ITALIJA

Podijeljena je na 20 regija (od S prema J): Piemonte (Torino), Valle d'Aosta (Aosta), Lombardia (Milano), Trentino-Alto Adige* (Trento), Veneto (Venecija), **Friuli-Venezia-Giulia (Trst), Liguria (Genova), Emilia-Romagna (Bologna), Toscana (Firenze), Marche (Ancona), Umbria (Perugia), Lazio (Roma), Abruzzi (L'Aquila), Molise (Campobasso), Campania (Napoli), Puglia (Bari), Basilicata (Potenza), Calabria (Cantanzaro), Sicilia (Palermo), Sardegna (Cagliari)
*Trentino-Juni Tirol **Furlanija Julijska krajina

OSNOVNO O ITALIJI: Drava je june Europe. Nalazi se na Apeninskom poluotoku i sastoji se od dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sardinije i Sicilije. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, granii s Francuskom, vicarskom, Austijom i Slovenijom. Na Apeninskom poluotoku se jo nalaze neovisne drave San Marino i Vatikan. Glavni grad Italije je Rim, slubeni jezik je talijanski. Predsjednik republike je Giorgio Napolitano, a predsjednik Vlade Enrico Letta. Povrina: 301 336 km2 [ 69. U svijetu] Kopnene granice: 1 932.2 km [740 km CH, 488 km FR, 430km AT, 232km SLO, 39km San Marino, 3.2km Vatikan] Obala: 7 600km Stanovnitvo (2011.): 59 464 644 [23. U svijetu] Valuta: euro [do 1999. Talijanska lira] Ujedinjenje: 17.3.1861.; grad Rim se pridruio tek 20.9.1870. (konani datum ujedinjenja Italije) Politiko ureenje: parlamentarna republika lanstvo u EU: od 1957. Himna: Fratelli d'Italia Protee se izmeu 37i 47 s.g.. (sredinji dio sjevernog umjerenog pojasa) Sedma je gospodarska sila svijeta, osniva EU, lanica G7, OECD-a te NATO-a. RELJEF: Italiju okruuje Jadransko more na SI, Jonsko more na JI, Tirensko more na JZ i Ligurko more na SZ. Apenini su gorski lanac koji se protee du itavog poluotoka, a na SZ se spaja s planinskim lancem Alpa. Na sjeveru je velika aluvijalna nizina rijeke Po i njezinih pritoka, koji se sputaju s Alpa, Apenina i Dolomita. Ostale vane rijeke su Tiber, Adige i Arno. Najvii vrh je Mont Blanc (4810m). Italija ima tri slavna vulkana: Vezuv kod Napulja, Etna (3550m) na Siciliji i Stromboli (924m) na oblinjem istoimenom otoidu.) Apenini i Siclija su mezozojsko-kenozojske strukture (tercijar orogeneza), Sardinija je nastala hercinskom orogenezom. Padska nizina je mlai pokriva starijih struktura. Dodir afrike i euroazijske litosferne ploe doveo je do nabiranja mladih planina pa su na jugu i istoku Tirenskog mora prisutne snane vulkanske aktivnosti. Prirodne regije Italije: 1) Alpski i predalpski prostor: visoke i prostrane planine i duboke doline. Skijaki turizam, poljoprivreda i stoarstvo. Brojne hidroelektrane, akumulacijska i ledenjaka jezera. Na jugu su ispresijecane dolinama koje su oblikovali ledenjaci. Alpe su bila barijera u prolosti, pa su probijeni tuneli, napravljeni vijadukti i ceste.. U podnoju Alpa se nalaze morene i udoline s ledenjakim jezerima, vana turistika ponuda Italije ( Lago di Garda, Lago Maggiore, Lago di Como) 2) Padska nizina: izmeu Alpa na sjeveru i Apenina na jugu. Nastala taloenjem sedimenata koji su donosili rijeni tokovi iz alpskog podruja.Najgude naseljeno podruje u Italiji s mnogo gradova. Milano i Torino, u zapadnom dijelu nizine, su sredita najindustrijaliziranijeg dijela Italije. U 18.st. velik dio nizine je isuivanjem postao pogodan za poljoprivredu koja je vrlo moderna i razvijena. Gotovo je cijeli slobodan prostor kultiviran. Velike kol. sedimenata rijeku potiskuju prema jugu i utjeu na stalno izdizanje dna njezina korita. Rijeka Po ima deltasto ude.

3) Sjevernojadranska nizina (''Venetska nizina''): mala regija S od Jadranskog mora. Vapnenako podruje, nepogodno za poljoprivredu. 4) Apenini: brdovito i planinsko podruje. Na sjeveru Apenina se nalaze neke od najvedih talijanskih uma i brojni panjaci. U sredinjem je dijelu razvijen poljoprivreda i stoarstvo. Juni Apenini (od Molisea do Kalabrije) su najsiromaniji dio Italije. Graeni od vapnenca. Strmije se sputaju prema istonoj obali koja je vedinom niska i graena od naplavina apeninskih rijeka. 5) Apulija i JI talijanska nizina: prevladavaju zaravni, lijepi klifovi na jadranskoj obali . Razvijena poljoprivreda (maslinarstvo, proizvodnja maslinova ulja i ribarstvo). Bari i Taranto su dvije glavne luke i industrijska sredita. 6) Zapadna obala i unutranjost: uz obalu Tirentskoga mora, razvijeno poljoprivredno podruje, po vrijednosti odmah iza Padske nizine. Na sjeveru se nalaze brdovite i gospodarski razvijene pokrajine Toskana i Umbrija. Obalna nizina je vrlo gusto naseljena. Na jugu regije se nalaze dva vana talijanska grada: Rim i Napulj. 7) Sicilija: najvedi otok u Sredozemnome moru. Mesinskim prolazom odvojena od talijanskog kopna. Krajolik otoka se sastoji od planina i ravni. U unutranjosti otoka razvijeno je stoarstvo. Od kraja II.svj.rata razvija se industrija 8) Sardinija: otok zapadno od talijanskog kopna u Tirentskome moru. Prevladavaju planine, visoravni i obalne ravni. Stiarstvo je razvijeno u planinskom podruju. Obalna ravan je najgude naseljen prostor. KLIMA: U Alpama prevladava snjeno-umska klima koja pogoduje razvoju skijakog i zimskog turizma. U sjevernoj Italiji i viim dijelovima Apenina listopadne ume su karakteristina vegetracija. U Padskoj nizini prevladava submediteranska, a u ostalim dijelovima mediteranska klima sa sredozemnom vegetacijom. Znatne umske povrine su iskrene. Padaline se smanjuju od sjevera prema jugu, dok se temperature povedavaju. STANOVNITVO: Italija je 2011. Imala 59 464 644 stanovnika. Prosjena gustoda naseljenosti je 195 st/km2, najgude naseljena podruja su Padska nizina, Toskana, okolica Rima, Napulja i obalni pojas Genove.Jug Italije je prostor iseljavanja. Stanovntvo Italije je homogeno, Talijani ine 98% ukupnog stanovnitva. U prolosti je Italija bila emigracijska zemlja zbog agrarne prenapuenosti i dr. Danas je Italija useljenika zemlja, u vedem broju se useljavaju i stanovnici nerazvijenih zemalja Azije i Afrike, te Rumunji (rade slabije pladene poslove).Dominantne su unutranje migracije s jugga na sjever, prema Lombardiji, Liguriji i Pijemontu. Bioloki sastav stanovnitva Italije je stacionaran (zreli) tip. GOSPODARSTVO: BDP : 2 195 937 $US (po UN-u) BDP per capita: 33 115 $US (po IMF-u) Meu deset je najvedih proizvoaa mesa. Ostali vani proizvodi su milijeko sir i jaja. Znaajan je uzgoj maslina, osobito u maslinicima u Apuliji. Vana vodarska podruja su Tirol, Veneto i Kampanija gdje se uzgajaju jabuke, marelice, trenje i breskve.

Italija je najvedi svjetski proizvoa groa i vina, najpoznatiji vinogradi se nalaze na Siciliji, Padskoj nizini, breuljcima Toskane i Pijemontu. Godinji ulov ribe iznosi 560 000t. Italija ima visoku razinu slobode investiranja, poslovanja i trgovine. Ima neuinkovitu birokraciju, visoku stopu korupcije i visoke poreze. Vedinu sirovina za svoju industriju i vie od 75% mora uvoziti. Glavni temelj talijanskoga gospodarstva: velike tvrtke i srednja te mala poduzeda zahvaljujudi modernoj tehnologiji. Italija izvozi: motorna vozila (Fiat, Aprilia, Ducati, Piaggio), oruje (Beretta) i kudanske aparate (Candy, Merloni), modna industrija (Armani, Valentino, Versace, Dolce&Gabbana, Benneton, Prada), prehrambena industrija (Ferrero, Barilla Group Martini& Rossi, Campari, Parmalat) i luksuzni automobili (Ferrari, Maserati, Lamborghini; Fiat, Alfa romeo, Lancia). Vaan je turizam, vie od 37 milijuna turista godinje!! INDUSTRIJA: gradnja hidroelektrana u Alpama, eksploatacija metana u Padskoj nizini, nalazita ruda olova i cinka na Sardiniji i bakra kod Livorna. Podijeljena je na razvijeni industrijski sjever i slabije razvijen poljoprivredni jug. Provedene su reforme mirovinskog i socijalnog osiguranja. Postoje znaajne razlike u stupnju gospodarskog razvoja sjevera i juga. 1) Sjeverna Italija: 52% tercijarni sektor, 44% sekundarni sektor i 4% primarni sektor Glavno poljodjelsko podruje se nalazi na sjeveru dolina rijeke Po. Manji je broj ljudi zaposlen u primarnom sektoru, ali proizvode vie poljoprivrednih proizvoda od juga zbog mehnizacije. Razvoju talijanskog sjevera pomae veliki hidroenergetski potencijal alpskih rijeka, razvijeno je i kvalitetno stoarstvo, alpske ume i turistiki potencijali za zimski i ljetni turizam. Propulzivna industrijska regija sjeverozapadni trokut Milano-Torino-Genova. Pijemont i Lombardija su arite najvede ekonomske aktivnosti u Italiji i u poljoprivredi i u industriji. Industrija ima staru tradiciju, a najznaajniji velegradovi su Torino i Milano. Torino ima razvijenu tekstilnu industriju umjetnih prediva, elektroniku, a osobito jaku automobilsku industriju (FIAT). Milano je centar najvanije talijanske pokrajine Lombardije i glavno je gospodarsko sredite itave zemlje. Razvoju Milana je pogodovao prometno-geografski poloaj i blizina izvora hidroenergije. Istie se snanom metalnom industrijom, osobito poljoprivrednih strojeva, tekstilnim i dr.ind.granama, veliki je trgovaki i financijski centar, te sjedite bankarstva i mode. Genova je najveda talijanska luka s razvijenom petrokemijskom i kemijskom industrijom te brodogradnjom. Smjestila se na Ligurskom moru , zbog povoljnijeg poloaja prema Atlantiku iz nje polaze dva pekoalpska naftovoda. uvena je turistika rivijera, glavni centar pokrajine Ligurije. Istonije je Spezzia, razna luka i brodogradilite. Emilija i Venecija imaju suniju klimu od Lombardije. Vedi gradovi: Padova, Bologna, Trst i Venecija. Zahtjevi za autonomijom javljaju se na sjeveru Italije, ele odcjepljenje, Lege Nord pokrenula pitanje odcjepljenja i formiranje drave Padanije. Padanija bi se prostirala sjeverno od rijeke Po, taj pokuaj je propao, ali je prisilio talijansku vladu da regijama da vedu autonomiju. 2) Srednja Italija: (,,treda Italija'')

Zahvada dijelove jadranskog i tirenskog primorja te slabo naseljen brdski i planinski krajobraz Apenina. Nema obiljeja ni razvijenog Sjevera ni siromanijega Juga.Uzgoj mijeanih kultura ita, groa i maslina na istom zemljitu. Glavne prometnice sjevera i juga Italije. Na rijeci Arno se nalazi Firenza, vano kulturno i turistiko sredite Italije. Na rijeci Tiber se razvio Rim. Okosnicu poluotoka ine Apenini, koji svojim najviim vrhom Gran Sasso (2914m) dopiru visoko, to nije iroko ni suvie kompaktno gorje, preko njega prelaze 4 eljeznike pruge. Zona izolacije izmeu tirentskoga i jadranskog primorja (rijetko naseljeno) prevladavaju slabo obraene latifundije (krupni zemljini posjedi u privatnom vlasnitvu). Luki grad Ancona se istie na jadranskom primorju. 3) Juna Italija (Mezzogiorno): 47% tercijarni sektor, 28% sekundarni sektor, 25% primarni sektor. Prostori junije od Rima te otoci Sicilija i Sardinija. Gospodarski nerazvijen dio Italije. Tee je utvrditi sjeverne granice Mezzogiorna. Smatra se talijanskom gospodarskom periferijom. Vodedi centar talijanskog juga je Napulj, druga luka zemlje i najvedi industrijski centar na poluotoku. Na krajnjem junom dijelu poluotoka uz Mesinski tjesnac se nalazi Reggio di Calabria, trajektno ishodite prema Siciliji. Trokut razvoja ine gradovi Bari-Taranto-Brindisi, izvan trokuta je najznaajniji Napulj. Problem nejednakoga gospodarskoga razvoja se pokuava rijeiti novanim ulaganjima, gradnjom prometnica i infrastruktura. Kriv je drutveni parazitizam (lijenost stanovnitva, neracionalno troenje velikih sredstava, iseljavanje mladog stanovnitva). Mafija je velik problem, godinji prohod mafije se procjenjuje na 10% od ukupnog BDP-a. Vlasnik je brojnih graevinskih tvrtki i esto se pojavljuje kao izvoa radova koje financira drava to utjee na cijene izvoenja graevinskih radova. etiri mafijaka udruenja: Santa Corona Unita, Camorra, Ndrangheta, Cosa Nostra. Sicilija je najvaniji od svih otoka. Od Kalabrije je razdvaja Mesinski tjesnac koji je nastao tektonskim djelovanjem u mlaem tercijaru, a vulkanska aktivnost se ni do danas nije smirila. Ima plodna tla i blagu klimu. Najnaseljenija je sjeverna i istona obala. U unutranjosti se uzgaja ito i razvijeno je ovarstvo, a na natapanim obalama agrumi, vinova loza i rano povrde. Od gradova su poznatiji Siracusa, vana za veze s Afrikom; Catania, s rafinerijama sumpora, ispod Etne; Messina na tjesnacu prema poluotoku i Palermo. Zahtjevi za autonomijom. Sardinija je daleko od metropole, siromana je. Vanije je stoarstvo nego ratarstvo, koje je osobito razvijeno oko Cagliaria, glavnog grada na otoku. Od ostalih otoka su poznati Lipari (vulkan Stromboli) i Pantelleria.