Sie sind auf Seite 1von 30

PROSTOR Vol. 1(1993)No.

2-4(159-188)
Z Horvat: KruIle ...
Izvorniznanstvenirad UDK721.011.28(497.13)
KRUNE U
HRVATSKOJ KRAJINI U XVI.
S
ZorislavHorvat
RegionalnizavodzazatituspomenikakultureuZagrebu
Primljeno:15.01. 1993.
Saetak
Zbog turskih napada na Hrvatsku tijekom druge polovice XV. te u
XVI. segradnja fortifikacijskih objekata. Razvi-
jaju senovi tipovi fortifikacija, projektirani za obranuprije
svega od vatrena orutja. takvim utvrdama bila je i
krutna tlocrta, koja je istodobno slutila zasvakodnevnu zatitu
vlasnika kate/ana i zaobranupri napadima turskih skupina.
U seulazilo preko pokretna mosta ili drvenih
qestava na prvomkatu. Glavnije stambeni prostor na drugomkatu,
s prozorima, kaminom, zahodom na konzolama. Uprizemqu
su spremita, a najvia etata je obrambena, konzolno
istaknuta, tako da semoglo braniti podnotje kule. kule:
promjer, visina, debljine zidova, a vjerojatno rdetaqi, izrazivi su
cijelim brojem stopa i hvat,; to je dio srednjovjekovnog
gradnje. Krutne smjetene su bilo samostalno unutar
utvrde, ili su u bedeme, ovisno okonkretnoj situaciji i
obrambenoj koncepciji. Zanimljivo je da su takve
ne zaprostore Hrvatske krajine (Banija, Kordun, Lika, Krbava), to
je vjerojatno posqedica lokalne tradicije, ai utjecaja s
juga, tj. iz Dalmacije. i detalji su
materijalima iznanju majstora, te bismo mogli
ustvrditi da su te za Hrvatsku krajinu XVI.

Ovdjesuobradenigradoviikatelanateritorijubanovine,Korduna,
krajine(danasuBosniiHercegovini)teponekiizLikei
Krbave.
159
PROSTO R Vol. 1 (1993) No. 2-4 (159.188) Z Horvat: KruIle hranilleule...
Turski napadi s istoka tijekom druge polovice XV. ajo vie u XVI.
u mnogome su promijenili ivot Hrvatske i Slavonije: neke od tih
promjena odnose se na obranu i stanovanje. Da ne ulazimo u povijest
ratovanja, spomenut samo dvije njegove tzv.
- pohode manjih skupina Vlaha martologa, te vatreno oruje.
Protiv jednoga i drugoga djelotvornima su se pokazale utvrde, zbog
mnogo gradova bilo obnovljeno ili ili su podignuti
novi. Protiv velikih vojski to nije bilo dovoljno, bile su potrebne
fortifikacije, renesansnih tlocrta i koncepcija (Sisak, Buim,
Kaptol, Karlovac, da spomenemo samo neke). Za obranu od sve
snanijeg topnitva pogodan je bio kruni tlocrt baterijskih kula
i polukula u bedemima, jer je djelovao kao svod na udarce topovskih kugli,
tj. bio je povoljniji od ravnih poteza zidova i bedema. Iz tih je
razloga, vjerojatno, i broj gradova Hrvatske krajine, iz XVI.
ovalna tlocrta.
Bitan je sastavni dio srednjovjekovnih gradova obrambeno i
oblikovno srce grada, mjesto stanovanja i statusni simbol plemstva, centar
posjeda. Dakle, nae starije barem prema njihovim
ostacima, sluile su za stanovanje i osobnu sigurnost vlasnika ili katelana,
porkulaba. se daje to posljedica razvoja gradova u nas nakon provale
Tatara, kada je imperativ sigurnosti i obrane, i
broj tvrdih gradova, burgova. Moda je Medvedgrad najbolji primjer, a
vjerojatno je bio i uzor drugima.
u kontinentalnim dijelovima Hrvatske iz XIII.-XV.
su kvadratna tlocrta, nekakva oblika (trokutnog,
poligonainog, krunog, trapezastog)l. na njima nalazimo neke bitne
osobine krunih iz XVI. Moda je najvanija osobina
tih starijih da su kvalitetno zidane, s detaljima od klesana
kamena. Visoke su 20 i vie metara.
i oblici raznih otvora variraju tijekom vremena, te se
moe da su kasniji prozori i a ulazi uvijek na prvom katu.
Stubita su smjetena u debljinu zidova, to je bilo vezano za
izvedbu svoda, Od opreme, spomenimo kamine, prozor-
ske nie s klupama, male nie u zidu te zahode na konzolama.
Rijetko te kule imaju samo obrambenu kao ulazna kula, ili za obranu
posebno istaknut dio grada. Vrh iz XII.-XV. bio je
pokriven atorastim krovom, a za obranu su sluili otvori ispod strehe
krovita.
Osnovna namjena u gra-
dovima i katelima iz XVI. bilo je stanovanje, i to svakodnevno,
sigurno stanovanje; korisnik je u njima mogao biti ili, kad bi se za
to pokazala potreba, dignuti pokretni mosti i odijeliti se od nesigurna
vanjskog svijeta. Jer, nije postojala samo opasnost od i manjih turskih
bilo je to nesigurno vrijeme u kojem su pojedini razbojnici djelovali
160
PROSTOR Vol. 1(1993)No. 2-4(159-188) Z. Horvat: Krune branil-kule...
za svoj iz potaje i u tiini Zbog toga su prozori stambenih
i bili provideni eljeznim reetkama i na
visinamaiznadtla.
2
Zanimljivajeparalelasaslavonskimrenesansnimkatelimas XVI.
- ondjekrune nisugradene(Cernik,Dubrava,
Bisag)!Razlogjetome, se, razvojarhitektureuSlavonijinego
u Hrvatskoj, kojajeosim toga bila inaprednija, vezana za kulturne
centreSrednjeEurope.
skrunim tlocrtomimalisu ovi gradoviikateli uHrvatskoj
krajiniXVI. Blinja, Brubno,Cetine?),
Furjan, Gvozdansko, Jezersko, Krstinja, Krupa, Mala Kladua,
Mutnik, Osredak, Ostroac, Pedalj, Stari Plaki, Podzvizd,
Prevrac,Sokolac, Todorovo,Trac,VelikaKladua,Veliki(Sred-
nji)Gradac, (kraj
Slika ,.
SHEMATSKIPRIKAZ HRVATSKEKRAJINEXVI.STOLJE-

o
O
O
O
O O
G'OZCANSKO TODOROVO BRUBNO VEL. 1< LADU..
O
O
O
O
O
o
FURJAN KRSTINJA MUTNII< BUNJA PLAI<1
o
O
O
o
O
O
onENII< SOKOLAC OSlROAC PREVRAC
Tlocrt kojeovdje jednostavanje:kruniprsten(Sl.
1), kojijeteku nekoliko navratadopunjen u obliku "kljuna"
(VelikaKladua,StariPlaki)okrenutogprema napadu.
3
Samo
seujednom radiopotkovastutlocrtu,na burgaPodlap-
uKrbavi,kojisudraliknezovi -
MedugradovimaikatelimaXVI. uHrvatskojkrajininazirusetri
tipatlocrta:
- grad prilagoden terenu, ovalna tlocrta; se radi o
objektimasmjetenimnavrhovimabrdaiobronaka(npr.
Blinja,Krstinja,StariPlaki- Sl.2);
- katelnitippravokutna,kvadratnaili pravilnatlocrta,sravnim
potezima bedema; kateli su smjetani i na vrhove (Gvozdansko,
Mutnik,Prozor)aliiuravnice(RibnikuLici, Osredak- Sl.3)4;
161
PROSTO R Vol. 1 (1993) No. 2-4 (159-188) Z Horvat: Kruine branilkule...
- tip tlocrta irna osobine prva dva, dakle pravilnih je inepravilnih
dijelova Krstinja - Sl. 4). se radi o
objektima.
Dva su postave unutar tlocrta tih fortifikacija: one su
vezane, ili nisu vezane na okolno zide. Dakle, su ili integralni
dio fortifikacije ili stoje samostalno, okruene bedemima. Zatim,
le su, s obzirom na situaciju grada, na teren postavljene:
- na najsigurniji, prirodnim zaprekama najbolje dio lokacije
utvrde;
- na najizloeniji dio grada, kako bi se djelovanjem s
pomoglo obrani cijele fortifikacije;
- unutar utvrde, tako da poloaj kule nema neko posebno djelovanje na
obranu utvrde u kojoj se nalazi, osim onog njezina je
namjena prije svega sigurno, svakodnevno stanovanje; ako pogleda-
mo stare gradove Hrvatske krajine XVI. vidimo da se radi o
sijelima
Kako se dolazilo do odluke o postavi ba i nije do kraja jasno:
se da se radi o preklapanju osobnih investitorovih elja ifortifikacijskih
potreba. I omanji i bogato Gvozdansko imaju u sredini,
unutar branjena prostora grada odnosno katela. Neka rjeenja nije
potpuno tipski odrediti, jer su kombinacija raznih uvjeta. Tako je, npr.,
sagraden niz omanjih gradova katel nog tipa, jednostavnih do krajnosti:
sastoje se od pravokutna dvorita i od najednom uglu (Sl. 3a).
Takvi su Ribnik, i Prozor u Lici, Drenik u blizini Slunja, te Mutnik,
Osredak i Jezersko u krajini (danas dio Bosne i Hrcegovine).
neosporno sudjeluje u obrani katela, ali se radi i o elji za
izdvajanjem ivota u kuli.
Sokolac kraj kraljevski je grad, vrlo kvalitetne izvedbe, te ima uz
na rubu duboke strmine jo i prizidano omanje dvorite, gdje se
i sa svakodnevnom i kao zadnjim uporitem u
pada ostalog dijela grada
5
(Sl. 3c).
Ne treba zaboraviti da je realizirana i postava krunih kao
usamljenih, soliternih gradevina, koje su valjda ipak morali pratiti
objekti, makar i drveni, npr. tale za konje, opkopi, palisade. Zanimljive su
grafike takvih kula uz obalu Une - turskih - s XVII. st. (Sl. 8a): imaju
opisanih osobina, no oko njih je pusta livada (Kule Slavinskoga,
to moe biti tek prikazivanja, a ne cijela
istina. se da je i Furjan Frankopana prvobitno bio takav, te
je tek poslije dobio bedemom dvorite.
Diljem Like bilo je tijekom turske vladavine kula krunog tlocrta turskih
aga i begova.? Iako su nepaljivije zidane, tlocrti im pokazuju gotovo
osobine u promjerima i debljinama zidova. kulina ima i isti
162
PROSTOR VoL l (1993) No. 2-4(159-188) Z. Horvat: Krune branil-kule...
raspored namjena, s ulazom na prvom katu itd., ali ipak s vrlo grubo
pojedinostima. Moglo bi se da su pridoli Turci prihva-
tili uhodane lokalne zasade u gradnji i majstore, ali to
iziskuje poseban studij.
Slika 2.
SHEMATSKI PRIKAZ NEKIH TLOCRTA GRADOVA XVI.
OVALNA TLOCRTA (NACRTANI PRIBLINO U ISTOM MJERILU):
a - b e - d - Blinja. e - Stari Plaki
a
,---
I

O
"
"
\ ,
"-.../
b
e
d
e
163
PROSTOR Vo/.l (1993) No. 2-4(159-188) Z. Horvat: Kruw ...
Tablica I.
PROM,IERI UNUTRANJOSTI, DEBUINE ZIDOVA I VANJSKI PROMJERI
KRUNIH

UNlJrRANJI
PROMJER (u
slopama)
DEBUINA ZIDA (u
slopama)
UKUPNI PROMJER
(u hvatima)
n
Furjan
17' 3,5' 4
Ole 19' 5,5' 4
Prevrac 13' 5' cca 4
Tmavac' 18' 3' 4
Todorovo 19' 5,5' 5
n+l'
Beina kula
(Mualuk)'
15' 5' 4+ l'
Brubno cca 15' 5' 4 + l'
Gvozdansko 27' 5' 6 + l'
Mutnik 15' 3,5' 3,5 + l'
21' 5' 5 + l'
Sokolac
(kraj
17' 8,5' 5,5 + l'
n-+{},5

15' 3' 3,5
23' 5' 4t 5
ot
Krslinja 27' 3' 5,5
cca 20' 3,5' 4,5
Plaki slari 17' 5' 4,5

Kulina'
ll' 5' 3,5
- - cca3,5
Drenik 14' 6' 4,33
x =lurske kule
y =gradovi danas u Bosni i Hercegovini
Zanimljivo je da je unutarnji, svijetli promjer gotovo redovito
izraen neparnim brojem stopa, 13' (Prevrac) pa dalje redom 15',17',21',
23', 25', a je poznati promjer unutranjosti 27' u
Gvozdanskom. Jedino i neke tun.ke kule imaju promjer
izraziv parnim brojem stopa.
164
PROSTOR Vo/.1 (1993) No. 2-4(159-188) Z. Horvat: Kruille ..
Zidovi manjih su ili debljina, ovisno o promjeru kule
a
koncepciji i vremenu gradnje a vjerojatno igospodarskoj investitora. l
Debljine zidova su takoder izrazive (neparnim) brojevima stopa, od 3' (tj.
cca 100 cm) sve do 811z' na Sokolca kraj je
debljina od 5' (Tab. I)..
Slika 3.
SHEMATSKIPRIKAZTLOCRTANEKIHKATELAXVI.
a - Mutnik, b - Gvozdansko, e - Sokolac kraj d . Trac
o
a
b
Slika 4.
SHEMATSKIPRIKAZTLOCRTAGRADAKRSTI NJE(XVI.
165
PROSTOR Vol. 1 (1993) No. 2-4(159-188) Z Horvat: Krune ...
Kad svijetli promjer za dvostruku debljinu zidova, dakle kad se
dobije ukupni promjer dobije se suvisli broj stopa, koji dijelje-
njem s brojem 6, tj. 6' = l D (hvat) daje opet suvisli broj hvati, ali izraziv na
tri n, n + l' i n 1I2
0
, pri je "n" cijeli broj hvati (Tab. 1). Ovo
ne treba su stari majstori bili vrlo racionalni u svojoj praksi, ali su
imali i neke svoje i "recepte" u konstruiranju tlocrta, detalja,
su sebi olakavali posao. Jednostavni brojevi lagani su za i
prikladni za ugovaranje, kompoziciju,

Sve to govori o sustav-
nosti u gradenju, o nekim standardima, te o tome da je arhitektura
kula Hrvatske krajine, kao i fortifikacija bila dio
gradevinske prakse onog vremena.
Slika 5.
SHEMATSKI PRIKAZ TLOCRTA I NACRTA GVOZDAN
SKOG: SVE MJERE U HVATIMA W - 6' - 32,5 cm x 6)

o
"lt
o
...
o
N
-
o
o
co
....
ON
_.... CO
"lt
166
PROSTOR Vol. 1(1993)No. 2-4(159-188) Z. Horvat: KruIle branii!-kule..
Slika 6.
OTVORIPUKARNICANANEKIM
a- Furjan,b- c - (skica),d- Jezersko(skicapremaTruhelci,
"Naigradovi",Sarajevo1904.,slikanastr.42)
a
6,
Neki tlocrti Furjan, Gvozdansko, Vel. Kladua)
pokazuju da su moda projektirani i kvadrangulacije, tj.
da vanjski obris tlocrta odgovara krunici opisanoj, a unutranji upisanoj u
kvadrat (Sl. 5). Ova se shema osnivanja tlocrta ne moe primijeniti kod
debljina zidova (npr. Sokolac kraj vjerojatno je ondje primijenjena
neka druga shema, a moda su se stari majstori zadovoljili igrom brojki (npr.
81/2' - 17' - 81/2', tj. 1 : 2: 1).
Neke imaju skoenja podnoja do visine 2-3 m nad tlom (Furjan,
Drenik, Prevrac, Kod Furjana, kosinaje odredena omjerom 1:3.
Namjena kosine vjerojatno je postizanje donjeg dijela zbog
odbijanja neprijateljevih projektila, ali i zbog usmjeravanja onoga to su
Slika 7
NEKE PREMAGRAFIKAMAIZXVII.IXVIII.ST.:
a - (grafikauRatnomarhivuu Zbirkakarataiplanova),b- Trac
(prema grafici izrUkopisa br. 8609 u Dvorskoj knjinici u c - Veliki
Gradac(istirukopiskao- b)
e b
167
PROSTOR Vol. 1(1993)No. 2-4(159-188) Z Horvat: KruIle ...
branitelji bacali s vrha kule. se da se radi o utjecaju renesanse na
fortifikacijsku arhitekturu (Sisak, Ostroac, npr.).
Zbog vrlo slabe tih kula, teko je razmatrati njihove visine.
Najbolje je ona u Gvozdanskom: po tragovima u unutranjosti
ovog katela (Sl. 9, 10) vidi se da je nekad bilo P+4 kata. Tri
najnie etae imale su konstruktivnu visinu od 300 cm, tj. 9' = lin.
kat, koji je bio izrazito stambeni imao je gotovo dvostruku visinu od onih
niih - cca 500 cm (Sl. 5). Izrazi lise ta visina stopama i hvati ma, to je 15'
odnosno 2Ja. Najvia, obrambena etaa bilaje niska, cca 200 cm to je 6'
odnosno 1. Sve zajedno (3 x 9' + 15' + 6' =48') odgovara visini od 8.
Visina krovita, odredena (nagib 50) odgovara polovici visine
zidana dijela kule - 4, tako daje ukupna visina Gvozdanskog
Slika 8.
NEKE PREMAGRAFIKAMAIZXVII.ST.:
a- SZlavinskogakulauz obalu Unekraj Kostajnice(premagraficiu
rukopisu M. Clausa, "Relacije... " iz 1713., danas u Arhivu Hrvatske), b -
Furjan(izvorkao- a)
I-
a

b
8 + 4 =12. Dakle, ukupna 0N je 6 112, to priblino odgovara
odnosu : v =1 : 2 ali je i odnos visine zidana dijela prema visini krovita
= 2 : l (Sl. 5).
Sadraj po etaama se daje manje-vie na
krunih pri imamo nekoliko ovisno o
posebnim uvjetima, - bogatstvu izvedbe. Kod izrazito stambenih
koje su rezidencije prvi kat odgovara ulazu
12
(samo
je kod Gvozdanskog ulaz na drugom katu), to je komunikacijski
prostor, vezan na dolazak i odlazak te dizanje i sputanje pokretna mosta;
vjerojatno je tu i spremite za odlaganje oruja i opreme. Ponegdje
su u zidovima omanji prozori za osvjetljenje (Gvozdansko, Krstinja, Furjan,
ali i pukarnice (Furjan, Todorovo, Jezersko - Sl.
6).
168
PROSTO R Vol. 1 (1993) No. 2-4 (159-188) Z Horvat: KrubJe ...
Pristup je preko pokretnih mostova, s ili
drvenih galerija na okolnim bedemima ili pak stubama, tj. ljestvama prislo-
njenim uz kulu (Sl. 7). S obzirom na to da je drvo bilo
materijal, mnogo je toga rijeeno kao drvena konstrukcija, od danas
vie nema tragova.
Slika 9.
GVOZDANSKO, PRESJEK KROZ (SVE DRVENE KONS-
TRUKCIJE I ZAHOD NA KAMENIM KONZOLAMA PRETPOSTAVLJENI
SU)
.-
- -


@
Gl
-
(]J
..
..
Najnia etaa, tj. prizemlje (podrumi su rijetki) uglavnom je bez otvora, a
mogla je sluiti kao spremite hrane, opreme i streljiva za opsade.
Ranije je bilo primjera da je 'ondje zatvor, kako pie poznati
arhitekture srednjovjekovnih burgova O. Piper
13
, a prenosi Gj. Sabo14. No,
radi se o objektima XII.-XV. u Europi. U takvm situacijama najnie
su etae presvodene ili kupolastim svodovima, s omanjim otvo-
rom u tjemenu svoda za komunikaciju. U nas imamo primjer na
169
PRaSTO R VoLJ (1993) No. 2-4 (159-188) Z. Horvat: Kruflle hranil-kule...
Slika 10.
GVOZDANSKO, TLOCRT KATELA U RAZINI PRIZEMLJA, SNIMKA OD
PRIJE 14 GODINA)
Ribnika kraj Karlovca. Uvjeti ivota u Hrvatskoj krajini, pod
stalnom prijetnjom Turaka, nisu jednaki, tako da su zarobljenici smjetani
drugdje, a ne u prizemlju IS
Drugi je kat stambeni, ako je suditi po prozorima s
klupama u niama, sa zahodima na konzolama, visini etae; ponegdje
l
. . k . 16
su osta I I tragovI amma.
Nije poznato da li je kruni prostor gornjih etaa bio podijeljen na manje
prostore. Nema tragova zidanih pregrada, no pregradivanje se moglo izvesti
Slika 11.
GVOZDANSKO, TLOCRT KATELA (STUBiTA SU PRET
POSTAVLJENA, A VELIKA PODVLAKA U SREDINI NACRTANA JE PRE-
MA TRAGOVIMA U

I
170
PROSTO R Vol. 1 (1993) No. 2-4 (159-188) Z. Horvat: Krune ...
i drvenim platicama, kao i na ruralnim stambenim objektima. Na
burgu Ribniku kraj Karlovcajo su danas takve stijene na drugom
katu, iako je jo nejasno iz kojeg su vremena. Drvene pregradne stijene
relativno su lagane te su mogle biti preko drvenih stropnih greda.
Naravno, da ni jedna nije ostala potpuno
nemamo ni sigurnh podataka o tome.
Ostalo nam je nekoliko prikaza starih gradova Hrvatske
krajine iz XVII.-XVIII. (Sl. 7,8), dakle dosta kasno, kad su ti objekti
mogli biti pregradeni ili prilagodeni novim situacijama. Na vrhu
na naim grafikama, postavljenaje etaa, kojaje konzolno preputena preko
tlocrtnog gabarita kule. Po prikazivanja se radi o drugom
materijalu, a to moe biti samo drvo. Ovoje zapravo modifikacija narodnog
ruralnog graditeljstva, gdje je prizemlje zidano kamenom, a gornja etaa
drvenim "planjkama". Naravno, radi se o logici vremena: u to je
doba drvo najjeftiniji gradevinski materijal, a istovremeno posjeduje neke
i fizikalne osobine koje drugi materijali nemaju. Osim toga, drvo je
jednostavno i brzo za izvedbu, a u okolici je uvijek bilo majstora koji su
njime znali raditi. Najvia je etaa na drvenim konzolama.
Prema jednoj staroj fotografiji obodna stijena najvie etae izve-
dena je od drvenih platica, horizontalno postavljenih. Naravno, bez obzira
na kruni tlocrt, drvena je etaa u tlocrtnom gabaritu poligonaina zbog
naravi materijala i konstrukcije. U Gvozdanskog - jer to pokazuju
tragovi drvenih greda u zidu - to je bila konzolna galerija, koja je mogla
imati samo obrambenu namjenu (Sl. 9).
Za komuniciranje medu etaama, koliko se danas moe moglo je
tu biti drveno stubite ili ljestve postavljene u prostor Tek na
nekoliko poznatih objekata stube su u debljinu zida; 17 te stube u
debljini zida bile su izrazito oslabljenje zida, koje je kasnije ubrzalo ruenje
zidova na toj strani kule. Bit stubita u debljini zida biloje obilaenje svoda,
tj. izbjegavanje perforiranja svoda, se postie prostora
kule.
Medukatna konstrukcija u pravilu je drveni grednik, dosta rijetko svod, a i
ondaje to kupolasti svod. Grede su redovito poduprte podvlakama u sredini
raspona. Prema otiscima u zidovima - jer greda davno nema - presjek
greda je npr. nadirizemljem u Krstinji 18120,25/32,25/28,
33/27, 20/23 cm
1
, dok je podvlaka u sredini 26/33 cm. Dakle,
veliko bogatstvo presjeka. su drvo kako im je dolazilo,
u umi, i tek malo pritesano, bez mnogo elje za
Medutim, tako je i drugdje
na srednjovjekovnimobjektima. Moe se pretpostaviti da je pod bio izveden
od drvenih platica. Podje mogao biti izveden i narodna arhitektura
Pokuplja poznaje izvedbu sloja gline preko "planjki" pomijeane s vo-
lovskom krvlju (!), se dobila tog sloja,19 odnosno otpornost
povrine na habanje.
171
PROSTO R VoLJ (1993) No. 2-4 (159-188) Z Horvat: KruIle branil-kule...
Potpuno kruna tlocrta nema, a i one koje su
u punoj visini, sa svim kamenim detaljima, takoder su vrlo rijetke. Medu
ovima su Gvozdanskog, Sokolca kraj (da-
nas u Bosni i Hercegovini), manje na Furjanu, Dreniku, u Lici.
20
kruna tlocrta ima vie, naravno, s manje
detalja. Neke od njih s vremenom su sniene
21
, a nekima nedostaje
dio zida u punoj visini. Rijetki detalji upotpunjuju naa saznanja o
krunim na prostoru koji
Slika 72.
GVOZDANSKO, DOVRATNIK UlAZA U NA DRUGOM KA-
TU (SKICA; RAFATUROM SU KAMENA)
Gvozdanskog, kao a ujedno i
kruna tlocrta moe nam posluiti kao primjer, to su te kule
nekada bile.
Gvozdansko je po svojoj osnovnoj koncepciji renesansni katel,z2 s pala-
krune polukule na uglovima i s ulaznom kulom (Sl. 10). Onih
nekoliko detalja na vanjskom prstenu bedema imaju renesan-
sne profilacije. je na prvom katu imala goleme prozore, vjerojatno s
kamenim prljcima; kako nema tragova unutranjeg zida moemo
se zapitati nije li ona iznutra bila - drvena?!
172
PROSTOR Vol. 1 (1993) No. 2-4(159-188) Z. Horvat: KrulU! branil-bu...
Malo bila je postavljena koja samo naizgled
odstupa od renesansnog oblikovanja katela: ovo je ipak Hrvatska
svaki dan izvrgnuta napadima Turaka i Vlaha martologa i raznih uhoda.
Da se nije radilo o srebrnoj rudi i kovnici novca Zrinskih
24
vjerojatno ne bi
bilo ni katela a ni Gvozdanskog. Organizacija tlocrta i obliko-
vanje su potrebama i krajine.
Donje dvije etae - P + 1 - bile su relativno niske (konstruktivna visina je
300 cm) i bez prozora. Strop je nosilo jedanaest drvenih greda, koje je u
sredini pridravalajaka podvlaka. Ulaz u bioje na drugomkatu,
preko pokretna mosta (Sl. 9, 11), okrenuta prema i - vjerojatno -
drvenoj galeriji du nje. Kameni je dovratnik imao polukruni nadvoj,
skoena ruba (Sl. 12). Iznad okvira vratiju nalazi se rupa s jo
sustavom koloturnika, kojim je podizan pokretni Osovina
oko koje je rotirao, bila je poloena u utore kamenih konzola, to je
detalj tijekom cijela srednjeg vijeka. Te su konzole danas jako
Iza okvira vratiju bila je nia, pokrivena segmentnim nadvojem.
Prostor drugoga kata - ulazni prostor - osvjetljavala su tri omanja prozora,
s kamenim okvirima izvana, te niom, koja se trapezasto irila prema unutra
(Sl. 11).
kat bio je gotovo dvostruke visine i izvan svake sumnje - stambeni. U
zidovima su bila dva prozora, s kamenim niama i klupama u njima
- za rad uz danje svjetlo. Prema okrenuta je jedna nia segmen-
tnog nadvoja, danas izvana zazidana. Tragovi kamenih konzola i zida na
njima govore da je to mogao biti erker. Druga je da je tu bio
kamin, to se danas ne moe provjeriti. Tragovi kamina - jer je takvo to
ondje moralo postojati - danas nisu nigdje danas
izvana zazidani otvor, dosta uzak, kojih 80-90 cm, mogla je biti pozicija -
zahoda (Sl. 11, 13). Ovi redovito su prisutni na
lama tijekomcijeloga srednjeg vijeka. To je bila konzoIna prigradnj a, erker,
odakle su se fekalije evakuirale jednostavnim na najskriveniji dio
podnoja kule, ili se to obavljalo s ruba strmine, ako je bila tako
postavljena (Sokolae).
Stubite u gvozdanskoj nije alije sigurno da nije bilo
smjeteno u debljinu zida. Pretpostavimo da je ono bilo drveno,
greda stropa. U donje tri etae, to su mogle biti jednokrake drvene
stube - ljestve, a za pristup iz na kat, s obzirom na visinu od
5 m, vjerojatno je to bilo dvokrako stubite s podestom u sredini visine, te
postavljeno na nekakvu drvenu konstrukciju.
Iako se taj katel spominje od 1488., nakon to je Nikola II. Zrinski dobio
privilegij vadenja ruda, karakteristike Gvozdanskog
ipak su proizvod neto kasnijeg vremena - vjerojatno je to
XVI. Te su karakteristike: tlocrt renesansnog katela,
krune polukule, pravokutni otvori pukarnica, razne renesansne profilacije,
dojam brzine i u zidanju i, jedan spolij u zidu
173
PROS TO R VoLI (1993) No. 2-4 (159-188) Z. Horvat: KruIle ...
zaruene polukule lijevo od ulaza. Svi ti detalji govore daje taj katel nastao
kasnije, moda na mjestu jednog manjeg i starijeg objekta, te daje najvie
pridonio aftrmaciji obitelji Zrinskih i najbolje iskoristio srebrnih
rudnika u Gvozdanskom.2
5
burga Sokolca iznad - danas u Bosni i Hercegovini -
sagradena je na najsigurnijem i dijelu pozicije toga
velikoga grada, na litici sa tri strane. Dok se pri postavi
Gvozdanskog pazilo na svakodnevnu sigurnost i odvojenost od
ostalog dijela katela, kod Sokolca pozicija je takva da joj
samostalno djelovanje i onda kad ostali dio grada padne. To se,
uostalom, dogodilo 1537., kad su Turci osvojili grad, ali ne i kulu na ivoj
stijeni, s njezinim omanjim dvoritem. se daje to bio razl0:i to je kralj
Ferdinand godine dao ostali dio grada bolje utvrditi.
Taje kula najkvalitetnije sagraden objekt takva tipa u Hrvatskoj krajini XVI.
s mnogo paljivo izradenih detalja. Ulazilo se u kulu Sokolca preko
zidana stubita i pokretnog mosta, kroz vrata se kameni okvir nije
Kula je imala tri etae, sve tri presvodene kupolastim iljastim
svodovima. Je li vrh bio izveden s kamenim ili drvenim konzo-
lama ili samo s otvorima, kao to sugerira Truhelka
27
, danas ba
nije jasno.
Namjena prostorija po etaama odgovara shemi toga doba: prvi
je kat ulazni prostor, dolje je prostorija, osvijetljena tek jednim
omanjim prozorom. U prvom su katu dva prozora s velikim niama i
klupama u njima (Sl. 15) te s dvije omanje nie za odlaganje, zatim su tu
kamin i kamene konzole, koje su nosile drvenu za vjeanje i
opreme, vjerojatno i za suenje (Sl. 14). Drugi je kat gotovo
rasporeda, s nekim manjim razlikama: tu je jo jedan omanji prozor -
vjerojatno za kontrolu prilaska gradu. Kamini su na obje etae bili smjeteni
u debljinu zida, a dimnjaci su iznad kamina drugoga kata koso do
poloeni na kamene konzole te prizidani uz pa nad krov
izlaze kroz strehu. To je tako bez obzira na opasnost od kondenza-
cije dimnih plinova, i ne samo na Sokolcu (npr. Ozalj - "itnica"), kako bi
se izbjeglo zacurjevanje uz dimnjak u potkrovlje i dalje u objekt.
Prvi kat Sokolca izveden je takoder kao stambeni i vjerojatno je
sluio za primanje posjetitelja ili ta je kula trebala udomiti
katelana i vojnu upravu grada. To potvrdut i tradicija s kraja XIX.
koja drugi kat naziva "banovom sobom".2 .
Okomita komunikacija kroz Sokolca izvedenaje u debljini zida
(267 cm), irine kraka 75-80 cm, sa stubama cca 20/20 cm. Podest u prvom
katu, koji odgovara i ulaznom predprostoru (danas bismo rekli - vjetrobra-
nu!), sluio je za kretanje stubinog kraka prema drugom katu i za sputanje
u prizemlje. stuba bio je kamenim okvirom vrata: zanim-
ljivo je da je na nekima od njih svijetli otvor jedva 65/130 cm (!), no tu je
jo i prag, koji je nosio dodatnu visinu (Sl. 14a i 14b). Bit je te arhitekture
174
PROSTOR Vol. I (1993) No. 2-4(159-188)
Z. Horvat: branil-kule...
racionalnost te upravo takva otvora da moe Turska
je prijetnja nalagala, bez obzira na reprezentativnost objekta, potpunu
racionalnost i zbog pogodaka turskih topova. Na drugom katu,
prilazni stubini podest s prvoga kata i podest s kojeg se kretalo u potkrovlje
bili su odvojeni, tako da se nitko nije mogao neprimjetno popeti na obram-
benu etau u potkrovlju.
S prilaznog podesta drugoga kata ulazilo se i u zahod na kamenim konzola-
ma, postavljenim nad okomitom liticom. Zahoda danas vie nema, no
tragovi nedvojbeno govore o tom objektu.
Slika 13.
GVOZDANSKO, IZGLED (KROVITESGALERI-
JOM,ERKERITE DESNOPRETPOSTAVLJENISU)
I I
'fj)

175
PROS TOR VoL l (1993) No. 2-4 (159-188) Z Horvat: KruIle ...
Stubite debljine zida, koje neosporno oslabljuje zid, izvedeno je nad
strminom gdje se nije mogao napad, niti topnitvom niti nekako
Veliki prozori bili su okrenuti prema malom dvoritu, ili prema
strmini i pogledu u dolinu.
Neki od prozora Sokolca bili su za izrazito komfornu
"stambenu" uporabu: nia je bila tako velika daje imala obostrano kamene
klupe, kao i na ostalim (Sl. 14). Prozor, iako dosta skromno
koncipiran (svijetla je Ill/lB cm), po sredini je imao prljak te
utore za krila, izvana i iznutra. Unutranja krila su mogla biti samo
drveni okviri u koje su umetani komadi st,akla ("riblje ili esterokutne
povezana olovnom trakom. Izvana su to bili drveni kapci iz razloga
sigurnosti. Situaciju u krajini XVI. dobro ilustrira eljezna
reetka, koje dodue danas vie nema, ali rupe u kamenu okvira o
njezinu postojanju.
Stubite izmedu prvoga i drugoga kata bilo je osvijetljeno omanjim prozo-
rom, koji svojim omjerom svijetla otvora 1:4 =16,5:66 cm (Sl. l4c) govori
Slika 14.
SOKOLAC KRAJ POJEDINOSTI NA
a - dovratnik na ulazu u stubite koje vodi iz prvoga u drugi kat), b - dovratnik
na ulazu u stubite koje vodi iz drugoga kata u potkrovlje, c . prozor u
stubinom kraku prvoga i drugoga kata (pogledi izvana, iznutra i
tlocrt), d - kamin drugoga kata (o kamenog okvira), e - konzole u
prostoru prvoga i drugoga kata: konzole su u paru te imaju kruni utor,
za umetanje drvenog tapa

o
e
d

e
176
PROS TO R Vol.J (1993) No. 2-4 (159-188) Z Horvat: Krune ...
o kvaliteti - strijelnice. Kameni okvir skoena ruba je primjer
prozora, kakav na mnogo starih tije-
kom XV. i XVI.

Bez obzira na stilske osobine, Sokolac je stari grad, koji se
prvi put spominje jo davne 1020. godine; godine 1395. to je kraljevski
posjed.
30
Kako je rasla opasnost od Turaka, a postajao sve vaniji za
obranu Hrvatske i Srednje Europe, Sokolac je postao dio sustava obrane

Sokolac s pripadnim posjedima zaloio je kralj Sigismund 1431. i 1434.
knezovima Knezovi - Frankopani dre grad do kraja 15.
Slika 15.
PROZORI PRVOGA I DRUGOGA KATA: POGLED IZNUTRA I IZVANA,
PROFILACIJA PRLJKA I OKVIRA (PROFILACIJA PRLJKA PRETPOS-
TAVLJENA JE); NA POGLEDU IZNUTRA UCRTANA JE ELJEZNA RE-
ETKA PO TRAGOVIMA U OKVIRU
-
f-
D
kada ga preuzima Ivani Korvin, hrvatski ban i herceg. Nakon smrti
Ivanieve, kralj Vladislav daje grad 1510. hrvatskim
od i Nije to bila neka posebna kraljeva naklonost: Grgur
bio je poznati i priznati junak svoga vremena i je uz prava
dobio i dunost da ga brani.
3i
Nakon smrti na polju 1526., kralj je Ferdinand dao
grad Sokolac klikomjunaku Petru ali ali on posjed nije zadrao.
nego ga je vratio udovici enidbom Sokolac dobiva 1534.
godine Ladislav Nejasno je kako, vlasnikom se Sokolca - prije
1540. - javlja zagorski Krajika uprava zakupljuje Sokolac
1. VIII. 1549. itd.3
2
sve dok grad nije pao 1592.
177
PROSTO R VoL 1 (1993) No. 2-4 (159-188) Z Horvat: KruIle ..
Tko je mogao sagraditi Sokolca, najrepn:zentativnijeg objekta
takva tipa u Hrvatskoj krajini? se da je u tome vana uloga Petra
bana od 1533. do 1535., te kapetana nakon 1535.:
moda je to razlog da tradicija jo potkraj prolog naziva drugi kat
"banovom sobom"! Na ovo se vee i gradnja katela Buima, glavnog sijela
bila je to snana i suvremena utvrda, koja vjerojatno prethodi
Sisku. Njegove kule su osposobljene, predvidene za uporabu
artiljerije, vrlo kvalitetno zidane (klesanci!), kao i Sokolca.
Naalost, detalji Buima vrlo su slabo tako da ih ne moemo
usporedivati. Velike debljine zidova, zatim stubita izvedenog u debljini
zidova, kupolasti zailjeni svodovi, lica zidova izvedena klesancima mogu
biti nazivnik tim objektima, ne samo vremenski; moda se
radilo o istim majstorima. Zanimljivo je da grada
Blinje ima jednako tako debele zidove u odnosu prema svijetlom promjeru
kule, ali i nekima od kula katela.
Sokolac je pao 1592., kada i - prije 400 godina. Danas, nakon
toliko godina, ponovo je prisutna opasnost s Istoka: dnevne vijesti spominju
imena istih otpornih kao nekada...
Ostale barem one koje su koliko-toliko u Furjanu,
Krstinji, Dreniku, Podgorju kod Jastrebarskog, Jezerskom,
Podzvizdu itd., pokazuju manje ili vie tipske osobine, ovisne o uloenom
trudu, te se potpuno uklapaju u koncepciju osnivanja i plemstva
pa i onih izrazitije obrambenih, podredenih vojnoj upravi obrane od
Turaka (Ostroac, Todorovo).
Druga polovica XV. tek je uvod u turska osvajanja, s povremenim
turskim upadima, koji su zavrili hrvatskom katastrofom na Krbavskom
polju 1493. godine. Posljedica je te bitke vrlo brzo osvajanje srednjovjekov-
ne Hrvatske, tj. Like i Krbave, negdje do 1527. godine. Hrvatska se
prema sjeveru i uspostavlja obrambenu liniju, prvo na Uni, pa na Kupi.
se aktivnost intenzivira: sveje manje novih sakralnih objekata,
a sve vie fortifikacijskih. Vrlo jaki prodori Turaka 1524. i kasnije kao da
su uvjerili nae pradjedove daje nuna gradnja to vie obrambenih
objekata, ne samo za plemstvo i za ostale stalee.
ratovanja - mali rat, te turski pohodi - na
realizaciju fortifikacija: to su u obiteljski gradovi, koji se
tijekom vremena zamjenjuju novijim renesansnim konstruiranja,
ili se naputaju zbog obrane. Ono "renesansnim" nije
samo pitanje stila razmiljanja, a time i fortifikacijske
tosti u obrani. U usporedbi s Europom nisu to uvijek veliki i monumentalni
objekti, nego se kombiniraju stari gradnje i nove obrambene ideje, te
tako u Gvozdanskom uz renesansni katel imamo i
lu, za Hrvatsku krajinu XVI.
178
PROSTOR Vol. 1 (1993) No. 2-4(159.188) Z Horvat: KruIle ...
Gradnja krunih tijekom XVI. je Hrvatske
krajine, jer toga nema II Slavoniji. Moda je takva koncepcija utvrda dola
iz june Hrvatske, odnosno iz dalmatinskih gradova uz obalu.
Naalost, sve turski pritisak zahtijevao je intenziviranje obrane,
objekte i koncentraciju vojne sile, te njima primjerene nove fortifikacijske
koncepcije. Nakon sredine XVI. Ivan
utvrde Hrvatske krajine suprotstavljene turskoj sili, smatra potrebnim mno-
ge od onih starijih obiteljskih gradova i katela napustiti i sruiti,
a obranu koncentrirati JIla glavne smjerove turskih napada, i to podizanjem
utvrda novih obrambenih zamisli. S tim se Hrvatski sabor nije sloio,
jer je obrane bio globalan, nije vodio o potrebama
malog plemstva, kmetova i slobodnjaka. Hrvatsko je plemstvo
naputati svoje gradove, ih krajikoj vojsci u zamjenu za nove
posjede na sjeveru, u okolici Ozlja, u Hrvatskom zagorju, u
okolici Zagreba te dalje, u Austriji, Italiji. Knezovi Blagaji
postali su npr. kranjski a Zrinski i itd.
Slika 16.
IZVADAK IZ KARTE GRADOVA IZ DIJELA ENCIKLOPEDIJE
JUGOSLAVIJE (AUTOIR JE HORVAT) - GRADOVI S KRUNIM
ZAOKRUENI SU
B 0--\ Na
179
PROSTOR VoL 1 (1993) No. 2-4(159-188) Z. Horvat: Krufle ...
Naalost, ne raspolaemo uvijek s dovoljno povijesnih podataka o nastaja-
nju i ivotu pojedinih gradova i katela. Za neke se zna da su
nastali u odredeno vrijeme kao akcije Hrvatskog sabora.
Kaptola ili pojedinih se da je provala i pohara Turaka u
28
Pokuplju 1524. djelovala poticajno na gradenje utvrda. Pozicije se nekih
gradova preuzimaju kao povoljne s obzirom na strateku situaci-
ju, pa oni ive dalje, s novim namjenama i stanovnicima. Nepovoljno
smjeteni gradovi i kateli naputaju se. pa i rue.
Sudbina je Hrvatske tijekom XVI. bila na vage, svedena na
"ostatke ostataka". Samo dobrom (koliko-toliko) organizacijom obrane,
intenzivnom gradevinskom akcijom, povezanom sa Srednjom Europom,
uspjelo se othrvati napasti s istoka. Bitka kod Siska 1593. prekretnica je,
iako pitanje hrvatskih teritorija nije definitivno rijeeno: uostalom. i danas
posljedice...
Ako se prati gradevna aktivnost prve polovice XVI. vidi se kako se
sakralni objekti sve manje grade a fortifikacijski sve vie. Renesansa. ili
prijelazni stil kasno donosi nova. obram-
beno i gradevinski racionalnija rjeenja koja su u prvom trenut-
ku uspjela zaustaviti tursku navalu s istoka. Novi utvrdivanja bez
ikakve sentimentalnosti zamjenjuju one starije, iako su zadravani stariji
detalji. Zidanje postaje sve nepaljivije. vezni materijal, tj. vapno, sve
slabiji. Gdje je to koriste se stariji klesani detalji. zapravo su to
spolija, to zna zamutiti gradevnu situaciju. i katel u Sisku graden
je rimskim opekama. Slaba kvaliteta morta za zidanje ima za posljedicu
mnogo bre ruenje objekata XVI. tijekom vremena. Pieroni i
Stier. koji su sredinom XVII. snimali pojedine utvrde u Hrvatskoj
krajini. spominju za mnoge od njih da su ruevine. I na kraju.
danas je mnogo tih objekata vrlo blizu tla, pa i u arheolokom stadiju.
"Nae" krunih tlocrta izraz su obrane i nasunih potreba sred-
njovjekovne Hrvatske XVI. One elje i
stvarnost. svakodnevni ivot i obranu. oslukivanje stilskih novosti i
gradnje. Naalost, to je istodobno i pad kvalitete ivljenja i gradnje, jer se
srednjovjekovni trend poboljavanJa ivota i gradnje u nas zaustavlja i svodi
samo na nasune izvedbe, pristupa, pripada tzv.
periferijskoj umjetnosti, koja se koristi novim tekovinama u gradnji, ali
pamti i dalje se koristi uhodanim Tako su novosti i utjecaji
prilagodeni realnosti i htijenju. SVf:mu, nije bitno to smo
dio Europe, a to jesmo bili svojim svjesnim izborom i ponaanjem, je
bitno to smo svoje potrebe rijeili na svoj svojim materijalom.
svojom glavom i svojim rukama. i drugdje je bilo kula takva
tlocrta, ali u nas su one rezultat razvoja, spoj potreba, elja i To
to neke situacije, smjerovi djel.ovanja i ljudi na dananje vrije-
me, moda i nije
180
PROS TO R Vol. 1(1993)No. 24(159.188) Z Horvat: Krune ...
KATALOG
GRADOVA I KA:TELA
- i i - po medusobnoj blizini i pripadnosti
hrvatskomniemplemstvuvjerojatnosunastalinakonsnaneturskeprovale
u krajeve oko Skradai 1524., aprijesredineXVI.
kada parnicerodaka okograda.3
6
Gradjebio
podkrovomsvedo1943.,aodondaubrzanopropada.
Blinjasekaoutvrdenigradspomin1etekod XVI. itokao
grad Buimskih(Sl.2b). 7
krunatlocrtadanasteknetomalonadvisujeokolniteren.
Brubno - Knezovi B:lagojski su na tom mjestu imali burg u XIV.
alituboraveosobitouXVI. kadasuizgubilisvojeposjede
s drugestraneUne.Godine1582.Blagaj skisuuvrteniukranjskoplemstvo,
aBrubnopredajukrajikojvojsci(Sl. 16).38
Gradjeruevina,aliizostatakaseipakvididajetobio srednjov-
jekovniburg,refortificiranuXVI.
- Kulujesagradio Kaptol1552.godine.
39
od krunekule
ostalojevrlomalozida- prizemljeinetoodprvogkata.
Drenik- Iakojetostaromjesto,nanjemunematragovaarhitekturestarije
odXVI. Jezgratlocrta,reduciranikatel(Sl.3a),odgovaraidrugim
katelimau obrani u XVI. jeda se stara
crkvaSv. IrinejanalazipodaljeodkatelaDrenika, napoziciji
"Metla", to bi moda moglo objasniti zato nema starije arhitekture na
Dreniku:starijijeDrdnikmogaobitinanekomdrugommjestu.Odgrada
jedostadobro kruna anetomanjebedemiuznju.
Furjanje bio vlasnitvo Frankopana i pripadao vlastelinstvu


Vjerojatnojeodsvognastankasluioza pristupaTrcu.
Zanimljivojeda kapf:tan I. u svom izvjetaju o gradovima u
Hrvatskoj Krajiniodnosnograniciiz1563.FurjannazivaThum Furian, a
ne Schloss, npr. Trac (Sl. 2b).41 Od grada je dobro kruna
tenetomanjebedemuznju,kojibimogaobititurski.
GradacVeliki(Srednji,Mitter-gradacz)sagradioje Kaptol;zna
se dajejo 1577. ondje bilo potrebno smjestiti12haramija.
42
Od grada danas
postojitekpozicijaigrafikaizXVIII. (Sl.7c).
Gvozdansko- Iakosetaj katelspominjeod1488.,nakontojeNikolaII.
Zrinskidobioprivilegij vadenjaruda, po svojim karakteristikamapripada
kasnijemvremenu- vjerojatnodrugomili XVI.
Uz navedene pojedinosti spomenimo jojednu: pukarnice koje su
najue u sredinizida su izrazXVI. Takvihpukarnicanema
ranije, suza XVI. pai neto
kasnije(npr.Sisak, Sokolac,Pecki,Klinac-grad,adaptacijeBrinja).
181
PROS TO R VoLJ (1993) No. 2-4 (159-188) Z. Horvat: KruM branil-kule...
Medutim, je spolij jedne prozorske profilacije u zaruenoj polu-
kuli lijevo od ulaza u kaetel. je Gvozdansko nastalo kasnije, moda
na mjestu jednog starijeg i manjeg objekta, te ga je najvjerojatnije sagradio
Nikola III. Zrinski (umro 1534.), kojije najvie pridonio afirmaciji obitelji
Zrinskih i najbolje iskoristio rudnika u Gvozdanskom.
43
Gvoz-
dansko je najbolje ruevina na Baniji.
Jezersko - Taj je objekt jo dosta dobro

lako se spominje jo u
XIII. tlocrt i pukarnica pripadaju XVI. (Sl. 3a).
je prvobitno bio sjedite plemena te vjerojatno i
iz XIII. osnovni mu je tlocrt jednostavna zaobljenih
uglova. Najednomje kraju bila a se,jo nije imao.
Kruna nadozidana je na jedan ugao, koji je zaobljen, ba kao
da je bio spreman za takav tip kule (Sl. 7a). da su i
krukolika pukarnica to je moglo biti u prvim deset-
XVI. je da dri 1530. ban Ivan
su Mutnik i Krupa imali koncepciju tlocrta.
45
Od
grada je ostao bedem te do polovice sniena kruna

Krstinja se davno spominje. Najstariji poznati vlasnik posjeda Krstinje bio
je J. od koji ga je 1504. prodao cetinskom knezu
Grguru Frankopanu. Knez Grgur dri Krstinju sve do 1543., kada je preu-
zimaju Frankopani Slunjski. U tom je razdoblju morala nastati utvrda
Krstinja s (Sl. 4),46 vjerojatno kao centar posjeda i boravite
porkulaba, katelana. Od Krstinje je ostala kruna i to
priblino 2/3 plata s nekoliko grubo izvedenih prozora, zatim neto malo
bedema. Uokolo grada jo se nazire opkop.
Mutnik na XVI. dri knez Ivan Nakon to je
1526. izgubio Liku i Krbavu, on boravi u Krupi, Novom Todorovu te
Mutniku, sve do svoje smrti 1531.
47
Ivan bio je osoba
obrane Hrvatske i Slavonije svog doba, osoba koja je povezivala junu i
sjevernu Hrvatsku: ovdje se to odraava kao mogu(;nost prenoenja nekih
fortiflkacijskih iskustava, prije svega osnivanja malih katela (Sl. 3a). Mut-
nik je stajao na malo uzdignutu brijegu; od njega je: ostala tek
zatim se mogu pratiti perimetraini zidovi pravokutnog
dvorita, na jednom uglu bila kruna Danas je ondje i
damija, kojaje u funkciji.
Ostroacje staro mjesto pokraj Une i su ga u XVI. drali starim
gradom. Od starine gospodari su mu bili knezovi Blagajski, sve do
u XVI. Bijae to kastrum s naseljem slobodnih gradana. Godine
1551. general Ivan stalnu posadu u gradu s obzirom na
njegovu vanost. Nakon sredine XVI. su borbe s Turcima,
sve dok nije privremeno pao 1577., a 1578.
48
Ostroac je bio jaka
utvrda te njezini ostaci govore o mnogim pregradnjama i
Kruna kula u sredini mnogih fortiflkacij a i turskih tabija, ako je
182
PROSTO R Vol. 1 (1993) No. 2-4 (159-188) Z Horvat: Krune ...
i ostatak prvobitna feudalnog kastruma, jo vie je proizvod borbe s
vatrenog oruja. je polukruni kordonski vijenac u podno-
ju, kakav nalazimo na kulama katela, te velik otvor na vrhu
kule je namjena obrana s topova. To vie nije
rezidencija za boravak i osobnu sigurnost vlasnika ili katelana, to je
renesansna baterijska kula, vjerojatno suvremenik katela u Sisku.
Ostroac je veliki grad, smjeten na oduljem hrptu, koji je nekad bio
dubokim jarkom odijeljen od ostalog terena. Odmah iza jarka bio je dobro
branjeni ulaz s nekoliko tabija i kula povezanih kamenim bede-
mima. Na kraju grada podignute su neke stambene prostorije, koje su
obnovljene na ovog
je omanji grad nedaleko nekada u posjedu iz
plemena Oni se 1492. spominju kao ugledni muevi. Na Saboru
u Cetinu 1527. prisutni su Grgur i Antun od kojih je onaj prvi bio
sudac upanije. Jo 14. IX. 1550. doli su kralju
Ferdinandu Juraj i Kritof da potvrde slobode
Ove su krajeve Turci napadati dosta rano. Po osobinama ovoga grada
vjerojatno mu nastanak treba povezati s i

Od grada Otmi tek je preostao donji dio krune tragovi
ovalnog bedema te opkop (Sl. 2c).
Mihajla Tu:rka, Kladuke prvobitno su bile dio velikokla-
dukog posjeda, od kojega su tijekom vremena odijeljene. Prvo ih dre
knezovi Kladuki, pa ban Ivan Tuz od Laka, pa Peranski od 1499. i

na kraju Udovica posini Mihajla Turka oko 1520. l


Grad je mogao sagraditi oko 1470. ban Ivan Tuz, da od prethodnih
vlasnika zahtijeva nekakvo za posjeda. Zatim, mogli
su ga sagraditi Peranski, da u parnici oko 1555. dobivaju
posjed natrag, jer su dokazali da su osnovali grad. bi graditelj mogao
biti Mihael Turk, i to negdje oko 1520., a s obzirom na stilske osobine
ostataka grada, to se najvjerojatnijim. Turk je vojnik koji sudjeluje u
obrani Hrvatske krajine, te je de je on pomogao udovici,
koja zahvalnost rjeava posinjenjem te dobrano odrasle osobe.
5Z
Od gradaje ostala tek u visini (danas je ondje nekakvo
spremite!), bedema te opkop uokolo tri strane grada. Sa
strane, se, nije bilo zida, jer je grad sazidan na samom rubu okomite

Plaki (stari) spominj(: se 1558. - castrum Plaa, est totale desertum - ali je
naputen tek 1592.
53
O Plakom ima vrlo malo podataka u izvorima.
Od Plakog je ostalo dosta zida, ali bez ikakvih detalja. Zidan je
nepaljivo, vrlo je tankih zidova (Sl. 2a).
Prevrac (Prekovrki) spominje se tek od XVI. Modaje Prevrac
trebao u stratekom smislu zamijeniti Komogovinu, koja je naputena
potkraj XV. Prevrac je bio puta izmedu Zrina i pokupsko-
savskih krajeva, vjerojatno kao posljedica aktivnosti Nikole III.
183
PROS TO R Vol. I (1993) No. 2-4(159.188) Z Horvat: KruM ...
Zrinskoga (umro 1534.). Tome se ne protive fortifikacijske odlike ovog
katela. Prevrac su Zrinski dali sruiti 1560., kako se Turci ondje ne bi
ugnijezdili.
54
Dakle, moemopretpostavitidajetaj katelstarijiod 1560.,
bar za nekoliko desetaka godina, to odgovara Nikoli III., a to je prva
XVI.
Odtogtrokutastogkatelaostalesu svetri kuleineto
bedemamedunjima.
Todorovo(Novigrad, NovoTodorovo) bilojenekada plemenitih
ljudi. Kasnije, u XVI. u Novigradu je boravio ban Ivan
Nakonnjegovesmrti 1531. gradsu batiniliZrinski, kojiondje
imaju svoje katelane, ali jeod 1543. Mihajlo od
te 1549.-1560. MihajloDeliTudor,55 obanaglasujunaka.Godine
1560.pogibaDeliTudoripadneNovigrad,iakosamoprivremeno.
Sobziromnaprisutnostpojedinihvlasnika,gradsumogli ili obnoviti
onistariji,zajednos ponajprijeban togovori
ovremenudo 1530.
Gradzauzimaoduljigreben,sostacimakrune netozidovai
dvijepolukuletetankimbedemomokonekadanjegnaselja.
TracjeprilikomdiobesinovaNikoleIV. pripaoBartoluFranko-
panu(1416.-1458.),zajednosBrinjemi tomseprilikomoblinji
Drenik nespominje.TracjeranostradaoodTuraka: pismom
od 10. kolovoza 1530.javljaMargareta, udovica KrsteII. Frankopana,da
je imanjetekostradaloodTuraka. Turcizauzimajugradna
vrijeme 1576.Nakon1590.Tracjeopustio.
56
Trackakvimgavidimonastaroj graficisastojiseodkrune
katelaokonjeiutvrdaokokatela inaselja(Sl. 3b). Svatri objektanisu
moglabitigradena istovremeno: najvjerojatnijejeprvopodignuta
kula,pakateli, nakraju,bedem,sveuoduljemvremenskomrasponu.
U slijedu Frankopana Bartol (umro 1461.), Nikola VI.
(umro1523.),KrstoII.(umro1530.), jedasuovadvazadnjagradila
kuluikatel.
57
Renesansnitip katelaskrunimpolukulamanauglovima
javljaseunasod XVI. (Dubrava, Bisag,
Cernik
58
, Gvozdansko, Drivenik, Jasenica). se da kateli u
Slavoniji nisu imali posebnu zarazliku od onih iz Hrvatske
krajine! Nakon 1530. knezovi vjerojatno nisu imali gospodarske
snagezagradnjujednetakve osimmoda bedema
naselja. zidanjatihbedema,kojisudanasjedinividljiviostatakTrca,
govoriovrlokasnomvremenunastanka.Zidanisukamenomlomljenjakom,
bezmnogopanje,anadva-trijo otvorauziduokvirisutekmalo
boljeodabranikomadikamenalomljenjaka.Takvozidanjegovoriovjrojat-
nostida su bedemi sazidani nakon turske pohare posjeda 1530.,
sekadibedemiokoslunjskogkastruma.
59
Odgrada,kojijebio naivojstijenitosestrmoruinatristrane,
uz obalu Korane, ostalo je tek neto bedema oko nekadanjeg naselja,
zajednosjednomtabijomi polukule. Namjestugdjejestajaokatel
184
PROS TO R Vol. 1(1993)No. 2-4(159-188) Z. Horvat: Krui.ne branil-lcule...
poznajusetemelji kojabisevrlovjerojatnoiskopavanjemlako
moglaodrediti.
krajsela nedaleko nevelikijegrad,
skrunom itrapezoidnimdvoritem, bedemom.
Vjerojatnoje plemenu Humljanskom. O tom nema
mnogopodataka.
je dovisineod 15Ill, abedem5-7m.
VelikaK.laduajest2lriji burg, koji sespominjeod sredineXIV.
Frankopanigapreuzimajupotkraj XV. Turcisu sezaranaovamo
zalijetali. Iako tlocrta, jedostaskromnai
sagradenaprijesvegazbogobranegrada.
61
Odgradajeostalo: unutranjiprstenskrunom te vanjski, s
trikvadratnekule.Unutranjijediogradasrednjovjekovni,avanjskiprsten
turski, sagraden 1663. Kula i grad bili su popravljeni prije kojih desetak
godina, ali ne takodavno"Agrokomerc"jeobnoviostarigrad, takodaje
unutrasadahotel.
grad obitelji je Stjepan biojedan
od supotpisnika pri izboru Ferdinanda na Saboru u Cetinu1527. Gradje rano
naputen,62 iako se PI) jednoj preostaloj pukamici dajebio
sredinomXVI.stolje<:a.
Odgradanijemnogopreostalo, tek neto vanjskogzidakojijeokruivao
grad,.jednapolukulaii gradskiopkop(Sl.2d).Malo stajalaje
kruna kojasetekraspoznajepokonfiguracijiterena.
- Posjedsu drali svedooko1460.Kraj
MatijaKorvindaruje 1481.okolicu Frankopanima.
63
Onigadre
tijekom XVI. i XVII. svedo Urote 1670., kadagageneral Her-
bersteinpripaja Generalatu.
64
Prematlocrtimatosuihcrtali
G.PieroniiM.StiersredinomXVII. radiseokatelnomtiputlocrta
te u Situacijanaterenunetoje tj.neradise
opravokutnomnegootrokutastomtlocrtu. No,usvakom osobine
tlocrtagovoreonastankuuXVI.
jeomanjigradnaobaliMrenice.od njegajepreostalovrlo malo
zidova,teknetonadobalomMrenice,tetragovitemeljautravi.
185
PROSTO R Vol. l (1993)No. 2-4(159-188) Z Horvat:KruIlebranil-kule...
Biljeke
I Gj.Szabo:Starigradovi,MaticaHrvatske,Zagreb,1920.,str.22-23.
2 Vetina tih reetaka nije jersu tijekom vremenanasilno skinute zbog gladi za
materijalom- eljel.Om.
3 Dajetakvih rjeenja biloi prije, vidimo na primjeru burgaHasitejnas kraja XV.
stoljeta.D. Menclova, Hrady,2,Odeon,Praha,1972.,str.:123-325.No,takavprincipi
nije tako nov,jernpr. burga XN.st),iakopravokutnaprostora,
imaizvanatrokutastidodatak,okrenutprema napaduneprijatelja.
4 Magistarski rad M. Kruheka: FortijiJwcijsJw arhitekura Banije s osobitim osvrtom na
razdobljenjeneobrambeneulogeu16.i 17. Zagreb1987.,str. ll:"Katelseneskriva
na vrletnombrijegu,njegovasigurnostnalaziseprijesvegau
vlastite obrane, u strateki i unaprijed rasporedu njegovih kula i
zidova. Dokatelajelake ali gajejednakotekoili mnogo tee, biloosvojiti nego li
pogotovo manji tvrdi grad... Taj jepristup branjen i umjetno prokopanim
grabama...
sZanimljivodasetokodSokolcakraj idogodilo: 1537. odralasekula,a ostalidio
gradaTurcisuuzeli- R., i krajina,Maticahrvatska,Zagreb1943.,str.
219.
6PremagrafikamauArhivuHrvatske,RelacijeM.Clausaiz17B.
7 sedasu rasuti tip naseljaiupadi Uskokadjelovali na podiz.anje velikog brojatakvih
stambenihkulauLici,kojesubilenamijenjeneprijesvegasvakodnevnom- sigurnom- ivotu,
anenekimozbiljnijimobrambenimpotrebama.
8Horvat,Z.,Strukture arhitekture,Drutvo umjetnostiHrvatske,Zagreb,
1989.,str.60-70.
9 Ovdjese obradujuigradovi krajine, kojisudanas uBosniiHercegovini. Nekada,
svedopada 1592.tojebiointegralnidiosrednjovjekovneHrvatske,takodajesveto
setadaondjedogadalodiohrvatskepovijesti.
10Takonstatacijavjerojatnoneiznenadujearhitekte:dovoljnojepogledatitlocrle
Krstrnje, kojimasuvlasnicimali iusporeditiihnpr.sGvozdanskim
Nikolem. Zrinskog, pa da sve bude jasnovet na prvi pogled. Aco izvedbi da se i ne govori...
11 Horvat,Z.,op. cit., str.60-70,100-109.
12 Naalost,vetinajetih tekudonjemdijelu,alidovoljnoda
kakouprizemljunijebilonikakvaulaza.
13 Piper,O.,Burgenkunde,Miinchen,1967.,str. 181.
14 Szabo,Gj.,op. cit.,str. 24islika l nastr.2.
IS ZnalosedogoditidazarobljeniTurci,uodsutnosti katelana iposade,zauzmugrad.Tako
sedogodilosvelikimkatelomBuimomPetra 1521.- R., i
krajina,Maticahrvatska,Zagreb,1943.,str. 124.
16Kadasedodedonabrajanja vidisedajetogavrlo,vrlomalo...
17Stubeudebljinizida suna SokolcaiOstrocatebaterijskimkulama
Buima.Ondjesudebljinel.idovamatne(200-300cm)tejeto izvesti,aposrijedisu
ivrlokvalitetniobjekti.
18Ovihnekolikopresjekagredana Krstinjesnimljeno premasituacijinaobjektu,
premaotiskuubuci,tosugagredeostavile.Gredaje- usvijetlompromjerukuleod
875 cm- bilo9komada narazmakuodcca90cm. No,kakojezid ruevan, nisu
podaciosvimgredama.Prvaizadnjagredamanjegsupmsjeka,jerseradiogredama
bliezidu,doksuonetri gredebileusredinitlocrta.
19 UsmenipodatakpomavaocanarodnearhitekturePokuplja, DavoraSalopeka,na
museovomprilikomzahvaljujem.
20 Ovdjesespominjuinekekulekrunatlocrta uLicii Krbavi. kakojetaj dioHrvatskepao
podTurkedostarano- 1526.- sedadostatamonjihkrunih izrazdoblja
turskevladavine.Tekulezasluujuposebanrad.
21 Zanimljivojedasu prisutnadvatiparuevina onetosu se sniavaneuokolo
zidadjelovanjematmosferilijaitd.teonenakojimasepojavljujupukotinepovisini,odotvora
dootvora, takodasekuleruepovertikalnimsekcijama,odtlaCio vrha. Tomejevjerojatno
razlog nepostojanje serklaa, pa makarsu oni bilidrveni. Drvene serklae nalazimo u zidu
pravokutnihobjekata,pai alineiukrunimtlocrtim'l.
22 Horvat,Andela,1vnedugotikei baroJw,Drutvo umjetnostiHrvatske,Zagreb,
1975.,str.54.
186
PROSTOR VoI. 1 (1993) No. 2-4(159-188) Z. Horvat:KruIle ...
23 Kaenarodnapjesma: Ovakajekrvava Krajina:/ Skrvi askrvi krvave
zalogaje/Nikadbijeladankazaodmorka.
24I. Mirnik.SrebraNikol.Zrinskog.Zagreb1992.
2.s I. Mirnik.op. cit., str. ll.
26R. op. cit., str. 219.
27 Truhelka.Na!igradovi,Sarajevo,1904. str. 33islika.
28 W. Radimsky, DieNekropole von Jezerine in Pritoka bei Wiss. Mitteilungen aus
BosnienundHerzegowina.1895.1Ill.str.59.
29 Z. Horvat. Katalog Drutvo umjetnostihrvatske,Zagreb.
1992. str. 120-123.
30R. op. cit. str.217.
31 R. op. cit., str. 218.
32 R. op. cit., str.218-220.
33 M. Kruhek. Z. Horvat: Godinjak zatite sp. kulture Hrvatske. br. 8-9.
1982-83. str. 130-131.
34 AndelaHorvat.op. cit., str. 17-20.
3S Lj. Karaman:Odjelovanju sredineuumjetnostihrvatskihkrajeva,Drutvopovjes-
umjetnosti. 1963. str.6-7.77idalje.
36 M. Kruhek. Z. Horvat: Godinjak zatite sp. kulture Hrvatske. br. 8-9.
1982-83. str. 130.
37 R. SpomeniciHrvatskekrajine,III,Zagreb. 1989.,str.427.
38 M. Kruhek: Fortifikacijska arhitektura Banije s osobitim osvrtom na razdoblje njene
obrambeneulogeu16. i 17. st. (magistarskirad).Zagreb. 1987. str. 55.
39 R. op. cit., str. 417.
40 Gj.Szabo:Starigradovi,Maticahrvatska,Zagreb,1920. str. 165.
41 R. op. cit., str.430.
42 Gj.Szabo.op. cit., str.65.
43 I. Mirnik: SrebraNikoleZrinskog, Drutvopov.umj.Hrv.,Zagreb,1992. passim.
44 Truhelka: Na!igradovi, J. idr. Sarajevo,1904. str.40-42.
4S R. OkoKupei Korane.Maticahrvatska,Zagreb. 1895. str. 146-162.
46 R. op.cit., str. 166-168.
47 R. i krajina, Maticahrvatska.Zagreb,1943. str. 183.
48R. op. cit. str. 186-194.
49R. OkoKupei Korane, str. 150-151.
so Z. Horvat.M.Kruhek: Godinjakzatite....str. 139.
SI R. i krajina, str. 198.
S3 Gj. Szabo.op. cit. str. 171-172.
s4Gj.Szabo.op. cit., str. J170.
ssR. op. cit., str.224.
S6 R. op. cit., str.226-228.
S7 R. op. cit., str.226-227.
S8 AndelaHorvat:lvnedugotikei baroka.Drutvo pov. umj.Hrv. Zagreb,1975. str. 56.
S9 M. Kruhek.Z. Horvat: StarigradSlunj,God.zatite....Zagreb,(utisku).
60 Branka Raunig: Srednjovjekovni grad ;znad sela kod Zbornik
krajikihmuzeja.BanjaLuka.1983.,str. 147-158.
61 Truhelka:Na!igradovi, Sarajevo,1904.,str.52-55.
62 Z. Horvat, M. Kruhek: Starigradovii utvrdenjauobraniKarlovca u16. i 17.st. Zbornik
Karlovac 1579-1979.HistorijskiarhivKarlovac, 1979. str.67-68.
63 R. OkoKupe"Korane, str.322-324.
64 Sena naMreIlici, Bulletin.br. 1-3.1967-74. str.57.
Napomena: Svi su crteli autorovi prema vlastitoj snimci, zamisli ili prema navedenom
izvorniku
187
PRaSTOR Vol. 1 (1993) No. 2-4 (159-188) Z Horvat: Krune ...
Summary
SIXTEENTH-CENTURYROUNDDEFENCETOWERS
INTHECROATIANMILITARYFRONTIER
Zorislav Horvat
ln the second ha" of the fifteenth andin the sixteenth century Turkish attacks on Croatia
escalated and fortification construction increased. New types' of fortifications develo-
ped, primarily designed for efficient defence from firearms and artillery. These fortifi-
cations included the round defence tower, which seNed bottr for the daily protection
of the owner-castellan and for defence from attacks by larger Turkish units.
Defence towers were usually entered across a drawbridge or up a wooden ladder
leading to the first story. The main residentiai quarters were on the second story, where
the windows were larger an there was a console latrine. The ground story held
storerooms and the top story seNed for defence. It usually projected on consoles to
allow the defence of the foot of the tower.
The tower size: diameter, height. width of walls andprobably lhe details, as well, were
expressed in whole numbers of feet and hvati (a square mElasure). which were the
units of measure used in medieval construction.
Round defence towers were either se"-standing or into ramparts, depen-
ding on the specific case and concept of defence.
lt is interesting that such defence towers were typical of the Croatian Military frontier
region (Banifa, Kordun, Lika, Krbava), which was probably tile consequence of both
local traditions and influence from the south, i.e. from Dalmatia. The workmanship of
the details depended on local materials and on the skill of local masters, and we may
say that these defence towers were typical of the sixteenth-l:entury Croatian Military
Frontier.
188