SIGURNOST 52 (3) 311 - 313 (2010)

OZLJEDA NA RADU KOD BOLESNIH STANJA KRALJENICE

UVOD
Prema epidemiolokim podacima zapadnih zemalja 50-80% stanovnitva ima ili je imalo najmanje jednom u ivotu kriobolju (lumbalni sindrom). Degenerativne promjene struktura kraljenice uobiajeno se razvijaju s godinama i procesom mogu biti zahvaene sve strukture kraljenice, a te su promjene osobito prisutne kod osoba starije dobi. One se najprije javljaju u onim dijelovima kraljenice koji su najvie optereeni, primjerice u podruju lumbosakralne kraljenice. Prve promjene u intervertebralnim diskovima nastaju ve u tridesetim godinama ivota kada se poinje smanjivati elastinost tkiva. Degenerativne bolesti kraljenice vodei su uzrok invaliditeta i umanjene radne sposobnosti populacije. Bolesti kraljenice, osim to stvaraju velike zdravstvene tegobe bolesniku, predstavljaju i veliki opesocijalni problem tako da trokovi bolovanja, lijeenja i rehabilitacije mogu biti vrlo visoki. Razvoju lumbalnog sindroma i drugih bolesti vezanih uz kotano-zglobni sustav pridonose preteno sjedei nain ivota (osobito tzv. sedentarna zanimanja poput slubenika, vozaa), manjak tjelesne aktivnosti i sve vea pretilost. Radni uvjeti koji sudjeluju u razvoju ovih bolesti su dizanje, noenje i rukovanje teretima, neprirodan, dugotrajan i zamarajui poloaj tijela, vrlo esti i repetitivni pokreti, primjena sile, direktni pritisak na dijelove tijela i vibracije, kao i ritam i organizacija rada.

Da bi se ozljeda priznala kao ozljeda na radu prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju zatite zdravlja na radu (N.N., br. 85/06.) i Zakonu o mirovinskom osiguranju (N.N., br. 102/98.), mora zadovoljiti kriterije definicije ozljede na radu, tj. da je izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehanikim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem, naglim promjenama poloaja tijela, iznenadnim optereenjem tijela ili drugim promjenama fiziolokog stanja organizma i da je uzrono vezana uz obavljanje poslova na radnom mjestu. Ozljeda na radu nee se priznati prema Pravilniku o postupku utvrivanja i priznavanja ozljede na radu i profesionalne bolesti (N.N., br. 125/07.) kod atake kronine bolesti i zbog uroene ili steene predispozicije zdravstvenog stanja koje mogu imati za posljedicu bolest. U ovom prikazu bit e razmotreni sluajevi dogaaja nastali na radnim mjestima i u redovito radno vrijeme gdje je dolo do oteenja struktura kraljenice.

PRIKAZ 1. SLUAJA
Mukarac starosti 24 godine, po zanimanju zavariva, s ukupnim radnim staom od 5 godina. Dok je radio na radnom mjestu, pao je s visine od 3 do 4 metra. Isti dan je hospitaliziran i dijagnosticiran mu je prijelom prvog i etvrtog lumbalnog kraljeka. Poslodavac je potvrdio da se dogaaj zbio u radno vrijeme. Nakon dvije godine zatraio je nadopunu dijagnoze i podnio
311

d. poplaen orlovac: Ozljeda na radu kod bolesnih stanja ...

SIGURNOST 52 (3) 311 - 313 (2010)

zahtjev za priznavanje posljedica priznate ozljede na radu. Traene dijagnoze su radikulopatija (stanje ili bolest korijena spinalnog ivca, obino kao posljedica pritiska na ivac u podruju kraljenice) petog lumbalnog kraljeka i lumbago s iijasom. Komentar: Prikazan je sluaj radnika kojem je dijagnosticiran prijelom dva kraljeka nakon traumatskog dogaaja na radnom mjestu. Iz medicinske dokumentacije razvidno je da prije nesree radnik nije imao zdravstvenih problema s kraljenicom. Medicinska dokumentacija u kontinuitetu uz svu dijagnostiku obradu potvrdila je da je kod osiguranika dolo do trajnih oteenja lumbalnog dijela kraljenice. Traene dijagnoze radikulopatija i lumbago s iijasom povezane su kao posljedica priznate ozljede na radu.

PRIKAZ 3. SLUAJA
Mukarac starosti 23 godina, po zanimanju skladitar, s ukupnim radnim staem od 1,5 godine. Na radnom mjestu slagao je paletu, podizao kutiju praka od 12 kg i presjeklo ga je u kriima. Osjetio je snanu bol, muninu i slabost u nogama. Radnik je prevezen doma i nakon toga je zatraio lijeniku pomo kod obiteljskog lijenika gdje je postavljena dijagnoza akutnog lumbaga. Komentar: U prikazanom sluaju poslodavac je potvrdio da se dogaaj zbio u redovito radno vrijeme, ali da je izvodio radnu operaciju na nain protivan pravilima zatite na radu. Provedeni su svi dijagnostiki postupci i utvrene su degenerativne promjene koje nisu karakteristine za dob. Iz ranije medicinske dokumentacije bilo je razvidno da je radnik ve nekoliko puta imao sline zdravstvene tegobe. Opisani nain podizanja tereta, kao i teina tereta nisu bili dovoljnog intenziteta da u normalnim fiziolokim i anatomskim uvjetima uzrokuju opisane promjene. U opisanom sluaju nije priznata ozljeda na radu.

PRIKAZ 2. SLUAJA
Mukarac starosti 50 godina, po zanimanju voza-dostavlja, s ukupnim radnim staom 25 godina. Pri istovaru robe i podizanju tereta u redovito radno vrijeme osjetio je kako ga je presjeklo u kriima i bolnost du noge. Javlja se specijalisti medicine rada i trai da mu se sadanje zdravstvene tegobe poveu kao ozljeda na radu. Traene dijagnoze su lumbosakralni sindrom i hernija diska L5/S1. Komentar: U prikazanom sluaju poslodavac je potvrdio da se dogaaj zbio za vrijeme redovitog rada i pri obavljanju redovitih radnih zadataka. Zatraena je detaljna izjava radnika o nainu nastanka ozljede i podatak o teini tereta koji je podizao. Pregledom sve pristigle dokumentacije utvreno je da radnik ve od ranije ima zdravstvene probleme s kraljenicom. Kako je iz medicinske dokumentacije bilo razvidno da radnik ima degenerativne promjene, zakljueno je da se prema mehanizmu nastanka ozljede i sile koja je djelovala traene dijagnoze ne mogu povezati s predmetnim dogaajem. Uinjeni pokreti nisu bili dovoljnog intenziteta da u normalnim fiziolokim i anatomskim uvjetima uzrokuju herniju diska i lumbosakralni sindrom. Ozljeda na radu nije priznata.
312

ZAKLJUAK
Zadnjih godina u Hrvatskom zavodu za zatitu zdravlja i sigurnost na radu u porastu je broj zahtjeva za priznavanje ozljede na radu s uputnom dijagnozom lumbalni sindrom - bolni sindrom slabinskog dijela kraljenice. Bolovi u leima (lumbago, lumbalgija) danas su najei uzrok posjeta lijeniku i ak 90% stanovnitva je barem jednom u ivotu bolovalo od kriobolje. Lumbalni bolni sindrom oznaava naglu i jaku bol u podruju slabinske (lumbalne) kraljenice koju prati i smanjena pokretljivost. Nije sporno da se kod radnika odreenih zanimanja ee javljaju cervikobrahijalni ili lumbosakralni radikularni sindromi. Meutim, na uestalost, teinu radikularnog oteenja i duinu bolne faze utjeu brojni imbenici kao to su dob, tjelesna teina, druge bolesti, duina radnog staa, nain koritenja odmora tijekom radnog procesa, poloaj tijela u radnom procesu, prisutnost vi-

d. poplaen orlovac: Ozljeda na radu kod bolesnih stanja ...

SIGURNOST 52 (3) 311 - 313 (2010)

bracija na radnoj podlozi i slino. Zbog velike uestalosti ovog sindroma potrebno je poznavati sve kriterije koji moraju biti zadovoljeni da bi se ovi poremeaji mogli povezati sa tetnim djelovanjem radnog mjesta i priznati kao ozljeda na radu. Fizikalna terapija, korekcija ivotnog

i radnog naina ponaanja (osposobljavanje za rad na siguran nain) su vani elementi prevencije dugotrajne privremene radne nesposobnosti. Bolovi u leima (lumbago, lumbalgija) vrlo su rijetko posljedica ozljede na radu, ali su u nekih zanimanja bolesti vezane uz rad.
Dijana Poplaen Orlovac, dr. med., spec. med. rada Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu, Zagreb

313