Sie sind auf Seite 1von 15

Veleuilite u Rijeci

SEMINARSKI RAD
Osnove menadmenta

Tema: Klasine organizaciske strukture poduzea

Profesorica: Mr sc !"erka #o$l"eno%i

Student: &edran !uki

S%i'an"( )*+,

SADR-A.

UVOD.........................................................................................................................................3 1 Klasine organi acis!e stru!ture "odu e#a.............................................................................$ 1.1 %un!cionalna organi acis!a stru!tura "odu e#a...................................................................$ 1.& Divi iona organi acis!a stru!tura "odu e#a.........................................................................' ()K*+U,)K...........................................................................................................................13 *-T.R)TUR)..........................................................................................................................1/

&

/&0D
0enadment je danas mnogo !oriten termin. 1jega u"otre2aljavaju strunjaci ra liiti3 s"ecijalnosti4 to je dovoljan ra log da se isti termin s3va#a na ra liite naine4 !a!o u "ra!si ta!o iu teoriji. (a menadment se esto !oristi termin administration4 umjesto ru!ovo5enja u u"ora2i je u"ravljanje4 a u"ravljanje se esto !oristi termin ru!ovo5enje4 a a jedno i drugo termin organi iranje. To stvara !aos odre5enja !a!o u naenju ta!o iu de6iniciji menadmenta. +ednu od najstariji3 au isto vrijeme i naj2olji3 de6inicija menadmenta dala je 0ar7 8ar!er %olit. (a ovog "ionira organi acije i menadmenta4 menadment je umjetnost ostvarenja ciljeva "osredstvom drugi3 ljudi4 odnosno or!estriranje ljudi4 rada i sustava4 !a!o 2i se "ostigli de6inirani ciljevi. 0enadment je sustav !oji ima svoje "odsustave4 odnosno elemente !oji stoje u iterativnom i esto u u rono9"osljedinom odnosu. 0enadment !ao modalitet ru!ovo5enja je u isto vrijeme i "odsustav vieg sustava4 !ao to je sustav u"ravljanja. Ra liiti autori na ra liite naine "ri!a uju sustav menadmenta. +edan "ristu" i stru!turiranje menadmenta imaju e!onomisti4 drugi sociolo i4 tre#i !i2ernetiara4 matematiari itd.. 8eter Druc!er jedan od naj2olji3 "o navatelja menadmenta !ae da je on nau!a i vjetina u"ravljanja ljudima.1 (a 8etera Dra!er4 menaderstvo je s"eci6ina4 samostalna o2last a!tivnosti i nanja.& 0enadment "redstavlja da!le4 "ose2nu nanstvenu disci"linu4 multidisci"linarnog !ara!tera4 !oja se 2avi istraivanjem "ro2lema: u"ravljanja "oslovima4 "ot3vatima i drutvenim sustavima. Ova disci"lina "rouava u"ravljanje !ao sloeni "roces s ni om "ot"rocesa4 i !ao s!u"inu ljudi !oja u"ravlja "rocesima i sustavima4 a ta!o5er "rouava sve "ojedinane u"ravlja!e "ro2leme i 6enomene ve ane a uin!ovito i vravanje odre5eni3 adata!a i "oslova. 0enadment !ao jedan sustav ima svoje elemente i to su: "laniranje4 organi iranje4 vo5enje4 !oordinacija i !ontrola. U"ravljati nai "redvi5ati4 "lanirati4 a"ovijedati4 !oordinirati i !ontrolirati. 3 U"ravljanje :management; je "roces "laniranja4 organi iranja4 motiviranja i !ontrole u "ravcu "osti anja odre5eni3 !om"anijs!i3 ciljeva. Ru!ovodjenje :leaders3i"; je alo!acija "onaanja "ojedinaca i gru"a usmjerena !a de6iniranim ciljevima tvrt!e. Usmjeravanje :directing; je jo ua a!tivnost4 !oja je dio ru!ovodjenja4 a o naava u"u#ivanje radni!a : a"osleni!a; na !on!retan adata!4 !oji ne mora 2iti u sastavu a!tivnosti de6inirane ugovorom o a"oslenju. 8roces !ro !oji oda2rana gru"a ljudi usmjerava sve a"oslene u !om"aniji 9 "rema ajedni!om adatom cilju.$ Koordiniranje ra liiti3 resursa u "rocesu "laniranja4 organi iranja4 usmjeravanja i !ontrole 9 usmjereno "rema utvr5enim ajedni!im cilja./ (ajedni!i denominator ovi3 de6inicija sadran je u "ojmovima: "laniranje4 organi iranje4 usmjeravanje :motiviranje; i !ontrola. Ta!o 2i "ojednostavljena4 all jasna de6inicija u"ravijanja 2ila ome5ena "omenutim 9 moe se re#i 9 6a ama menadmenta. 8redmet ovog rada 2i#e jedna od tema !ojima se 2avi u svojoj teoriji i "ra!si menadment !ao nanost. Rije je o !lasinim organi acis!im stru!turama "odu e#a. <ilj rada jeste da "ri!ae i o2jasni !ara!teristi!e !lasine organi acis!e stru!ture "odu e#a i to: 6un!cionalne i divi ione organi acis!e stru!ture "odu e#a.
1 &

Druc!er4 8.4 Management4 8rentice =all4 *ondon4 &>>?.4 str. &@. Druc!er4 8.4 Management4 8rentice =all4 *ondon4 &>>?.4 str. &@. 3 %a7ol4 =.4 Aeneral and -ndustrial 0anagement4 8itman 8ress4 *ondon4 1B$B.4 str. &1@. $ 0assie4 +.4 Douglas4 +.4 0anaging: ) <onte"orar -ntroduction4 8rentice =all4 1B?3.4 str. &$. / Koont 4 =.4 O Donnell4 <.4 8rinci"les o6 0anagement: Cn )nal7sis o6 0anagerial %unctions4 0cAraD9=ill4 1eD Eor!4 1B?&.4 str. $&.

+ Klasine organizaciske strukture poduzea

Fve organi acis!e stru!ture "odu e#a !lasi6i!ujemo u dve gru"e: 9 klasine, tradicionalne ili birokratske 9 6un!cionalni model i divi ioni modelG 9 organske ili adaptivne strukture: matrina4 inovativna4 mrena i "roje!tna organi acija. Kara!teristi!e !lasine organi acis!e stru!ture su: 9 "redstavljaju centrali iranu ili decentrali iranu organi aciju 6ormiranu "rema strogim "ravilima i jasno de6iniranim standardima i "rocedurama o2avljanja "oslaG 9 sta2ilno o!ruenje omogu#uje "odu e#u da se "onaa !ao atvoren sustav gdje je sve "ro"isanoG 9 odnosi u njemu su 6ormali irani4 a !omuni!acije idu od vr3a "rema dolje u "isanoj 6ormiG 9 "odjela "oslova je detaljna i uslovaljava veli!u s"ecijali aciju a"osleni3. Fva!i a"osleni je s"ecijali iran samo a jedan adata!4 i vrava ga stri!tno "o "ro"isanim "rocedurama i odgovara a njega. 8redmet naeg ra matranje 2i#e samo !lasine organi acis!e stru!ture "odu e#a. U nastav!u o2jasni#emo ove organi acis!e stru!ture "odu e#a.

+ + 1unkcionalna organizaciska struktura poduzea


%un!cionalna organi acijs!a stru!tura odgovara "odu e#ima s uim 6o!usom na "roi vod i trite. Ova stru!tura omogu#uje s"ecijali aciju i "ro6esionalnost u o2avljanju "oslova. Ona odgovara "odu e#ima !oja svoju !on!urentnu "rednost stvaraju na distin!tivnoj !om"etentnosti na jednoj :"roi vodnja; ili "ar "oslovni3 6un!cija. Omogu#ava "ove#anje o"erativne uin!ovitosti !ada se adaci o2avljaju na rutins!i nain. O2ino je odgovornost a ostvarenje "ro6ita na samom vr3u "odu e#a. %un!cionalna organi acijs!a stru!tura4 !oja moe imati o2li! iste 6un!cionalne stru!ture4 s ve#im ili manjim 2rojem 6ormirani3 6un!cionalni3 organi acijs!i3 jedinica4 ali ta!o5er i o2li! "rocesno orijentirane 6un!cionalne stru!ture. Ova!va stru!tura ve ana je4 !ao to je ve# reeno4 a s"ecijali aciju uloga u !om"aniji. Ona dijeli jedinstvenu misiju tvrt!e u vie gru"a su2ordinirani3 ciljeva tvrt!e i4 na taj nain4 sniava stu"anj njene integracije. Ti"ina 6un!cionalna stru!tura organi acije gru"ira sve a!tivnosti u etiri osnovne 6un!cije: 9 "roi vodnja4 9 mar!eting4 9 6inancije i 9 ljuds!i resursi. Fva!a!o4 ovaj osnovni model moe imati vie varijacija4 to ovisi o vrsti tvrt!e i njene veliine. %un!cionalna organi acija "ostoji !a!o u veli!im4 ta!o iu malim organi acijama. Veli!e tvrt!e mogu 2iti organi irane u ne!oli!o ra liiti3 6un!cionalni3 gru"acija4 u!ljuuju#i one4 jedinstvene a nji3ov 2i nis. 1a "rimjer4 <armi!e <inema ima "ot"redsjedni!e a 6inancije4 a ne!retnine4 o"eracije4 oglaavanja4 in6ormacijs!e sustave4 te3ni!u "odr!u i !oncesiju4 !ao i "ot"redsjedni!a !oji je glavni !u"ac 6ilmova. Da 2i se s"rijeila de integracija tvrt!e "otre2an je utjecaj Hto"H menadmenta4 to se naje#e i doga5a. Kao "osljedica "ojaanog utjecaja Hs vr3aH4 gu2e se uinci decentrali acije $

odluivanja4 ta!o da 6un!cionalna organi acijs!a stru!tura stalno tei decentrali aciji4 ali ni!ada ne "ostaje "ot"uno decentrali irana. Ova!va organi acijs!a stru!tura !ara!teristina je a "roi vodne tvrt!e.

Fli!a 1 9 %un!cionalna organi acis!a stru!tura "odu e#a

Kod "odu e#a s viso!om "ove ano#u "roi voda4 a sa s!romnom "ove ano#u trita odgovara 6un!cionalna stru!tura 2og "ove anosti "roi voda. Ftrategijs!e "oslovne jedinice se stvaraju da se suoe s ra liito#u trita ili geogra6ije4 da u 6o!usu "anje 2ude sva!o trite na najuin!ovitiji nain4 da 2i se o2ratila "anja na mogu#nosti i o"asnosti na sva!om tritu. %un!cionalna organi acija naajno smanjuje tro!ove ali smanjuje i mogu#nost strategijs!og reagiranja na "romjene u sredini. Fa stanovita 2roja 6un!cionalni3 organi acijs!i3 jedinica moe se govoriti o tri osnovna modela. Poetni model funkcionalne strukture 9 !ara!teri ira injenica da je 2roj 6ormirani3 6un!cionalni3 organi acijs!i3 jedinica u "odu e#u manji od 2roja "oslovni3 6un!cija. 1a!on odre5enog vremena :us"jenog rasta i ra voja "odu e#a; vlasni! "odu e#a4 !oji je naje#e i menader4 moe dio "oslova i drugi3 "oslovni3 6un!cija :osim "roi vodnje; organi acijs!i smjestiti u "ose2nu organi acijs!u jedinicu !oju #e !oordinirati menader aduen a te "oslove. 8oslovi mogu "rerasti i ovaj model organi acije4 2og ega #e tre2ati 6ormirati jo ve#i 2roj 6un!cionalni3 organi acijs!i3 jedinica. Standardni model funkcionalne strukture "odu e#a !ara!teri ira injenica da je u njemu 2roj 6ormirani3 6un!cionalni3 jedinica jedna! 2roju "oslovni3 6un!cija. Ovaj model organi acijs!e stru!ture 2i 2io odgovaraju#i a srednja i ve#a "odu e#a4 u osnovnu "ret"ostav!u da je rije o "roi vodnji jednog osnovnog "roi voda4 odnosno s jednim te3nolo!im "ostu"!om.

Fli!a & 9 8oetni o2lici 6un!cionalne organi acis!e stru!ture "odu e#a

Ra vijeni model 6un!cionalne stru!ture !ara!teri ira injenica da je u njemu 2roj 6ormirani3 6un!cionalni3 organi acijs!i3 jedinica ve#i od 2roja "oslovni3 6un!cija4 to nai da je a o2avljanje "oslova4 6ormiran ve#i 2roj 6un!cionalni3 organi acis!i3 jedinica.

Fli!a 3 9 Ra vijeni model 6un!cionalne organi acis!e stru!ture "odu e#a

Razvijeni model funkcionalne strukture "rimjenjuje se !ao model organi acije u ve#im "odu e#ima4 u "ret"ostav!u da je rije o "roi vodnji jednog4 odnosno ne!oli!o srodni3 ili slini3 "roi voda. @

)!o su "ojedine jedinice veli!e4 s o2 irom na mogu#nost us"jenog i vrenja adata!a i !oordinacije o2avljanja "oslova svi3 a"osleni3 od strane manadera4 onda #e tu organi acijs!u jedinicu 2iti neo"3odno "odijeliti na 6un!cionalne "odjedinice. Tradicionalni i 6un!cionalni "ristu" de"artmentali aciji ima ne!oli!o "otencijalni3 "rednosti a organi aciju: 9 !ada su gru"irani ljudi sa slinim vjetinama4 mogu se reali irati ra liite e!onoms!e 6un!cije4 moe se !u"iti uin!ovitija o"rema i mogu se !oristiti snienja a veli!e !u"njeG 9 !ontrola o!ruenja je e6i!asnija. Fva!a 6un!cionalna gru"a je u s!ladu s ra vojem u svojoj o2lasti4 ta!o da se moe 2r o "rilagoditiG 9 standardi us"je3a se 2olje odravaju. *judi sa slinom o2u!om i interesima mogu ra viti ajedni!u elju a us"je3om u svom "osluG 9 ljudi imaju vie mogu#nosti a struno usavravanje i ra voj vjetinaG 9 s"ecijalisti a te3ni!u su oslo2o5eni "reo2imne administracijeG 9 odluivanje i linije !omuni!acije su jednostavne i jasne. Alavne "rednosti ova!ve organi acis!e stru!ture je to se ljudi organi iraju u timove "rema svojim !vali6i!acijama i o2ra ovanju4 odnosno4 "rema slinosti "osla !oji o2avljaju4 i 2jegavanje du"liciranja "oslova i ostvarivanja ma!simalnog o2ima "osla4 jasno odre5eni adaci i odgovornosti u odluivanju i uin!ovita !oordinacija svi3 6a a u o!viru 6un!cionalne cjeline. 1a taj nain la!e se !oordinira i 3armoni ira nji3ov rad i "ostiu 2olji uinci "oslovanja cijele tvrt!e. 8o itivna stvar je da se !od ove stru!ture naglaavaju naaj!e !oje su 2itne a organi aciju. O3ra2rena je s"ecijali acija u 6un!cijama. 8revo5enje organi acijs!e misije4 ciljeva i adata!a u a!cije la!e je jer je sva!a 6un!cionalna o2last a!tivirana da "lanira4 organi ira4 motivira i !ontrolira. O2u!a oso2lja je uin!ovitija nego u drugim stru!turama. *judi mogu voditi vie rauna o svojoj 6un!ciji4 nego o tvrt!i !ao cjelini4 a nji3ova "anja usredotoena na 6un!cionalne adat!e moe i3 dovesti u situaciju da i gu2e i vida u!u"ni !valitetu "roi voda i adovoljne "otroae. 0enaderi ra vijaju 6un!cionalnu e!s"erti u4 ali ne stjeu nanje u drugim "odrujima 2i nisa. Oni "ostaju s"ecijalisti4 ali ne i oni !oji o"#enito gledaju na stvar. 0e5u naaj!ama esto dola i do !on6li!ata4 a !omuni!acija i !oordinacija o"adaju. U!rat!o do! 6un!cionalna di6erencijacija "ostoji4 moe se dogodi da nema 6un!cionalna integracija. %un!cionalna stru!tura moe 2iti odgovaraju#a u "rilino jednostavnim4 sta2ilnim o!ruenjima. )!o se organi acija 6ragmentuje :ili de integrira;4 moe "ostati te!o da se ra vijaju i i nose novi "roi vodi na trite4 !ao i da se 2r o reagira na a3tjeve "otroaa i druge "romjene. 8ose2no u situaciji !ada se tvrt!e ra vijaju4 a 2i nis o!ruenje mijenja4 "ostoji "ove#ana "otre2a da se uin!ovitije integriraju 2i nis o2lasti4 !a!o 2i organi acija "ostala 6le!si2ilnija i s"remnija a "romjenu. Drugi o2lici de"artmentali acije mogu 2iti 6le!si2ilniji4 ade!vatniji i s"remniji od 6un!cionalne stru!ture.@ Kljune sla2osti: 9 2arijere u !omuni!aciji i !oordinaciji i me5u 6un!cionalni3 jedinicaG 9 "reo"tere#enost centralnog 9 jedinog ra ine odluivanjaG 9 te!o#e u !oordinaciji4 u sluaju rasta tvrt!eG 9 s"oriji ra voj strate!og menadmentaG 9 s"oro logisti!o reagiranje sa as"e!ta inovacijaG 9 "ro2lemi s !oordinacijom svi3 6un!cijaG 9 su!o2i 2og interesa "ojedini3 6un!cija i tvrt!e !ao cjelineG 9 stalno tei decentrali aciji4 ali ni!ada ne "ostaje "ot"uno decentrali irana iu osnovi trai centrali aciju odluivanja.
@

Ia2i#4 0.4 Ftavri#4 I.4 Organizacija poduzea - upravljanje organizaciskom strukturom 4 K-( <entar4 Ieograd4 &>>3.4 str. 3$.

1ajve#a mana 6un!cionalne organi acijs!e stru!ture je u tome to se!tori4 !oji se stvaraju gru"iranjem 6un!cija4 "rije ili !asnije4 "oinju teiti osamostaljenju. Drugim rijeima4 nji3ovi interesi "ostavljaju se i nad interesa cjelo!u"ne tvrt!e4 to 2itno oteava nastu" tvrt!e na tritu. Ova stru!tura ima i ne!e ne"ogodnosti4 jer je "oslovanje organi irano "o 6un!cijama4 a ne "o "roi vodima ili emljo"isnim regijama4 ta!o da je te!o odrediti odgovornost a ostvareni "ro6it ili gu2ita!. 1a "rimjer4 u!oli!o je smanjena "rodaja organi acije4 ne na se gdje je u ro! 9 da li u istraivanju i ra voju4 u "roi vodnji ili mar!etingu. 1e"ogodnost se ogleda iu nemogu#nosti da se tvrt!a sagleda cjelo!u"no: oso2lje mar!etinga ima "ogled na !om"aniju sa as"e!ta mar!etinga4 jer imaju malo is!ustva s drugim 6un!cionalnim "odrujima. -sta je situacija sa a"oslenima u "roi vodnji iu drugim 6un!cijama. 8ro2lemi i mogu#nosti se ra matraju u s!ladu s interesima svoje 6un!cije4 "rije nego sa as"e!ta cijele organi acije4 ta!o da "ostoje i ra liita rjeenja istog "ro2lema ili ra liite strategije !oje se "redlau a "rimjenu. Komuni!acija i !oordinacija !ro 6un!cije esto je oteana. 1a "rimjer4 a"osleni u "roi vodnoj 6un!ciji smatraju da su nji3ovi "oslovi od sutins!e vanosti a o"stana!4 a ista situacija je i sa oso2ljem u mar!eting 6un!ciji. Ie o2 ira da li organi acija ima e!s"an iju "roi vodni3 linija ili raste geogra6s!i4 6un!cionalna stru!tura gu2i na svojoj strate!oj !orisnosti i tada menadment mora amijeniti organi acijs!u stru!turu onom !oja odgovara strategijom. (nai4 u 6un!cionalnoj stru!turi4 6ormiraju se odjeljenja du 6un!cionalni3 linija 9 "roi vodnja4 mar!eting4 6inancije4 istraivanje i ra voj4 !adrovi itd.. 8rednost ove stru!ture je u isticanju vani3 6un!cija a organi aciju i "ot"omaganju "rocesa "laniranja4 organi iranja4 motiviranja i !ontroliranja. Ovaj ti" stru!ture je vrlo uin!ovit a o2u!u i ra voj !adrova. 1edostata! je u odre5ivanju odgovornosti a ostvarene gu2it!e ili "ro6it4 to ograniava !omuni!aciju !ro 6un!cionalna "olja i !oordinaciju u "rovo5enju ra liiti3 a!tivnosti. Kada organi acija "roiruje "roi vodnu liniju ili raste geogra6s!i4 tada 6un!cionalna stru!tura gu2i svoju !orisnost.

+ ) Di%iziona organizaciska struktura poduzea


Divi iona organi acis!a stru!tura se javlja !ao "osljedica rasta i ra voja "odu e#a !oja su e!s"an ijom na nova trita4 !ao i usmjeravanjem na odre5ene !ategorije !u"aca4 2ila "risiljena mijenjaju tradicionalnu 6un!cionalnu organi acijs!u stru!turu. 1ovi o2lici organi acije "rona5eni su u divi ionoj 6ormi4 !oja je tre2ala odgovoriti na sva ona "itanja !oja je rast i ra voj "odu e#a otvarao. 8rijela 6un!cionalne u divi ionu organi aciju je i me5u 1B/>. i 1BB>. u veli!oj mjeri a3vatio F)D4 a "otom i .uro"u. +avlja se !ao na!nadna organi acis!a stru!tura4 !oju "odu e#e "rimjenjuje te! onda !ada mu 6un!cionalna stru!tura "ostane "retijesna a ra voj i e!s"an iju. Divi ione organi acijs!e jedinice sa statusom "ro6itni3 centara ili "oslovni3 jedinica relativno su autonomne i trino orijentirane. Do! u"ravlja!i vr3 odre5uje osnovnu strategiju "redi e#a u cjelini i sva!e njene divi ije "ose2no4 menaderi "ojedini3 divi ija usmjereni su na "osti anje to 2olji3 re ultata organi acijs!e jedinice !ojom ru!ovode. 1a iv divi iona organi acijs!a stru!tura "otjee od engles!og na iva divisions !ao na iva a organi acijs!e jedinice !oje ine sastavne elemente te organi acijs!e stru!ture. Vanost divi ione organi acijs!e stru!ture je da se svi "oslovi !oji su ne"osredno ve ani a "roi vodnju i reali aciju jednog "roi voda ili s!u"ine "roi voda :odnosno usluga; tre2a da 2udu "ove ani u jednu gru"u. 8rimjenjuje se u veli!im "odu e#ima. To je vrsta '

organi acis!e stru!ture !od !oje se "odjela rada u "odu e#u !ao i gru"iranje i "ove ivanje srodni3 "oslova te4 6ormiranje nii3 organi acijs!i3 jedinica o2avlja "rema: 9 "roi vodimaJuslugama :"redmetu "oslovanja;G 9 teritoriji : emljo"isnom "odruju;G 9 !orisnicimaJ"otroaima :!ategorijama !u"aca;.

Fli!a $ 9 Divi iona organi acis!a stru!tura "odu e#a

U ovom modelu "ostoje relativno osamostaljeni dijelovi 9 divi ioni 9 !oji su s vr3om "odu e#a "ove ani ajedni!im naaj!ama i !a"italom. Divi ije mali3 a"arata mogu imati svoje vlastite "roi vodne i mar!eting divi ije4 jer "roi vodi !oji se "rave i "rodaju mogu a3tijevati ra liite "roi vodne metode i !anale distri2ucije od druge dvije divi ije. Druge naaj!e4 !ao na "rimjer 6inancije4 mogu 2iti centrali irane na vr3u organi acije4 jer su !orisne i vane a cijelu organi aciju i e!onoms!a s!ala moe 2iti reali irana :na "rimjer4 !or"oracija u cjelini moe ostvariti "ovoljniju !amatnu sto"u !ada "osu5uje 6inancijs!a sredstva nego male "rimijenjene divi ije;. Ova stru!tura je "ogodna i a ne"roi vodne organi acije. 1a "rimjer4 su"ermar!eti imaju 2rojne "roi vodne menadere :"roi vodnog menadera4 menadera a meso4 menadera a mlijene "roi vode i menadera a tjesteninu;4 !oji i vjetavaju menaderu trgovineG trgovine ta!o5er mogu 2iti "odijeljene na "roi vodne o2lasti !ao to je ens!a s"orts!a odje#a4 mu!e ci"ele4 djeja odje#a4 namjetaj i a"arati. Fveuilita su ta!o5er organi irani "o "odrujima: "ovijest4 matemati!a4 !om"juteri4 mar!eting4 umjetnost i ta!o dalje. arakteristike diviziona su: 9 "ot"uno de6iniran "rogram J 2i nisG 9 osigurani te3ni!o9te3nolo!i uvjeti "oslovanjaG 9 ne!on!urentnost i me5u divi iona unutar i i van tvrt!eG 9 adovoljenje "reteno i is!ljuivo e!sternog tritaG 9 la!o "re"o navanje !u"aca i jasno de6iniranje !on!urencijeG 9 utvr5ena vlastita "oslovna strategija :su2strategija;G 9 de6iniran !ao "ro6itni centar 9 "ra#enje "roi vodnje4 "rodaje4 tro!ovi i dr.G 9 "ostojanje !omercijalne 6un!cije na ra ini divi iona i motivacija a "ro6it. B

Kljune "rednosti su: 9 usredsre5ivanje "anje na "roi vodeJaut"ute4 9 o2e 2e5enje rjeenja ada"tivni3 na a3tjeve tritaG 9 !oritenje ru!ovodilaca "roi vodaJ"roje!ata !oji !ontroliraju i !oordiniraju divi ion sa stanovita out"uta4 i o tome i vje#uju !or"orativni ra inuG 9 do"utanje to" menadmentu da se u ve#oj mjeri "osveti strate!im "itanjima i odnosima s o!ruenjem4 s o2 irom da menaderi divi iona "reu imaju vo5enje i !ontrolu "roi vodnje i "rodaje4 na ra ini divi iona. Divi ioni model !ara!teristie decentrali acija odluivanja i delegiranje "rava i odgovornosti na ru!ovoditelje divi iona. 0enaderi divi iona samostalno u"ravljaju u o!viru usvojene strategije "odu e#a4 ali su odgovorni a re ultate rada :"ro6itni centri;. Divi iona organi acis!a stru!tura4 !oja se javlja u ra liitim modalitetima. Kod "odu e#a s malom "ove ano#u "roi voda4 a sa vis!om "ove ano#u trita "otre2na je divi iona stru!tura. To je neo"3odno 2og ra liiti3 te3nologija i "roi vodni3 "rocesa a "roi vode. Ftvaraju se strategijs!e "oslovne jedinice sa idejom da se osigura strategijs!i "ristu" tritu u eliminiranje !ontra"rodu!tivne !on!urencije unutar trita. Tradicionalana divi ona stru!tura je do2ra a !ontinuelno "o2oljanje "oslovanja organi acije4 ali je ograniena a stvarni "roces "romjena. To "ret"ostavlja ne samo "romjene u organi aciji ve# i "onaanju. 8roces "romjene je vrlo uvjetovan motivacijom a"osleni!a. Viso! stu"anj ra liitosti trai dosta decentrali irano odluivanje. 8otre2ne su strategijs!e "oslovne jedinice 2og dimen ija "odu e#a !oja s"adaju u ovu !ategoriju. <iljevi se "ostavljaju na 6inancijs!oj osnovi da se ne "revide mogu#nosti na tritu. Ti ciljevi su sredstvo !ontrole i !oordinacije "oslovne a!tivnosti. 0ultidivi iona stru!tura omogu#uje strategijom relevantne naine da se organi ira veli!i 2roj ra liiti3 "oslovni3 a!tivnosti. Omogu#uje se !oordinacija "oslova sa slinim strategijama4 ciljnim tritima i mogu#nostima rasta. Ta stru!tura omogu#uje alo!aciju ogranieni3 i vora i s"oso2nosti na "oslovne a!tivnosti gdje je mogu#e ostvariti !on!urents!u "rednost. - osnovni3 o2li!a divi ione "odjele "odu e#a "roi la e i tri osnovne vrste divi ione organi acijs!e stru!ture. !iviziona organizaciska struktura moe 2iti: 9 "redmetna4 9 teritorijalna4 9 organi acis!a stru!tura "rema "otroaima. Predmetna organizaciska diviziona struktura: 2roj 6ormirani3 "redmetni3 organi acis!i3 jedinica :divi ija; ovisi o: 9 2roju "roi voda4 organi acis!e jedinice odgovorne su ne samo a "roi vodnju4 nego i a odravanje "roi vodaG 9 u "odu e#ima sa iro!im asortimanom "roi voda !oji se temelje na ra liitim te3nologijama namijenjeni3 ra liitim !u"cima :ra liit im je nain "rodaje;G i 9 organi acis!e jedinice mogu 2iti strate!e "oslovne jedinice 9 o2li!uju svoju strategiju4 imaju svoj "roi vod4 trite4 relativno su samostalne4 ali i odgovorne a "ro6it. Fa ovom organi acis!om stru!turom omogu#uje se usredotoenost na !om"anijs!e "roi vodne !ategorije. "eritorijalna organizaciska struktura 9 sva!a teritorijalna organi acis!a jedinica o2jedinjuje sve "oslove !oji se odnose na jedan teritorij. Ova stru!tura moe 2iti !oritena i !ada tvrt!a djeluje u istom gradu4 ali !ada je "odijeljena na regije4 na nacionalnoj osnovi :jugoistona regija4 srednjeatlants!i regija; ili na jednoj internacionalnoj osnovi :sjevernoameri!i region4 latinoameri!i region; itd. 8ostoje 2rojne "rednosti ove organi acis!e stru!ture. 8rvo4 "roi vodi i usluge se 2olje "rilago5avaju "otre2ama date :s"eci6ine; o2lasti.

1>

Drugo4 geogra6s!a divi iona stru!tura omogu#uje da tvrt!a do2ro odgovori na te3ni!e "otre2e ra liiti3 internacionalni3 o2lasti :na "rimjer4 ele!trini sustav u mnogim !rajevima svijeta drugaiji je od onog u F)D4 ta!o da se ova stru!tura "rilago5ava emljo"isnim ra li!ama;. Tre#e4 "roi vodnja i distri2ucija "roi voda na ra liitim nacionalnim i glo2alnim lo!acijama mogu omogu#iti organi aciji !on!urents!u "rednost :je6tinija radna snaga itd.;. ,etvrto4 geogra6s!a organi acija moe mnogo 2olje o"sluiti "otre2e muterija ra ni3 nacija4 tj.4 omogu#uje se odgovor na ra liite "otre2e. 8eto4 organi iranje du geogra6s!i3 linija omogu#uje !om"aniji usvojiti ra liite a!ons!e sustave. Iitno je na"omenuti da geogra6s!e divi ije omogu#uju tvrt!i odre5ivanje odgovornosti a "ro6it ili gu2it!e jer je sva!a divi ija i "ro6itni centar. 1edostaci emljo"isne organi acis!e stru!ture su slini nedostacima "roi vodne organi acijs!e stru!ture. (nai4 geogra6s!a organi acis!a stru!tura se "rimjenjuje !od tvrt!i !oje "osluju na ra liitim emljo"isnim "odrujima. Fvr3a stru!turiranja o!o lo!acije je osigurati "rilagod2u "roi voda i usluga "otre2ama te o2lasti i odgovaraju#a te3ni!a o"rema "otre2na toj lo!aciji. Us"jenim o"sluivanjem "otre2a "otroaa4 "ostie se !on!urents!a "rednost "roi vodnjom ili distri2ucijom "roi voda na ra liite lo!acije. 1edostaci ove stru!ture su isti !ao a "roi vodnu stru!turu.

Fli!a / 9 Divi iona teritorijalna organi aciona stru!tura "odu e#a

Koristi se u "odu e#ima: !oja "osluju na ve#em geogra6s!om "odruju4 !oja su nastala integracijom samostalni3 "odu e#a4 ija je "roi vodnja dislocirana i van sjedita "odu e#a4 ija "riroda "osla to a3tjeva :trgovina4 umarstvo4 "oljo"rivreda4 2an!arstvo;. Organizaciska struktura prema potro#aima 9 !oristi se u veli!im "odu e#ima !oja imaju mnogo ra liiti3 "roi vodaJusluga namijenjeni3 ra liitim !ategorijama !u"aca. Koristi

11

se: veli!e i dava!e !u#e :literatura a odrasle4 djecu4 mlade4 ud2enici i sl..;4 6a!ulteti :di"lmos!e studije4 "ostdi"loms!e studije4 do!tors!e studije i sl..;4 domovi dravlja :dis"an er a "red!ols!u djecu4 !ols!u4 odrasle;4 2olnice :"edijatrija4 !ardiologija i sl..;4 ele!troni!e tvrt!e :a"arati4 industrijs!i "roi vodi4 medicins!a o"rema4 in6ormacijs!i sustavi i sl.;. 8rema (eevi#u? "rimjer ove organi acijs!e stru!ture je tvrt!a )didas. Fuoen sa sve loijim "rodajama u Fjevernoj )merici. !ao i sa veli!om !on!urencijom u .uro"i4 )didas "onovno "rocjenjuje svoj "lan igre i o2li!uje svoju stru!turu. F!idanjem sala s du"li3 6un!cija i integriranjem svoje ameri!e organi acije u glo2alnu stru!turu tvrt!e4 od )didasa se oe!uje da se vrati u H"rvi timH industrije. Tvrt!a ima "onovo di ajniran4 trodivi oni "ristu" !oji mijenja tradicionalnu stru!turu Hodje#e i o2u#eH ve#ine drugi3 tvrt!i !oje "rodaju s"orts!u o"remu. Fva!a od ove tri divi ije "roi vodit vlastite linije odje#e i o2u#e da 2i ciljno adovoljila "otre2e "otroaa: 9 sports forever divizija 9 !oja trenutno ini B>K "osto u!u"nog 2i nisa )didasa 9 u!ljuit "roi vode a trening !oji #e se ta!o5er svidjeti se!toru ivotnog stila. Koristit )didasov logo i usredotoit se na trening4 tranje4 tenis. nogomet i !oar!uG 9 originalan divi ija #e nastaviti s"orts!o naslje5e tvrt!e ta!o to #e "onuditi svoje "roi vode "od "o natim trolinijs!i logom. 1je ina misija je natjecanje s tradicionalnim atlets!im mar!ama !ao i sa modnim 2rendovima !ao sto su 8olo F"ort4 )2erccrom2ie and %itc3 i Aa"G 9 divi ija a o"remu 6o!usira se na multi6un!cionalne "roi vode i "redstavljat most i me5u %orever F"ort9a i Originalni3 divi ija. Ova !ategorija #e !oristiti logo nove )didas o"reme i ini#e /K do 1>K u!u"nog 2i nisa. =er2ert =einer4 generalni dire!tor )didas 9 Folomona i amjeni! "redsjedni!a 2orda4 a!ljuio je: H... 1aa nova organi acijs!a stru!turu #e i vriti revoluciju u o2avljanju "osla )didasa. Omogu#it novi dinamini o!vir !oji nam je "otre2an da 2ismo agresivnije "roirili na 2i nis i da#e nam ansu da u godinama !oje dola e ostvarimo naajne sto"e na"ret!a. H. )didas je do2ro "o nata tvrt!a4 a na"rijed navedeni "rimjer daje uvid u 2or2e i "lanove a 2udu#nost. -a!o ova !rat!a "ria ne daje sve detalje o strategiji i stru!turi )didasa ona i"a! istie ne!oli!o vani3 "itanja. Vano je imati na umu injenicu: !a!o se tvrt!a organi ira4 vano je isto !oli!o i njena strategija4 a!o ne i vanije. ) )didas4 !ao i mnoge druge tvrt!e4 na"orno radi da 2i us!ladio svoju strategiju sa stru!turom. 1e!e tvrt!e stvaraju divi ije "rema s!u"inama "otroaa ili "rema emljo"isnim ra li!ama. )didas je organi iran u "otroa!e divi ije. Flino tome4 2olnica moe organi irati svoje usluge "rema sluajevima 9 "si3ijatrijs!im4 orto"eds!im4 3itnim4 ili sluajevima djece4 odrasli3 ili stari3. Ta!o5er4 odjel a ajam u 2anci esto dodjeljuje adat!e 2a irane na tome da li !lijenti a3tijevaju "otroa!e4 !or"orativne4 "oljo"rivredne4 ili a3tjeve a 3i"ote!om ili a mala "odu e#a. (a ra li!u od "otroaa4 divi ije mogu 2iti stru!turirane i "rema emljo"isnim regijama. Fears4 na "rimjer4 2io je "rvi u stvaranju geogra6s!e divi ije. Aeogra6s!e ra li!e "odra umijevaju "odruje4 teritorij4 regiju i emlju. Feagram -nternational na "rimjer4 jedna je od mnogi3 !om"anija !oja ima menadere a .uro"u4 Dale!i -sto! i *atins!u )meri!u. 8rimarna "rednost i "roi vodnog i "otroa!o 9 regionalnog "ristu"a de"artmentali aciji je mogu#nost usredsre5ivanja na "otre2e "otroaa i "ruanje 2olje i 2re usluge. )li4 udvostruavanje a!tivnosti u mnogim "otroa!im s!u"inama i geogra6s!im "odrujima vrlo je s!u"o. U!oli!o tvrt!a ima viso!o diver i6i!ovanu a!tivnost4 !oja je ve ana a vie segmenata tria4 ili je a!tivna u vie emalja ili regija svijeta 9 onda je divi ionalna stru!tura o"timalan o2li! organi acije.
?

(eevi#4 0.4 $nternacionalni biznis i menad%ment4 .vro"s!i univer itet4 Ieograd4 &>>/.4 str. &?.

1&

Ova!vu stru!turu naje#e "osjeduju veli!e multinacionalne tvrt!e4 u ijem sastavu4 diljem svijeta4 "osluju regionalne tvrt!e. Vrlo esto4 ove tvrt!e "osluju samostalno4 s tim to se na tr itu "ojavljuju s "roi vodom !oji je ra vijen od strane matine tvrt!e4 !oja !ontrolira standarde "roi vodnje i nastu" na tritu ovi3 H#er!iH tvrt!a4 a "re!o svoje 6un!cionalne divi ije :vidjeti sli!u divi ionalne stru!ture;. %inancije i ljuds!i resursi ovi3 !om"anija !ontroli#u se od strane t v. stoerni3 6un!cija matine tvrt!e. Divi ionalna organi acis!a stru!tura omogu#uje decentrali aciju4 !oja se "rovodi "utem "renoenja mo#i odluivanja i sredita na regionalne tvrt!e. Fla2osti divi ione organi acis!e stru!ture se ogledaju u tome to se "aralelno o2avljaju "oslovi "ojedini3 "oslovni3 6un!cija "o svim divi iona jedinicama4 "a i oni "oslovi !oje 2i 2ilo racionalno "renijeti na ra inu "odu e#a. 8ored toga4 !ao nedostaci divi ione organi acis!e stru!ture "odu e#a smatraju se: 9 ova 6orma je s!u"lja a "o!retanje i odravanje u uvjetima nedovoljnog o2ujma "roi vodnje iJili "rodajeG 9 te!o#e u odravanju organi acije na ra ini dostignuti3 sinergets!i3 e6e!ataG 9 te!o#e u !oordinaciji svi3 divi ionaG 9 relativno s"oro reagiranje tvrt!e !ao sustavaG 9 te!o#e u odre5ivanju "rioriteta sa stanovita divi iona.

2AK!./3AK

13

Kara!teristi!e !lasine organi acis!e stru!ture su: "redstavljaju centrali iranu ili decentrali iranu organi aciju 6ormiranu "rema strogim "ravilima i jasno de6iniranim standardima i "rocedurama o2avljanja "osla: sta2ilno o!ruenje omogu#uje "odu e#u da se "onaa !ao atvoren sustav gdje je sve "ro"isano4 odnosi u njemu su 6ormali irani4 a !omuni!acije idu od vr3a "rema dolje u "isanoj 6ormi4 "odjela "oslova je detaljna i uslovaljava veli!u s"ecijali aciju a"osleni3. Fva!i a"osleni je s"ecijali iran samo a jedan adata!4 i vrava ga stri!tno "o "ro"isanim "rocedurama i odgovara a njega. %un!cionalna organi acijs!a stru!tura odgovara "odu e#ima s uim 6o!usom na "roi vod i trite. Ova stru!tura omogu#uje s"ecijali aciju i "ro6esionalnost u o2avljanju "oslova. %un!cionalna organi acijs!a stru!tura4 !oja moe imati o2li! iste 6un!cionalne stru!ture4 s ve#im ili manjim 2rojem 6ormirani3 6un!cionalni3 organi acijs!i3 jedinica4 ali ta!o5er i o2li! "rocesno orijentirane 6un!cionalne stru!ture. Ti"ina 6un!cionalna stru!tura organi acije gru"ira sve a!tivnosti u etiri osnovne 6un!cije: "roi vodnja4 mar!eting4 6inancije i ljuds!i resursi. Fa stanovita 2roja 6un!cionalni3 organi acijs!i3 jedinica moe se govoriti o tri osnovna modela. 8oetni model 6un!cionalne stru!ture 9 !ara!teri ira injenica da je 2roj 6ormirani3 6un!cionalni3 organi acijs!i3 jedinica u "odu e#u manji od 2roja "oslovni3 6un!cija. Ftandardni model 6un!cionalne stru!ture "odu e#a !ara!teri ira injenica da je u njemu 2roj 6ormirani3 6un!cionalni3 jedinica jedna! 2roju "oslovni3 6un!cija. Ra vijeni model 6un!cionalne stru!ture "rimjenjuje se !ao model organi acije u ve#im "odu e#ima4 u "ret"ostav!u da je rije o "roi vodnji jednog4 odnosno ne!oli!o srodni3 ili slini3 "roi voda. Alavne "rednosti ova!ve organi acis!e stru!ture je to se ljudi organi iraju u timove "rema svojim !vali6i!acijama i o2ra ovanju4 odnosno4 "rema slinosti "osla !oji o2avljaju4 i 2jegavanje du"liciranja "oslova i ostvarivanja ma!simalnog o2ima "osla4 jasno odre5eni adaci i odgovornosti u odluivanju i uin!ovita !oordinacija svi3 6a a u o!viru 6un!cionalne cjeline. Kljune sla2osti: 2arijere u !omuni!aciji i !oordinaciji i me5u 6un!cionalni3 jedinica4 "reo"tere#enost centralnog 9 jedinog ra ine odluivanja4 te!o#e u !oordinaciji4 u sluaju rasta tvrt!e4 s"oriji ra voj strate!og menadmenta4 s"oro logisti!o reagiranje sa as"e!ta inovacija4 "ro2lemi s !oordinacijom svi3 6un!cija4 su!o2i 2og interesa "ojedini3 6un!cija i tvrt!e !ao cjeline4 stalno tei decentrali aciji4 ali ni!ada ne "ostaje "ot"uno decentrali irana iu osnovi trai centrali aciju odluivanja. Divi iona organi acis!a stru!tura se javlja !ao "osljedica rasta i ra voja "odu e#a !oja su e!s"an ijom na nova trita4 !ao i usmjeravanjem na odre5ene !ategorije !u"aca4 2ila "risiljena mijenjaju tradicionalnu 6un!cionalnu organi acijs!u stru!turu. +avlja se !ao na!nadna organi acis!a stru!tura4 !oju "odu e#e "rimjenjuje te! onda !ada mu 6un!cionalna stru!tura "ostane "retijesna a ra voj i e!s"an iju. Vanost divi ione organi acijs!e stru!ture je da se svi "oslovi !oji su ne"osredno ve ani a "roi vodnju i reali aciju jednog "roi voda ili s!u"ine "roi voda :odnosno usluga; tre2a da 2udu "ove ani u jednu gru"u. 8rimjenjuje se u veli!im "odu e#ima. Divi iona organi acis!a stru!tura moe 2iti: "redmetna4 teritorijalna4 organi acis!a stru!tura "rema "otroaima. 8redmetna organi acis!a divi iona stru!tura: 2roj 6ormirani3 "redmetni3 organi acis!i3 jedinica :divi ija; ovisi o: 2roju "roi voda4 u "odu e#ima sa iro!im asortimanom "roi voda !oji se temelje na ra liitim te3nologijama namijenjeni3 ra liitim !u"cima i organi acis!e jedinice mogu 2iti strate!e "oslovne jedinice 9 o2li!uju svoju strategiju4 imaju svoj "roi vod4 trite4 relativno su samostalne4 ali i odgovorne a "ro6it. Fla2osti divi ione organi acis!e stru!ture se ogledaju u tome to se "aralelno o2avljaju "oslovi "ojedini3 "oslovni3 6un!cija "o svim divi iona jedinicama4 "a i oni "oslovi !oje 2i 2ilo racionalno "renijeti na ra inu "odu e#a.

1$

!I#ERA#/RA
1. Iu2le 0.4 :1BB3;4 Management4 .!onoms!i 6a!ultet4 F"lit &. Ioj!ovi# R.4 :&>>>;4 Osnovi menad%menta4 -<-04 Kruevac 3. <vet!ovi# *j.4 :1BB?;4 Osnovi menad%menta4 .!onoms!i 6a!ultet4 1i $. Kotler4 %.4 :1BBB;4 Marketing menad%ment4 -n6ormator4 (agre2 /. Radosavljevi# L.4 Tomi# R.4 :&>>?;4 Menad%ment u modernom biznisu4 8rivredna a!ademija4 1ovi Fad

1/