada ugledalo, i blaeno obeanje i uvjeravanje u dolazak Spasitelja ljudi na na svijet, koje je radou i veseljem ispunilo njihova srca, zajedno s vjerom i udesnom ljubavlju prema Bogu. (R&H, 9. prosinca 1884.) O, kad bi danas ljudski rod mogao prepoznati ovu pjesmu! Objava koja je tada dana, melodija koja se tada ula, razlijegat e se do kraja vremena i odjekivati do krajeva zemaljskih. Kad grane Sunce Pravde sa zdravljem na svojim zrakama, toj e se pjesmi vratiti odjek glasa mnogoga mnotva kao glas mnogih voda govorei: Alleluja! Jer se domognu kraljevstva Gospodin, na Bog, Svemogui. (Otkrivenje 19,6) (Isusov ivot, str. 26) 367

26. prosinca

Aktivnosti na Nebu

Zajedniko bogotovlje
Jer, kao to e nova nebesa i zemlja nova, koju u stvoriti, trajati preda mnom rije je Jahvina tako e vam ime i potomstvo trajati. Od mlaaka do mlaaka, od subote do subote, dolazit e svi ljudi da se poklone pred licem mojim govori Jahve. (Izaija 66,22.23) U poetku, nakon svog djela stvaranja, Otac i Sin su se odmarali u subotu. Kad se dovri nebo i zemlja sa svom svojom vojskom (Postanak 2,1), Stvoritelj i sva nebeska bia radovali su se promatrajui slavni prizor. Tada su klicale zvijezde jutarnje i Boji uzvikivali dvorjani (Job 38,7). ... Ono to nebo treba da pridri do vremena sveope obnove koju je Bog nagovijestio odavno preko svojih svetih proroka (Djela 3,21), subota stvaranja, dan kad je Isus leao i odmarao se u Josipovom grobu, bit e jo uvijek dan odmora i radosti. Nebo i Zemlja sjedinit e se u slavljenju od subote do subote (Izaija 66,23) a mnotvo spaenih u radosnom oboavanju klanjat e se Bogu i Janjetu. (Isusov ivot, str. 636) Spaeni narodi nee poznavati drugoga zakona osim Zakona Neba. Svi e biti sretna, ujedinjena obitelj, odjeveni u odjeu slavljenja i zahvaljivanja. Iznad ovoga prizora zajedno e pjevati jutarnje zvijezde, a sinovi Boji klicat e od radosti. ... Od mlaaka do mlaaka, od subote do subote, dolazit e svi ljudi da se poklone pred licem mojim govori Jahve. Otkrit e se tada Slava Jahvina, i svako e je tijelo vidjeti. Uinit e Gospod da iznikne pravda i hvala pred svim narodima. U onaj dan, Jahve nad Vojskama postat e kruna slave i sjajan vijenac Ostatku svoga naroda. (Izraelski proroci i kraljevi, str. 467) Dokle god Nebo i Zemlja traju, subota e biti znakom Stvoriteljeve moi. Kad Eden bude ponovno procvao na Zemlji, Boji sveti dan odmora potovat e svi pod Suncem. (Isusov ivot, str. 222)

368

27. prosinca Sva ivotna iskustva postat e nam jasna

Prednosti neposrednog razgovora s Bogom

Hrama ne vidjeh u njemu. Njegov hram, naime, jest Gospodin, Bog, Svemogui, i Janje. (Otkrivenje 21,22) Boji narod uiva prednost neposredne zajednice s Ocem i Sinom. Sad vidimo u ogledalu, nejasno. (1. Korinanima 13,12) Sad vidimo odraz Bojeg lika kao u ogledalu: u djelima prirode i Njegovom postupanju s ljudima; ali onda emo Ga vidjeti licem u lice, bez zasjenjujue koprene meu nama. Stajat emo pred Njim i promatrati slavu Njegova lica. (Velika borba, str. 581) Mi Mu se moemo obratiti imenom od milja: Oe na! to je znak nae ljubavi prema Njemu i zalog Njegove njene skrbi o nama i odnosa koji je uspostavio s nama. A Boji Sin, promatrajui batinike milosti, ne stidi se nazvati ih braom. Oni imaju jo svetiji odnos s Bogom od anela koji nikada nisu pali u grijeh. Sva oinska ljubav koja se prenosila iz narataja u narataj preko ljudskih srca, svi izvori njenosti koji su se otvarali u duama ljudi, samo su kao potoi prema beskrajnom oceanu kada se usporede s beskrajnom, neiscrpnom Bojom ljubavlju. (R&H, 22. listopada 1908.) Nebo je neprekidno pribliavanje Bogu kroz Krista. to smo dulje u blaenstvu Neba, to e nam se sve vie i vie otvarati slava; i to vie poznajemo Boga, utoliko e silnija biti naa srea. (Isusov ivot, str. 265) A to je nebeska srea nego vidjeti Boga? Ima li vee radosti za grenika koji je spaen Kristovom milou nego vidjeti Boje lice i upoznati Ga kao Oca? (8T, str. 268) Kolika nam je utjeha ve sada i ovdje da Njega gledamo oima vjere i da gledanjem postajemo kao to je On; ali to e tek biti kada Ga budemo gledali kao to jest, bez vela koji bi Ga sakrivao? (BE, 15. sijenja 1892.)

369

28. prosinca Sva ivotna iskustva postat e nam jasna

Veo e biti povuen u stranu

Sad vidimo u ogledalu, nejasno, a onda emo licem u lice. (1. Korinanima 13,12) Kakvo li e se podruje istraivanja tada otvoriti za nas kad bude uklonjena koprena koja sada zamrauje na vidik, kad nae oi ugledaju svijet ljepote koji sada letimice gledamo mikroskopom; kad budemo gledali slavu nebesa koju sada izdaleka promatramo teleskopom; kad bude uklonjen zlokobni utjecaj grijeha, kad se cijela Zemlja pojavi u krasoti Gospoda, Boga naega! Tada e svaki istraiva znanosti moi itati izvjetaje o stvaranju i nee otkriti nita to bi ga podsjetilo na zakon zla. Moi e sluati glazbu glasova prirode i da ne otkrije nijedan ton tugovanja, nijedan prizvuk alosti. U svemu to je stvoreno, moi e pratiti samo jedan rukopis u beskrajnom svemiru gledat e Boje ima napisano velikim slovima, a ni na zemlji, ni na moru ni na nebu nee vidjeti nijedan zaostali trag zla. ... Tamo e se istraivau otvoriti neogranieni vidici i neizreciva bogatstva povijesti. Ovdje, uz pomo Boje rijei, istraivau se doputa pogled u prostrano podruje povijesti i on moe stei neto znanja o naelima koja upravljaju razvojem ljudskih dogaaja. Ali njegovi vidici su i dalje zamraeni i njegovo znanje nepotpuno. Tek kad bude obasjan svjetlou vjenosti, bit e mu sve objanjeno. ... Koprena koja je bila stavljena izmeu vidljivog i nevidljivog svijeta, bit e povuena u stranu i bit e mu dana divna otkrivenja. ... Tamo e svi koji su nesebino radili, gledati plodove svoga rada. Tamo e se vidjeti ishod svakog pravog naela i plemenitog djela. ... Ali kako malo rezultata svoga rada vidi u ovom ivotu onaj koji obavlja najplemenitije djelo u svijetu! ... Roditelji i uitelji odlaze na svoj posljednji poinak, a sve to su u ivotu radili izgleda uzaludno; oni ne znaju da je njihova vjernost otpeatila izvore blagoslova koji nikada nee prestati tei ... i da e se njihov utjecaj umnogostruiti. ... U vjenosti e se vidjeti djelovanje i protudjelovanje svega. (Odgoj, str. 269271) 370

29. prosinca Sva ivotna iskustva postat e nam jasna

Upoznat u svojeg anela uvara

Pazite da ne prezrete ni jednoga od ovih malenih, jer aneli njihovi, kaem vam, na nebesima neprestano gledaju lice Oca moga nebeskog. (Matej 18,10) Kad Boju providnost budemo promatrali u svjetlu vjenosti, tek tada emo shvatiti to dugujemo brizi i zalaganju Bojih anela. Nebeska su bia aktivno sudjelovala u poslovima ljudi. Ona su se pojavljivala u odjei koja je sjala kao munja; dolazila su kao ljudi, u liku putnika. Prihvaala su gostoprimstvo ljudskih domova; sluila su kao vodii putnicima koje je no zatekla na putu. Ona su osujeivala namjeru otimaa i skretala udarac zatiraa. Iako vladari ovoga svijeta to ne znaju, ipak su aneli esto govorili u njihovim vijeima. Ljudske su ih oi gledale. Ljudske su ui sluale njihove govore. U vijenicama i sudnicama nebeski su glasnici zastupali progonjene i potlaene. Oni su obarali namjere i zaustavljali zla koja su mogla nanijeti tetu i patnje Bojoj djeci. ... Svaki otkupljeni saznat e kakvu su slubu u njegovu ivotu obavljali aneli. Kako li e to biti kad bude razgovarao s anelom koji je bio njegov uvar od njegovih najranijih dana; s anelom koji je bdio nad njegovim koracima i zaklanjao njegovu glavu u dan opasnosti; s anelom koji je bio s njim u dolini smrti, koji je obiljeio mjesto njegova poinka i koji e ga prvi pozdraviti u jutro uskrsnua kad bude doznao povijest boanskog mijeanja u ivot pojedinca, povijest rada cijelog Neba u svemu to je uinjeno za ljudski rod! Tada e biti objanjene sve tekoe u ivotnom iskustvu. Tamo gdje smo gledali samo zbrku i razoaranje, osujeene namjere i izjalovljene planove, vidjet e se velika, vrhovna, pobjedonosna namjera, boanski sklad. (Odgoj, str. 270,271)

371

30. prosinca Sva ivotna iskustva postat e nam jasna

Zato je velika borba doputena

I da svima iznesem na svjetlo provedbu Tajne koja je od vjenosti bila sakrivena u Bogu, stvoritelju svega, da se sada po Crkvi saopi mnogolika Boja mudrost poglavarstvima i vlastima na nebesima. (Efeanima 3,9.10) Zato je bilo doputeno da velika borba traje vjekovima? Zato Sotona nije prestao postojati im se pobunio? Bilo je to zato da bi se svemir mogao uvjeriti da Bog pravedno postupa prema zlu; da bi grijeh mogao biti zauvijek osuen. U planu spasenja postoje visine i dubine koje ni sama vjenost nee istraiti, uda u koja i aneli ele zaviriti. Samo su otkupljeni, meu svim stvorenim biima, stekli vlastito iskustvo u borbi s grijehom; oni su radili s Kristom i, vie od samih anela, upoznali zajednicu Njegovih muka. ... ak se i sada poglavarstvima i vlastima na nebu objavljuje kroz crkvu ... mnogorazlina premudrost Boja. I On nas uskrse i posadi na nebesima ... da pokae u vjekovima koji idu preveliko bogatstvo blagodati svoje dobrotom na nama u Kristu Isusu. (Odgoj, str. 273) Kad spaeni pogledaju Otkupitelja i na Njegovu licu vide vjenu Oevu slavu; kad budu promatrali Njegovo prijestolje koje traje od vijeka do vijeka i kad shvate da Njegovom kraljevstvu nema kraja, uskliknut e u uzvienoj pjesmi. ... Vidi se da se milosre, njenost i oinska ljubav stapaju sa svetou, pravdom i silom. Dok promatramo velianstvo Njegova prijestolja, visoka i uzviena, vidimo najmilostivije oitovanje Njegova karaktera i shvaamo kao nikada ranije znaenje onog predragog naziva: Na Otac. ... Rezultat Spasiteljeva sukoba sa silama tame jest radost otkupljenih koja e kroz svu vjenost odjekivati u slavu Bogu. (Velika borba, str. 559,560)

372

31. prosinca Sva ivotna iskustva postat e nam jasna

Trim prema cilju

Brao, ja jo ne mislim da sam to dohvatio. Ali kaem samo jedno: zaboravljajui to je nazad, ispruajui se prema onome to je naprijed, trim prema cilju da postignem nagradu nebesko stanje u koje nas je Bog pozvao po Kristu Isusu. (Filipljanima 3,13.14) Jo jedna godina vaeg ivota danas se zavrava. to moete vidjeti kad se osvrnete na nju? Jeste li napredovali u pobonom ivljenju? Jeste li razapeli svoje ja sa svim njegovim sklonostima i strastima? Imate li vie elje za prouavanjem Boje rijei? Jeste li izvojevali odreene pobjede nad svojim osjeajima i svojevoljnosti? O, kakav je bio izvjetaj o vaem ivotu u ovoj godini? Koji su to izvjetaji o vaem ivotu tijekom protekle godine koja je sada otila u vjenost, koje vie ne moete opozvati? Dok ulazite u novu godinu, neka to bude s vrstom odlukom da idete naprijed i prema gore. Neka va ivot bude uzvieniji i plemenitiji nego to je bio dosad. Postavite sebi cilj da ne traite samo svoj probitak i svoje zadovoljstvo, ve da unaprijedite djelo naeg Otkupitelja. Nemojte se nai u poloaju u kojem ete zahtijevati tuu pomo i gdje e vas drugi morati uvati da ostanete na uskom putu. Trebate biti jaki i vriti posveujui utjecaj na druge. Trebate biti tamo gdje e vaa dua initi dobro drugima, tjeiti alosne, jaati slabe i svjedoiti za Krista kad god vam se prui prigoda. Slavite Boga u svemu, uvijek i svugdje. Unesite svoju vjeru u sve to inite. (2T, str. 261,262) Pripremajte se za vjenost s takvim arom kakav dosad niste pokazali. Odgajajte svoj um da voli Bibliju, da voli molitvene sastanke, da voli trenutke razmiljanja i, iznad svega, vrijeme kad je dua u zajednici s Bogom. Postanite nebeski istomiljenik ako se elite ujediniti s nebeskim zborom u nebeskim dvorovima. ... Nova stranica je okrenuta u knjizi anela zapisniara. ... Neka u njoj budu zabiljeena izvjea kojih se neemo morati postidjeti kad budu otkrivena pogledu ljudi i anela. (2T, str. 268) 373

Kratice za djela Ellen G. White

AA AH AUCR 1BC BE BTS CD CE CG CH Ch Ed ChS CM COL CPT CS CSW CT CTBH CW DA Ed Ev EW FE FLB GC GCB GH GW HR The Acts of the Apostles (Djela apostolska) The Adventist Home (Temelji sretnog doma) The Australasian Union Conference Record The Seventh-day Adventist Bible Commentary, sv. l (2BC itd. za sv. 27) (takoer i 1SDA BC) The Bible Echo Bible Training School Counsels on Diet and Foods (Savjeti o ivotu i prehrani) The Colporteur Evangelist Child Guidance Counsels on Health Christian Education Christian Service Colporteur Ministry (Literarni evanelist) Christs Object Lessons (Isusove usporedbe) Counsels to Parents, Teachers and Students Counsels on Stewardship Counsels on Sabbath School Work Counsels to Parents, Teachers, and Students Christian Temperance and Bible Hygiene Counsels to Writers and Editors The Desire of Ages (Isusov ivot, enja vjekova) Education (Odgoj) Evangelism (Evangelizam) Early Writings (Rani spisi) Fundamentals of Christian Education The Faith I Live By (Vjera kojom ivim) The Great Controversy (Velika borba) General Conference Bulletin Good Health Gospel Workers The Health Reformer

374

HS H to L IHP Letter LS MB

Historical Sketches of SDA Missions How to Live In Heavenly Places Ellen G. White Letter Life Sketches of Ellen G. White Thoughts From the Mount of Blessing (Misli s gore blagoslova, Isusov govor na Gori) The Ministry of Healing (Put u bolji ivot) My Life Today (Moj ivot danas) Medical Ministry Ellen G. White Manuscript Messages to Young People (Poruka mladim kranima) Notebook Leaflet The Pacific Health Journal Prophets and Kings (Izraelski proroci i kraljevi) Patriarchs and Prophets (Patrijarsi i proroci) The Remnant Church Redemption: or The Teachings of Christ, the Anointed One Review and Herald Steps to Christ (Put Kristu) Sons and Daughters of God Spiritual Gifts, sv. 1 (2SG itd. za sv. 24) The Sanctified Life Selected Messages, knj. 1 (2SM za knj. 2) Special Testimonies The Story of Redemption The Sings of the Times The Southern Watchman Testimonies for the Church, sv. 1 (2T itd. za sv. 29) (Svjedoanstva za crkvu) Temperance Testimonies to Ministers and Gospel Workers Testimony Treasures, sv. 1 (2TT itd. za sv. 2 i 3) Welfare Ministry The Youths Instructor

Med Miss The Medical Missionary MH ML MM MS MYP NL PHJ PK PP RC Redem RH SC SD 1SG SL 1SM SpT SR ST SW 1T Te TM 1TT WM YI

375

Biljeka o spisateljici
Ellen G. White (1827.1915.) najvie je prevoena spisateljica u povijesti, najvie prevoeni autor iz Sjedinjenih Amerikih Drava i jedna od najutjecajnijih duhovnih autoriteta. Napisala je 5.000 lanaka u razliitim asopisima i etrdeset knjiga iz podruja duhovnosti, odgoja, zdravlja i obiteljskog ivota. Iz 50.000 stranica njezinih rukopisa itateljima je danas dostupno ak stotinjak naslova, koji su nastali ureivanjem njezinih spisa po temama. Knjige joj se prevode i tiskaju u milijunskim nakladama u vie od dvjesto zemalja svijeta. Ellen G. White je uzdizala Sveto pismo kao temelj svoje vjere i kao pouzdanu Boju objavu. Njezina su djela osobiti Boji blagoslov ovjeanstvu, a dvadesetak ih imamo na hrvatskom jeziku, neka i u vie izdanja. Vie: www.whiteestate.org

376

377