UENIKA VIJEA

Sudjelovanje uenika/ica u procesima donoenja odluka

UENIKA VIJEA
Sudjelovanje uenika/ica u procesima donoenja odluka

Urednik i lektor Autor/ice Izdava Dizajn i tisak

Nikola Bukovi Domagoj Babi, Milica Boji, Emina Buinki, Vlasta Glii, Martina Horvat Mrea mladih Hrvatske ACT Printlab, akovec

Grad Zagreb, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport

CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 728129 ISBN 978-953-95173-5-7

ULOGA VIJEA UENIKA U RAZVOJU DEMOKRACIJE U KOLAMA

Martina Horvat lanica Upravnog odbora Mree mladih Hrvatske

Klasina definicija pod pojmom demokracije podrazumijeva vladavinu narodom od strane naroda. Poznato je da se pojam demokracije vee uz 5. stoljee prije nae ere i starogrku dravu Atenu. U atenskoj su dravi graani/nke glasanjem sudjelovali u donoenju odluka to se smatra prvim primjerom sustava koji upuuje na ono to danas nazivamo demokracijom. Meutim, u staroj Ateni su se odluke donosile izravno i pravo glasa je imao samo manji dio stanovnika. ene, robovi i stranci nisu mogli glasati. S vremenom se znaenje demokracije mijenjalo. Uvidjelo se da postojanje izbora za tijela odluivanja i ope birako pravo nisu uvijek dovoljni preduvjeti za postojanje demokracije u suvremenom smislu rijei i za ostvarenje prava graana/nki na sudjelovanje u donoenju odluka bitnih za njihov ivot i razvoj zemlje u kojoj ive. Neke od kljunih pretpostavki da bi graani/nke mogli/e aktivno sudjelovati bile su i te da su graani/nke dovoljno informirani/e da bi mogli donijeti odluku kao i to da znaju prikladne naine sudjelovanja. Za postojanje demokracije u zemlji kljuno je osiguravanje rada svih institucija po demokratskim principima i osiguravanje uvjeta u kojima e se razliite drutvene skupine moi ukljuiti u proces donoenja odluka bitnih za njihov ivot. U tom smislu se razvio i princip sudjelovanja mladih u donoenju odluka. Postoje razliiti oblici i modeli sudjelovanja, od kojih tek neki pokazuju stvarno ukljuivanje u donoenje odluka. Oblici sudjelovanja mladih mogu se rangirati po razini ukljuivanja mladih u donoenje odluka. Najnie razine odnose se na nesudjelovanje mladih (donoenje odluka koje utjeu na tu drutvenu skupinu bez predstavnika te skupine) ili informiranje (dostavljanje informacija mladima o odlukama koje su donesene bez ukljuivanje predstavnika/ca te skupine

u sam proces donoenja odluka). Informiranje osigurava da se mladi naknadno upoznaju s donesenim odlukama, iako nisu bili ukljueni u njihovo donoenje. Odgojno obrazovni sustav je kroz povijest uglavnom funkcionirao na razini nesudjelovanja uenika/ca u donoenju odluka ili na razini informiranja. Meutim, oiti problem informiranja je taj to upoznatost s nekim odlukama ne znai nuno i slaganje s njima stoga iz neslaganja moe proizai bunt i nepridravanje odluka. Postoje i dodatne tri razine koje pretpostavljaju vee sudjelovanje mladih u procese donoenja odluka, a to su: konzultiranje izmeu razliitih opcija, zajedniko donoenje odluka i najvia razina suradnje koja podrazumijeva suradnju u donoenju i provedbi odluka. Vano je imati na umu da se odluke donesene u odgojno obrazovnom sustavu najvie odnose na tri drutvene skupine izravno ukljuene u rad odgojno-obrazovnih ustanova i zainteresirane za njihov uspjean rad, a to su: uenici/ce, njihovi roditelji i uitelji/ice. Takoer, uspjena provedba tih odluka najee ovisi o sve tri ranije navedene drutvene skupine kao i samom osnivau/ici i rukovoditeljima/teljicama. Stoga je velika vjerojatnost da se jednostrano donesene odluke nee uspjeno provoditi. Ovu injenicu kao i temeljna ljudska prava svake osobe na sudjelovanje u drutvenom ivotu i drutvenim sustavima treba imati na umu i dok se odluuje o razini ukljuenosti mladih u procese donoenja odluka. Stoga bismo mogli rei da bi preduvjet demokracije u kolama trebao biti ukljuivanje svih zainteresiranih strana unutar odgojnoobrazovnih institucija u donoenje odluka i njihovu provedbu. Ovu injenicu je donekle prepoznao i zakonodavac pa je Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim kolama propisao osnivanje vijea roditelja i vijea uenika, uz ve postojee institute uiteljskog i razrednih vijea te uz

postojanje drugih upravljakih tijela odgojno obrazovne ustanove. Vjerojatno je da u odgojno obrazovnim institucijama postoji strah i otpor osoba koje imaju tradicionalne uloge moi u tim sustavima i koji su dosadanji rukovoditelji/ice kole, a to su prvenstveno ravnatelj/ice, osnivai/ice ustanove, lanovi/-ice kolskog odbora, ali i uitelji/ice, prema ukljuivanju uenika/ ica u donoenje odluka. Razlog toga moe dijelom biti u injenici nepoznavanja naina funkcioniranja demokratskog sustava i strah od gubitka moi i reda u ustanovi. Meutim, ove otpore je nuno prevladati i osvijestiti vrijednost promjena koje ukljuuju sudjelovanje svih u donoenju i provedbi pravila i odluka jer je to jedini nain osiguravanja njihovog to ireg potivanja. U tom smislu je demokracija koja e podrazumijevati suodluivanje uitelja/teljica, roditelja i uenika/ca od velike vanosti za uspjeno funkcioniranje odgojno obrazovne ustanove. Vezano uz osnivanje i djelovanje vijea uenika lanak 71. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim kolama propisuje da vijee uenika ine predstavnici uenika svakog razrednog odjela, a nain izbora i djelokrug rada vijea uenika utvruje se statutom kole. Zakonom je takoer propisano da predstavnik/ica vijea uenika sudjeluje u radu tijela kole kada se odluuje o pravima i obvezama uenika/ica, ali bez prava odluivanja. Postojeim zakonom se uenicima/ama priznaje odreena uloga u funkcioniranju kole na nain da se njihov glas moe uti preko predstavnika/ica izabranih za vijee uenika. Zakon dakle propisuje sudjelovanje, ali rije je o konzultativnom modelu sudjelovanja bez prava glasa te ostavlja iroki prostor pojedinim odgojno obrazovnim institucijama u odluivanju o nainu rada vijea uenika.

Ovako turo ureena zakonska odredba nosi brojna otvorena pitanja. Odredba da se nain izbora i djelokrug rada vijea uenika odreuje statutom kole u praksi znai da su mogue znaajne razlike u samom nainu izbora i djelokrugu rada vijea uenika u pojedinim kolama. Sljedea odredba po kojoj predstavnik/ica vijea uenika sudjeluje u radu tijela kole kad se odluuje o pravima i obvezama uenika/ca moe dovesti do velikih dvojbi u praksi o tome koje odluke se odnose na prava i obveze uenika/ca, budui da se svaka odluka vezana uz odgojno obrazovnu instituciju odraava na njihova prava i poloaj u sustavu. Uzmemo li npr. bilo koju banalnu odluku o ureenju kolskih prostorija i osvjetljenju uvidjet emo da se i ona najvie odnosi upravo na uenike/ice i uitelje/teljice koji borave u toj prostoriji. Takoer, e detaljno istraivanje naina uenikog savjetovanja ureenog statutima kole tek otkriti naine i razlike u nainima provedbe ove zakonske odredbe. Neke neformalne informacije ukazuju na razlike u provedbi ove odredbe koje se kreu od potpunog zanemarivanja sudjelovanja uenika/ica u radu kolskih tijela, preko provedbe na nain da predstavnik/ ica svakog razrednog odjela slua informacije sa sjednica razrednih ili uiteljskog vijea koje se odnose na uenike/ ice tog razrednog odjela, do toga da predstavnik/ica vijea uenika sudjeluje na sjednicama razrednih i uiteljskog vijea ili kolskog odbora. Vee razlike u provedbi zakonskih odredbi otvaraju mogunost praenja njihove provedbe te bi se na taj nain mogli utvrditi uspjeniji primjeri sudjelovanja uenika/ica i prezentirati kao modeli dobre prakse sudjelovanja na dravnoj razini. Meutim, zanemarivanje praenja provedbe ovih zakonskih odredbi otvara opasnost pogoranja uenikog standarda i krenje njihovih prava na nain da se kolskim organiziranjem nefunkcionalnih vijea uenika moe zapravo pasivizirati

ili onemoguiti sudjelovanje zainteresiranih uenika/ica u doprinosu radu kole i uvoenju pozitivnih i potrebnih promjena u odgojno obrazovne institucije. Takoer je potrebno naglasiti kako informirajui model i konzultativni model zajedno s nesudjelovanjem uenika/ica u donoenju i provedbi odluka ipak dominiraju u naim odgojno obrazovnim ustanovama to nikako nije dovoljno za njihov uspjean rad. Stoga je potrebo kontinuirano jaati poloaj uenika/ica u procesima odluivanja u odgojno obrazovnoj ustanovi, ali i poveavati njihovu odgovornost za provedbu donesenih odluka. Strahove ostalih drutvenih skupina o tome kako uenici/ce nisu sposobni za sudjelovanje u procesima odluivanja u odgojno obrazovnoj ustanovi je potrebno umanjiti edukacijom uitelja/teljica, ravnatelja/teljica i ostalih odraslih osoba koji su sami odrastali u uvjetim gdje se nisu njegovale i provodile demokratske vrijednosti pa je teko oekivati da e te vrijednosti odmah znati prenijeti uenicima/ ama. Meutim, potrebno je paralelno jaati vjetine i kompetencije uenika/ca za istinsko sudjelovanje u odluivanju i provedbi odluka kroz njihovu edukaciju o aktivnom graanstvu i demokraciji to je donekle zamiljeno kroz pojedine predmete , ali i kroz mogunost organiziranja zasebnog predmeta tzv. odgoja i obrazovanja za demokraciju i aktivno graanstvo. Meutim, problem je to se ovi sadraji ne ue dovoljno sustavno i ozbiljno to moe upuivati na nedostatak prave volje zakonodavnih i upravnih tijela za poticanje razvoja demokratskih procesa ili na nedovoljan angaman u osiguravanju poticajnog okruenja za razvoj demokracije u vanim drutvenim (pod)sustavima meu kojima je i odgojno obrazovni sustav.

10

Stoga, s ciljem postizanja kvalitetnije ukljuenosti uenika/ ca u rad odgojno-obrazovnih institucija, ali i njihovo efikasnije funkcioniranje, predlaemo sljedee mjere: a) sustavno uvoenje predmeta koji bi svojim sadrajem i metodama rada pripremao mlade na demokratsko sudjelovanje; b) praenje provedbe postojeih zakonskih propisa o vijeima uenika; c) ukljuivanje zakonodavnih i upravnih tijela u poticanje i osiguravanje njihove provedbe. Vjerujemo kako bi nam te mjere uvelike pomogle da krenemo u smjeru demokratizacije kolstva to e svakako doprinijeti i demokratizaciji drave.

11

IZVORI: Mougniotte, Alain: Odgajati za demokraciju, Educa, Zagreb, 1994. Zakon o odgoju i obrazovanju o osnovnoj i srednjoj koli , dostupan na: http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2789.htm Wikipedia, http://hr.wikipedia.org/wiki/Demokracija

SUDJELOVANJE UENIKA/ICA U ZAGOVARANJU SVEOBUHVATNIH PROCESA POLITIKE ZA MLADE

Emina Buinki Glavna tajnica Mree mladih Hrvatske

Razmiljamo li ikada o mladima, o uenicima/ama kao nositeljima/teljicama promjene? Promjene u drutvu, u koli, u razredu? Je li uenika pobuna u Hrvatskoj oko dravne mature rijedak oblik organiziranja uenika/ica i progovaranja o uenikim problemima? Uenici/e osnovnih i srednjih kola dio su populacije djece i mladih koji ive u razdoblju najintenzivnijeg prihvaanja (ili odbacivanja) drutvenih uloga i uenja politike participacije. Uenici/ce srednjih kola nadomak su prvog ozbiljenja vlastite politike uloge, sudjelovanja u vrlo odgovornim izbornim procesima politikih struktura. Pitanje je kako prihvaaju tu ulogu, koliko odgovornom ju smatraju i ele li uope sudjelovati, odnosno znaju li kako!? Intenzitet i kvaliteta sudjelovanja mladih u drutvenopolitikim procesima ponajprije ovisi o ranije steenim iskustvima, znanjima i poticajima. U tome, osim roditelja, najveu ulogu imaju kole kao odgojno-obrazovne ustanove koje pripremaju mlade za ivot. kola je primarno mjesto odgoja mladog demokratskog/ke graanina/nke, onog koji/a e se boriti za svoj poloaj i zalagati se pravedno i ravnopravno sudjelovanje u politikim procesima i onima koji se tiu donoenja odluka. Umreavanje uenika/ica kao oblik suradnje na razini kola, gradova, upanija, regija, drava, ima svoju vrijednost i uinkovitost. Mree potiu suradnju, viesmjernu komunikaciju i imaju potencijal luenja brojnih rezultata koje mogu biti od koristi veem broju ljudi. Mree uenika/ca tako stvaraju aktivan odnos prema koli i zajednici u kojoj djeluju, zastupaju uenike/ce i zagovaraju njihove potrebe, prava i poloaj te afirmiraju svoj poloaj u sektoru mladih.

13

14

Afirmacija poloaja uenika/ica kljuno je pitanje sveukupnog razvoja sektora mladih s jedne strane, te sudjelovanja u razvoju sveobuhvatne politike za mlade s druge strane. Sektor mladih, odnosno skup (samo)organiziranih mladih osoba u lokalnim zajednicama kroz udruge mladih i one za mlade, neformalne inicijative, mree udruga, studentske udruge i dr. u Republici Hrvatskoj, vapi za organiziranom srednjokolskom populacijom koja bi mogla aktivno doprinijeti napretku poloaja mladih uope u cijeloj zemlji. Pored svih vrsta (samo)organiziranja mladih, ona vrsta koja se tie organiziranja uenika izvan same kole u kojoj djeluju, iznimno nedostaje. Prema preporuci relevantnih meunarodnih organizacija u podruju uenikog organiziranja, iznimno je vano potaknuti neovisnu reprezentativnu ueniku koordinacijsku strukturu na nacionalnoj razini koja ukljuuje sve postojee uenike strukture iz manjih jedinica poput kola, gradova i upanija. Politika za mlade kao sveobuhvatna politika koja odgovara na potrebe i interese mladih i predlae rjeavanje kljunih problema mladih u cijeloj zemlji, nuno mora odgovoriti na pitanje prava i poloaja uenika. No, je li tome doista tako govori upravno nedostatno poticanje angamana uenika/ica u kolama i zajednicama kroz njezine mjere. Uloga umreenih uenikih struktura jest upravo izboriti se, zalagati se, zagovarati promjene koje e biti neposredno integrirane u politiku za mlade, u dravne i lokalne strategije iji prioriteti nee zaobii ueniku populaciju, i to primarno u podrujima kvalitete i dostupnosti obrazovanja, sustavne informiranosti i aktivnog sudjelovanja u drutveno-politikim procesima.

Primjer umreavanja uenika/ica u Europi i zalaganja za sveobuhvatne politike usmjerene mladima OBESSU Organising Bureau of European School Student Unions1 Europska krovna organizacija uenika/ica srednjih kola djeluje od 1975. godine okupljajui lanove i promatrae iz 25 europskih drava. OBESSU je lanica Europskog foruma mladih, glavnog partnera Vijeu Europe i Europskoj Uniji u polju podizanja kvalitete ivota mladih u Europi kroz sudjelovanje u razvoju europskih javnih politika za mlade. Ciljevi organiziranja i djelovanja ove organizacije su: - zastupati interese i potrebe uenika/ica srednjih kola prema obrazovnim institucijama - poticati razvoj kvalitete i dostupnosti obrazovnih mogunosti te kulture i demokracije obrazovanja - zagovarati promjene u srednjim kolama koje e potaknuti razvoj solidarnosti, suradnje i tolerancije meu uenicima/ama - zalagati se za suzbijanje diskriminacije i nepravde u obrazovnim sustavima u razliitim zemljama u europskoj regiji OBESSU se po svojoj strukturi naelno ne razlikuje od veeg broja krovnih europskih i onih s drugih podruja, krovnih organizacija s velikim lanstvom. Organizacija se primarno sastoji od Skuptine koja je glavno tijelo organizacije koju ine njezini lanovi/ce ime. Skuptina se sastaje uglavnom jednom godinje i odluuje o formalno-pravnim dokumentima kao i o programu rada koji ukljuuje politike pozicije i mjere djelovanja spram odreenih pitanja vezanih uz prava, potrebe i drutveni poloaj uenika/ica srednjih kola u
1

15

http://www.obessu.org/

Europi. Jednom godinje sastaje se i Vijee lanica, izmeu dviju Skuptina koje donosi jednako vane odluke. Svake dvije godine Skuptina bira upravljako tijelo koje ima 5 ili 7 lanova/ca koji predstavljaju organizacije lanice i koje upravlja organizacijom i donosi odluke izmeu sastanaka Skuptine i Vijea lanica. lanice OBESSU su neovisne, nacionalne, reprezentativne i demokratske organizacije uenika/ca. Slika 1: Fotografija je preuzeta sa slubene stranice OBESSU-a: www.obessu.org.

16

Glavne aktivnosti OBESSU-a ukljuuju organizaciju konferencijskih dogaaja tematski vezanih uz razvoj obrazovanja sustava, mogunosti, procesa. OBESSU svake godine obiljeava Meunarodni dan uenika/ica 17. studenoga, koji se obiljeava od 1939. godine. Zanimljive kampanje koje OBESSU provodi zovu se: Light on the Rights s fokusom podizanja svijesti javnosti i samih uenika/ica o njihovim pravima uz zagovaranje poboljanja standarda i kvalitete uenikog ivota i djelovanja prema Europskoj Uniji, Vijeu Europe i nacionalnim vladama i Too cool for school kao platforma za borbu protiv drutvenog iskljuivanja. Jedan od vanijih prioriteta djelovanja OBESSU-a je podrati uspostavljanje krovnih uenikih organizacija u zemljama Balkana.

17

U lipnju 2006. godine, u Ohridu, Makedonija, na Generalnoj skuptini, OBESSU je usvojio Deklaraciju o pravima uenika/ ica (The Declaration of School Students Rights)2. Deklaracija upuuje nekoliko preporuka koje se odnose na reprezentaciju, sudjelovanje, graanska prava, kvalitetu i dostupnost obrazovanja, sustavno informiranje i dr., poput: 1) Pravo udruivanja uenika/ca na svim razinama obrazovnog sustava u s uporitem u zakonima zemlje, 2) Pravo legalnog predstavnitva uenika/ca putem demokratski izabranog vijea uenika, 3) Pravo uenika/ca i uenikih organizacija da osnivanju nacionalne krovne uenike organizacije, 4) Pravo organiziranih uenika/ica na financijsku i svaku druhu podrku kola, lokalnih institucija i lokalne zajednice,
2

http://www.lightontherights.eu/

18

5) Pravo uenika/ca na slobodno izraavanje miljenja i stavova, 6) Pravo uenika/ica da budu ukljueni/e u procese donoenja odluka u kolama temeljenih na principima kvalitetne reprezentacije i demokratinosti, 7) Pravo i mogunost predlaganja promjena u sustavu funkcioniranja kola, od nastavnih sadraja i metodologije rada do vrednovanja rada nastavnika i kolskih zaposlenika, 8) Pravo uenika na albu na probleme i situacije koje ih stavljaju u nepovoljan poloaj; pravo na pravnu zatitu, 9) Pravo na kvalitetu i dostupnost obrazovanja uz punu financijsku podrku vlada, 10) Pravo na obrazovanje u odgovarajuem okruenju koje potie procese grupne razmjene i uenja, i dr.

TKO SMO MI?

Domagoj Babi Predsjednik Nacionalnog vijea uenika Republike Hrvatske

Mi smo Nacionalno vijee uenika Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu NVURH). Najvie smo predstavniko tijelo uenika/ca osnovnih i srednjih kola i savjetodavno tijelo Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta. Osnovani smo 21. travnja 2005. i sada ve djelujemo skoro 5 godina. NVURH ini 21 lan/ica (predstavnici/ce 20 upanija i Grada Zagreba). U poetku smo imali 42 lana/ice - dvoje iz svake od upanija i Grada Zagreba, po jedan za osnovce i srednjokolce/lke, no rad je bio otean neefikasan. Nai lanovi/ice su transparentno i demokratski izabrani od strane predstavnika/ica vijea uenika kola svoje upanije i predstavljaju uenike/ice osnovnih i srednjih kola. Mandat traje dvije godine. U ovom sazivu svi lanovi su srednjokolci/lke, meutim nema razloga zato osnovnokolac/lka ne bi bio/la izabran/a za lana/icu NVURH. Nacionalno vijee uenika: -- priprema i daje prijedloge Ministarstvu o pitanjima vanim za uenike/ice, njihov rad i rezultate u obrazovanju, -- predlae mjere poboljanja (uvjeta) rada u kolama, -- pomae uenicima/ama u ispunjenju kolskih, izvankolskih i drugih obveza, -- promie interese uenika/ca s posebnim potrebama te trai rjeenja s obzirom na probleme s kojima se svakodnevno susreu, -- promie portski duh i borbu protiv svih vrsta ovisnosti meu uenicima/ca, -- potie i njeguje kulturu dijaloga i tolerancije meu uenicima/ama s obzirom na nacionalnu, rasnu i vjersku razliitost, -- razvija suradnju uenika/ca osnovnih i srednjih kola s uenicima/ama u drugim zemljama, -- promie inovativnost i istraivaki duh meu uenicima/ama, -- pomae u izgradnji osobnosti te jaanju identiteta uenika/ama.

20

NVURH je savjetodavno tijelo MZOS-a. Mi dajemo prijedloge Ministarstvu u pitanjima bitnima za uenike/ce i zastupamo njihove interese, predlaemo mjere poboljanja uvjeta rada u kolama. NVURH daje prijedloge poboljanja zakona i pravilnika i svoje miljenje o njima. Brinemo se o pravima uenika/ca. Koliki broj vas je znao (prije no to je dobio u ruke ovu brouru, naravno!) koja su vaa zakonom zajamena uenika prava? Zasigurno, nedovoljan broj. Stoga, sustavno radimo na informiranju uenika/ca o njihovim pravima te objavljivanje ovog teksta u sklopu publikacije: Uenika vijea-sudjelovanje uenika/ca u procesima donoenja odluka smatramo integralnim dijelom naih aktivnosti. to smo dosada napravili? Prije tri godine NVURH je zajedno s Agencijom za odgoj i obrazovanje izradilo prijedlog pravilnika o ocjenjivanju. Zavrili smo etiki kodeks uenika za koji e biti predloeno Ministarstvu da ga svaki uenik/ca potpie pri upisu u kolu. Iznijeli smo svoje primjedbe na novi pravilnik o ocjenjivanju. Sudjelovali smo u izradi mrene stranice http:// drzavnamatura.skole.hr. Prihvatili smo Europsku deklaraciju o pravima srednjokolaca. Uz pomo Ministarstva i upanijskih ureda za prosvjetu, stvorili smo nacionalnu bazu podataka o predstavnicima/ama uenika/ca po kolama. Uz pomo CARNet-a informatizirali smo se: postavili smo svoju mrenu stranicu (http://nvurh.skole.hr), koja e djelovati kao portal za sve predstavnike/ce uenika/ca i za sve koje zanima red u vijeima uenika (prava uenika/ca, rijenik pojmova, novosti po kolama, kandidature i izbori za nove lanove/ ice NVURH-auskoro mogu uvid u bazu uenikih predstavnika/ica svake kole i izravan kontakt) osnovali grupu na Facebooku. Izradili smo i Ministarstvu poslali na prijedlog vezan uz dodatnu i dopunsku nastavu. Sudjelovali smo pri izradi broure Ususret dravnoj maturi. U pripremi je i prirunik

21

22

za rad u vijeu uenika. Na predstavnik Krunoslav Habunek bio je lan povjerenstva za dodjelu godinje nagrade Luka Ritz za promicanje tolerancije i kole bez nasilja. Zapoeli smo osnivanje upanijskih vijea uenika u cijeloj Hrvatskoj. Radimo na projektu virtualnog parlamenta, internetskog alata za vjebanje demokracije. Ugostili smo Organizacijski ured europskih uenikih udruga (OBESSU) u Zagrebu prigodom radnog posjeta. Nai predstavnici sudjelovali su na raznim dogaanjima zajedno s predstavnicima/ama uenika/ca europskih zemalja u Francuskoj, Belgiji, Nizozemskoj, vicarskoj, BiH, Srbiji lanovima NVURH-a je istekao mandat. Ba ti moe postati predstavnik svoje upanije! Kako? Ukljui se u svoje kolsko vijea uenika. Mora postojati u svakoj koli (po Zakonu!). U sijenju 2010. odrat e se izbori na upanijskoj razini u itavoj Hrvatskoj, na kojima e se izabrati lanovi/ice NVURH-a, o emu e svi predsjednici/ce VU biti dodatno obavijeteni. Potrudi se biti izabran za predstavnika/cu svoje kole u upanijsko vijee uenika. Iskoristi sve mogunosti, svoju kandidaturu postavi na nau stranicu, predstavi svoj plan, ideje i motive ostalima i budi izabran/a u Nacionalno vijee uenika. Zato vam se mi obraamo? Zato jer vas mi ne moemo uspjeno predstavljati bez da ujemo to vi mislite, bez da ste upoznati sa svojim pravima i zainteresirani za rad. elimo vam pokazati da se isplati raditi u vijeu uenika, upoznati i traiti svoja prava i boriti se za njih te opravdati tue povjerenje i nositi odgovornost. elimo vam pokazati da smo zajedno jai i da e nas udruene i povezane bilo u koli, gradu, upaniji ili dravi svatko ozbiljno shvatiti. Posjetite nas na http://nvurh.skole.hr ili na Facebook-u, a moete nam poslati mail sa svojim prijedlozima, primjedbama i upitima na nvurh@mzos.hr.

ASUBIH I UENIKO UMREAVANJE U BOSNI I HERCEGOVINI

Vlasta Glii Biva lanica Upravnog odbora Asocijacije srednjokolskih uenika Bosne i Hercegovine

24

Asocijacija srednjokolaca, krovna nevladina organizacija koja okuplja sve srednjkolce/lke oko njihovih vijea uenika osnovana je 04.11.2007. godine u Sarajevu. Misija organizacije je poveati stupanj ukljuenosti srednjokolaca/ lki u procese odluivanja koje utjeu na njihov status u drutvu kroz upoznavanje sa pravima srednjokolaca/lki promovirajui moderne naine uenja usklaene sa standardima najrazvijenijih zemalja u Europi te promovirajui ideje svih srednjokolaca/lki u Bosni i Hercegovini koje doprinose poboljanju njihovog ivota u zajednici. Osnovni ciljevi organizacije su: -- Meusobno povezivanje lanova/ica Asocijacije u cilju unapreivanja njihovog statusa u drutvu, zatite osnovnih prava i stvaranja boljih uvjeta ivota i obrazovanja. -- Stvaranje miljenja o problemima i ponaanju od opeg znaaja za srednjokolce/lke i druge mlade i kao takve predstaviti ih javnosti, vladinim, nevladinim i drugim relevantnim institucijama. -- Zalaganje za poboljanje poloaja svakog pojedinog/e srednjokolca/lke u obrazovnom sustavu, ali i drutvu openito. Moderni naini uenja koje promoviramo ve se due vrijeme praktikciraju u zemljama Europske Unije. Neki od najznaajnijih obuhvaaju: uenje uz koritenje interneta i tamo dostupnih podataka, kao i samostalni rad uenika/ica na esejima, referatima koje izlau pred svojim kolegama/icama u razredu i tako pokazuju nivo do kojeg su savladali odreenu oblast gradiva. Takoer, uenici/ce bi trebali sami istraivati i pisati radove o gradivu koje ih naroito zanima kako bi doli/e na fakultete to spremniji/e za samostalne radove, seminarske i eseje koji ih tamo oekuju.

lanstvo u Asocijaciji moe biti redovno i poasno. Redovni/e su oni lanovi/ce koji/e su dravljani/nke BiH sa statusom srednjokolca/lke, a poasni svi graani/nke koji/e nemaju status srednjokolca/lke ali svojim radom doprinose poboljanju rada Asocijacije. lanovi/ice organizacije su pojedinci/nke koji/e popune pristupnicu organizaciji koja se nalazi na naoj web stranici, dok su lanovi/ice Skuptine predsjednici/ce Vijea uenika kola koji ne moraju biti nuno i lanovi organizacije. lanovi/ce Upravnog odbora se biraju na Generalnoj skuptini Asocijacije srednjokolaca svake 2 godine. Za lana/icu Upravnog odbora moe konkurirati svaki/a srednjokolac/ lka iz BiH ali prednost imaju oni kandidati/inje koji/e su ve prije imali iskustva sa Asocijacijom i koji/e su bili regionalni koordinatori/ce. Natjeaj za regionalnog koordinatora/cu raspisuje Upravni odbor nakon Generalne skuptine ili po potrebi. Problem koji moe nastati kada se biraju lanovi/ice Upravnog odbora je taj to se nekad prijavljuju maloljetni/e kandidati/inje, a maloljetnici/ce ne mogu zastupati organizaciju u pravnom prometu. Taj problem je rijeen tako to se bira 10 osoba u upravni odbor- 5 punoljetnih koji e zvanino zastupati organizaciju i biti odgovorni/e za sve poslove organizacije i 5 maloljetnih koji/e e uz punoljetne raditi na projektima i koji/e e uiti o strukturi i radu u organizaciji kako bi oni/e mogli/e u budunosti preuzeti vostvo Asocijacije ako budu eljeli. Predsjednik/ica organizacije nije lan/ica Upravnog odbora. U toku protekle 2 godine rada Asocijacija je implementirala 11 projekata koji se direktno tiu srednjokolaca/lki i njihovog poloaja u drutvu.

25

U tijeku 2008. najznaajniji i najuspijeniji projekat Asocijacije se ticao promocije vlastite organizacije pod nazivom Promo bus u sklopu kojeg je Asocijacija u 6 dana obila 17 gradova, od istoka do zapada, od sjevera do juga cijelu BiH u njima prezentirala i promovirala svoje projekte, misiju i ciljeve, te planove za budunost. Asocijaciji je u ovom projektu partner bila jedna takoer novooformljena organizacija: Omladinska novinska asocijacija u BiH. Takoer, ovo je i medijski najpropraeniji projekt Asocijacije do sada. U tijeku 2009. najznaajniji projekt Asocijacije se ticao 17. studenog - Svjetskog dana studenata/ica i srednjokolaca/lki. Povodom ovog datuma Asocijacija je izradila 300 plakata sa najznaajnijim pravima srednjokolaca/lki koje je distribuirala na svih 274 srednje kole u dravi, a ostatak su lanovi/ice Upravnog odbora polijepili po gradovima iz kojih dolaze. Takoer su lanovi/ice Upravnog odbora radili promocije po gradovima u znak sjeanja na poginule studente u Poljskoj 1939. godine. U protekle 2 godine rada Asocijacija je uspostavila kvalitetnu suradnju s brojnim nevladinim organizacijama kako u zemlji, tako i u regiji. Tako u BIH treba istaknuti suradnju s Omladinskom informativnom agencijom (OIA), Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju (OESS) SHL-om (njemakom uenikom asocijacijom), a u regiji s Unijom srednjokolaca Srbije (UNSS), Nacionalnim vijeem uenika (NVRUH), Mreom mladih Hrvatske (MMH) te na europskoj razini Organizacijskim biroom europskih uenikih unija (OBESSU) ija smo punopravna lanica od listopada 2009. godine. Vana suradnja koju treba istai sa vladinim sektorom obrazovanja je ona sa eljkom Komiem, Predsjedavajuim Predsjednitva BiH. S gospodinom Komiem smo suraivali

26

na izmjeni okvirnog Zakona o maturalnim putovanjima koji bi, ukoliko prihvaen u predloenom obliku, onemoguio maturantima/icama iz BIH da odlaze na maturalana putovanja u inozemstvo . Asocijacija se tu ukljuila u rasprave te su se njeni predstavnici/e su sastali/e sa savjetnicima/ ama gospodina Komia da bi sprijeili usvajanje zakona u Parlamentu BiH. Zakon do sada nije usvojen na dravnom nivou, kao niti na entitetskim. Na meunarodnoj razini najvea aktivnost u kojoj je Asocijacija uestvovala jeste partnerstvo u organizaciji meunarodne konferencije na temu Co-management, how does it work? koju je organizovala sa MMH iz Hrvatske, Forumom MNE iz Crne Gore i organizacijom Svi razliiti-svi ravnopravni iz Srbije. Za sve detaljnije informacije moete nam se obratiti na e-mail adresu asubih@yahoo.com ili na broj telefona +387 33 205 850.

27

NITA O NAMA BEZ NAS!

Milica Boji lanica Upravnog odbora Unije srednjokolaca Srbije

29

Unija srednjokolaca Srbije (UNSS) je organizacija mladih, nastala u prosincu 2003. godine, sa ciljem stvaranja organizacije koja e zastupati i predstavljati srednjokolce/lke na nacionalnom i europskom nivou. Nastala je kao inicijativa pokrenuta od strane nekoliko uenika/ica iz Beograda koji su imali viziju ujedinjavanja srednjokolaca/lki u cilju borbe za svoja prava. kola u kakvu smo ili nije bila po mjeri uenika/ica. Mi smo eljeli kolu u kojoj e uenici/ce biti ranopravni akteri i donosioci/teljice odluka, a ne pasivni primatelji/teljice znanja. Ideja razvijanja kritikog razmiljanja uenika/ca i njihovog osnaivanja za organiziranje i uece u aktivnostima koje e poboljati kvalitet njihovog ivota, bila je pokreta neeg aktivizma. Razvijanje i jaanje mree uenikih parlamenata u Srbiji je prioritet organizacije tijekom svih godina. Ideja UNSS-a da srednjokolcima/lkama prui mogunost da se informiraju, educiraju i afirmiraju, razvijajui se u razliitim pravcima kroz suradnju sa svojim vrnjacima/ njama i angairanjem na razliitim projektima. Organizacija se dinamino menjala tijekom svog razvoja, i danas je jedina nezavisna, reprezentativna, srednjokolska organizacija u Srbiji. U UNSS-u postoje dvije vrste lanstva, individualno, i lanstvo uenikog parlamenta (svaki uenik/ ca kole iji parlament izglasa lanstvo u Uniji, postaje lan/ ica organizacije). Organizacija je razvila nacionalnu mreu koja broji oko 100 pojedinanih lanova, kao i 44 uenika parlamenta u 31 gradu Srbije. Trenutno organizacija predstavlja ukupno oko 23000 srednjokolaca/ki. Glavno upravljako tijelo Unije je Skuptina koju ine svi/e predstavnici/e uenikih parlamenata lanova, i koja se sastaje jednom godinje. Pored Skuptine, strukturu organizacije ine Upravni odbor koji provodi godinji plan koji je doneen

na Skuptini i zastupa organizaciju, i generalni tajnik/ca, zaposlenik/ca koji/a obavlja administrativne poslove u organizaciji. Osnovni ciljevi oko kojih smo se okupili i organizirali jesu: -- Demokratizacija uenikih struktura -- Stvaranje institucionalnog okvira za uee srednjokolaca/lki u procesima donoenja odluka u kolama -- Osnaivanje i jaanje kapaciteta uenikih parlamenata -- Neformalno obrazovanje srednjokolaca/lki -- Motivacija i poticanje aktivizma meu uenicima/ ama -- Pruanje prilike srednjokolcima/lkama da sami ostvare svoje projekte -- Afirmacija mladih umjetnika/ca -- Promocija stvaralakih vrijednosti i kvalitetnog kulturnog ivota -- Stvaranje otvorene, inkluzivne i sigurne kolske zajednice Neki od najvanijih projekta koje smo realizirali kako bi smo ostvarili svoje ciljeve jesu dvije kampanje za uenika prava, Svi razliiti svi ravnopravni kole i Prava na sunce!, brojni treninzi obuavanja i osnaivanja za rad u uenikom parlamentu, i srednjokolski ueniki festival SURF koji je etiri godine za redom okupio preko 700 uenika/ica iz cijele zemlje koji su promovirali kulturu i stvaralatvo mladih na glavnoj beogradskoj ulici Kroz sve ove projekte ukljuili smo vie tisua uenika/ca koji su svojim ueem i idejama doprinijeli jaanju srednjokolskog aktivizma.

30

Odmah po osnivanju organizacija je otpoela komunikaciju sa europskom platfomom za suradnju, krovnom organizacijom unija srednjokolaca, OBESSU-om. Nakon tri godine promatrakog lanstva (engl. Observership), UNSS 2006. godine postaje punopravana lanica OBESSU-a, ime srednjokolci/lke Srbije stiu pravo da direktno sudjeluju u kreiranju europske politike za mlade i obrazovne politike za srednjokolce. Na dravnom nivou, Unija zastupa srednjokolce u dijalogu sa Ministarstvom obrazovanja, Ministarstvom omladine i sporta, Narodnom skuptinom, kao i drugim institucijama relevantnim za obrazovanje i politiku za mlade. Kako bi osigurali kvalitetnu reprezentaciju uenika/ca i transparentnost svoje politike, proveli smo mnoga istraivanja i konzultacije irom zemlje, koje su rezultirale usvajanjem prve nacionalne Deklaracije srednjokolaca o kvalitetu obrazovanja i aktivnom ueu. Ova Deklaracija je dokument u kome smo iznijeli vrijednosti za koje se zalau uenici/ce Srbije, kao i konkretne zahtjeve ijim bi se ispunjavanjem osigurale mogunosti za kvalitetno obrazovanje i aktivno uee u kolama. Srednjokolci i srednjokolke Srbije, smatraju da je neophodno omoguiti svim uenicima/ama pravo, prostor, priliku, poticaj i podrku da razviju svoje ideje i izraze svoje kreativne potencijale. Naa misija je da ostvarimo prijedloge definirane Deklaracijom, to bi predstavljalo osnovu za stvaranje novog naina kolovanja koji e potaknuti aktivno uee mladih u drutvu i stvoriti nove generacije mladih koji imaju svijest o znaaju svog angamana, vanosti demokracije, suradnje, potovanja razliitosti, ravnopravnosti i inkluzivnosti.

31

32

kolu smatramo mjestom koje postoji zbog uenika/ca, orijentirano na njihove potrebe i proces individualnog razvoja, te nam je razvijanje participacije uenika/ca, kao onih koji/e su veina u koli i onih koji/e najbolje znaju ta im je potrebno, osnovni zadatak. Stoga smo proveli jaku zagovaraku kampanju koja je argumentirano promovirala uee uenika/ ca i kao rezultat izmijenili krovni zakon o obrazovanju. Ovo je gotovo jedinstven primjer da srednjokolci promjene zakon jedne drave, i to na tako radikalan nain, to samo dokazuje da je angaman uenika/ca smislena i uspjena akcija. Danas uenici/ce u Srbiji imaju pravo glasa u kolskom odboru, sudjeluju u kreiranju razvojnih planova i samovrednovanju kole. Meutim, sama izmjena zakona nije svrha sama po sebi, ve cilj ostvarivanje steenih prava. Danas se suoavamo sa brojnim izazovima u tom procesu, ali vrsto vjerujemo u odgovorno uee, to se svakoga dana i potvruje u sve veim brojem kola u kojima su uenici/ce aktivni. esto ete uti da su mladi budunost, ali mi smo sigurno da smo ivi u sadanjem trenutku i da upravo sada elimo bolju realnost u kojoj emo uiti, stvarati i druiti se! Zato nastavljamo sa svojim akcijama sa pozitivnim mislima o budunosti.

Slika 2: Fotografija je preuzeta sa slubene stranice UNSS-a: http://www.srednjoskolci.org.rs/.

33

Mrea mladih Hrvatske krovna je organizacija mladih u Republici Hrvatskoj koja okuplja 58 organizacija mladih i za mlade iz cijele zemlje. Naa vizija su aktivni/ mladi/e graani/nke koji/e sudjeluju u kreiranju, provedbi, nadgledanju i vrednovanju politike za mlade u Republici Hrvatskoj. Naa misija je razvijanje javne politike za mlade kroz informiranje, javno zagovaranje, tematsko umreavanje, meunarodnu suradnju, podupiranje razvoja organizacija mladih i partnerstvo s institucijama vlasti. Od 2008. kandidatska smo lanica Europskog foruma mladih (YFJ). Moete nas kontaktirati putem e-maila: info@mmh.hr, a o naem se radu dodatno informirati putem nae web stranice: www.mmh.hr.

ISBN 978-953-95173-5-7