GLAVNI UZROCI USTANKA STANOVNiTVA

U HERCEGOVINI [1875]
KRAT AK OSVRT NA NAMETE*
Fra Paka!
Oko 20. lipnja 1875. puk/a je prva puka u blizini Gabe/e - u na
mostu rijeke Krupe i tim je trogodinji ustanak. Ustanak se mu-
njevitom brzinom proirio po i zapadnoj Hercegovini, te u Bosni. Kada tur-
skim vlastima nije uspjelo smiriti ustanike, posredstvom velikih sila stvorena je mjeo-
vita komisija za paci[ikaciju. Uz Server-pau u komisz]'i su bili i konzuli: Jastre-
bov, Duranda, Dozon, Ho/ms i Lihtenberg.
Da iskoriste povijesni i viestoljetno ropstvo raje, franjevci su
na temelju prikupljenih dokumenata i svakodnevnih napisati jednu
predstavku i predati je komisije. Vjerojatno u dogovoru s biskupom fra
(1807-1879), kustos fra Paka/ napi-
sao je i u Mostaru tiskao knjiicu pod naslovom: Un cenno semplice sui gravami.
Causa principale dell 'insurrezione delle popolazioni cristiane in Ercegovina, 29 str.,
dimenzije 18 x 12 cm Na zavretku teksta nalazi se datacija: "Ercegovina 17. setten-
bre 1875. ",a na posljednjoj stranici adresanti: Ai rappresentanti delle potenze Euro-
pee in Ercegovina (predstavnicima evropskih ;ua u Hercegovini).
* Da tekst ovog Osvrta dobije svoj povijesf\;.i okvir i izvornu vrijednost, osim izvora pro-
venijencije, pregledalo se i provjerilo dostupne izvore turskog porijekla koji su nastali vie-manje
na Hercegovine ili u oblinjim krajevima viestruko povezanim s Hercegovinom (Dub-
rovnik). Izraavam zahvalnost osoblju Arhiva Hercegovine, posebno direktoru prof. Zulfikaru
te abanu i Hivziji na viestrukoj u traenju i kori-
tenju izvora pisanih na turskom jeziku koji se u raznim arhivima. dugujem za-
hvalnost i fra krobi na pri izvornog teksta Osvrtil na hrvatski jezik.
Izvori se nalaze u: ARHIV P(ROVINCIJE), u Mostaru, Acta Turca-rom, ARHIV H(ERCEGO-
VINE), Acta Turcarum. H(ISTORIJSKI) ARHIV (u Dubrovniku), Acta Turcarum. Pojedini
dokumenti su numerfrani. Arhivisti Arhiva Hercegovine su fotokopirali i obradili regesta Sidila
pojedinih kadija i sudova se originali i drugdje (Orijentalni Institut u Sarajevu, JAZU
u Zagrebu, arhiv u Mostaru i GAZI HUSREVBEGOVA BIBLIOTEKA u Sarajevu).
Ukupno je pregledano: ll Sidila blagajskog kadije odnosno suda, S Sidila mostarskog kadije,
te po jedan Sidil nevesinjskog suda i kadije - to je konkretizirano u pojedinim
biljekama.
67
komisiji! su, nakon provje;ravanja navedenih izvorni tekst poslali
svojim vladama. Na temelju zapisa, posebno dokumenata turske proveniM
jencije, knjiiica predstavlja socijalnu fotografiju Hercegovine pred i u
vrijeme ustarlka. Zbog izuzetne vrijednosti objavljujemo spomenutu
knjiiicu, potkrijepljenu dokumentima i izvorima, u hrvatskom prijevodu.
***
Tko bi elio opisati vrste i teinu mnogovrsnih nameta, nametnutih pu an--
stvu u Hercegovini i Bosni, trebao bi napisati knjigu.' To bi zahtijevalo i mnogo
vremena i mnogo istraivanja i truda, jer bi morao istraiti svaki sandakat i u njemu
svaki okrug, u okruzima svaku s pojedinim seoskim kao i
razne sudske procese ,l jer u svakom pojedinom mjestu ima posebnih
nameta i od strane mjesne uprave i od strane aga itd., jer vlada samovolja i nasilje
prema tome kakvi su pojedini upravitelji i njihovi - vie ili manje skloni
napuniti svoje kese, vie ili manje u svojoj religiji, vie ili manje
klasnim predra.Sudama.
3
Stoga, da bismo- mogli stvoriti kakav- takav sud o alosnom
l Usp. Petar BAKULA. I Martirii,_ Roma 1862. Djelo je pr_evedeno na hrvatski jezik (jo u
rukopisu) pod naslovom: Mucenistva u opservantskoj franjevackoj misiji u Hercegovini. Povi-
jesno kazivanje naglaava za ovu temu: "Kada bi se sve ovo pisalo opirnije, ja bih mogao
telju ponuditi ne jednu, nego vie velikih knjiga" (str. 3). Kad se u biljeci isti Bakula
osobe Ali-pae i njegovih akcija "Budite uvjereni da bi, k<ida bi se htjeli
opisati toga nastranog Jrebalo vie nego jedan debeli svezak, a vi se zadovoljite
sa ovo nekoliko (66). Ahmed DZEVDET- paa se,_ u drugom kontekstu, rije-
"Kada bih ... opisao samo ovo vojno pitanje, bilo bi potrebno da se napie jedna
knjiga." Glia Iz posmrtnih rukopisa Ahmet Devdet-pae, Prilozi za orijentalnu
filolagtju, 2/1951., str. 287. pisanje mogli bismo poistovjetiti s Ahmetova
tajnika: "Ja nisam pisao ni da laskam ni da ogovaram, iz QOtovanja prema istini, prema
pravdi .. !' Pasko VASA-efendija, Bosna i Hercegovina za vreme misije Devdet-efendije,
jevo 1958, str. 103.
2 I tridesetih godina prolog u dokUmentima to su slani u Rim se samovolja
dinih muslimana, posebno begova i aga. Sam Ali-paa je izjavio:_ "Nitko od sada ne treba
k caru U Stamb oi - evo vam Stam bol - Mostar, vam i cara u Mostaru." U Spomenicama
biskupa fra Rafe iz 1837, odnosno 1838. doslovno stoji: " ... sva.ki ima puno pra
vo nad nama ARHIV PRO(PAGANDE u Rimu- Scritture riferite nei Congressi),
Bosnia, sv. ll, ff. 247r-254r. "Nevjerojatno je progonstvo, koje mora trpjeti ime u
ovim krajevima ... po miloj volji i iz nezasitne pohlepe za novcem posve nedune
ne gule i plijene, bez krivice i bez svjedoka ih ... " Radoslav GLAV AS, ivot i rad
fra Rafe ... , Mostar 1900., str. 23-25. Takvo stanje dr N. Marcocchia je saeo u
da je stanje tako teko "da ne moe biti gore" ARHIV PROPAGANDE, Bosnia, sv. ll, ff.
18r-20r. U takvom stanju je "izvrenje naredaba vlade zavisilo od njihove (mjes
nib poglavara) volje". Tek 1863. "ukinuta je samovolja barem u principu" Pasko VASA -efen-
dija, Bosna i Hercegovina_, cit. dj,, l 7 i 24.
3 Opirnije usp. Andriia ustanak u svjetlu novih izvora, Posebna izdanja
ANUBiH, XXX/4, t. Il, Sarajevo 1977, str. 315-332 ili Isti, Der Aufstand in der Herzegowina
1875/78, dargestellt auf Grund von Archivmaterial der Katholischen Kirche, Siidost-Forschun-
gen, 37/1978., 69-91. Posebne molbe o zulumima nalaze se i u ARHIVU PROPAGANDE,
Bosnia, sv. 16, ff. 59r-60V, teARHIVUB(iskupskog ordinarijata u Mostaru), br. 42/1869. Me-
dutim, kako izvjetava Portin slubenik Pasko Vasa: "Kmetovi su uvijek bili rtve pohlepnosti
gospodara zemlje. Nisu se mogli ni aliti, jer je vlada ostavljala njihove pritube bez odgovora..,"
Bosna i Hercegovina ... cit. dj,, 71.
68
stanju u ovim pokrajinama, dat kratak prikaz koja su proizla-
zila ili iz nameta vlasti ili iz samovolje aga, ili iz pristranosti sudova i ivotne nesigur-
nosti_ ili dobara. To popratiti napomenama.
4
I. RAZNI NAMETI
l. Desetine, sada osmine. Desetine su stari porez, ali otkad je sadanji sultan putovao
po Evropi,' povrh toga jedan novi porez na itarice pod imenom zam, kao izvan-
redni namet koji se od tada pa nadalje zajedno s desetinama pretvorio -u redoviti na-
met. Tako su se umjesto desetina davale osmine. To umjesto da se uzima dese-
ti dio od proizvoda, uzima se osmi. I tako, gdje je prije bilo deset posto, sada je dva-
naest i pol posto. Te osmine se ubiru na sve vrste itarica, na duhan, gro-
sijeno.
6
Ubiranje desetina vri se na oVaj Posebni kupuju desetine na dra-
bi: tko za njih dade vie.' da se nerijetko dogodi da proizvodi ne dostiu pre-
tjeranu cijenu, koju daju dravi, a ovi pod svaku cijenu ele _obilnu zaradu,
4 Pandan ovoj studiji su knjige: Pasko VASA, Bosna i Hercegovina, str.
Kroz Bosnu i Hercegovinu u vrijeme pobune 1875, Sarajevo 1965, str. 241-297; Massieu DE
CLERVAL, "Putovanje u Bosnu 1855." ivot, 28/1979, br. S, str. 585-608. Martin
Memoari sa Balkana 1858-1878, Zagreb 1910. Grga (1829-
1878}, Zagreb 1906. Za literaturu vidi: Andrija Bibliografija ustanka
1875-1878, Posebna izdanja ANUBiH, XXX/4, tom Il, sarajevo 1977, str. 333-341. Novi
prilozi tematici sabrani su u zbornicima: skup povodom 10()..godilnjice
ustanka u Bosni i Hercegovini, dro.gim balkanskim zemljama i krizi 1875-1878. go-
dine, izd. ANUBiH, Posebna izdanja, XXX/4, Sarajevo 1977, tom 1-111.
5 Sultan Abdul Aziz (1861-1876} na kraju ljeta godine 1868. posjetio je Pariz i London. Usp.
Joseph VON HAMMER, Historija turskog (osmanskog) carstva, Zagreb 1979, sv. 3, str. 3 SS.
6 U turskim dokumentima od davnina se navode podaci o desetini. ARHIV PROPAGANDE, Acta
Thrcarom, Br. 840, 582, 601, 602, 634, 724, 903, 714 (13 dokumenata), 717 (14 dokumena-
ta), 749, 411, 689, 657, 498, 918, 758 (27 potvrda o uplati), 771 (10 dokumenata), 617,779,
593, 1017. Dokumenti nisu popisivani kronoloki, pa se ne"navode postepeno, ARHIV H., Ac-
ta Turcarum, Br. 193,88 (14 dokumenata), 129, 263,. 111, GAZI HUSREVBEGOVA Biblia
teka u Sarajevu, Rk p. br. 1156 - autograf: Mala Historija u
na vie mjesta opisuje i desetinu. Ovaj rukopis je objavio Zejnil Mala histori-
ja u Heice'govini. (Iz autografa), Anali GAZI HUSREV-ilEGOVE BI-
BLIOTEKE, 11-111/1974., str. 97-108. U dokumentima se, nadalje, spominju i osmine,
tine i O tome opirnije govore u svojim djelima Pasko Vasa (Sl) i Devdet-efendija
(274).
7 Evo kako opisuje licitaciju: "Na poziv mutesarifa (okruni iz svake kaze
(okruje) doli bi zainteresirani zakupci zajedno s upravnikom kaze u sjedite live. Tu je u pros-
torijama uprave, uz poziv telala (javnog obavljana iavna draba. Na kome god bi
ostala cijena, bilo nabija ili selo ili desetina cijele kaze, njemu bi bila davana odluka o tome. U
njoj bi zainteresiranom navedena rata i uslov da do kraja godine ispuni (izvri) nagodbu uz
to jamstvo." Kad nije bilo pobuna mutesarifi bi sami ili po selima i davali desetinu u zakup.
Povjerljivi ljudi bi od poljoprivrednika uzimali u naturi prihode kao to su penica, ra,
ilj, kukuruz itd. Ovi prihodi stavljeni su i unoeni u su mnogo da se
poljoprivrednicima nasilje i nepravda prilikom zakupa desetine, ali ipak neki su se mnogo
obogatili ovim zakupom. a neki su zbOg toga pretrpjeli gubitke i ostali praznih aka" (str. 34),
a prema Zejni! "Mala historija", 103. Vrlo su potvrde o preprodavanju desetinar-
skog zakupa. Usp. ARffiV PROPAGANDE, Acta Turcarum, br. 834. Fejzo
da je prodao pobiranje desetine u selu Goranci za 150 groa (1849),-a br. 7
sadri podatke da su franjevc-i na Humcu uplatili na ime desetina za_zemlju za 1870. i.1871.
69
iz toga slijedi da se slue svim sredstvima prisile i nasilnitva da do cilja. Evo ne-
kih primjera. Sporazumni pekulanti sa svojom poslugom i konjima dolaze u zakuplje-
na sela - ih se smatra apsolutnim gospodarima. Tu se smjeste na teret siroma-
nih seljaka, koji im posluuju za jelo i onoliko koliko zahtijeva njihova prodrlji-
vost. U tome su neki vrlo rijetke iznimke. Mnotvo grla se tu zadrava mje-
secima. Njih mora posluivati i uzdravati siromani narod. Tako je narod primoran da
pozajmljuje od svojih ono to je potrebno za njihovo uzdravanje."
Bila bi dunost spahija ili desetina na vridbu ita i, premjerivi, odre-
diti pravu desetinu. Ali to se teko postie, jer najsnalaljiviji i najutjecajniji
zakupe mnoga sela i, osobno ne mogu svugdje a u druge malo vjeruju,
desetine po priblinom (tzv. /amin), po kojem, naravno,
vie nego je stvarno. albe vlasnika bi bile uzalud, pa se treba pokoriti onome to upi-
u, jer su sigurni u dravnu zatitu. Osim toga, mnogi i najutjecajniji ulaze
u korizorcij pekulativnih preuzima
9
Na mnogo mjesta, osobito tamo gdje su polja, dogodi se da ostavi svoje ito
usred sela u kakvoj ili potleuici bez i ako se dogodi kakva teta, svi se-
ljaci sela moraju to platiti. Drugi opet odmah preuzeti ito, nego ono
treba ostati kod seljaka na vrijeme, a svaka teta pada na seljaka. Ili pak,
poskupljenje, pekulira se da bi ga i seljak, pritisnut nudom mogao potroi-
ti, te mu se onda po dvostrukoj cijeni naplati. Ako je cijena visoka, uzet ga,
700 groa Desetinarskom uredu u Ljubukom. Petar Bakula navodi: ,.Na duljini od vie dana
hoda, po vrlo jadnim putevima, vidjet pQ stotinu osoba obojega spola, bosih,
natovareni i pod teretom sagnutih do zemlje, gdje se krvavo znoje desetine zakupcima,
dohodak gospodarima, proviziju vojnicima ili pak ito u mlin za svoju potronju.,."
nitva, 31.
S.Ovakav ,.posjeta" i se kroz vie God, 1680. sultan Meh-
med IV. izdao je ferman u kome raju sandaka .,od orga-
na vlasti" koji dolazi kod raje "na konak i besplatno uzimaju hranu, i ostalo". Isto je
no i u kasnijem vremenskom periodu. Usp. Orijentalni Institut, Sidil mostarskog SUda, br. 2,
str. 19b; i br: 3, str. 24a, 37ab, 56b. ARHIV JAZU, Orijentalna zbirka, Sidil kadije
(1832. - 1834.), 3, 4, 12. ARHIV H., Sidil blagajskog erijatskog suda, br. 297. str. ll b,
15a, 23b, 33a, Bakula o tome pie opirno 36, 48, 144) i iznosi svoje doivljaje.
Arthur Evans citira tekst to ga je raja uputila sultanu protiv takvih "gostiju" i "Her-
raja ima tako opravdan razlog da je alosno to je u velikom delu njenog _apela civi-
lizovanim silama uzet ton n!"dostojne grdnje. Pretpostavio bih gotovo da je ovaj dokumenat
sastavila neka starica koja nije nala unutranji dokaz za pero. Napred navedeni ci-
tat je relativno umeren" (str. 270).
9 Pasko Vasa, nakon to je igosao desetinare, nastavlja: "Pre svega, bilo je zabranjeno zemljo-
radnicima pod pretnjom kazne da svoju etvu u pravo vreme sklone od vremenskih nepogoda
ili da je upotrebe bez dozvole zakupca. ito i ostali proizvodi zemlje, svedeni u snopove, mora-
li su na njivi dolazak zakupca koji je, u saglasnosti sa jednim seljakom koji se smatrao
kao predstavnik ili bolje kao sela, procenjivao u celini etve i
broj desetine koju je svako morao platiti... procena u celini nije bila uvek savesno obavljena ...
se da zakupac desetine nije mogao da navrati u setou vreme zbog
svravanja svojih poslova; nailazilo je vreme i proizvodi su se pokvarili ili ih je kia odnela.
Poneki put siromani seljak je zbog zakupca i izgubio svoju etvu i samim tim hleb koji je
trebalo da hrani njegovu porodicu" (50).
70
ako je pak niska, trait da ga ostave seljaku, ali po dobroj cijeni. Ako je urod gro-
slab, okrivit seljaka da ga je kradomice obrao i pojeo.
1
o
Sijeno i razni vrtlarski proizvodi kao krumpir, kupus, crveni luk, plodovi sa
stabala itd. ne primaju se u naravi, nego treba priblino odrediti cijenu i dati [deseti-
nu] u gotovu novcu.
1 1
No ako se (seljak] obrati vlastima, one bez sumnje odrediti
cijenu sijenu i u korist Zato je vlast tako u slozi s
i vlasnicima? Evo zato! Osim to mnogi utjecajni u vlasti sudjeluju u dobiti konzorci-
ja, vlast nastoji po to vioj cijeni prodati desetine; zbog toga da potakne kupce daje-
dan drugoga nadvisuju ona ih titi na sve Iz istog razloga je proizi-
la da vlast predaju desetina mjesecima boljega kupca. Odatle vrlo te-
ke nevolje za siromani narod koji trpi glad, a ne se ni dirnuti plod svojih ruku
da se nasiti, jer ako samo dirne neminovno platiti dvostruku destinu. Ovo odlaganje
prodaje desetina jedno je od najnepodnoljivijih i najtetnijih siromanog naro-
da. Zbog toga se toliko puta apelirala na vlast da zauzme srednji stav i odredi stalnu
cijenu desetinama prema godinama te pusti selima da dadu toli-
ko godinje te se tako izbjegnu mnoge zloupotrebe i nepravde koje uvijek prate preu-
zimanje desetina. A ipak, sve je ostalo beskorisno.
12
Sve se te upisane i registrirane desetine, prigodom likvidiranja ne
nalaze uvijek [upisane] na svom mjestu. Ako je registrirano vie nego je dogovo-
reno, ne smeta. Kae se da je ni vie ni manje nego upravo koliko je upisano,jer mus-
liman niti grijei niti vara, a nije dostojan nikakva povjerenja. Ako se dogodi
da jadnik nema gotova novca za platiti dug, tada [slijedi] jad povrh svih jada.
mu u i tu se na njegov teret nastaniti dok im se sve ne isplati. A njihovo uzdra-
vanje i posluivanje, prema njihovoj tiranskoj elji, ne ulazi u pa makar koliki
izdaci bili. Za razumijevanje uzmimo primjer: Ako je tko duan 20 pijastera, a za
njihovo uzdravanje potroi ih 1.00, to se ne uzima u obzir. Na koncu se sporazu-
mjeti tako da dunik preuzima dug uz dvostruke kamate. lli uzeti [sa sobom] neko
za 50 pijastera, iako vrijedi 100 pa i vie [pijastera].'' Mnogi znaju zatvoriti
10 Dokle se ilo u samovolji i Pasko Vasa kad pie: "Ali ono to nije pravo ni poteno
jeste varanje naroda, pa on (narod) misli da je cela suma dravi. Ovakovo stanje stvari
nije moglo budnosti vlade i stvarno je da ugledni neki put popnu van-
redne trokove na iznos jednak porezu koji trai drava ... " (Bosna i Hercegovina ... str. 54).
"Ova zemlja, nastavlja isti Vasa, proizvodi mnogo od koga se pravi vrlo plemenito vi-
no" (66).
ll U Sidilima blagajskog, mostarskog, nevesinjskog i suda vrlo se razrezi
poreza koliko koje selo i mahala moraju dati na ime poreza. Koliko je koja davala to nije
zapisivano, niti kako je zatraena suma kod podanika. (ORIJENTALNI INSTI-
TUT, br. 2, 3, ss, 56, 59, 60, 61). Problem raspodjele poreza naglaava i Pasko Vasa: "Ceo
zemljini porez je leao na narodu iako on ne uiva pravo vlasnitva: ga je njegov rad ... "
(82).
12 Pritisci desetine bili su i "glavni uzrok" pobuna. dio Hercegovine "moe se
jednostavno opisati kao pustinja i zbog uasnog siromatva zemlje ovdje je poloaj
ratara sasvim neizdrljiv",EVANS, Kroz, str. 274.
13 Isto, str. 270. "Oni (zakupnici) nalete na selo sa svojih pratilaca i zaptija i tu
ive besplatno na seljakov ARHIVPROPAGANDE,Acta Turcarum, br. 1033 upozora-
va na kamate od 11,5 groa godinje.
71
siromani narod u sela i ga studeni, udarcima i drugim mukama. Ponekad
dadu i lane potvrde da bi ponovno mogli potraiti dug.'' Sav ovaj proces
pri utjerivanju desetina odnosi se i na desetine i na duhan o kojima ovdje ubrzo
govoriti. I kada se sve to dobro uvidi, moe se bez pretjerivanja da se mjesto dese-
tina i osmina daju e stine i sedrriine prihoda. -
2. ili izravne carine. Ovdje se ne govori o uvoznim carinama niti o
nju, nego o dabini na duhan koji se uzgaja u. [ovoj] pokrajini, te na vino i
rakiju. je spomenuto da se uzimaju desetine, zapravo osmine od Tako je i
s duhanom. Desetine na duhan prodaju se na drabi posebno od drugih desetina. I
na isti odvija se sav taj posao i od strane drave i od strane
se pojavljuju samovoljna utjerivanja kao i prije, ako su kao to
i jesu. Ali drava se ne zadovoljava s osminom na duhan, nego trai jo poseb-
no To na svaku oku (malo vie od dvije funte) se
8 pijastera (dravni novac) i od tih pijastera mora dati tri vlasnik duhana a pet preuzi-
koji, prije nego ga kupi, mora uzeti pismenu od nadstojnika za i
kad ga kupi, treba ostaviti pismenu potvrdu vlasniku duhana koliko je kupio. Tako ide
s podlonicima ili stanovnicima Turske, a strancima se zabranjuje prodavati [duhan J.
1
s
Ovdje treba naglasiti kako se duhana na koji se
Neposredno prije ili poslije nakon to desetina na duhan zavre svoj obila-
zak po selima s brojnom pratnjom i, n_a svoj popiu parcele, za njima _parcele
obilazi drugih pet ili est ljudi, na konjima, sve gori od gorega, da procijene i upiu koli-
jo zelenoga duhana na struku, i procesiju od do od vrta dovr-
ta, produavaju vrijeme po volji da se badava goste. Iz bojazni da su in oda malo upisa-
li, isti obilazak ponavljaju jo dva puta s izlikom da poprave ako je to nepra-
vedno upisano.
iza prvih poslati druge, ne bi li ih uhvatili oni u kak-
voj prijevari, kao da nisu njihovi sudionici. Prave se kao -hjihovi pretpostavljeni i tru-
de se kao najsavjesniji pravde i dobra. Narod, uvijek trpi tetu
i najbezobzimija nasilja.
na vino i rakiju. Od vina koje se dobilo od mota koji je preostao vlasniku na-
kon oduzimanja osmina, ponovo se procjenjuje deseta oka za sultana, osim na dva to-
vara (200 oka), koje se ostavljaju obitelji vlasnika. To popisuju ili drugi
koje oni izaberu. Oni nadmeno obilaze po selima i svaku rupu.
Od dropa (kom) od koga se dobije tovar vina pretpostavlja se da se moe dobiti deset
oka rakije. Prema tome, na svakih sto oka vina vladaru ide jedna oka rakije. Kad pre-
14 Usp. ARHIV PROPAGANDE, Bosnia. sv. 16, ff. 59r-60v, 62r i P. BAKULA, str.
32, A. EVANS, Kroz, .str. 270.
15 Brojni su dokumenti koji se odnose na i na duhan. -Evo nekih vanijih: ARHIV PRO-
PAGANDE, Acta Turcarum, br. 687, 688, 900; ORIJENTALNI INSTITUT, Sidil mostarskog
sudq, br. 3, str. 57b, ARHIV H., Acta Turcarum, br. 114,Pasko VASA, Bosna i Hercegovina ...
str. 9 i 66; se i na (GAZI HUSREVBEGOVA BIBLIOTEKA, Br. 1156,
str. 40 i G. "Iz posmrtnih ... ", str. 283.
72
donesu popis (sudu), ovaj odredi cijenu -redovito dva pijastera na
oku vina, a pet pijastera na svaku oku rakije i prema tome bi vlasnik u gotovu novcu
morao platiti
Evo jedan primjer za to. Ako netko ima oka vina mora osamdeset oka dati vla-
daru, ili !60 pijastera. Uz to treba dati deset oka rakije, ili 50 pijastera. Prema tome,
osim desetine, drava na deset tovara vina prima jo preko 2!0 pijastera- jednako 23
fiorina i vie. Tu nije hrana kojom su slueni i njihovi pratio-
ci.16
3. Namet na - travu koja slui za bojenje crvenom bojom. Na svaki ko-
mad zemlje gdje se nalazi ta trava, pa makar ne bilo vie od tri do lakta, treba
godinje dati 4 pijastera, tome to to seljak ne moe koristiti nego tek
te godine.
1 7
4. Zemljarina. U ovoj pokrajini se nekoliko godina uvodi zemlj arina. Jedna deputa-
Turaka s kojim nevjetim premjeri teren i odredi njegovu kvalitetu: da-
je se promila [na ime zemlj arine J. Kad se procijeni vrijednost
terena s u novcu dvije ili d6set pi-
jastera, ili koliko bude),, na svakih pijastera te procjene mora se dati na erar 4
pijastera, na deset pijastera i tako dalje. Kako nemaju nego
vrlo malo svoga zemljita, a Turci mnogo (neprestano ga na svaki
procjene zemljita su niske i pristrano procjenjivane, kako bi Turci vrlo
malo za zemljite.
1 8
16 ARHIV P., Acta Turcarum, br. 346, 486; ARHIV H., Acta Turcarum, br. 88, 389, 437. Porez
je iao do l O posto, br. 116. Pa1>ko V ASA, Bosna i Hercegovina, 66.
17 Petar BAKULA, (Schematismus) Hercegovina prije sto godina, Mostar 1970, str. 79
1
pie:
(- dananja s poznatim selima i Upama) je dobilo svoje ime od poseb-
nog proizvoda b roca (rubia tinctorllm) ili od vrlo crvenog vina".
18 Da se to bolje shvati socijalni poloaj ondanjeg stanovnitva, prisjetimo se to pie Pasko V A-
SA: "Rekli smo da su posle otomanskog osvajanja svi i bogatai Bosne prihvatili islam
uvereni da na taj uivanje svojih dobara,- biti dabina i privi-
legije date muslimanima. Tako zemljoposednika, veru, ostade to
je bila i ranije, to veliki posednici." Na Bosne i Hercegovine: "Sve zemlje ko
je su po pravu pripadale dravi, ona ih je ustup ala muslimanima koji su u osvajanju
zemlje ... koji su posle otomanskog osvajanja ostali u Bosni (i Hercegovini) nisu bili ni-
kada neto drugo- do kmetovi pa i posle osvajanja produie da budu
samo kmetovi ... Usled toga u ovoj provinciji je bilo samo vlasnika muslimana i kmetova
na. Ovi poslednji su radili za svoje nove gospodare na isti kao pod kraljevima Bosne"
(Bosna i Hercegovina, str. 38-40). O stambenim zgradama precizne podatke daje P. BAKULA,
... , str. 30-32. Zanimljivo je analizirati i ostavtine koje su naslijedili potomci musti-
-mana i ARHIV PROPAGANDE, Acta Turcarnm, br. 319 i ORIJENTALNI INSTITUT,
mostarskog kadije, br. 2, str. 40b, 46a; ARHIV H., Acta Turcarnm, br. 28, te br. 156.
g_dje se navodi podataJ<: da je god. 1817. nakon preminulog Mula Hasana iz mahale u
Mostaru ostalo gotovo 900.000 a raja bili su "u gorem poloaju nego to su bili
mnogi robovi u ono tamno doba srednjega veka i potpuno zavisni od milosti muslimanskog zem-
ljoposednika, ba kao robovi", kako 1875. pie A. EVANS, Kroz .. , str. 271. Usp. ARHIV H.,
Sidil blagajskog erijatskog suda, br. 1025, str. 37b; ORIJENTALNI INSTITUT, Sidil mos-
tarskog suda, br. 2, str. 80a, te ostavtine koje su pripale dravi, kako je zapisano u
Sidilima blagajskog (br. 59) i mostarskog suda (br. 2), to se u ORIJENTALNOM IN-
STITUTU.
73
5. i ostale zgrade pro10jenjivala je deputacija, kao to je prije
Prema procjeni se na erar promila. Da se izbjegne previsoka ci-
jena Turci su se pobrinuli tako to su odredili vrlo nisku cijenu svojim
ma. Npr. ima ih koje vrijede 50.000 pijastera, a procijenjene su na 5.000. Ovdje tre-
ba usput spomenuti barbarsku pohlepu Turaka kojom prisvojiti i bijedne
ske napravljene na njihovom zemljitu, a na mjestima su ih registrirali
na svoje ime. To su zato da ih lake maknu s njihova obitavalita, prigrabljuju-
sebi pravo vlasnitva. No, uza sve to, ne brinu se platiti na te
9
6. Travarina. Ovaj porez se na brdske panjake kamo seljaci ljeti
idu sa stokom. Na svako govedo daju se 4 pijastera, na nekim poloajima i vie, osim
sitne stoke i masla koje su primorani dati dravi, uz ono to se
posebno daje takozvanim vlasnicima tih neobradivih i divljih terena, jer Turci ne mogu
podnijeti da se kae kako postoji neki komad zemlje koji nema nekog samovoljnog
turskog vlasnika. z o
7. Porez. Tamo gdje jo nije potpuno uveden tanzimat zemljarine i rad, na snazi je po-
rez na krupnu stoku, prema kojem se na svaku glavu te stoke mora dati od IS do 20
pijastera.
2 1
8. Agnam - namet na sitnu stoku. Na svaku glavu sitne stoke daju se 2 pijastera. U
brojanju stoke ne vjeruje se glavarima [sela), nego se za to biraju posebni
- rijetko dobra glasa, birane varalice, eljni potajne zarade koji, kad dobiju tu du-
nost, znaju za svoje Nenadano se ubace u selo, i po no-
da bi tako prepadom otkrili svu stoku. Ne vjeruju [ljudima J ako nadu malo [stoke J
[nego] ponavljaju prepade, prijete; teroriziraju, psuju. Po koji put namjerno propuste
upisati koje i to u suglasnosti sa svojim naredbodavcima, da bi poslije optuili
siromanog seljaka zbog prijevare i tako porez, te jednu polovicu
zadrali za sebe. Prebrojavanje se obavlja u oujku, a kratko vrijeme nakon toga
se traiti novac. Pa iako je u to godinje doba najvia smrtnost stoke, to se ne
uzima u obzir. Na svako pojedino upisano grlo stoke treba platiti, pa makar ih pola
uginulo. Vladanje te rulje je potpuno Ona se ubaci na teret naroda, ponajvie
izgladnjela i bez ikakvih sredstava u to doba. Igra je nasilja da te rulje imaju u
19 Vjerni opis ondanjih raje daje fra Petar Bakula (Muilenitva, 78-79 i 84-86).
Ukratko ih karakterizira ovako: seljaka su vie jazbine nego ... Cesto
se puta, naime, da jedna jedina slui siromanim seljacima i za stan i za talu ...
Ako bih za razlog toga naveo samo siromatvo naroda, ne bih vam rekao jer prosti
vjek odgovara ... 'Da ja sebi pribavim ugodnosti u zgradama ili drugom ... moj gospodar (aga),
kada bi vidio da sam se u sredio i iznad ostalih istakao, traio (bi) sve izgovore
da me potjera iz te i s imanja, ili ako bih tu ostao, da me globi kako i kada se njemu svi-
di.'"
20 Primjer s v. ARHIV H., Acta Turcarnm, br. 447 i 25. Navedeno i Pasko Vasa
(Bosna i Hercegovina .. 70-71) kad pie: "U Hercegovini su samo muslimani bili vlasnici ima-
nja, nisu mogli posedovati, niti su posedovali ikakvu zemlju. Zemlja je bila monopolisa-
na za provinciske begove i age koji su se samo hvalisali starim pravima i starim povlasticama"
21 P. VASA, Bosna i Hercegovina.- 42 gdje, ostalog, pie: "Kmet je imao samo svoje ruke
i neki put pravo, ili bolje, dozvolu da odgaja neto malo stoke ... Kmet je osim toga morao spre-
mati za gospodara maslo i sir ako gaji stoku, drva za ogrev, kositi seno, spremati slamu,
ito, spremati sve druge proizvode i preneti ih u grad, u age ... "
74
izobilju badava jesti i piti, jednako kao i njihovi konji. Ponekad se moglo vidjeti i po
esnaest takvib osoba kako i po vie puta idu u isto selo, naoruani kao za osvajanje
neke

9. Domucija. To je posebni namet na svaku svinju, a iznosi 4 pijastera godinje.
10. Med - Turci ga mnogo vole i u potrazi za njim od svake konice prihod.
Godinje treba dati od 2 do 4 pijastera [po konici].''
ll. Porez na glavu - Svaki muki od do smrti, mora
glavarinu stoga to je izuzet od vojne dunosti. Prema tome svaka muka osoba mora
godinje 29-30 pijastera. Nisu izuzeti ni najsiromaniji prosjaci. Ako ovi ne pla-
te jer im je to [turska] gramzljivost obavezuje sela da za njih pla-
te l-"
12. Rad. Monstruozno i lukav Turaka u ove zadnje godine da zati-
te svoje posjede od zemljarine. Oni umiljaju da siromani zemljorad-
nik moe godinje u novcu zaraditi od SOO do 1500 pijastera za dnevnice u
novcu - kao da sve njihove snage nisu zauzete oko raznih proizvoda na koje daju dese-
tinu, i druge namete, kao i rta rad koji moraju obavljati agarna. Ovdje se poka-
zuje napad na ljudsku narav, jer se pretpostavlja da su siromani seljaci
uvijek zdravi. to se poreza na rad, nikada se ne uzimaju u obzir ni bolesti ni ude-
si, jer bijednik koliko god bio prikovan uz postelju mora platiti "rad" boli!
Ako se pak bavi nekim poslom, zanatom ili neto prenosi na svojim konjima
za pretpostavlja se da godinje moe zaraditi do 2500 pijastera. Pretpostaviv-
i ovu imaginarnu dobit, se da mora svaki 40-ti pijaster dati u dravnu bla-
gajnu. Tako, ako nekome odrede da je mogao zaraditi 1000 pijastera, on dravi mora
dati 25 itd."
22 ARHIV PROPAGAN,DE,Acta Turcantm, br. 384.
23 Porez na svinje spominje se jo u popisu iz 1477. Usp. Ahmed S. Litica pod turskom
u 15. i 16. GZM, str. 118ss.
24 Isto.
25 O tome i drugim porezima to su na usp. Andrija Pokuaji
i islamizacija u Hercegovini u XVII. prema rimskim izvorima, Nova et vetera, 29/1979.,
sv. l, str. 169. Za noviji period vidi popise u: ARHIV P., Spisi Kustodije, sv. 2, ff. 62r-84v.
God. 1859. za u Rakitnu je bilo 244, u Grudama 720, na irokom Brijegu 1824, u Brat-
nju 1135 i u Mostaru 578 osoba. Dokle je stizala glad za novcem kod pojedinih
suvremenik fra Petar Bakula. Ali pau posebno njegova zlo-
glasnog Kavazbau, napominje i Alije Mezana: "On je u ono vrijeme bio stalni izvritelj
glavarina ili koji je da se svake godine daje po 25 pijastera na svaku muku
glavu, Izvritelji su prije barem dok se ne rodi muko dijete i zatim
su uzimali ali na Mezan, s odobrenjem naeg Ali pae i s odobrenjem njegovih sinova i
sa Kavazbainim, nije se htio vezati na bijedno da li ena roditi muko ili
ensko dijete. On, od jednoga sela do drugoga, osim to bi kupio na dobro
je pazio da pozove k sebi sve ene koje su blizu poroda moj zgraa se i ima razlo-
ga), pregledavao bi ih i malo poslije toga rekao bi muu ene: 'dijete koje se roditi, muko
je'. Od onih kojima je to rekao bez sumnje bi ubirao i porez. je iznevje-
rila. ena je kroz neko vrijeme rodila, ali je rodila ensko. Ali, to je svejedno isto. koji je
ubrao iz Mezanove b urse nikada se nije vratio jadniku koji ga je dao." P. BAKULA,
str. 71-72.
26 Dokumentirani prikaz pojedinih radnih akcija i na Hercegovine opisan je u djelu: Mi-
lan Z. VLAJINAC, Zgon ili van mesta stanovanja od srednjega veka do naih dana.
Prilog iston'ji narodnog ivota i rada. Izd. SKA, Beograd 1932, str. 131ss, 143ss, 176ss, 247ss,
362ss.
75
13. Dunost rada na javnim putovima. Koliko god bili potrebni javni putovi, jad je
to su se praviti i to se prave u naim krajevima. To je svakome jasno. Na tim
putovima moraju raditi Govorilo se da je carska vlast odredila da svatko tko
je sposoban za rad mora odraditi dana godinje, drugi pak su govorili osam dana.
Uglavnom, to nam ostade nepoznato. Govorilo se da je vlada odredila i neku
radnicima, ali oni nikad nita nisu vidjeli niti primili. je pak ova:
svaki seljak prema nufuzu, u broju mukih za rad sposobnih od odlaska [na
rad] do dolaska potroi 10-15 dana, prema ili manjoj udaljenosti od
mjesta rada. Tako se na gradnji puta Mostar - Sarajevo, za koji su
kroz vie godina_,, sa sobom ono malo to im je trebalo za uzdravanje, i u
vrijeme najurgentnijih poslova kod morali izbivati uz vrlo veliku tetu i gubitak.
Ne primivi ni kruha, oni su radili po osam neprekidnih dana, utroivi po tri,
i pet dana na putovanje, prema udaljenosti puta. Svakom pojedincu, svaki
puta kad bi iao, nije moglo manje od 200 pijastera, a nitko nije mogao biti
izuzet, pa makar ih je u bilo deset. Iz ovoga se moe vidjeti koliko to stoji one
obitelji koje imaju u mnogo radnika, a koliko one gdje je samo jedan radnik u
Kolika je tek teta u zaostalim poslovima kod Ostavimo bezobzirnosti
kojima se muslimani slue protiv siromane raje i u ovim prigodama.
2

14. Komore ili sluenja konja. Ove vrlo nezgodne pokrajine, odijeljene od ostalog car-
stva, bez kolskih puteva, brdovite i susjedne s koje je turskom carstvu ne-
prijateljsko, izloene su neprestanoj i posebnoj tlaki koja se zove komore ili poslui-
vanje konja za vrlo nezgodan i vrlo opasan transport vojske - sa svim potrebnim. Ov-
dje i ljudi i konji. Zbog toga su vie puta i konja propale bez ikak-
ve nadoknade." Koliko ih je propalo u ovim tekim neprilikama! alosno
vanje obitelji i napori bez konja. I da su bar nekim ljudskim pos-
tupkom, nego naprotiv brutalno poniavani na svaki i ivotno ugroeni od onih
kojima pruaju krvave usluge. Unitavanje konja prate druge nevolje i za pojedince i
za zajednicu, jer nema drugoga da se prenese roba za prodaju nego na konjskim
Bez toga nema ni ono malo trgovine koja je nuna. -Prema tome, jadnici moraju
27 Iste zulume navode i turski suvremenici (Pasko Vasa, Devdet-efendija). Gotovo
podaci mogu se i kod Ch. YRIARTE, Bosnie et Herzigovine, putopis iz 1876.
kao i dopisima u Obzorn. Narodnom listu, Zastavi, Cmogorcu, pa i u Bosni, to je citi-
rao M, Vlajinac u navedenom djelu (344-365). Te radove su izvodili samo "a Turci
su od toga bili Tako se u rujnu 1875. predbacuje Server-pai da je nemilice satro_
ih gladne, gole i bose po vie dana hoda da grade carski put, na koji bi, dok bi
otili i doli, imali po 12, 13 a i vie dana potratiti". Uz to radili su besplatno, te gladni, goli i
bosi molili nadglednike da ne budu prebijeni na javnoj radnji. Obzor, 1875, br. 159 i 230.
28 Drugi studenoga 1875. biskup fra izvjetava Kongregaciju da su vlasti otjerate
seljacima 12.000 konja. ARHIV PROPAGANDE, Bosnia, sv. 16, f. 594rv. Potreba za rezervama
konja se u Sidilima (ORIJENTALNI INSTITUT, br. 3, str. 13b }, a i u turskim doku-
mentima se spominju vijesti o oduzimanju, krepavanju i naknadi (ARHIV PROPA-
GANDE, Acta Turcarnm br. 533, 866,664, 1048, 173, 172, 731.). Devdetefendija priznaje
da je mnogo "konja uginulo, a kirija im nije (281), dok Pasko Vasa nadoda-
je da su "katolici Hercegovine, ljudi i ene", kad je ponestalo konja, "morali na svojim
prenositi namirnice za carske trupe koje su se borile protiv ustanika" (73-74).
76
na svojim ramenima prenositi sve potrebno i za sebe i za agu. Izgleda, da bi bilo nemo-
na svijetu tako veliku bijedu nereda, guljenja i
2 9
15. Saetak nameta u konkretnom Donosimo ovdje kao primjer to je duan
jedan seljak srednjeg stanja u naim krajevima predati dravi:
pijasteri austrijski
forinti
l. ita 40 tovara, za desetinu daje 5 tovara. Redo-
vito vrijedi 500 50
2. Sijena 20 tovara. Za desetinu 2,1/2 tovara" pO 1/2 6,5
3. Glavatog kupusa 8 tovara. Za desetinu l 5,50
4. Krumpir' i priblino 150 15
5. Mot 16 tovara. Za desetinu 2 200 20
6. Vino lO tovara. Za (dravnog novca) 160 17,60
7. Rakija za 50 5,5
8, Duhana l tovar. Za desetinu 12 1/2 posto 125 12,50
9. Za spomenuti duhan na 300 33
10. za bojenje 2 8 80
ll. Zemljarina na svoj posjed, procijenjen na 3000
pijastera 12 1,30
12. i zgrade procijenjene na 2000
pijastera 8 88
13. Paarina u planinama, na lO goveda l
i maslo 80 8
14. Porez na 15 grla krupne stoke 235 25,80
15. Agnam na l OO komada sitne stoke 200 22
16. Dortmcija na 2 svinje 8 80
17. Konica 10 20 2
18. Glavarina na 5 mukih osoba 145 16
19. Rad na 5 sposobnih mukaraca za rad, uz pret-
post avku srednje zarade od 3000 pijastera 75 7,62
20. Putarina- 3 mukarca za rad, kota ih': bar 300 30
21. Doprinos to se mora izdati za razne prijave
slubenicima i u selu, najmanje 100 lO
2790 1/2 290,35
Biljeka: Razlika pijastera i forinta nastaje zbog razlike i dravnog
Prema vrijednosti 10 pijastera je l forinta. Prema dravnoj vrijednosti ll pijas-
tera je l forinta.
30
29 da se osmina na sijeno.
30 Prof. B. Grafenauer je primijetio da je ovo pretjerano i kao protudokaz iznosio
primjer iz Slovenije u 16. je da je eva knjiica pr:edana predstavnici-
ma konzularnog osoblja, pa i samom turskom predstavniku, a na pojedinim primjer-
cima na ovom mjestu nije nikakva napomena ni ispravak. Usp.
skup, sv. II, str. 434. Izraavam zahvalnost prof. Radi na podacima to ih je on utvr-
dio primjerke Osvrta se u arhivima ministarstava (Rim-Pariz).
77
16. Tko pravo uvidi da obitelj srednjeg imovnog stanja ne posjeduje u svim
svojim dobrima vie od 10.000 pijastera ili 1.000 forinti, lako upoznati veliku pre-
tjeranost nameta. Ako jo k tome uvidi da ni svaka deseta obitelj, i to u
redovitim godinama, ne moe osigurati godinje uzdravanje a da se ne zadui, da je
ovaj siromani narod podvrgnut tolikom pritisku, ne moe, ako ima imalo
a da ne saaljeva njegovu bijedu i da ne bude potakuut da pomog-
ne tim patnicima, koji u tako jadnom stanju i tako sramotnom ropstvu
Boe, poalji nam smrt. Turska gospoda posjeduju pedeset puta vie bnanja, a ne pla-
ni blizu toliko poreza dravi koliko
Mislbno da treba spomenuti i jednu drugu pristranost turske vlasti i medlisa u korist
muslimana, tj. ako je neki musliman dunik za zakup desetina, dravna blagajna
posebne razloge da ga i godinama, a naprotiv, stalno pouruje da pla-
te namete unaprijed.
3 1
17. Nameti se mnoe a egzekucije i utjerivanja briljivo se
pootravaju. Ne postoji nikakva utemeljena i obrazloena briga da se
dobro stvaranjem rezervi, tome se stavljaju zapreke. Uzaludni su prijedlozi i nas-
tojanja neke inteligentne osobe. Beskorisni su zahtjevi jer nai Turci znaju od-
i ometati i najpravednije pothvate, radije da sami budu na teti, nego da
budu na korist. Svjedoci toga su i zaputena polja kod Mostara,
kao i druga polja koja bi se s relativno rnalbn izdacima mogla isuiti i natapati na ne
malu korist drave i aga, pa i Ipak, svi napori su sve do sada ostali bezuspje-
ni. 3 2
Biljeka: Nitko nije uvjeren da prihodi od svih tih nameta dolaze u dravnu blagajnu. Istina je: sve
je to oteto siromanom narodu od ljudi na vlasti i u ime vlasti. Prema tome, i dravna je blagajna
prazna i narod je doveden u krajnju bijedu i ako se tome ne lijek, propast jedno i drugo.
3 3
II. OD STRANE AGA
l. Age su Turci, gospodari zemljita kojeg dre u najam i Oni
ni] se zovu kmetovi ili kolonisti. Irna turskih posjednika koji su stekli vlasnitvo na
neki legalan

ali se dio, od vremena do vremena, domogao vlasnitva pri-
31 ARHIV PROPAGANDE, Acta Turcarnm, br. 725 (popis 57 muslimana dunika za porez). Br.
783 odnosi se na dugovanje Jakova iz Jasenice H. Mahmudagi (?OO groa).
Br. 487 je obveza da petorica katolika do konca 1866.- a pisano je l. III. iste godine-
isplatiti 2.000 groa. God 1873. porez na svoju zemlju u Opinama za posljednje
godine u iznosu: 1 gro i 28 para(!)- br. 338. ARHIV H.,. Acta Turcarnm, br. 287, 199
11-111, 202 i GAZI HUSREVBEGOVA Biblioteka, br. 1156, str. 34-35.
32 vjerojatno misli na svoju predstavku turskim vlastima u kojoj je predlagao prokapanje
kanala u i reguliranje bekijskog polja, uz potrebne razloge i ARHIV PRO-
PAGANDE, Acta Turcarum, br. 90. Usp. Dominik Koraci blgp. [fra Pakala] Buco-
pred 57 godina za Imotsko-Bekijskog polja, Narodna sloboda, br.
l O, str. l.
33 Usp. Pasko V ASA, Bosna i Hercegovina.M. str. 52-55.
34 Po svoj prilici misli se na preprodavanja zemljita to su ih pojedini muslimani pro-
davali jedni drugima. O tome se nalaze i brojni podaci u turskim dokumentima navedenih arhi-
va- i dravnom.
78
sva janje m i om od prvih vlasnika - bez ikakvog legalnog naslova.''
Mnoge su obitelji zbog toga morale ustuknuti pred nasiljem koje je tiranija
titila i priznati se kmetovima, nasljednicima drugih ondje gdje su oni bili pravi ba-
tinski gospodari.
3 6
Svi su age opsjednuti srednjovjekovnim duhom, spojenim sa neotesa-
nom i bezobzirnom koja prezire napredak, ga protivnim
njihovu interesu. Oni dre kmetove kao svoje robove i smatraju da nad njima imaju
apsolutno gospodstvo. U tome su svi tvrdokorno sloni i ujedinjeni intere-
sima kao jedna jedinstvena falanga, koja se suprotstavlja i dravi i U takvom
uvjerenju podravaju se da su muslimani od Boga privilegirani da gospodare
rajom.
3 7
Osorni aga zna se sluiti i batinom da bez kmeta, to netko ne bi
ni sa ivotinjama. Psovati pak nevoljniku i najsvetije stvari i preko mjere ga
ti, smatra se dostojnim pravog muslimana i zaslunim za drugi svijet.
3
s
2. Turski posjedi koje kmetovi, po kvaliteti terena, posebno u Her-
cegovini, zbog surovosti kraja i oskudnosti obradivog zemljita, nisu dostatni siroma-
nim kmetovima za uzdravanje i ne proizvode koliko je potrebno. Tako proizvod vie
ovisi o trudu i radinosti kmeta nego o plodnosti zemljita. Age trae vie kmeto-
va umjesto da ih provide potrebnim imanjem za uzdravanje, kako bi sebi osigurali to
vie usluga.
3 9
35 u prolost Pasko Vasa naglaava da su se u Bosni i Hercegovini starosjedioci islamizirali
"uvereni da na taj uivanje svojih dobara, biti dabina i pri-
vilegije date muslimanima", a zemlja ostalih postala je dravna. su
bili samo kmetovi, a muslimani su povjerovali "da su apsolutni gospodari koji imaju
pravo na vlasnitvo zemlje, kao i na sva zadovoljstva ivota" (str. 38- 41).
36 Ta iseljavanja su bila masovna posebno u vrijeme ratova. ARHIV H., Sidil blaiaiskog erijat-
skog suda, br. 297, str. sa-tob, ub, 19a, 20a, a zabiljeena su u svim povijesnim pregledima
Hercegovine. Za period ustanka usp. Julije GRABOVAC, Dalmacija prema us-
tanku raje, Posebna izdanja ANUBiH, XXX/4, t. III, str. 139-156.
podacima su krcate rubrike u Narodnom Ustu (Il Nazionale) gdje je, primjerice 5.
VII. u 10 sati javljeno iz "Djeca ustanika stiu u ili 17. srpnja 1875.-
Vrgorac u 11,10 sati obitelji neprekidno pribjegavaju k nama", 24. VII u 17,30
sati javlja se ponovno iz "Mnotvo obitelji prelazi na na teritorij ... "
37 I Pasko Vasa (43) "Eto kakvi su bili odnosi kmetova i zemljoposednika do epo-
he malo udaljene od nas. To je srednji vek sa svima svojim nepravdama!" Dokle se sve dolo
isti Vasa kad pie: "Svi kmetovi su bili obavezni da svake godine dadnu agi novo ue
u duini nekoliko arina. Kakav je bio smisao ove pokornosti? Moda je ovo pred-
stavljalo aluziju na kmeta koji, agi pravo na ivot i smrt, sam mu daje
svoga (42). Na takav i ponos raje je unakazivan
ugnjetavanjem" te je "u mnogim sklon samo da drhti pred despotskim ta-
pom", Arthur EVANS, str. 257.
38 Isti Evans malo dalje (258-259) opisuje svoje putovanje kroz Hercegovinu i kako su "dva
ni slubenici, ni vojnici, ali ipak naoruani" susreli jednog i isprebi-
jali ga . je znao da u ovoj dravi i nasilje moe biti opravdano i nije se
39 Pasko VASA, Bosna i Hercegovina, str. 38-48. On dijeli zemlje u dvije klase. ARHIV
PROPAGANDE, Acta Turcantm, br. 828, 290, 297; ARHIV H.,_ Acta Turcarum, br. 111, 118,
129; ORIJENTALNI INSTITUT, Sidil mostarskog kadije, br. 3, 25b, 51 a,
79
Najbolje terene zadravaju za se. Parcele u najprostranijim poljima ne smatraju kmet-
skim posjedom nego slobodnima, kako bi ih to bolje koristili. Ako dri neki
turski teren i napravi - i izvan toga - u blizini ili kakvu zgradu, prisvoji
i taj teren. Isto tako, ako seljak ogradi plotom ili zidom koji komad slobodnoga
ili zemljita za pau, umu ili kakvu drugu uporabu, nema izlaza, aga pos-
taje gospodar i toga. Ako umu ili u kamenu i kru iskopa vlasti-
tim znojem kakav vrt, pa makar koliko to bilo udaljeno od aginskoga zemljita, aga pri-
svoji i to da je to kmet - rob napravio se aginskim Ba
zbog toga Turci tamo gdje da se takvih dobitaka spora-
zumno s drugim svojim suvjernicima zabranjuju rad i obradu, kako to ne bi
prisvojio.
4
o
3. to se daju agama od zemljinih proizvoda i pruanja usluga i rada za njih
od strane kmetova variraju proizvoljno prema volji gospodara, jer tu nema zakonskih
propisa i to je jedan od najglavnijih uzroka zloupotreba i Vlast je neto - ne
znam to - odredila u pogledu toga, na primjer da se naprave ugovori aga i
kmetova, ali aga u ovim krajevima dosad o tome da zna nita. A kako bi i
mogli kmetovi ugovarati s agama? Zbog toga su age od tada pa nadalje postali sve o-
triji, s vie zahtjeva i prijetnja prema kmetovima se u svakoj prigodi,
im zemljita, zaduenja a neke i sa zemljita gdje su im osta-
le i toliki trud za melioraciju bez naplate i bez ikakve nagrade. Ako bi se pak usu-
dili putem vlasti traiti naplatu, age odmah pretraivati dugove, upisuju za go.
dine i godine izmiljene dugove, a ako je potrebno trae i lane svjedoke i na koncu je
za kmeta dobro ako ne mora jo davati agi umjesto da primi.
4 1
Od zemljita koje se smatra pravim kmetskim daje se agi:
a) od raznih proizvoda koji se dobiju sa zemljita;
b) Pokoje grlo stoke godinje, a isto tako dio masla i sira;
e) Dotjerati mu broj tovara drva i, ako aga pravi kakvu kmet mu mora,
dovoditi materijal za nju.
d) Raditi mu i sluiti badava kada i koliko aga ele da im kmet dadne jed-
noga od svojih sinova kao besplatnog slugu.
e) Za njega posebno saditi duhan, ga i paziti dok ga gotova ne donese gos-
podaru u
40 ARHIV PROPAGANDE, Acta Turcarum, br. 973, 263, 590, 829, 942, 88.'
41 vjerojatno misli na odluke koje su izdane 1859, poznate pod nazivom Saferske nared
be, kojima se reformira agrarno pitanje. Kad je godine kasnije Devdet efendija stigao
u Mostar, iznenadio se kad nije nita za spomenute naredbe (Uredbe). "Naposletku pozvah
jednog od starih iz financijskog odeljenja. 'Pre godine, mi on, ovamo su
doli nekakovi denjkovi, ali kako je u to doba veliki vojvoda Omer-paa bio zauzet poslovima
oko pobunjenih nahija, o poslovima nije se imalo kad voditi -Ti denjkovi,
mi se, nalaze se u magacinu, u podrumu' ... Denjkovi se Nikako nisu ni otvara-
ni..." G. "Iz posmrtnih rukopisa", str. 277-278. ARHIV PROPAGANDE, Bosnia,
sv. 16, f. 514r. Pasko VASA, Bosna i Hercegovina, str. 40-44, a o zemlje str. 47. i
71.
80
f} Orati mu i sijati besplatno toliko jutara zemlje koliko aga ima, je jednako
dok ne donese ito u hambar gospodareve Prihodi od proizvoda koje kmetovi ra.
de za agu su vii od proizvoda to ih kmet dobije od aginskoga zemljita.
g) Ako aga u kmetovu ovaj' mora pruiti sve to je potrebno njemu, ko
njima i psima, posvetivi najviu panju da ga zadovolji u posluivanju najboljih jela
to ih moe imati i da se pokae vrlo zadovoljan to ga je mogao primiti i ugostiti u
svojoj ga badava danima i tjednima, a nekad i po mjesec dana.
ako jedna obitelj koja je na turskom imanju s vie ili ostalih
pa da se razdijele jedan od drugoga u nove obitelji, aga dijeli svakome
zemljite na obradu i uporabu, da mu svaki od njih daje toliko prihoda i usluga
koliko su davali i svi skupa, iako je zemljite ostalo koliko i prije -ni ni manje."
Ill. OD STRANE MEDLISA
l. Tursko je sudstvo sastavljeno od i kriminalnoga. U prvom sjede pae
ili kajmekani u svojim okruzima, muftija, dva ili tri muslimana, dva jedan
za pravoslavne, a drugi za katolike. U drugom [sjedi] kadija sa dva ili tri i
dva kao i u prvom. Iz ovoga se odmah prevlast muslimana i
u svakom sporu. Osim toga, muslimani u tome imaju prednost jer su pae, kaj
mekani i kadije predsjednici i vrhovni suci u suditima njihove vjere koji, ako nisu sug.
Jasni sa sudskom odlukom, da nita nije Tome treba pridodati
tijesnu povezanost i razumijevanje muslimana sebe iz i vjerskih moti
va i zbog poznavanja njihovih zakona i turskog jezika kojim se slui na sudu.
Naprotiv, ono malo koji su u sudu zbog nepoznavanja zakona i jezika, te
ha koji imaju od Turaka ne nita i toliko puta bi bilo bolje da ih nema u sudi
tu.
Osim toga, mnogi ili drugi bogati i Turci imaju izravni ili neizravni
utjecaj na sud, dok se ne dozvoljava zastupstvo ili advokatura kojeg inteli
gentnijeg i sposobnijeg Na koncu, mislimo da na svijetu nema tako pohlep
nih sudaca da prime darove u svrhu povoljne presude, kao to su Turci. I da
muhamedovci ne priznaju drugi zakon ni temelj pravde osim erijata i Kurana, prilago.
davaju se kanunu i drugim suvremenim odredbama samo prisiljeni okolnog.
tima, uvijek nastoje favorizirati muslimana i muslimanstvo na tetu pripadnika
drugih religija. I jedna druga okolnost ide u korist muslimana. da su prvi turski
funkcionari i Osmanlije, oni se, ne jezik naroda, ne mogu nikada
informirati o stanju parnice, [nego] to saznaju od vie-manje neznalica, [ili]
vie-manje zlonamjernih. A zato to su i ovi Turci, nikada prenijeti
sku stvar, nego na svoj sve to bi moglo biti nepogodno za Turke. A
42 Navedeno i Pasko Vasa (42) da je kmet "morao agine bate i
mu hiljadu drugih sitnih usluga koje su mu oduzimale vreme, a je samo
postupanjem. J ednom - nastavlja isti - begovi i age Hercegovine smatr_ali su sebe apso-
lutnim vlasnicima zemlje: oni nisu doputali ni suparnitvo ni pravo vlade" (71).
81
ako su pak malo ih je koji dobro vladaju turskim jezikom da bi na njemu mogli
ti izraze slavenskog jezika.
4 3
2. U pokrenutim parnicama i [sudskim] procesima muslimani imaju prednost pred kr-

a) jer u svojim parnicama imaju naklone suce,
b) jer su slobodni i nikoga se ne boje, pa se sve protiv in ovje raca,
e) jer mogu na podrku i zatitu smjernika uvijek spremnih da ih
zatite,
d) jer mogu, kao bogatiji, pokionima podmititi suce, slabe strane bolje poznaju,
e) jer uvijek nekoga pri pravnog da im sastavi tubu na turskom jeziku.
je bez tih prednosti, boji se osvete i drugih Turaka. Ne sudske
postupke, boji se da mnogo potroiti i izgubiti parnicu. A zbog siromatva ne moe
parnicu jer nema platiti trokove. Teko mu je, nekoga tko
bi mu sastaVio optubu turskom jeziku, jer muslimani da u tome pomau kr-
koji su u sporu s nekim muslimanom, ili pak ako je piu uz dobru nagradu, sas-
tave je tako da ide na tetu Tako jadni Ne se ni
pokrenuti kod suda parnicu, ili ako je pokrene, ponaa se tako nesigurno da parnicu
mora izgubiti, se potom to ju je i pokrenuo. Ako pak pokrene parnicu
protiv ovaj ne i ne se braniti mora pasti pred prepotentnim
Zbog tih turskih uspjeha i manevara su tako do sri obeshrabreni
i s mlijekom to usisava ju, te ih je navesti da podignu tubu pro-
tiv pa makar se radilo i o najteim tetama i uvredama. Zbog toga
Turci nikada prestati s navikom i drati pod terorom
narod.
44
3. Kako Turci znaju zapetljati optube i od njih se svojstvenom vjetinom
osloboditi, tako vjeto znaju uloviti i na tetu U tome nastupaju
s velikom i sigurni u razne pobjede. Prije svega, potrebno
je napomenuti da rdkakva naknada ni nije zakonom propisana za izgubljeno vrije-
me i trud svjedoka koji su pozvani na sud istinu, nego sve ide. na troak sa-
mih svjedoka. Zbog toga se svatko nastoji osloboditi takvog, vrlo opasnog posla, skop
i s velikom materijalnom tetom. Naime, ako ima parnicu s nekim od kr-
on uvijek, poradi vjerskih i interesa svoju
za svjedoke, koji se znaju sloiti, raditi i smisliti okolnosti te vjeto usmjeriti
tijek procesa tako da bi teko mogao suprotstaviti vjerodostojnije
stvo. Ako u blizini gdje se dogodio ili nema Turaka da bez obzira
43 ORIJENTALNi INSTITUT, Sidil mostarskog suda, br. 2, str. s4ah, i 107h; GAZI HUSREV-
BEGOVA B., br. 1156, str. 31-33, 35; Pasko VASA, Bosna i Hercegovina, 32-33, 74; P. BA-
KULA, 87, 49 i ORIJENTALNI INSTITUT, Sidil blagajskog suda, br. 59, str. 22a.
44 Tako je nastala poslovica: "Kadija te tui, kadija te sudi!" pa su katolici, ako su ikako mogli, iz-
bjegavali sudske procese. Fra Rafo Rado to i na latinskom jeziku u pismu od 21.
1877. "Quis te accusat? Turca. Quis te judicat? Turca." ARHIV PROPAGANDE, Bosnia, sv.
16, f. T04v.
82
radilo se o ili po dosta je da ih subrat informira, pa makar
bili sto milja daleko, oni se tamo gdje se dogodio i znat do potankosti
svu stvar. I se u prsa govoriti "dini jemin" i to ja znam, tako da stotinu
drugih Turaka dirnutih njegovom sve to potvrditi. To je dosta da se
opravda tuba erijata i da se postupak rijei u korist muslimana, jer je sve doputeno
da bi se muslimanski vjernik oslobodio od i pretenzija

Alto zatreba kakav svjedok, on ga bez - ako ne
a ono prijetnjama i se agi da natjera svoga kmeta da mu bude svje-
dok. A da je to protiv nevjernika, sud prima kao valja-
na svjedoka. Naprotiv svjedok protiv se ne moe jer oni ne ele ni u ko-
jem primiti da bi svoga subrata proglasili krivim. Ako pak kr-
uzme za svjedoka nekog on protiv krivca neto ali to
malo koristi, jer turski suci dre erijatski princip koji je poguban i fatalan za
Po njemu nevjernika-kaura protiv muslimana ne vrijedi. Ako
o tom principu iz razloga ute, ipak u naglosti to probija kroz usta
prvih muslimanskih sudaca u tijeku samog sudskog procesa. Pretpostavivi da
se ne mogu osloboditi nekog nakon to su upotrijebili
smicalica, spretno se posluiti Dok svjedok prolazi gradskim trgom,
Turci nasred trga postaviti jednoga od svojih koji iz svega glasa vikati protiv nje-
ga neku uvredu, kao lopov itd., a tada stotine turskih grla s trga ponavljaju tu uvredu
jadnom svjedoku. Na taj njegovo dok s nekim jav-
no nepotenim koga trebaju za svjedoka protivno. Od gradske
u kojoj ovaj stanuje trae potvrdu o dobru glasu. To odmah i to je dosta da se
o"pravda presuda erijata i zavri podvala u korist drugog muslimana, kako oni kau.
4
s
4. Tako je potpuno opravdana poslovica: "krstjaninu suda neima"- za kr-
nema pravde. Kada bi nekome palo na pamet provjeriti i prelistati spise musli-
manskih sudova i paljivo procese, odluke i osude, imao bi to vidjeti. Obes-
hrabren nad zbrkom, i nepravdama, oplakivao bi pogaenu
nost u tim Adam ovim sinovima. Iz tih spomenutih osobina Turaka, sudaca i svjedoka
svatko moe po sam po sebi razumjeti pravednost osuda i
Nakon to je tuba predana na turskom jeziku, jer bi bila pai ili kajme-
kanu na potpis, te nakon to se ustanovi da odgovara zakonskim propisima,
se kadiji. Ovaj je ostavi sa stotinu drugih nerijeenih (tubi), te naredi tuitelju da
nakon vremena. To se uz grdnju zbog po vie puta.
Kada pak vrijeme pretresa, savjetnici progovore nekoliko o njoj, a kadija
pridrava sebi pravo presude. Dok drugi o tome raspravljaju on se, vlada
prema propisima erijata i svom interesu. Ako su parni nakon to je saslu-
ao obje stranke, odgodit presudu kako bi stranke imale vremena umekati
nog suca kriomice doneenim darovima, o kadijina presuda.
45 Tu i EV {\NS, Kroz, 271, ubraja uzroke ustanka, ali da su "u vladaju-
klasi u Turskoj potpuno mrtvi javno potenje i privatni moral, da je korupcija zatvorila vra-
ta napretku i da je patriotizam skoro prestao da postoji" (277), a raja je ponos
unakazivan ugnjetavan:jem, i koja je u mnogim sklona sam6 da drhti pred despot-
skim tapom" (257) nema ni pojma o slobodi.
83
Ako su darovi obiju stranaka jednaki i obilni, dat im briljiv savjet da se
ljubazno nagode ih rnedlisu. Ako se i malo po
i darovi, osim ako su obilati. Tada kadija moda neto popustiti u
korist on umjesto- suca biti advokat muslimana, se zaobila-
enjima i izmotavanjima sa stotinu nekorisnih i neslanih bezveznih pitanja, a samo s
ponekim o okolnostima i svojstvima svjedoka, koja zna obezvrijediti sporni
neistinite i neukusne izmiljotine. Ovako diskreditira vjerodostojnost
a) Ako se svjedoci ne slau i u pojedinostima i sitnicama, pa makar ne bile sitne za bit
parnice;
b) Ako pozivani i ispitivani vie puta promijene koju
e) Ako su ikada bili u zatvoru, ili nepravedno, svejedno je. Ovo se ponavlja
i tuitelju i svjedocima kako bi odustali od parnice.
ako zakonski bude dokazano da je kriv, opet postoji jedan iz-
laz. Osuda se odgodi, a se poalje da bi moda u svoju korist pronaao kakvu
okolnost ili kakva svjedoka. I on to Ako se na primjer dokae da je
ubio u mjestu A, dana S, on turske svjedoke da se
dana nalazio u mjestu Z, koje je udaljeno od mjesta A i to potvrditi zakletom na
Kitab. Tada se proces izmijeni, a kazne se protiv kaura-klevetnika, koji su se
usudili profanirati sudsko svetite besramnim laima i prijevarama na toliku tetu
"nevinog" muslimana. Odjek usvojiti cijeli grad i pravedni prezir kadije i
medlisa. Siromasi su zatvoreni u tamnice i, osim
kazni, zauvijek ozloglaeni.
pretpostavimo da tui za neki tei prekraj. Odmah se
napeti ivci kadije i rnedlisa te ostalih Turaka. Svi skupa i svaki napose koli
ko mogu i znaju protiv klatea, protiv tih raz-mozgova i crnogorskih hulja,
jer svi su jednaki. Uzmimo da negdje u i najudaljenijim pia
ninarna bude od bilo koga ubijen neki odmah se na sav glas vikati da su kr-
ubojice. Ne se istrage ni sudski ispiti. Pobjenjeli Turci trae osvetu i
pokolj. Nemilosrdno tuku i Ako sretnu kojeg nekanjeno
ju i zlostavljaju sela u blizini Silom odvode stada stoke, sto-
tine bez razlike, i ih nogama, i kundacima u
U gradu ih razuzdana turska rulja s urlicirna i vikom, te ih prati na sud i u zatvor
na naj divljiji ih kamenjem, i zlostavljaju
Prestraenost jednih a divljatvo drugih je na vrhuncu. Od tog trenutka siromani
uzdiu u smrdljivim tamnicama, vuku ih po sudovima gdje ih ponovno terorizi-
raju da bi priznali jer, kau, oni sve znaju, oni nevjernici urotili su se protiv ne-
vinog muslimana, za to postoje dokazi i pa svi na vjeala
i na kolac. I ta tragedija, katkad produavana mjesecima, zavrava saznanjem da je
ub9jica bio neki stranac, koji nema nita s tim jadnim ili kakav musliman,
neprijatelj ubijenoga .. Tada se tako uniteni, putaju bez ikakve zado-
voljtine. Katkad pak, nakon to se neto stia bijes, Turci priznaju da su nevi
ni; ali ako nisu posve sigurni ili hine da nisu jo ustvrdili tko je ubojica, tada, za viu
sigurnost ili bolje radi pokrivanja svoje goleme nepravde, neki glavniji i Turcima nepo-
84
voljniji godinama okovani u tamnicama; drugi se kao na milost i s prijete-
opomenom putaju svojim siromanim nakon data jamstva da vie nikada
to
4 6
Dao Bog da budu i da bude manje procesa u ovim nesretnim i tako barbar-
ski pokrajinama!
IV. NIKAKVA SIGURNOST IVOTA, I IMANJA
Umjesto da nai ljudi trae slobodu i napredak, oni nemaju ni najosnovnija ljudska pra-
va: pravo na ivot, na i imanje. Jer na najmanje nezadovoljstvo, na svaku sumnji-
vu kod Turaka, zbog pohlepe nasilrllka ili srdite zavisti gospodara,
sve je nesigurno. Nema nikakve dravne zatite protiv zala. Nema nikakve
garancije od strane sudova. Sve je preputeno i najgrubljoj samovolji
fanatika, koji uvijek imaju namjeru da nakode siromanom i da ga
ponize i lie svakog prava a sve to sa kojoj nema jednake te vjeti-
nom vjerskih i I od toga se odviknuti osim ognjem i To
je jasno:
a) Iz stotine koje su se dogodile i neprestano se u ovim pokraji-
nama.
b) Iz slijepog vjerskog fanatizma koji je naim muslimanima i
mrnjom na sve to je
e) Iz neprestanih turskih prijetnji koje svakog dana na najokrutnije
nekanjeno
d) Iz to vlast uzima oruje a dijeli ga muslimanima, to
na pokolj u Siriji. I neka se to ne dri za umiljanje,jer nije se samo jednom gdje
nai muslimani o tome govore. bilo ih je i ima ih mnogo koji su spremni na takav
udarac i ako to dosad nisu to je zato to ih je neki razumni musliman zadrao
radi alosnih posljedica to bi za njih slijedile.
e) Iz neprestanih izazivanja sa strane muslimana, .i u sadanjim prilikama. Tako su
sada neki muslimani prisiliti jadne vjerne vlasti, da im prodaju kakvu
staru kuburu, da ih tako razoruane mogu maltretirati kako
se na sve nasrtati na ranjavanjem i prijetnjama
Nadalje im nanose tete, pale pustoe vinograde i vrtove. Osim toga naj-
gadnije psovke protiv svega to je najsvetije i najdrae u vjeri, te
osoba i obitelji. Nadalje, i lana pisma, da bi kod vlasti optui-
li najuglednije koje su zamrzili zbog pobune.
46 N'avedeni razlozi i da se do pravde jo su vie povezali katolike i franjevce, pa
su seljaci u ili dolazili franjevcima na ,.sud". O .tome P.
BAKULA str. 87): "Seljaci to da ne upadnu u ake turskih sudova koji bi ih
mogli ne samo neprestatio suditi, nego bi bili izloeni i velikim trokovima. Zbog oba ta razloga
dolaze k nama i to im je korisno, ali za nas misionare to nije samo inali kri, ako i ostavimo po
strani prigovor da nismo bili pravedni, jer nismo mogli presuditi po elji svake stranke."
85
Drimo da se ne smije preko jednog koji se u
vremenu dogodio. Dok je njegovo car Austrije prolazio naim granicama,
prema ugovorima dvaju carstava,
47
protektor u ovim pokrajinama da
ga vidi.' I tko bi rekao. da se nai Turci zbog toga namrgoditi jer je i mnogo njih i-
lo tamo s istim ciljem? Pa ipak, neki su zbog toga platili ivotom, kao otac Ka-
raula u Livnu." Neki su pobjegli s vlastitih ognjita u strane zemlje, drugi se opet ne
maknuti od -da ne budu od zasjeda i prijetnja koje im Turci
nanose.
5
o
Kako se, dakle, moe osigurati ivot, i imovina i tko uiva slo-
bodu prava? Kako ukorijenjenu gangrenu tolikih zlouporaba? Tre-
balo bi promijeniti narav muslimana. Trebalo bi paralizirati slijepi fanatizam i brutalnu
osomost koja sve rui. To se djelima, jedino djelima moe data tisu-
puta, nisu nita nego bacanje praine u Paragrafi su iluzije, igra prepredenjaka,
vrijede koliko i papir na kojem su napisani, ako nema jake, ruke koja bi znala
i htjela primorati da se potuju drutveni red i zakoni. Sile su od otomanske vlade dobi-
le garancije na papiru, u paragrafima Hathumajuna, ali u stvarnosti na taj
nikad nita Nai se Turci rugaju tim paragrafima i garancijama,
su najgadnijim psovkama i kanun i sultana i sile koje daju garanciju, sigurni da to mogu
nekanjivo
5 1
Znaju se nametati siromanoj raji sa stranim psovkama i pro stim
... ti tvoga Krista, ja sam ti i kanun i car; i izgleda da imaju razloga govoriti
tako, jer se najvii turski i vladaju kao pravi carevi. Zato kod na-
eg naroda i postoji poslovica: "Do cara sto carah". Oni gule narod i prazne dravnu
blagajnu. Oni uutkuju vapaje da ne bi doprli do vladara. Oh koliko bi se
nepravednih djela moglo ustanoviti kad bi se siromasi usudili slobodno govoriti' A
ne s i od straha danim potpisima. Istinom iz usta nestalo bi lanih
spisa koji su prijevarom potpisani na tetu siromaha. Ali jao onome tko se usudi podi-
tubu za istinu i pravdu, onome koji poziva na potovanje zakona! Taj moe biti
siguran da mu se to osvetiti, pa i nakon vie godina, jer biti ili na smrt isprebijan,
ili potajno ubijen, ili u zapaljen. I sada namete i osvete iz vremena ratova Omer-
-pae ispataju mnogi koji su bili vjerni vladaru i iskreni u iznoenju stanja stva-
47 Pasko Vasa priznaje da su uprava, nemarnoM i nesposobnost upravitelja, s
vim sistemom koji je vladao u odnosima kmetova i vlasnika" bili dalji uzroci ustanka
(Bosna i Hercegovina, str. 68).
48 Usp. A. ustanak, str. 324-325 s biljekama; R. GLAVA,
Politika franjevaca u prolosti i sadanjosti, Mostar 1904, str. 88-90.
49 To je fra Lovro Karaula, upnik u ARHIV PROPAGANDE, Bosnia, sv. XVI, f.
ARHIV reda, Erzegovina, sv: I, f. 637r i 641v. A{ndrija] Z[irdum], Karaula, fra
Lovro, Franjo medu Hrvatima, Zagreb 1976, str. 236-237.
50 A. Ustanak, str. 326-327. Napomenimo da je fra Bono
imao svoju i vie godina bio u Kaminici. Tada je hajdukovao i Andrijica
Sl ,,1, stvarno; mere poboljanja koje su poduzimane od dolaska nj. v. Sultana Abdul-Aziza [1861.
-1876.] sledile su jedna za drugom tako brzinom munje," Usp. Pasko VASA, Bosna i Her.
cegovina, str. 7-9 i 45. G, Iz Posmrtnih rukopisa, str. 277-278; P. BAKULA, Mu-
str. 66-69; Radoslav GLAVA, O, Mostar .191 o, str. 12- 13; Grga
Z!igreb 1906, str. 88-89.
86
ri u ovim pokrajinama. s
2
Svi su putevi bili i sada su zatvoreni i kontrolirani, a moe ih
se samo ognjem i s
3
Gospodo, je da turska vlast donese kakav lijek. To pokazuje
puta iskustvo. To pokazuje slabost vlasti i njezino stalno opadanje, te
prestani kompaktni otpor muslimana ove pokrajine. Nadati se u takvu bila bi
ludost, neoprostiva zaslijepljenost. Takvu bi nadu nai Turci puta izrugali. Oni
bi svojim intrigama znali toliko i toliko da prevare i sultana i sile. Znali bi
spraviti toliko na nepoznatom jeziku, potpisanih i od
lisa i glavara, koja bi bila protiv ivota i imovine. Nali bi u gradovima ne
malo sumiljenika protiv drugih a to zato to oni s Turcima
dijele nedozvoljeni dobitak i zato to nisu toliko nametima kao siromani
seoski s
4
Nadamo se da ovo savjetovanje sila o naim nevoljama
biti savjetovanju u beznadnoj bolesti o kojoj se nita ne zna s s
Izlaz iz toga zla i lijek tolikim nevoljama jest od turske samovolje
i neprestanih uklanjanje uzroka usplamtjelih ustanaka i osiguranje trajnog mi-
, ra. Za to nalazimo izlaz:
l) radije umrijeti nego podnositi toliko ropstvo. Zato ih treba pus-
titi da s orujem trae svoje I ako im se ne prui imaju bar pravo
da se ne prave smetnje njihovu pothvatu i da se ne pomae

2) Ili biti prisiljeni zamoliti koju silu da nam ustupi kutak zemlje da
svi iselimo i napustimo ovu nesretnu zemlju na koju padaju tolika prokletstva. s
1
52 O situaciji za vrijeme Omer-pae Latasa v. Galib LJIVO, Omer paa Latas, Sarajevo 1977; P.
BAKULA, str. 64-65; ARHIV Bosne Srebrne, VII, Mjesta a) br. 20 i Josip
Spomenik SKA, LXVII/53 (1930), str. 258-259.
53 ARHIV PROPAGANDE, Bosnia, sv. 14, f. 442v.
54 ARHIV PROPAGANDE, Bosnia, sv. 16, f. 479r, 484r-485r. Malo kasnije Server-paa je izdao
novu proklamaciju o zatiti Usp. ARHIV PROPAGANDE, Spisi Kustodije, sv. 10, f.
287v-288r. O obitelji Tuti nalaze se brojni turski dokumenti u
kom i dravnom arhivu u Mostaru iz tog perioda.
55 ovdje podrazumijeva akciju konzula velikih sila na pacifikaciji pobunjenog stanovni-
tva u Hercegovini GAZI HUSREVBEGOVA BIBLIOTEKA, Mala historija, br. 1156, str. 19-
-20; Boo MADAR, Pokuaj pacifikacije ustanka 1875. posredovanjem pred-
stavnika evropskih drava, Posebna izdanja ANUBiH, XXX/4. t. I, str. 303-312.
56 U Nevesinju su konzulima predani zahtjevi: "1) da Turci vie ne na devojke
i ene; 2) da se dalje ne skrnave crkve i da se dozvoli sloboda veroispovesti; 3) da
se pred zakonom sa Turcima; 4) da budu od nasilja zaptija; 5) da
ne uzimaju vie nego to je legalno dozvoljeno i da to uzimaju u pogodno doba; 6) da svaka
samo jedan dukat godinje i 7) da vlada ne uzima na prisilan rad ni ljude ni konje,
da se potrebni rad kako je to svuda u svetu." Usp. A. EVANS. Kroz, str. 274-275.
57 u to vrijeme dosta svijeta se iselilo u Dalmaciju. Usp. nau biljeku 36 i Slavko
ustanak i izbjeglice po. dokumentimti kotorskog ar-
hiva, Stogodinjica crnogorsko-turskog rata 1876-1878, Titograd 1978, CAN i U,
povi, knj. s, str. 213-221. Izbjeglica je bilo i u Crnoj Gori. Usp. Branko Prilog
poloaja izbjeglica u Crnoj Gori 1875-1878, StogodiSnjica cmogorsko-
-turskograta 1876-1878, Titograd 1978, str. 223-241.
87
3) lli bi se sile trebale sporazumjeti sa sultanom da se od Bosne i Hercegovine
autonomna drava ovisna o sultanu s vladarom izvana, a nikako s
4) lli bi se sile morale dogovoriti i odmah uspostaviti vojne posade u
glavnijim gradovima pokrajine, te da njihovi predstavnici u glavnije medlise kao
suci, dok se stvari ne srede i osigura ivot, i imovina te i vjer-
ska ravnopravnost.
5 9
'
S talijanskog preveo i biljekarruz popratio
ANDRIJA
58 To je, koliko je poznato, prva vijest,o takvom poloaju Bosne i Hercegovine.
59 Uz ove pismene zahtjeve stanovnitva to ih je stilizirao fra Pakal austrij-
ski konzul - a on je ovu knjiicu poslao ministru Andrassiju uz izvjetaj od 8. listopada
1875. - se i zahtjevi. Tako su ustanici Zubaca traili: "l) da mjesto pregovora
gdje bi vode ustanka iznijeli svoje zahtjeve bude dalmatinska ili crnogorska granica; 2) da se za
vrijeme trajanja pregovora osigura primirje pod uvjetom da turske trupe ostanu na
mjestima i da im se dotura samo neophodni provijant i 3) da se pregovori vode sa turskim kome-
sarom uz prisustvo predstavnika velikih sila koji bi preuzeli obavezu garantovanja izvrenja re-
formi." Katolici iz Rasna i Gabele trae: a) smanjenje ili ukidanje nekih vrsta poreza; b) smanje-
nje radnih obaveza koje su bili duni dati feudalcima i dravi; e) pravnu jednakost; d) slobodu
vjere i e) veCu brigu drave za kole. Ustanici Popova polja su usmeno iznijeli svoje zahtjeve,
a katolici Ljubukog i Mostara predali su pismene zahtjeve konzulima i Server-pai. Usp. Boo
MADAR, Pokuaj .. str. 3Q7.
88

Als der Herzegowineraufstand in vollem Schwung war (1875), bamiihten sich die Fran-
ziskaner von Herzegowina die christliche Bevblkerung ohne Blutvergiessen von der
vierhundertjahrigen tUrkischen Herrschaft zu befreien. Die Franziskaner von Bosnien
schlossen sich an. Damals sammelten die Franziskaner die Zeugnisse von der TyTannei,
die am christlichen Volk ausgeUbt wurde. Sie gaben das gesammelte Material dem da-
maligen Provinzial fra Pa:fkal damit er aufgrund dessen eine Eingabe schriebe.
Fra Pakal schrieb ein kleines BUchlein aufTalienisch: Un cenno semplice sui gravami.
Causa principale dell' insurrezione delle popolazioni cristiane in Ercegovina (Eine kur-
ze Riickschau auf die Fronen. Die Hauptursachen des Aufstandes der christlichen VOl-
ker in Herzegowina.) S. 29, 18x 12 cm. Das Biichlein wurde den Vertretern (den Kon-
su ln) europiiischer Miichte in Herzegowina iibergeben. Darin wurde beschrieben: I. Ver-
schiedene Frane und Steuer, II. Tyrannei von Seite der Agas, III. Tyrannei von Seite
des Gerichthofes und IV. T otale Unsicherheit des Lebens, der Ehre und des Gutes.
Das Biichlein von ist ein soziplogisches Foto def. Herzegowina in der Zeit vor
und unmittelbar nach dem Aufstand. Es entstand in sehr schwierigen Umstiinden-
fiir den Kopf seines Autors wurde ein Lohn von 60 goldenen Magyarier ausgeschrie-
ben. Sein We rt, ne ben der wertvollen Ang,aben, die es enthielt, lag darin dass es Offent-
lich wurde. Es -wurde den Konseln (von Osterreich, Russland, Italien, Frankreich und
England) und dem Vertreter der tiirkischen Oberherrschaft"Server Pascha eingehiindigt.
Sie diskutierten Uber sein Inhalt und, soweit _es mir bekannt ist, konnten sie keines von
den dort angefiihrten Zeugnissen als unw&hr oder liigenhaft erklaren. So hat dieses
Buch/ein gewaltiger als die Waffe und der Schrei des unbewaffneten und ausgebeuteten
Volkes die eingeschlafenen Gewissen der christlichen VOlker geweckt. So haben end-
lich die Vertreter der christlichen Miichte auf dem Berliner Kongress 1878 das christ-
liche kleine Volk in Bosnien und Herzegowina von dem vierhundertjiihrigen tiirkischen
Sklaventum befreit.
Der Tekst des Biichleins ist hier auf Kroatisch iibersetzt, begleitet von mir bekannten
damaligen Dokumenten der tiirkischen Provenienz.
89