Sie sind auf Seite 1von 15

Sadraj

Red.br. 1. Uvod 2. Ekologija i ekoloki problemi 2.1. Ekoloka svijest 2.2. Istraivanje u orka 2.3. "snovna ra miljanja o mogu#im rjeenjima 3. %lobalni ekoloki problem 3.1."bama i ekoloki problemi 3.2.Ekoloki problem svi' nas 4. Ekoloki problemi Sarajeva 4.1. Upravljanje kvalitetom rada 4.2. *atita vodni' resursa 4.3. ,oritenje i upravljanje emljitem i umama 4.4.Upravljanje otpadom 4.!. Ugroenost prostora 4.$. 2$ prioritetni' projekata 4.&. %rad Sarajevo godinama gomila- a ne rjeava probleme !. *aklju.ak / 0rava kri a .ovje.anstva $. 1iteratura Str. 3 4 4 ! $ & & ( ) ) 1+ 1+ 1+ 1+ 1+ 11 14 1$

1. Uvod
Ekologija 2gr.. oikos3 dom- prebivalite 4 logos3 nauka5 je nauka o ivotnoj okolini. 0ojam ekologija uveo je 6'arles 7ar8in 1(!$. u svojoj knji i 90orijeklo vrsta9. Ekologija je prirodna i interdis:iplinarna nauka- koja gradi svoje temelje u biologijigeogra;iji- geologiji- ;i i:i- 'emiji i matemati:i. U adnje vrijeme- in;ormatika igra veliku ulogu u sinte i i sabiranju ekoloki' podataka. Ekologija poti.e od gr.ki' rije.i oikos 3dom i logos 3rasprava- i u.avanje. Ekologija pokuava prona#i odgovor i rjeenje brojnim problemima okolia koji nas sve vie okruuju. <aalost- mnogi problemi dananji:e su ljudskog porijekla. 0rijevo termoelektrane i sagorijevanje ;osilnog goriva a ra ne svr'e su odgovorni a vie od !+= aga>enja raka. ?ode i tla sadre sve ve#e koli.ine ra ni' teki' metala i pesti:ida. <uklearne elektrane proi vode velike koli.ine radioaktivnog otpada- .ija manipula:ija i odlaganje a'tijeva vrlo pre:i ne mjere i standarde. 7akle- ekologija se suo.ava sa problemima u okoliu. "dgovori nisu uvijek evidentni ni jednostavni ni lagani. ,ako ekoloki problemi postaju sve vie javno popra#eni- ekologija je postala poprili.no uop#ena rije. usprkos njenom i vornom nanstvenom karakteru. Ekologiju je vrlo teko svrstati kao ostale- pre:i nije nauke- kao matematiku ili biologiju 0o.etkom 2+@tog vijeka- nau.ni:i i ra ni' dis:iplina su se postepeno suo.avali sa problemima .iji odgovor je a'tijevao sinte u i dvije- ili .ak tri ra ne nauke. 0rije toga'emi.ari su se bavili isklju.ivo 'emijom- biolo i biologijom- ;i i.ari ;i ikom. 0o.etkom 1)$+@ti' godina- .uveni ameri.ki biolog- Ra:'el 6arson- je napisala revolu:ionarnu knjiguThe Silent Spring (1962.). 6entralna tema ove knjige je bila estoka kritika upotrebe pesti:ida 77A- koji je prou ro.io ra ne muta:ije u brojnoj ;lori i ;auni. "va knjiga je abiljeila visok broj prodaja i kon ekventno je BprobudilaB ekoloku svijest. Ukratko re.eno- ekologija je ro>ena u 2+@tom stolje#u- mada se ipak moe re#i da su ekolo i- tj. da je ekoloki prila problemima- postojao daleko prije toga.

2. Ekologija i ekoloki problemi


"bjekt ekologije je prou.avanje pove anosti i me>u biljaka i ivotinja- sa nji'ovom ;i i.kom i biolokom okolinom- a ekologija se kao asebna nanost ra vila kao grana biologije. 0rvo ra jasnimo ra liku i me>u ;i i.ke i bioloke okoline. 0ojam ;i i.ka okolina obu'va#a svjetlost i toplinu- atmos;eru- vodu- vjetar- kisik- uglji.ni dioksid i sastojke tla dok bioloka okolina obu'va#a ivotinje i biljke. 7akle :ilj ekologije nije samo prou.avanje ra ni' ivi' organi ama- ve# i okoline u kojoj ti ivi organi mi ive- odnosno sve ;aktore koji mogu utje:ati ili koji utje.u na ivot ivi' organi ama u nji'ovoj prirodnoj okolini i .ega se jasno vidi da je rije. o kompleksnoj i veoma obu'vatnoj dis:iplini. Cudu#i je ekologija i u etno kompleksna dis:iplina- potrebne su joj druge dis:ipline poput 'idrologijeklimatologije- o:eanogra;ije- kemije- geologije i mnogi' drugi' da bi se mogla u potpunosti s'vatiti i prou.avati. 0o.etak moderne ekologije obi.no se pove uje sa 6'arlesom 7ar8inom i njegovom teorijom evolu:ije i prirodne selek:ije gdje je i me>u ostalog uka ao na .vrstu pove anost i me>u ivotinja i nji'ovog prirodnog stanita. <o ta .vrsta pove anost .esto se naruava od strane ljudi koji smatraju da *emlja ima jedinu svr'u da slui njima u udovoljavanju nji'ovi' potreba- a u .ije planove obi.no ne ula i i briga a ivotinje i biljke koje su prije ivjele na mjestima koje su ljudi au eli i prilagodili svojim potrebama. <aalost- 'omo:entri.ni sustav po kojoj sva prirodna dobra slue samo iskoritavanju od strane ljudi jo je uvelike prisutan u svjetskoj ;ilo o;iji- iako se mora pri nati kako se sve vie naglaava i eko:entri.ni sustav sa pola item u ekosistemu- odnosno ukupnosti ivi' i neivi' organi ama na emlji. Uostalom to je i glavni ra log ato je danas broj ugroeni' ivotinja i u etno velik- ato se unitavaju ume diljem svijeta i ato moemo vidjeti one.i#enje u gotovo svakom dijelu svijeta. Ekologija je neto to uvijek avri na drugom mjestu / odma' i a ekonomije i nae potrebe a nov:em i mo#i. "vim omalovaavanjem naeg planeta dobiva se dojam da se *emlja apravo ne vrti oko Sun:a- ve# da se vrti oko nov:a. Ekologija je uvijek negdje i a i moe opstati samo ako joj ekonomija to dopusti- a to se naalost doga>a vrlo rijetko. Ekoloki problemi su danas daleko o biljniji nego ikad prije i jednostavno moramo neto podu eti ako elimo da ljudska rasa opstane na planetu vanom *emlja. 0roblemi koje imamo ne#e jednostavno nestati. %lobalni ekoloki problemi a'tijevaju globalnu ak:ijuak:iju na ra ini :ijelog svijeta. 2.1. Ekoloka svijest <ajve#a aga>enja na svijetu nastaju bog ;osilni' goriva. Doderno drutvo je jednostavno ne amislivo be ben ina- na;te i ugljena koji dominiraju industrijskim svijetom. Umjesto da se vlade bogati' drava to vie okrenu iskoritavanju alternativni' i obnovljivi' i vora energije kao to su energija vjetra- energija sun:a- energija vode i geotermalna energija one su uglavnom vie okrenute smanjenju aga>enja nastalog uporabom ;osilni' goriva kao to je primjeri:e uvo>enje be olovnog ben ina. Elternativni i vori energije- ako se i koristekoriste se samo u bogatim emljama koje tako nastoje sprije.iti odnosno umanjiti aga>enje u vlastitoj emlji i to .esto na ra.un siromani' drava u .ija podru.ja se preba:uju prljave industrije- a oni samu nemaju ni dovoljno sredstava ni dovoljno nanja a bilo kakvo

ra miljanje o ekologiji- ve# ovise o astarjelim aga>uju#im te'nologijama bogatiji' emalja. 1judi jo uvijek usprkos primjetnom pove#anju ekoloke svijesti ne vide da su sami odgovorni a o.uvanje planeta *emlje jer je o.ito jako teko pri nati vlastite greke i nastojati i' ispraviti. <o neto se mora podu eti da se sa.uva planet te su se po.eli osje#ati i neki poma:i na tom polju tako da situa:ija nije sasvim be i la na. Aako>er je trenutno tekogotovo nerealno o.ekivati ra vijenu ekoloku svijest od stanovnika siromani' emalja jer je nji'ov primarni :ilj preivljavanje- a ekologija im nije ni na kraj pameti- a tako #e ostati i dalje ukoliko se bogate emlje budu i dalje bavile samo svojim ekolokim problemima- a anemarivale stanje u siromanim emljama. U stvari je a po.etak rjeavanja ekoloki' problema potrebna jedna globalna ak:ija- jer pojedina.ne ak:ije nisu i ne mogu biti dovoljne na globalnom planu. 7a bi se uspjelo u tome nije potrebna strategija ekstremni' poklonika ekologije koji su miljenja da bi se svijet trebao vratiti na ra doblje prije Famesa Gattaodnosno prve industrijske revolu:ije- te se odre#i svi' prednosti moderne te'nologije. <aprotiv moderne te'nologije bi se morale koristiti na na.in koji bi omogu#io sklad i me>u ekologije i industrije to na.i da bi naglasak trebao biti na uporabi energetski' i vora koji najmanje aga>uju okoli- odnosno prije spomenuti' obnovljivi' i vora energije. Doderne te'nologije mogu se po itivno iskoristiti u spre.avanju ekoloki' katastro;anad oru nad ugroenim ivotinjama- spre.avanju nastanka ekoloki' katastro;a i :jelokupnom ra voju ekosistema- samo i' treba usmjeriti u tim prav:ima. ,rajnje je vrijeme da se .ovje.anstvo u potpunosti posveti o.uvanju svog prirodnog stanita- odnosno planeta *emlje- koja je ve# do te mjere naruena aga>ivanjem i unitavanjem okolia da smo i sami postali svjedo:i negativni' posljedi:a od koji' je svakako najo.itija globalna promjena klime koja u adnje vrijeme dobiva sve vie medijskog prostora. Aako>er je prijeko potrebna i odgovaraju#a akonska podrka koja bi trebala u stopu pratiti ra voj novi' te'nologija doputaju#i uporabu oni' te'nologija koje ili uop#e nemaju ili imaju minimalne negativne posljedi:e na prirodu- odnosno okoli. "d pasivnog promatranja nema koristi- a i dovoljno smo se ve# nagledali ekoloki' katastro;a. ?rijeme je da se krene u ak:iju spaavanja naeg planeta- moda .ak i krajnje vrijeme. 2.2. Istraivanje uzroka

7a bi se adrao pregled nad ra li.itim ekolokim problemima- korisno je istraiti ve e i me>u ra li.iti' oblasti- ve ani' a ekoloke probleme. 7ananje stanje je svima po nato3 najve#i aga>iva.i okolia su najve#e industrijske drave- ali i tre#i svijet je natjeran da tako>er is:rpljuje prirodu- ne bi li sebi osigurao barem osnovno a preivljavanje. ,olikim dijelom se .ovjek i ono to uradi moe smatrati prirodnimH Eko se :ijeli ekosustav *emlja- uklju.uju#i .ovjeka i :ijelu :ivili a:iju- de;inira kao priroda- onda problem odjednom i.e ne. 0osmatraju#i geoloke etape- prijete#a ekoloka katastro;a postaje samo jedna od katastro;a u ni u koje priroda sama po sebi regulie. 7a li #e ljudi uopte i koliko nji' preivjeti tu katastro;u- prestaje biti vano jer #e ekosustav *emlja i dalje ;unk:ionisatiiako u po.etku poprili.no oslabljen. "vaj na.in posmatranja te problematike se .ini realnimali nam- u imaju#i u ob ir .injeni:u da .ovjek ne moe uvijek pobijediti- ne moe pomo#i dalje. Eli ako prirodu posmatramo kao ono to .ovjeka i njegovu :ivili a:iju okruuje- to jest ;lora- ;auna- atmos;era- okeani i sve prirodne ra nolikosti na kopnu- onda se moramo apitatikada .ovjek prestaje da ivi u toj prirodi- da ivi sa istom. U prin:ipu on to .ini ve# sa svojom

pojavom u evolu:iji. Svojom inteligen:ijom je u stanju da prvo prevari prirodu- a kasnije da je uobli.i kako eli i da je Iplja.kaJ i postavi se i nad nje. De'ani am kojim je to .inio je uvijek bio i ostao isti3 nastanjivanje- preoblikovanje prirode- te'nologi a:ija. Ao sve pak ne vodi nuno do jake tete- u.injene okoliu. 0ostojale su kulture koje su mijenjale prirodu ali su ipak ivjele u skladu s njom. Ao nije samo pitanje broja stanovnika. ?rijednosni sustavi- religije i ;ilo o;ije uka uju na ra li.ita s'va#anja prirode. U slu.aju kr#anske Europe sa njenom maksimom I0odredite sebi *emljuJ- od vremena renesanseljudska sposobnost da oblikuje prirodu je preva ila sve ranije dimen ije. ,rajem 2+. stolje#a je takva grani:a preoblikovanja 2gotovo da se moe re#i i ra aranja5 dostignuta- kakva se prije !+ godina nije mogla ni naslutiti. 1judska :ivili a:ija #e pod ovakvim uslovima ra aranja prirode biti mogu#a samo jo nekoli:inu genera:ija. U svako doba su urbane kulture najvie donijele sme#a i ote#enja u okoliu @ neka se u me u ob ir samo Rimsko :arstvo @ ali u ovom stolje#u svemu tome dodatno pridodaju milionske metropole i okrutno velik broj ljudi na :ijelom svijetu. 0rirodni sklad i IljudskiJ prin:ip maksimi iranja koristi 2tj. pove#anje individualnog osje#aja ugodnosti kao ultima ratio5 o.ito predstavljaju suprotnost koja postaje sve ve#a- to se .ovjek vie urbani ira. 7o sada je .ovjek bio u stanju da nadja.a sklad u prirodi- ali u svijetu koji je sam sebi stvorio- poprili.no dugo se avarava smatraju#i da sve ;unk:ionie po njegovim akonima iako u gradovima dola i do sve ja.eg aga>enja i nedostatka vode. 0rioriteti dananjeg modernog .ovjeka u industrijali iranom svijetu se uopte ne poklapaju sa prirodnim pravilima o skladu u prirodi. 2.3. Osnovna razmiljanja o mogu im rjeenjima Arite se u adnji' 2++ godina ra vilo be imalo ra umijevanja a ekologiju. 0rirodne katastro;e u adnjim stolje#ima uka uju na to da se taj tempo is:rpljivanja prirode ne#e vie mo#i dugo nastaviti i da smo osu>eni na globalnu katastro;u gigantski' ra mjera- ako se mnogo toga ne promijeni. De>utim- ta ta.no promijenitiH ?e# oko postavljanja :iljeva ve ano a sve mogu#e re;orme koje se ti.u ove problematike- radilo se tu o re;ormama koje se odnose na pojedine drave ili one- koje se mogu smatrati re;ormama globalni' ra mjerapostoje nesuglasi:e. I sama kompleksnost ekolokog problema op#enito je tako velika- da vie i ne postoje jednostavna rjeenja. 0romjene u vrijednosnom sustavu industrijski' dravamigra:ije- religijski i na:ionalni sukobi se vie ne mogu posmatrati odvojeno od ekolokog problema. ,ako uvesti me'ani me regulisanja koji bi sustav vratili u produktivnu komunika:iju sa prirodomH Sa novim vrijednosnim sustavom- promjenama u sustavu ili .ak sasvim novim sustavomH Rjeenje ovi' pitanja samo nije dovoljno. U sadanjoj situa:iji nije dovoljnovratiti se ivotu u skladu sa prirodom. ?e# uniteni dio prirode se mora dodatno obnoviti. 0ogotovo u europskim industrijskim dravama se vie i ne moe re#i- kako je priroda tamo i gledala i vorno. Kuma- kao posljednji ostatak prirode 2ostatak neiskoritene povrine se moe slobodno na vati agrarnom stepom5- je stoljetnim promjenama- iskoritavanjem i istrebljivanjem njene povrine i gubila svoje pravo li:e. De>utim- postoji li uopte i vorno li:e umeH S parolom Ina ad prirodiJ se ne stie daleko- poto se uma ne moe de;inirati i prolosti. "sim toga nam nedostaje i osje#aja a prirodu. <aravno da je svako od nas oduevljen posebnim krajoli:ima i prirodnim panoramama- ali malo tko drve#e i :vije#e smatra osjetljivim bi#ima. Fednostavno su nai gled ne a'tjevna kulisa koja je uvijek tu. Aaj

osje#aj a prirodu se ne moe nau.iti. Radi se o ne.emu to je druga.ije od nanja koje se odnosi na to- kako priroda I;unk:ionieJ. <a prirodno@ nanstveni i te'ni.ki svjetona or nam omogu#ava da sve posmatramo u me'ani mima i ;unk:ijama- ali na taj na.in ne moemo rijeiti ekoloki problem. <a sustav obra ovanja ne nudi rjeenje a ovu vrstu ne nanja i u dananjoj urbani iranoj kulturi koja je orijentirana prema potrebi a kon umiranjem je aista nejasno- kako budu#e genera:ije odgojiti sa takvom vrstom osje#aja a prirodu. <au nesposobnost bu>enja osje#aja a prirodu uveliko pove#ava i umanjenost sposobnosti osje#aja koja je i a vana medijima putem koji' dola imo do pre asi#enosti doivljavanja. 1ov a br om- povrnom sre#om i otupljivanje prirodni' osje#aja su atrpali dubinu osje#ajnosti. Ao se- uostalom- moe primijetiti i kod me>uljudski' odnosa. Ipak i ljude oko sebe moramo s'vatiti kao dio prirode.

3. !lobalni ekoloki problem


Arenutni sustav ekonomije u svijetu je ekoloki gledano prava katastro;a. Industrijske drave su- nakon to su toga postale svjesne- apo.ele prve re;orme metoda u proi vodnji i polako po.inju da vre pritisak i na emlje tre#eg svijeta. Aaj pritisak je- naime- sebi.an sve dok industrijske drave ne osiguraju ;inan:ije i to sve do sada li.i na pokuaj- da se poten:ijalni konkurenti i druge kulture dre nera vijenima i ovisnima. 7a li je tre#i svijet uopte u stanju da u trenutnom sustavu bilo kakvu re;ormu sprovede samostalnoH 0olitika ra voja u adnji' 2+ godina nije uspjela i ono malo emalja koje su se priklju.ile industrijskim dravama 2npr. Aajvan- Longkong- Funa ,oreja5- postigle su to samo u pla#anje :ijene jo ve#eg unitavanja okoline. 7a li je svjetsko trite op#e rjeenje koje neke emlje u ra voju i pojedini teoreti.ari u industrijskim dravama traeH 0ojedine drave bi se dalje spe:ijali irale na nekoli:inu grana ekonomije da bi odrali konkuren:iju. "visnost ionako slabi' drava bi se pri tome pove#alapotranja na odre>enim tritima bi imala jo gore posljedi:e- nego to je to do sada ionako bio slu.aj. Cilo kakvi s:enariji- koji bi od industrijski' drava a'tijevali solidarnost- su asigurno irealni. U dananjem stanju bi moglo do#i do politi.kog pritiska na koopera:iju- ali bi to bog sebi.nosti sjevera moglo ubr ati stvaranje ida koji bi imu#ne dijelio od manje imu#ni'. Elternativa bi bila stvaranje ekonomski' blokova unutar tre#eg svijeta sa odre>enom atitom po u oru na SE7- EU i Fapan. Ae drave bi se morale odre#i privilegija je;tine radne snage- ali bi svoje sirovine mogli prodavati a :ijene koje su dostojne .ovjeka. "sim toga bi se omogu#ilo donekle samostalan kulturni ra voj i odravanje identiteta o .emu u trenutnom sustavu nema govora. Ipak su anse a pomo# u ra voju od industrijski' drava u amjenu a politi.ke usluge a mnoge drave tre#eg svijeta bile atraktivnije nego me>usobna koopera:ijabog .ega je mla>a povijest tre#eg svijeta bogata ratovima. Ekonomske nanosti u adnjim godinama nisu mirovale i po abavile su se ekonomijom okolia. 6entralni problem- me>utim- i gleda da nisu nemogu#nost kvanti;i:iranja aga>enja tla- vode i raka kao i odre>ivanje eksterni' trokova 2tj. trokovi koji nastaju putem ote#ivanja okolia pro:esima proi vodnje5 koji se ne mogu obu'vatiti tritem- jer a nji' trite ne postoji. 0roi vodi koji ne ote#uju okoli i .ija :ijena u ima u ob ir eksterne trokove su skuplji. Ekonomsko trite se o.ito ne nosi sa tom novom problematikom- budu#i da ista ne pronala i put u njegovu strukturu. Upitno je da li u okvirima ekonomskog trita uopte moe postojati uspjena ekonomija okolia. 3.1. Obama i ekoloki problemi

Ekologija i atita okolia su de;initivno podru.ja a koja su se predsjednik %eorge G. Cus' i njegova administra:ija najmanje interesirali- tovie- .ini se da su davali sve od sebe da sprije.e o biljniji ra voj obnovljivi' i vora energije. Lo#e li SE7 postati ekoloki osvjetenije s "bamom na .eluH Eko je suditi prema "baminim predi bornim govorima i u bu>enju koje vlada me>u ekolokim udrugama u SE7@u- moglo bi se re#i da im slijedi I elena revolu:ijaJ u nadola e#im godinama. Stavi li se po.etna eu;orija sa strane- u sljede#i' nekoliko godina biti #e i u etno mnogo posla samo kod popravljanja svi' teta koje je napravila Cus'eva administra:ija- a ekoloki problemi postaju sve o biljniji. <une promjene koje bi se trebale dogoditi u sljede#im desetlje#ima su kraj domina:ije ;osilni' goriva i vrlo jak aokret prema obnovljivim i vorima energije poput energije vjetra i solarne energije. Energetski lobiji koji promoviraju koritenje ugljena i na;te jo uvijek su daleko najsnaniji lobiji na svijetu- pa #e aokret prema obnovljivim i vorima biti jako teak. 0rema planovima Cara:ka "bame u pogledu rjeavanja problema klimatski' promjena- 1&! milijardi dolara biti #e usmjereno prema obnavljanju energetskog sektora u SE7@u s :iljem revitali a:ije ekoloke politike kreiranjem pet milijuna novi' I eleni'J radnim mjesta. 0lan a rjeavanje problema klimatski' promjena tako>er uklju.uje i (+= smanjenje emisija stakleni.ki' plinova do 2+!+ godine. Sve ove promjene aista bi mogle u SE7@u stvoriti jak I eleniJ energetski sektor u godinama koje dola e. %otovo je nevjerojatno vidjeti tako veliki optimi am u ra nim ekolokim udrugama nakon gotovo desetlje#a mraka koje je dolo s %eorgom G. Cus'om. Fo uvijek postoji neugodna ;inan:ijska kri a koja bi mogla sve planove natno usporiti jer ve# sad mnoge kompanije upadaju u velike probleme i mogle bi nestati s trita ako se takvo stanje nastavi. Eli usprkos svim problemima- me>u ekolo ima ponovno se ra>a nova nada. 3.2. Ekoloki problem svakog od nas U sutini se ekoloki problem odnosi na problem svijesti o o.uvanju okolia svakog pojedin:a. <edostatak svijesti o okoliu nije neop'odno i ra sebi.nosti ili ne ainteresiranosti. S jedne strane nedostaju potrebne in;orma:ije o pove anosti pojedin:a s ekolokim problemom- s druge strane se tete koje su nastale bog odre>enog na.ina ponaanja pojedina:a ne mogu amijetiti ili samo nakon dueg vremena- tako da osje#aj krivi:e a u.injenu tetu nikada ne nastane. Dora se stvoriti osje#aj a vrijednost okolia u tolikoj mjeri da se u trenutku nanoenja tete odma' javi osje#aj krivi:e. *ato se be sumnje moe tvrditi da odgovornost a mogu#e rjeavanje ekoloki' problema- kao i a same probleme- pada na samog .ovjeka- koji s ob irom na njegovu veliku te'ni.ku i nau.nu mo# i ekoloku svijest moe kako atititi prirodu- tako je i ra oriti ili je dalje IstvaratiJ u stanju dinami.ke ravnotee. U memo li u ob ir ljudski udio u ekolokoj kri i- moramo spomenuti da se tropske ume sijeku bre nego ikada. 0o pro:jeni se ukupno 2+.4 miliona 'ektara tropski' uma uniti godinje 2to odgovara veli.ini 0aname5. <estajanje tropski' uma je i vie ra loga abrinjavaju#e. %lavni ra log je unitavanje na.ina ivota mnogi' neduni' plemena. U mimo u ob ir i podatak da ove ume sadre daleko najve#e svjetske ali'e biljni' i ivotinjski' vrsta i unitavanje isti' bi predstavljao teak udara: stalnoj ljudskoj potrebi ljudske vrste da odri obnavljanje usjeva otporni' na teto.ine. Ao bi tako>er bio udara:

&

plodnosti i divoti samog ivota. U ra aranje prirodne- ivotne sredine se be sumnje ubraja i demogra;ska eksplo ija stanovnitva- jer se ljudsko stanovnitvo sada udvostru.uje svaki' 3+ godina. Aako enormno pove#anje stanovnitva na *emlji najprije pove#ava gusto#u naseljenosti- koja po svojoj prirodi vie aga>uje u :jelini prirodnu- ivotnu sredinuM drugotako veliki porast stanovnitva prirodno vri u velikim ra mjerima pritisak na pove#anje poljoprivredne proi vodnje a neusporedivo ve#om proi vodnjom ivotni' namirni:a- te i gradnje stanova- kola- bolni:a i osposobljenost ra novrsni' kadrova koji #e se starati o tom stanovnitvu i dr. Dilioni stanovnika umiru od gladi- u ra nim dijelovima svijeta- na desetine miliona samo u emljama EU je ne aposleni' itd. Ekoloki problemi modernog svijeta su toliko obimni da preva ila e mo# e;ektivne interven:ije bilo koje pojedina.ne emlje- organi a:ije- struke- nauke i dis:ipline. Samo ajedni.ki sa najmo@prakti.ki napori svi' emalja- mogu da ublae astrauju#e posljedi:e ekoloke katastro;e. 7anas je sa rela teorijska i politi.ka svijest da je pitanje budu#nosti .ovjeka neraskidivo pove ano sa pitanjem budu#nosti prirode. U imaju#i u ob ir sve stvari koje .ovjek .ini- a koje direktno ili indirektno poti.u nastajanje ili pogoranje ekolokog problema- jedino preostaje uka ati na konkretne stvari- na koje bi .ovjek mogao pripa iti u slu.aju da eli da pridonese poboljanju stanja u svijetu. Ra miljate li ikada da li svjesno tedite elektri.nu energiju- da li koristite javna prijevo na sredstva ili pre;erirate vlastiti auto- da li .esto koristite baterije- da li se tuirate umjesto da se kupate...H Nesto ljudi ne ra miljaju o navedenim stvarima ili i' u imaju dravo a gotovo. <adam se da #e vas na tekst potaknuti na ra miljanje o pove#anju svijesti o o.uvanju okolia.

". Ekoloki problemi Sarajeva


".1. Upravljanje kvalitetom zraka Djerenja su poka ala da je na podru.ju sredinje gradske op#ine lo kvalitet rakaposebno u 'ladnijem dijelu godine. U ro:i aga>enja raka su3 pove#ana emisija produkata sagorijevanja ;osilni' goriva / ispuni' gasova i stari' automobila- ku#ni' loita i industrijski' postrojenja gdje nisu uvedene mjere a smanjenje aga>enosti- kao i spaljivanje otpada na deponijama. "d mjera a bolji kvalitet raka predlae se- i me>u ostalog- redovni monitoring- stimulisanje potronje emnog gasa i drugi' .istiji' energenata 2posebno u imskom periodu5- i gradnja longitudilanli' saobra#ajni:a- moderni a:ija i okrupnjavanje kotlovni:a u prela ak na manje tetna goriva. ".2. #atita vodni$ resursa <a teritoriji op#ine 6entar postoji vie povrinski' vodotoka. U rijeku Dilja:ku ulijevaju se ,oevski i potok Sui:a koji nastaju od ve#eg broja vrela i manji' potoka. U sadanjim uslovima- proti.u#i kro urbane dijelove "p#ine ovi poto:i su prakti.no kolektori otpadni' voda. De>u problemima isti.u se3 neadekvatno vodosnabdijevanje pojedini' dijelova "p#ine 2Cari:e- Drkovi#i- <a'orevo- ,romolj- 0oljine- Slatina- Radava- Ai'ovi#i5M nedovoljna atita i voritaM nei gra>enost :entralnog kanali a:ionog sistema i direktno isputanje otpadni' voda u povrinske tokove i pod emne vodeM stvaranje divlji' deponija sme#a u koritima i na obalama vodotokaM aktivna kli ita. Stoga se predlae3 proirenje :entralnog vodovodnog sistemaM stalna sanitarna kontrola lokalni' i voritaM dovretak i gradnje kanali a:ione mree i separa:ija ;ekalne od kine kanali a:ijeM i gradnja adekvatni'

septi.ki' jama a vie doma#instava u padinskim podru.jima- ukoliko je to najoptimalnije rjeenje.

".3. %oritenje i upravljanje zemljitem i umama <a teritoriji nae op#ine struktura emljita je sljede#a3 4&-)&= poljoprivredno31-23= umsko i ostatak je neplodno gdje su na 21-!&= i gra>eni stambeni i industrijski objekti i saobra#ajni:e. Uo.ljivo je da urbani a:ija uglavnom a'vata najkvalitetnije kategorije poljoprivrednog emljita koje bi ubudu#e trebalo atititi. 0robleme predstavljaju ero ija tla i kli ita 2u rokovana bespravnom gradnjom i sje.om uma5M nedovoljna revitali a:ija emljita- deponija i deminirani' podru.jaM aga>enost poljoprivrednog emljita. Stanje u oblasti atite i koritenja umski' ekosistema nije adovoljavaju#e. ,ako je umsko podru.je pod jakim negativnim antropogenim uti:ajem- ;unk:ije ume u ekolokom- so:ijalnom i ekonomskom smislu dovedene su na minimum. 0roblemi su3 u urpa:ija umskog emljita- umske goleti- bespravna sje.a- ote#enja poarima- prisustvo stoke- odlaganje otpada- bespravna gradnja- otvaranje kamenoloma i vjeta.ko i a ivanje kli ita i ero ija- nedovoljan rad inspek:ijski' organa. ".". Upravljanje otpadom U opis projekata koje je "p#ina reali irala 2uklanjanje divlji' deponija- i gradnja nia a kontejnere i drugi5 navedeni su i predstoje#i ada:i3 edu:irati stanovnitvo o upravljanju otpadom- utvrditi i urediti loka:ije a ve#i broj kontejnera a otpad i nastaviti i gradnju niauspostaviti sistem odvojenog prikupljanja otpada- identi;i:irati i sanirati divlje deponijepootriti kontrolu odlaganja otpada posebno opasnog itd. ".&. Ugroenost prostora ?e# dugi ni godina i raeno je konstantno ugroavanje prostornog ra voja i estetskog i gleda sredinje gradske op#ine. Au je prije svega nedovoljno ure>ena in;rastrukturabespravna gradnja stambeni' i poslovni' objekata- uli.na prodaja i reklamni panoi na nedo voljenim mjestima- nedostatak parking prostora- aputene grade i javne povrine i me>u objekata i drugo. ,ao prioritetni :iljevi navode se3 austavljanje bespravne gradnje i drugi' ne akoniti' pojava ugroavanja prostora- adekvatna emljina politika koja #e stimulisati ra voj- kvalitetnije planiranje i i gradnja saobra#ajni:a- inspek:ijska kontrola i dosljedna primjena akonske regulative u oblasti upravljanja prostorom. ".'. 2' prioritetni$ projekata <akon usvojeni' prijedloga i javne rasprave- dokument sadri i listu od 2$ prioritetni' projekata- sa na na.enim rokovima- nosio:ima aktivnosti i pro:jenom potrebni' sredstava. De>u prioritete svrstani su3 @ pra#enje kvaliteta raka@ atita i vorita pitke vode Uroevo vrelo i ?rela voda@ sana:ija lokalnog vodovoda Radava@ sana:ija ,oevskog potoka@ separa:ija ;ekalne od kine kanali a:ije-

@ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @

upravljanje otpadomeduka:ija i projekti re:iklae te.nog i .vrstog otpadai gradnja nia a kontejnere- sana:ija divlji' deponijasu bijanje ambro ije- i gradnja javni' toaletadonoenje programa ure>enja korita i obala Dilja:keatita i upravljanje emljitem u skladu s ekolokim a'tjevimaanali a provodivosti planske dokumenta:ijeproi vodnja BBurbanog eko povr#aBB u atvorenom prostorustvaranje ba e podataka o bespravno i gra>enim objektimausvajanje 0lana programiranog i kontroliranog koritenja prirodne :jeline podru.ja BBSkakava:BB te atita i drugi' spomenika prirode na podru.ju "p#ineuspostavljanje eko in;orma:ionog sistema "p#ine 6entarM donoenje eko programa na nivou mjesni' ajedni:adonoenje programa eduka:ije gra>ana o atiti okoliaotvaranje ambulante porodi.ne medi:ine u D* BB0ionirska dolina@<a'orevoBBgasi;ika:ija naselja <a'orevo- ,romolj i 0oljine.

".(. !rad Sarajevo godinama gomila) a ne rjeava probleme *a ra liku od nekadanjeg olimpijskog Sarajeva koje je bilo ponos SORF- dananje Sarajevo je jedan od najruniji' i najneuredniji' gradova u regionu. Istina i dan danas se ponosimo .arijom i onim malim prostorom to se ove najuom gradskom je grom. Ao najua gradska je gra je naslije>e Aurske i Eustrougarske imperije. U periodu so:ijalimagrad se na.ajno proirio i stambeno i industrijski. 7akle stvarane su nove vrijednosti. Kta imamo od )2. godine na ovamoH <emamo stvaranja nove vrijednosti ali imamo stra'ovitu devasta:iju Sarajeva ne samo tokom rata- nego i poslije rata. Unitavanje eleni' povrina 2i ra it primjer je <ovi grad5- da bi se na nji'ovom mjestu postavili objekti kojekavi' tajkuna i su io prostor a normalno ivljenje gra>ana je primjer be presedana. *a nevjeri:u ali je astrauju#e da je grad a samo posljednji' 1! godina i gubio 1P3 eleni' povrina i parkova. 0rijedlo i rjeavanja ekoloki' problema grada Sarajeva u budu#nosti3 1. *odi i svijest gra+ana po pitanju urbane kulture Evidentan je nedostatak urbane kulture ivljenja kod velikog broja gra>ana. "vo se moe mijenjati edu:iranjem u redovnom obra ovnom pro:esu- a naro.ito putem medija. Ideja o gradskoj A? je dobra- ukoliko to ne bude trik a neku partijsko@posluni.ku A?. Eli ukoliko bi ta A? estoko tukla i po gradskim i optinskim strukturama koje ne rade svoj posao i bila servis gra>ana- onda je treba podrati. <ekada je u Ceogradu na radiju Studio C postojala i u etno sluana jutarnja radio@ emisija- koju je vodio legendarni Qoko ?jeti:a. <a prijave i primjedbe gra>ana koji su se direktno javljali u studio- Qoko ?jeti:a je tele;onski- pronala io i uivo vao odgovorne gradske vlasti ili pojedin:e ekspli:itno a'tijevaju#i odgovore i rjeavanje svi' vrsta gradski' problema 2udarne rupe i ote#enja na uli:ama- .i#enje snijega- skidanje ledeni:a- neispravni li;tovi- uklanjanje starog i ote#enog drve#a- .uvanje ku#ni' ljubima:a po stambenim gradama- odvo>enje otpada- pranje uli:a- probleme parkiranja- itd.5. Ceograd se oduio aslunom Qoki ?jeti:i daju#i ime jednom bulevaru u <ovom Ceogradu po njegovom imenu. "sim direktnog e;ekta na ;unk:ionisanje gradski' vlasti i inspek:ija- rasla je svijest o

1+

odgovornosti i adovoljstvo gra>ana- jer su nali da se mogu negdje javiti kada uo.e gradske probleme. U svakom slu.aju - dok se gradska A? etablira treba raditi sa postoje:im resursimamediji moraju otpo.eti na ra vijanju po itivnog javnog mnijenja i povesti odlu.nu kampanju podi aja urbane kulture ivljenja. 2. *oboljati o,ajno stanje sarajevski$ uli-a i saobra ajni-a Stanje gradski' uli:a u Sarajevu je nedopustivo loe- gore nego u Airani. I u ev glavne gradske saobra#ajni:e- koja adovoljava kakve takve standarde- sve ostalo je u katastro;alnom stanju. <eobjanjiva je pojava da se tako olako i daju do vole a prokopavanje uli:a- pa imamo vrlo .estu situa:iju prekopa uli:a bukvalno na svaki' ! metara. <aknadna sana:ija se nikada ne uradi kvalitetno pa su ulegnu#a i udarne rupe svakodnevni:a. Dotori ovani gra>ani prilikom registra:ije uredno pla#aju t v. nadoknadu a puteve- koja a vo ilo od 1)++ ::m i nosi oko 1++ ,D godinje- i imaju pravo da a'tijevaju da uli:e budu u primjernom stanju. <ekvalitetno sanirani prokopi ote#uju vo ila- usporavaju saobra#aj i i a ivaju ne adovoljstvo i revolt. 3. Saobra ajni $aos Sve prisutni saobra#ajni 'aos nije prvenstveno posljedi:a velikog broja automobilave# neadekvatni' saobra#ajni:a u gradu. %radu su potrebne minimum 3@4 petlje- t v. vertikalne saobra#ajni:e 2re:imo "toka- <edari#i- Ligijenski avod- Skenderija5. *ar grad ne moe ;inansirati i radu sveobu'vatnog projekta koji #e garantovati smanjenje guvi i normalno odvijanje saobra#aja u naredni' 3+ godina. *aboraviti Sarajevsku I0SU i sli.ne doma#e projektantske ku#e- koje nisu u stanju projektovati ni kvalitetnu stambenu gradutreba angaovati me>unarodne kompanije. 0ostoje takva rjeenja- a gra>ani Sarajeva i CiL spremni su i samodoprinosom u.estvovati u implementa:iji- kao to su to do sada i be broj puta .inili. I kakav je to kod nas obi.aj- do voljavamo gradnju u onama i na trasama ve# planirani' saobra#ajni:a. *ato ostavljamo problem budu#im genera:ijama. 0rije !@& godina nije bio problem graditi saobra#ajni:u od Stupa do ?ogo#e. Ako je do volio tako masovnu gradnju- tik u magistralni put. ,ako i .ijim nov:ima #emo obete#ivati ruenja koja su neminovna. Fasno je da je korup:ija dostigla takve ra mjere i dimen ije da nas ve# po.inje ra arati i nutra. ". O,istimo Sarajevo %radona.elnika bi trebao da pokrene iroku ak:iju i da naredna 2+1+. godina bude u naku ak:ije na iva "NISAID" SEREFE?". <ije u Sarajevu problem to neki gra>ani tu i tamo ba:e sme#e- :igaretu ili sli.no. Ao nai komunal:i u gradu prije ili kasnije saniraju i to se ti.e toga grad je prili.no .ist. 0roblem je dublji tamo gdje prestaje nadlenost komunalnog predu e#a. ,ada stran:i ili dravni:i koji posje#uju grad- si>u sa aerodroma i nastave vonju prema gradu- prvi dojam o gradu i naoj CL kulturi- doivljavaju odma' na magistralom putu Sarajevo@*eni:a 2prodaja uglja na otvorenom prostoru- rasuti gra>evinski materijal- kojekave

11

*aklopa.e- starudije i otpadi- polovne gra>evinske maine- pija.ne te ge pored same magistrale i ostali jad- pored koga svaki dan prola imo5. *ato to prola imo svaki dan- vie to i ne primje#ujemo i ne reagujemo a i ne namo kome bi se poalili. Ipak stran:u ili nekome ko je rijetko u Sarajevu- ovu sliku ne mogu popraviti ni bljetavilo Oer'adije ili velelijepost katedrala i sarajevski' damija. <ovi grad naj aputeniji je dio Sarajeva- iako u odnosu na povoljne karakteristike i topologiju emljita- te prijeratno urbano naslije>e ima najve#e pogodnosti da ne li.i na Larlem- kao to je to danas slu.aj. Sjeverni ula u grad oko Stupske petlje je katastro;alanposebno nedjeljom- gdje se .itav prostor pretvara u buvlju pija:u. %dje se god okrenete grad je prepun divlji' te gi- deponija auto otpada- divlji' pija:a. ".igledno je da gradske inspek:ije ne rade svoj posao. <iko nije agovornik da se ljudima u ima kru' i ruku- ali se to sve moe regulisati na adovoljavaju#i na.in. Eko se gradi objekat gradilite mora biti propisno ogra>eno prikladnom atvorenom ogradom koja ne#e naruavati i gled- stovarita ogra>ena da se adovolje estetski kriterijumi itd. 0o nato je da postoje propisi koji obave uju vlasnike- da re:imo redovito podre uju ivu ogradu jer se u uli:u ne moe postavljati ograda od bodljikave i:e i sli.no. <e moe nitko obavljati privatnu djelatnost na javnim povrinama kao to je to slu.aj sa mnotvom privatnika 2prodavni:e- autopraoni:e- ;ast ;ood koji su u urpirali trotoare- pa .ak i dijelove uli:a5. Rivjeti i raditi u gradu ali tako da nikome ne smeta je osnovni prin:ip urbane kulture. I grada moramo iskorijeniti neugledno i vratiti estetiku i ljepotu. Eko 'o#emo o biljnije da pri.amo o turi mu ili da odrimo sjaj Sarajevo ;ilm ;estivala- moramo o.istiti Sarajevo. &. .orbidna slika koju stvaraju sarajevska mezarja i groblja *na.ajan dio gradski' povrina prekrivaju groblja i me arja. <epotrebno je ula iti u eti.ko@ kulturne moda i u istorijske ili urbane ra loge ato se postoje#a groblja i me arja nala e tamo gdje se nala e ali je evidentno da stvaraju morbidnu sliku. 0si'olo i moda mogu otkriti i dublje ra loge koliko re:imo ovakva mjesta uti.i i na psi'u mladi' narataja i sli.no. Eli gdje god se okrenete ili bilo s koje strane dola ite u grad ne aobila na slika su groblja i me arja. <aro.ito stran:e pro>e je a i nelagoda na Stupskoj petlji. *ato nikome u Sarajevu ne pada na pamet- a svugdje u svijetu se u groblja sadi drve#eH Fednostavna i mala investi:ija da se oko navedeni' mjesta asadi im eleno drve#e i stvori prirodna elena avjesa koja bi bila oku i dui ugodna. '. #asaditi &// /// stabala zimzelenog drve a u Sarajevu 0osljedi:e devasta:ije i ratom nune sje.e drveta u Sarajevu se i dan danas osje#aju. 7rve#e nije obnovljeno u dovoljnoj mjeri a i postoje#e se stalno ote#uje i na meti je ra ni' vandala. <ekanjeno se ote#uju i odstranjuju stabla i u najuem dijelu grada- u rokovano dobrim dijelom i bog neu.inkovitog rada eko@poli:ije i loe svijesti gra>ana- koji ne prijavljuju i ne sura>uju u rasvjetljavanju slu.ajeva. 0otrebno je u gradu 'itno asaditi barem !++.+++ novi' jedinki stabala- u .emu treba povesti optu ak:iju. Citno je da iroke mase- a posebno mladi u.estvuju u ak:iji jer je to najbolji na.in a ja.anje ekoloke svijesti. I vanredan primjer postoji u Dakedoniji. 0o jedan

12

dan u prolje#e i jesen- Dakedon:i posve#uju 7anu drveta. Aog dana je neradni dan i svi odla e na poumljavanje. ?lada obe bje>uje sadni:e i organi ira prijevo do mjesta opredijeljeni' a poumljavanje. U prolje#e 2++(. godine- posadili su 2 miliona- a u jesen ! miliona stabala. "riginalna ideja koja je ve# i a vala interesovanje u :ijelom regionu.

&. #aklju,ak 0 *rava kriza ,ovje,anstva


0lanet *emlja je a sad na jedini dom- a prema svim poka ateljima tako #e i ostati jo jedno due vrijeme. *bog toga si moramo pri nati jednu veliku ironiju koja nam se doga>a3 na naem planetu svakim danom ima sve vie i vie ekoloki' problema. ,ud god pogledamopo.evi od mjesta u kojem ivimo pa sve do ledeni' slojeva Entartike i ispra ni' pustinja u E;ri:i- .ovjek moe uo.iti neto to se svuda doga>a / ekoloke probleme. U doba velike industrijali a:ije apadni' drava isklju.ivo se gledalo na ekonomski u.inak svega to je ra>eno- a ekologija je jednostavno bila potpuno anemarena. Aek kad su nastali o biljni problemi u obliku kiseli' kia i velike koli.ine sitni' .esti:a u raku- apadne emlje su po.ele pridavati odre>enu po ornost ekologiji i to samo kod rjeavanja trenutno vidljivi' problema. Kto se ti.e dugoro.ni' problema poput globalnog atopljenja / to je jo uvijek na drugom mjestu jer a sad su posljedi:e male i gotovo neprimjetne- a budu#e genera:ije #e se valjda sna#i. *emlje koje su trenutno u ra voju slijede iste prin:ipe ekonomskog proboja kao i apadne emlje u doba industrijali a:ije te nemaju ob ira a okoli. Eli ekologija se sve vie vra#a i o njoj se sve vie pri.a bog toga jer nam priroda polako ali sigurno okre#e svoje drugo li:e- li:e s puno oiljaka od silni' ekoloki' problema. Di ivimo u doba najgore kri e u povijesti .ovje.anstva. Strano puno ljudi na svijetu ivi u gladi ili na rubu gladi- ali mi poprili.no uspjeno uspijevamo ne oba irati se na nji' i nji'ove probleme. Di uspjeno od 'rane radimo ra na goriva u obliku biodi ela i bioetanola- a nai dragi politi.ari nas uvjeravaju da je sve to apravo super ideja jer #emo smanjiti uvo na;te / ako bude sre#e moda .ak i a nekoliko postotaka. <ikoga apravo nije briga to #emo mi ta biogoriva jako skupo platiti kro vie :ijene 'rane 2koju naravno uvo imo jer je nema dosta bog toga to 'ranu koju imamo pretvaramo u goriva5- ve#e ukupne emisije stakleni.ki' plinova- a na kraju i bog ve#e :ijene goriva jer 'rana koju pretvaramo u gorivo postaje sve skuplja. Eli unato. svemu tome / mi #emo a ra liku od oni' koji ve# sad nemaju 'rane preivjeti. "ni vjerojatno ne#e / nemaju dovoljno plodne emlje a proi vodnju 'rane- a nemaju niti dovoljno nova:a da uvo e sve skuplju 'ranu. Eli koga apravo briga a nji'H Sve dok uspijevamo utaiti svoju e> a nov:em i luksu om / nama je dobro. I uvijek traimo jo vie. "va ne asitnost je apravo glavni pokreta. svi' ekoloki' problema koji postoje. ,apitali am sa sobom nosi kapitalne dobiti i to je mjerilo uspje'a neke kompanije. Eko je dobit ve#a / kompanija je bolja. E dobit se uvijek moe pove#ati ako natjera ljude da rade vie- a smanji glupe i datke kao na primjer i datke a o.uvanje okolia. U budu#nosti #e se morati pojaviti neka bolja ekonomsko@drutvena ure>enja- samo se trebamo nadati da to ne#e do#i prekasno. Situa:ija je toliko i van kontrole da glavni ekoloki problem / globalno atopljenje / nitko na visokoj ra ini ne gleda o biljno- ali ako raste :ijena na;te onda se stvara ;rka i panika. Ao je tuna ekoloka realnost u kojoj ivimo. 7obro namo da radimo veliku tetu planetu- ali sve dok dobit raste teta je pri'vatljiva. E lista ekoloki' problema sve je ve#a / klimatske 13

promjene- globalno atopljenje- aga>enje okolia- ugroene ivotinje itd. 7a bi se stvarno neto pokrenulo na bolje potrebno je da visoko rangirani politi.ari budu na strani ekologije- a ne na strani ekonomije. I to ne samo u vrijeme predi borne kampanje- ve# i nakon i bora jer tek tada mogu napraviti promjene. 0apa Ivan 0avao II je 1))+ godine na svjetski dan mira i govorio vrlo animljivu re.eni:u3 I" biljnost ekoloke situa:ije otkriva u kako je dubokoj kri i ljudski moralJ. E to je bilo prije gotovo 2+ godina 2tada se isto glavni svjetski politi.ar pre ivao Cus'5.

14

'. 1iteratura
1. Ekoloki problemi suvremenog prometa 3 bornik radova nau.nog skupa- SarajevooktobarPlistopad 2++3. 2. 888.ekoloskiproblemi.blogspot.:om 3. 888.ekoak:ija.:om 4. 888.:entar.ba !. 888.sarajevo.:o.ba $. 888.upnt.org &. 888.vesti.kombib.rs

1!

Das könnte Ihnen auch gefallen