SAETAK SMJERNICA (podruje: krajobraz) Reference: 1. Zakon o zatiti okolia, Narodne novine 110/07 2.

Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoli, Narodne novine 64/08 3. Krajobrazna osnova RH 4. Direktiva 97/11/EC 5. Direktiva 2003/35/EC 6. Guidance on EIA 7. Nacrt smjernica za voenje postupka PUO 8. Tehnike smjernice za izradu studija o utjecaju na okoli / EIA Technical Guidance 9. Guidelines for Landscape and Visual Impact Assesment, 2002. 10. Izrada prijedloga uputa za izradu studija o utjecaju na okoli (radni materijal, Agronomski fakultet, autori: Soi, Anii, Puorro, Soi) 11. EKOLOKI leksikon, Barbat : Ministarstvo zatite okolia i prostornog ureenja Republike Hrvatske, 2001. - XI, 361 str.

IZRADA PRIJEDLOGA SMJERNICA ZA IZRADU STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLI (PODRUJE: KRAJOBRAZ) UVOD Svrha poduzimanja zahvata - interesi razvoja Utvrivanje interesa razvoja. Motivi i potrebe za realizaciju aktivnosti. Vano za izbor kriterija vrednovanja, ocjene utjecaja, te izbora varijanti. Razlozi zatite okolia - interesi zatite Koji su to sustavi vrijednosti o kojima treba posebno voditi rauna prilikom realizacije aktivnosti i njenog rada, npr. prirodni, kulturni, rekreacijski, percepcijski, resursni i sl. sustavi vrijednosti. Stupanj vanosti/potrebe planiranog zahvata za lokalnu sredinu u razvojnom i socijalnom smislu (grad, opina i/ili ire/ue podruje). Jasno opredijeljene ova dva interesa (razvoj i zatita) osnova su za izbor metode rada, izbor sustava prostornih vrijednosti, ciljane i sustavno ralanjene inventarizacije prostora, izbora kriterija vrednovanja te odabira najpovoljnije varijante zahvata.

1. Opis zahvata
Sa aspekta krajobraza, potrebno je opisati one karakteristike zahvata koji utjeu na krajobraz kroz opis zahvata koji daju fizika obiljeja cjelokupnog zahvata i drugih aktivnosti koje mogu biti potrebne za realizaciju zahvata (primjerice: potreba za koritenjem zemljita tijekom graenja i/ili koritenja zahvata), opis glavnih obiljeja tehnolokih procesa, idejnu skicu ili idejno rjeenje koje sadri tekstualno obrazloenje i grafiki prikaz zahvata.

Krajobrazna obiljeja (zahvata) Sva karakteristika zahvata, koje utjeu na krajobrazne sustave vrijednosti, kao to su zemljani radovi, iskopi, nasipi, ruenja, miniranja, promjena postojeih oblika reljefa, unaanje novih reljefnih oblika, trasiranje, sjea vegetacije, unaanje tue vegetacije, ili ivotinjskih vrsta, unaanje novih materijala, unaanje novih graevina, volumena, boja, ritma, mjerila, stupanj pokrivenosti prostora novim zahvatom u odnosu na zateeno stanje, i sl. Sve navedeno treba biti usmjereno na one karakteristike u okoliu koje tvore osnovne krajobrazne sustave vrijednosti i na koje se mogu reflektirati posljedice.

2. Varijantna rjeenja zahvata

Obzirom na vrstu zahvata, mogua su varijantna rjeenja, posebno sa askpekta mjera za ublaavanje utjecaja na krajobraz, varijantnim rjeenjima sanacije. Stoga su neophodan saeti opis razmatranih varijantnih rjeenja zahvata s obzirom na njihove utjecaje na okoli, a sluaju varijantnih rjeenja sanacije idejna rjeenja (ili idejne skice) varijantnih rjeenja. Uvijek postoji barem dvije varijante, jer je neophodno izvriti i procjenu nulte varijante, tj kada se ne poduzima nikakav zahvat. Na temelju neke metode odabira, potrebno je obrazloiti razloge odabira neke od varijantnih rjeenja.

3. Podaci i opis lokacije zahvata i podaci o okoliu

Potpun opis lokacije zahvata kroz: - ovjereni izvodi iz odgovarajue prostorno-planske dokumentacije (u tekstualnom i grafikom obliku), - grafiki prilozi s ucrtanim zahvatom koji prikazuju odnos prema postojeim i planiranim zahvatima, grafiki prilozi s ucrtanim zahvatom u odnosu na zatiena i podruja ekoloke mree - opis postojeeg stanja okolia na koji bi zahvat mogao imati znaajan utjecaj, ukljuujui posebice stanovnitvo, ivotinjski i biljni svijet, tlo, vodu, zrak, klimatske faktore, materijalna dobra, koji obuhvaaju graditeljsko i arheoloko nasljee, te krajolik, - analiza odnosa zahvata prema postojeim i planiranim zahvatima te prema zatienim i podrujima ekoloke mree, - prikupljeni podaci i provedena mjerenja na lokaciji zahvata, - opis okolia lokacije zahvata za varijantu ne initi nita (u sluajevima kada se zahvatom poboljava stanje okolia ili smanjuju postojei negativni trendovi u okoliu). Podaci iz alineje 2. i 3. ove toke moraju se dati na geokodiranim i ortofoto podlogama. Utvrivanje obuhvata sustava vrijednosti

Identifikacije moguih utjecaja predstavlja vrlo vaan korak kojim se usmjerava procjena i vrednovanje utjecaja na one relevantne za pojedini zahvat. U ovom koraku je neophodan izniman senzibilitet izraivaa studije koji prethodnom analizom za stolom iz kartografskih priloga, zatim uvidom na terenu utvruje relevantan izbor sustava vrijednosti za dano podruje i predmetni zahvat. Na taj nain se vrednovanje usredotouje na one sustave koji su relevantni za predmetno podruje i zahvat. Rezultat je ovog nivoa rada izbor sustava vrijednosti i njegov znaaj za dano podruje. Za podruje krajobraznih sustava vrijednosti to su: Reljef, geomorfoloke strukture u prostoru i sl. Prirodnost, prirodna prvobitnost i sl. Vegetacija Fauna Ekoloka ralanjenost, biotopska raznolikost i dr. Vizualne kvalitete, identitet, vizualna izloenost Kulturne znaajke prostora Djelatnosti koje ovise o krajobrazno-prirodnim resursima i drugi sustavi vrijednosti to ovisi o krajobraznom prostoru i obliku zahvata Granice obuhvata i inventarizacija prostornih datosti Opredjeljenje ueg i ireg podruja utjecaja zahvata te opis postojeeg stanja u podruju obuhvata -inventarizacija prostornih datosti (Ekoloke prilike i stanje namjena povrina, izgraenosti i komunalne opremljenosti). Dubinu i irinu inventure stanja na temelju rezultata iz prethodne procjene utjecaja. Ne svi podaci koji su u nastavku popisa, ve samo one datosti koje su za odreeni zahvat i prostor relevantne. Neka obiljeja su geomorfoloke znaajke, prirodni i doprirodni krajobraz, kulturni krajobraz, tehnogeni krajobraz, vizualne posebnosti Krajobrazna obiljeja (lokacije) Za podruje krajobraza slijedea obiljeja: 1. Strmine-nagib, ekspozicije 2. Mikroreljef, nadmorska visina, geomorfoloke posebnosti specifinosti i dr. 3. Povrinske vode: rijeke jezera, potoci, movare, lokve slatine i dr. One karakteristike koje su bitne za daljnji rad. 4. Struktura morske obale, struktura morskog dna, dubine mora i dr. 5. Tipovi tla te njegove kemijske i fizike osobine ( u zavisnosti o potrebi i problemu) 6. Povrinski pokrov, tipovi vegetacijskog pokrova, sastav, pokrovnost, dobna struktura umskih sastojina i sl. 7. Ekoloke specifinosti - posebnosti 8. Urbano koritenje prostora (Land-use) 9. Kulturne vrijednosti i spomenici 10. Zatieni objekti prirode

11. Vizualne posebnosti - specifinosti 12. Drugi tipovi ralanjenja krajobraznih datosti u zavisnosti o njihovom sadraju u danom prostoru i o povezanosti s moguim posljedicama. Interpretacija prostornih sustava vrijednosti U ovoj toci treba identificirati ljestvicu (hijerarhiju) sustava vrijednosti u okoliu. Koji sustavi prostornih vrijednosti imaju veu teinu, koji su osjetljiviji odnosno imaju veu vanost u datoj sredini i situaciji.

Grafiki prilozi: Krajobrazni elementi Analiza krajobrazne ekologije

4. Opis utjecaja zahvata na okoli, tijekom graenja i/ili koritenja zahvata Utjecaj na krajobraz Opis metodolokog pristupa Vrednovanje (ocjena utjecaja) je proces utvrivanja vanosti utjecaja na opredijeljene sustave vrijednosti. Proces vrednovanja mora biti obraen jednom ili vie metoda vrednovanja kao to su to primjerice: Matrice, checklists, network, overlay, GIS, modeliranja, itd. Vanost je primjene jedne ili vie uvrijeenih metoda za procjenu utjecaja na okoli u tome to je rad usmjeren razrjeenju problema konfliktnih situacija koje razvoj unaa u prostor, te se razumljivim planerskim koracima, sintetizirano po sustavima vrijednosti, razotkrivaju problemska stanja i njihov kritini znaaj, to omoguava lake donoenje odluka. Metode koje se najee primjenjuju u procijeni utjecaja na okoli nisu standardizirane te ovdje nisu postavljene po redoslijedu vanosti, ve po abecednom redu (prema stranoj strunoj literaturi): Analiza koristi i trokova, Analogija, Checklists, Fotomontae, Indikatori, Uoavanje trenda, Matrice, Kvalitativni modeli, Kvantitativni modeli, Network metoda, Stav strunjaka, Overlay mapping, Laboratorijski eksperimenti, Struna literatura, Scenariji, Ekspertne metode, itd. Prepoznavanje i kvalifikacija utjecaja tijekom pripreme, graenja i koritenja zahvata odnosno prestanka koritenja ukljuujui ekoloku nesreu i rizik njezina nastanka Aplikacija odabrane metode rada Po odabranoj metodi - obrada za podruje krajobraza (ono to ima smisla za dano podruje i sustave krajobraznih vrijednosti koji su ugroeni) prema prethodnoj procjeni:

Reljef, geomorfoloke strukture u prostoru postojanje geomorfolokih posebnosti lj podruju zahvata mogui utjecaj zahvata oteenja reljefa i mogunosti sanacije neposredne promjene geomorfoloke strukture prostora prirodnog porijekla neposredne promjene geomorfoloke strukture prostora antropogenog porijekla privlaenje drugih djelatnosti koje ugroavaju geomorfoloka svojstva prostora (posredni utjecaj) i dr. mogua druga ralanjenja prema stanjima u prostoru Prirodnost - prirodna prvobitnost netaknutost znaajnijih reljefnih struktura i mogue posljedice ouvanost klimaksnih stadija vegetacije, njihova zrelost i stanja udaljenosti, povezano s moguim posljedicama ouvanost prirodnih vodenih sustava i struktura u krajobrazu te mogui utjecaj zahvata privlaenje drugih djelatnosti koje ugroavaju prirodnost -prirodnu prvobitnost krajobraza Vegetacija Postojanje botanikih ili dendrolokih spomenika ili rezervata odnosno biotopa rijetkih ili ugroenih vrsta, mogui utjecaj Utjecaj zahvata na vegetacijske pojave u prostoru: umske zajednice, skupine stablaica, solitere stablaica, umski rub, umski proplanak, ivice, obalno ili vodeno raslinje, stabljike i movarno bilje i sl. Unaanje stranih biljnih vrsta u podruje i utjecaj Posredna i neposredna pojava tete na raslinju radi emisije sastojaka prouzrokovane zahvatom ili ce pak doi do pospjeena bolesti biljaka i tetoina Posredno i neposredno smanjenje koliine ili kvalitete umskih (samoniklih) i ljekovitih biljaka ili drugih korisnih biljaka u podruju Pozitivan (stimulativan) utjecaj na razliite biljne vrste u podruju Fauna Postojanje rijetkih i ugroenih ivotinjskih vrsta i utjecaj zahvata

 Neposredni utjecaj na ivotinjske vrste, populacije ivotinja, posebne jedinke: ivotinje u tlu, vodene ivotinje, obalne i movarne ivotinje, gmizavce, ptice, male sisavce, lovnu divlja i sl. Posredni utjecaj na ivotinjski svijet u podruju: unitenje ivotne okolice pojedinih ivotinjskih vrsta, unitenje pojedinih karika lanaca ishrane, emisije tetnih sastojaka u okolinu, pogodovanje razvoja parazita i zaraznih (patogenih) klica te degenerativnih pojava kod pojedinih ivotinjskih vrsta, unaanje prepreka u komunikacijske koridore ivotinja u podruju, promjene u prirodnim razgranienjima prostora i sl. Unoenje strane faune u krajobrazni prostor i utjecaji Povoljnosti za bolji razvoj pojedinih ivotinjskih populacija ili jedinki ivotinja u podruju Ekoloka raznolikost Postojanje ekolokih rezervata ili zatienih biotopa i mogui utjecaji Posredni i neposredni utjecaj na smanjenje ekoloke raznolikosti ili siromaenje genetskog potencijala biotipova u podruju zahvata Poveanje ekoloke i genetske raznolikosti biotipova u podruju obuhvata Promjena ravnotee medu vrstama, populacijama ili jedinkama u ekosistemima podruja zahvata Poveanje ili smanjenje prirodne ouvanosti prostora Poveanje antropogenosti okoline u podruju zahvata Vizualne kvalitete, identitet, vizualna izloenost Posredni i neposredni utjecaj na pojave u podruju koje zajedniki ostvaruju: prirodnu topografsku ralanjenost i strukturiranost topografije, prirodnu vegetacijsku ralanjenost i strukturiranost vegetacije, ralanjenost i strukturiranost vegetacije radi prirodnog koritenja zemljita (umarstvo, poljoprivreda i sl.). Posredni i neposredni utjecaj na prepoznatljive fizike karakteristike krajobraza koji ostvaruju identitet prostora. Posredni i neposredni utjecaj na vizualno izloene prirodne pojave i dominante u prostoru. Smanjenje ili unitenje skladnosti prirodnih pojava koje u prostor unaa prirodno koritenje tradicionalnih aktivnosti (poljoprivreda, umarstvo, i sl.) Vizualno eksponirani zahvat, tj. u podruju vizualne izloenosti (vidljivosti) s komunikacija, iz naselja ili onih dijelova prostora gdje se zadravaju stanovnici i/ili posjetioci u prostoru.

 Doprinos vizualnim kvalitetama prostora: sa sanacijama teta u prostoru kao to su to: zaputena gradilita, kamenolomi, ljunare, odlagalita otpada, erozijska (antropogena) podruja sl., te s unaanjem kvalitetnih oblikovnih rjeenja (arhitekture zgrada, krajobrazno oblikovanje i sl.) Kulturne znaajke prostora Postojanje spomenika kulturne batine ili podruja zatite radi ambijentalnih, arhitektonskih, urbanistikih, krajobraznih kvaliteta i procjena utjecaja zahvata. Ralanjenje komponenata po sustavima i svrstavanje po hijerarhiji vrijednosti Zahvat rui ili pak snano/malo mijenja kulturne znaajke i sklad izmeu prirodnih i kulturnih (antropogenih)komponenata u krajobraznom prostoru. Unaanje drugaijeg kulturnog uzorka naseljenosti i prirodnog koritenja zemljita (poljoprivreda, umarstvo, turizam, golf i sl,) i s time: slabi kulturnu kvalitetu krajobraznog prostora ili pak poboljava kulturnu kvalitetu krajobraznog prostora. Djelatnosti koje ovise o krajobrazno-prirodnim resursima Tu se radi o irokom polju razvojnih djelatnosti koje zavise o stanju prostornih resursa kao potencijalu i odreenoj alternativi razvoja, pa je tako resursno ralanjenje specifino za svaki prostor. Klasifikacija degradacija krajobraznih vrijednosti

Grafiki prilozi: Analiza vizualne izloenosti lokacije Fotodokumentacija (s naglaskom na toke sa izloenih komunikacija ili naseljenih podruja ili drugih toaka gdje borave ljudi) Rezultati metodolokog pristupa
5. Prijedlog mjera zatite okolia i programa praenja stanja okolia, tijekom graenja i/ili koritenja zahvata Mjere zatite krajobraza mjere za ublaavanje negativnog utjecaja prijedlog vrste sanacije (eventualna budua namjena), mogua varijanta rjeenja, karakteristine faze sanacije (5g-10g?), situacija nakon zavretka sanacije (idejno rjeenje krajobraznog ureenja, kao smjernice za izradu krajobraznog projekta) obaveza kontinuiranog provoenja sanacije, stoga je potrebno provoditi praenje sanacije prema fazama.

 obveza izrade krajobraznog projekta kao osnove sanacije krajobraza (neophodna suradnja strunjaka iz podruja krajobraza, rudarstva, biologije, umarstva, gelogije i dr.) obveza izrada urbanistikog plana (UPU/DPU) kao osnove integralne sanacije i budue (konane) namjene prostora (u suradnji svih strunjaka ovisno o vrsti zahvata) ukoliko je to prostornim planom predloeno/zahtijevano mogunosti za poboljanje projekta

Grafiki prilozi: Situacije i karakteristini prikazi za pojedine faze sanacije (radi praenja provoenja sanacije) Situacija i karakteristini presjeci nakon zavretka sanacije Karakteristini prostorni prikazi nakon zavrene sanacije (3D simulacije, fotomontae i sl.)