Masivne ili ralanjene, trajne ili privremene graevine koje podupiru vertikalne ili strme zasjeke terena ili

nasut materijal Rade se od raznih materijala:

-nasuti beton -lomljeni i grubo klesani kamen -beton Potporni zidovi redovno podupiru nasuti materijal kojemu je povrsina iza zida na vioj koti nego sto je kota terena ispred njega. taj materijal iza zovemo nasip. Primjenjuju se u mnogim situacijama a najcesce su primjene kod usjeka i nasipa za ceste i eljeznice,platoa za zgrade, prometne povrsine u gradovima iznad razine okoline, usjeci ispod razine terena kod pristupa u tenele i sl. sluze takodjer za pristajanje brodova,regulacije vodotoka kao i radi zastite od poplava. primjenjuju se i za skladista ruda da bi se s vecom visinom materijala uz rubove bolje upotrijebila korisna povrsina. nasipi koji sluze kao pristup mostovima zavrsavaju kratkim potpornim zidovima na kojima je i mosna konstrukcija, te zidove nazivamo upornjacima.

MASIVNI, GRAVITACIJSKI POTPORNI ZIDOVI velikih su dimenzija. Kod veih visina, dimenzije postaju ograniavajui imbenik. Stoga se iznalaze razni naini za savladavanje veih visina. OLAKANI POTPORNI ZIDOVI neto su laki od masivnih.Mogu imati tedne otvore ili mogu oblikovno biti prilagoeni tako da mogu nositi zadano optereenje. U ovu skupinu spadaju zidovi s konzolom i zidovi sa zategom. TANKOSTJENI, armirani potporni zidovi imaju proirenu, armiranu temeljnu stopu na unutranjoj strani i/ili na vanjskoj strani, to ovisi o slobodnom prostoru. Uz to mogu imati rebra. Masivni potporni zidovi se projektiraju od nearmiranog betona, opeke ili kamena, stabilnost osigurava vlastitom teinom, a debljina zida se usvaja dovoljnom da horizontalni pritisci tla ne izazivaju napone zatezanja . Ekonomini su samo za male visine. U vertikalnom presjeku su najee trapeznog oblika sa bazom ukupne irine 0.3 do 0.5 visine zide. Pri tome, baza moe biti projektirana sa ispustima ispred i/ili iza zida u cilju smanjenja kontaktnog napona, ali rijetko vie od 25-30cm. U najuem dijelu, u vrhu, zid ne bi smeo biti tanji od (priblino) 30cm, zbog mogunosti dobre ugradnje betona. Zid preuzima horizontalni ili kosi pritisak tla, a teina zida ga usmjerava tako da prolazi kroz kontaktnu povrinu na dnu stope. U osnovnom obliku temeljni dio je pravokutnog presjeka sa kratkim ispustom ispred, a oblikovanjem je mogue postii znaajne utede u utroku betona. Pogodnim zakoenjem prednjih i zadnjih strana zida ka nasipu, teite zida se pomjera ka nazad. izlomljena linija zadnje strane zida umanjuje rezultantu aktivnog pritiskujueg optereenja tla.

Znaajne utede u koliini materijala mogue je postii i ako se dio teine nasipa iskoristi za usmjeravanje rezultantne sile pritiska tla. To se moe postii izvoenjem konzolnog ispusta sa zadnje strane zida, na pogodnoj visini. Druga mogunost je izvoenje zida sa zategom, kojom se na pogodnoj visini zidu osigurava horizontalni oslonac. Zatega je usidrena u materijal nasipa .Osim utede, ove mjere mogu masivne zidove uiniti ekonominim i za vee visine. Prema EN 1997-Eurocode7:Geotechnical design; sastoji od 2 dijela: -EN 1997-1: Opa pravila -EN 1997-2: Istraivanje i ispitivanje tla Moraju se razmotriti sljedea granina stanja: -stabilnost na prevrtanje -stabilnost na klizanje -prekoraenje nosivosti -opi slom klizanjem kroz tlo Djelujuce sile aktivni pritisak, EA; hidrostatiki tlak, HW; hidrodinamiki tlak U; vanjske, vodoravne sile, V; dodatni tereti na povrini (koncentrirani, P, linijski, P' i povrinski, q); vlastita teina, G;teina temelja, Gt pridranje u zatezi, S; pasivni otpor, EP; trenje na plohi temelj-tlo, T Prema EN 1997-1:2008 za proraun koristiti parcijalne faktore sigurnosti za optereenje (A), materijal (M) i otpor (R)

Proraun izvravamo s aktivnim tlakom izraunatim s projektnim parametrima cd i d : prolazno optereenje: q (nepovoljno samo ako je iza stope zida, inae povoljno) Parcijalni koeficijenti -granino stanje EQU (trajna G,prolazna Q,) Kombinacije PP) -granino stanje STR/GEO (ovisno od

koeficijent aktivnog tlaka: Kah (,) koeficijent mirnog tlaka: K0=1- sin Prema Eurocode-u 7 (EN 1997-1:2004) za provjeru graninog stanja nosivosti za nosivost tla (GEO), kod ekscentrino optereenog temelja treba odrediti ekvivalentnu temeljnu plohu povrine: A=bl Na toj povrini se pretpostavlja jednoliko rasprostranjeno naprezanje: qEd treba biti manje od projektne otpornosti tla odreene za ekvivalentnu povrinu A:

Terzaghi U inenjerskoj praksi, problem nije tlo, kao tlo, nego voda koja se nalazi u porama. Na planeti bez vode ne bi bilo potrebe za mehanikom tla.