Sie sind auf Seite 1von 6

Steak

Nekropola steaka Radimlja pored Stoca, 13. st.

Steak (sinonimi: bilig, km, mramor, zlamen, kua, poznati i kao mramorje, maeti, grko groblje, kaursko groblje i divovsko kamenje) je vrsta kamenog nadgrobnogspomenika. Naziv mu potjee od prezenta participa glagola stajati, tj. stojei. Steci su nastali u srednjem vijeku i oslikavaju tadanji ivot, a veinom se nalaze u Bosni i Hercegovini, ali ima ih i u jugoistonoj Hrvatskoj, jugozapadnoj Srbiji i sjeverozapadnoj Crnoj Gori.
Sadraj
[sakrij]

1 Povijest 2 Odlike 3 Izvori 4 Poveznice 5 Vanjske poveznice

Povijest[uredi | uredi kd]

Steak iz Zgoe (Kakanj) iz 15. st.,Zemaljski muzej u Sarajevu

Steak u obliku ploe, Crljivica, Cista Velika

Steak poznat kao Vitko, iroki Brijeg

Steci su se pojavili u drugoj polovici 12. stoljea, doivjeli vrhunac u 14. i 15. stoljeu, te su se postupno prestali proizvoditi do sredine 16. stoljea[1]. Prvi put steci se spominju u putopisu Slovenca Benedikta Kupreia 1530. godine. No, upravo u to vrijeme je dolo do prekida obiaja sahranjivanja ispod steaka, nakon kratkotrajnog razdoblja konfesijskog razlikovanja steaka, pa ak i pojave hibridnih muslimanskih steaka-niana, po osmanskoj okupaciji Kraljevine Bosne i Hercegovine (1463. i 1488.)[1]. U prouavanju steaka istiu se brojni povjesniari i arheolozi kao to su: iro Truhelka, Marko Vego, Alojz Benac, efik Belagi, Dubravko Lovrenovi, Nada Mileti i Kreimir Kui.

Dana 2. studenog 2009. godine, ministarstva kulture zemalja Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore su zajedniki nominirala steke za uspis na UNESCO-v popis mjesta svjetske batine, kao svoju zajedniku batinu.[2]

Odlike[uredi | uredi kd]

Steak s prikazom vitekog dvoboja i kola na Dugopolju (Jablanica)

Steci se dijele na poloene (sanduci, ploe i najei sljemenjaci u obliku sarkofaga), koji su u veini, i uspravne (stupovi, stele i krstae)[3]. Obino su ukraeni srednjovjekovnim simbolima koji su uklesani kao plitki, ili rjee uleknuti reljef. Motivi su vjerski (kri, ljiljan, polumjesec, prsten i sl.) ili svjetovni (ples, lov, viteki turniri i sl.), koji se mijeaju i nadupunjuju. U cijelosti, ornamentacija steaka otkriva svjest i senzibilitet cijelog razdoblja i ljudi koji su bili ukljueni u njihovo stvaranje, ali i pokojnika ije su elje esto tovane prilikom rezbarenja, to se otkriva iz nekoliko izvora[1]. Najvie podataka za povjesniare daju natpisi na bosanici koji odlikuju manji broj steaka (njih oko 5.000). Natpisi govore o razliitim drutvenim slojevima koji su pokapani ispod steaka, a i njihovim razliitim vjerskim pripadnostima (Crkva Bosanska, Katolika Crkva, Pravoslavna crkva). Pored regionalnih razlika u oblikovanju i ukraavanju, ali i kvaliteti klesanja, steci su obino koncentrirani u skupinama od nekoliko obiteljskih steaka, groblja cijelog klana s oko 30 -50 steaka, do velikih seoskih grobalja s nekoliko stotina steaka[1]. U 3.162 zabiljeenih nekropola u bivoj Jugoslaviji do 1979. godine registrirano je 69.356 steaka, od toga je u BiH na 2.687 mjesta zabiljeeno 59.593 steaka, u Hrvatskoj oko 4.447, u Crnoj Gori oko 3.049 i oko 2.267 u Srbiji[4]. Od ukupnog broja steaka na podruju opine Nevesinjezabiljeeno je 3.884, Konjic 3.018 steka, Livno 2.494, Trebinje 2.406, Rogatica 2.628, Stolac 2.319, itd.[5] Najpoznatija je nekropola Radimlja kod Stoca, a ostale znamenite su Grka glavica kod Konjica, Dugo polje na Blidinju (Jablanica), Boljuni kod Stoca, Ravanjska vrata na Kupresu, Velika i Mala Crljivica (Cista Velika, Hrvatska), Novakovii u Nacionalom parku Durmitor (Crna Gora), te Mramorje u mjestu Peruac (Srbija).

Najslavniji pojedinani steak je Zgoanski steak, naen u okolici Kaknja, koji se nalazi u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, a iji se sedreni odljev nalazi u Gliptoteci HAZU-a u Zagrebu. Klesari steaka su nosili naziv kova ili dijak (pisari), a najpoznatiji su bili Gruba i Semorad iz okolice Stoca.

Izvori[uredi | uredi kd]


1.
1,0 1,1 1,2 1,3

Steaks - Mediaeval Tombstones na UNESCO-vim

slubenim stranicama (engl.) Preuzeto 27. studenog 2012. 2. 3. Reuters Dimitrije Sergejevski, Srednjovjekovni nadgrobni spomenici Bosne i Hercegovine, Ludmer, Zemaljski muzej, Sarajevo, 1952. 4. efik Belagi, Steci - Kultura i umjetnost, IRO Veselin Maslea, Sarajevo, 1979. 5. Mirsad ukle, Bosna i Hercegovna je ukraena stecima

efik Belagi, Steci - kataloko-topografski pregled, 1971.

Poveznice[uredi | uredi kd]



Umjetnost Bosne i Hercegovine Povijest Bosne i Hercegovine Jezik u predosmanskome razdoblju Likovna umjetnost u Hrvatskoj Hakari, Armenski nadgrobni spomenici

Vanjske poveznice[uredi | uredi kd]


Na Zajednikom posluitelju postoje datoteke vezane uz: Steak


Kategorija:

Virtualni katalog steaka u Zemaljskom muzeju BiH u Sarajevu Dubravko Lovrenovi, Steci su interkonfesionalni lanak o Crkvi bosanskoj s poglavljem o stecima Steci - jedinstvena i zadivljujua batina Crtei motiva sa steaka

Steci

Navigacijski izbornik

Otvori novi suradniki raun Prijavi se


itaj Uredi uredi kd Vidi stare izmjene

lanak Razgovor

Glavna stranica Kafi Aktualno Nedavne promjene Sluajna stranica Pomo Donacije

Ispis/izvoz Napravi zbirku Preuzmi kao PDF Inaica za ispis

Pomagala Drugi jezici

Bosanski Deutsch English Franais Polski Srpskohrvatski / / srpski Svenska


Datum zadnje promjene na ovoj stranici: 10:14, 3. listopada 2013.

Uredi meuwikije

Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima; dodatni uvjeti se mogu primjenjivati. Pogledajte Uvjete koritenja za detalje.

Zatita privatnosti Impresum Uvjeti koritenja | Pravne napomene | Odricanje od odgovornosti Developers Mobilni prikaz