METODE ZA PROJEKTIRANJE KOLNIKIH KONSTRUKCIJA

ASFALTNE KOLNIKE KONSTRUKCIJE

PRIKAZ KOLNIKE KONSTRUKCIJE S ASFALTNIM ZASTOROM - habajui sloj od asfaltbetona (HS-AB) - vezni sloj (VS) - gornji bitumenizirani nosivi sloj (BNS) - donji bitumenizirani nosivi sloj (DBNS) ili cementom stabilizirani nosivi sloj (CNS) - mehaniki stabilizirani nosivi sloj (MNS)

- posteljica (P)

IZVOR: OTU, IGH, Zagreb 2001.

NOSIVI SLOJEVI [5] : - Nosivi sloj od zrnatog kamenog materijala bez veziva kao dio kolnike konstrukcije ugrauje se, u pravilu, izmeu posteljice i vezanog nosivog sloja (cementna stabilizacija, BNS). Takav se sloj ugrauje u kolniku konstrukciju cesta svih skupina prometnih optereenja. Izrauje se od nevezanih zrnatih kamenih materijala koji se stabiliziraju mehanikim zbijanjem. - Nosivi sloj od zrnatog kamenog materijala stabiliziranog (vezanog) hidraulinim vezivom kao dio kolnike konstrukcije ugrauje se, u pravilu, izmeu nosivog sloja od zrnatog kamenog materijala bez veziva i bitumeniziranog nosivog sloja autocesta i cesta s vrlo tekim i tekim prometnim optereenjem. - BNS je bitumenizirani nosivi sloj izveden od asfaltne mjeavine najvee nazivne veliine zrna 16, 22 ili 32 mm, sastavljene prema naelu najguega pakiranja zrna, a upotrebljava se za izvedbu nosivih asfaltnih slojeva kolnike konstrukcije. - BNHS je bitumenizirani nosivo-habajui sloj izveden od asfaltne mjeavine najvee nazivne veliine zrna 16 ili 22 mm, sastavljene prema naelu najgueg pakiranja zrna, a upotrebljava se za izvedbu jednoslojnih asfaltnih konstrukcija.

ASFALTNI KOLNIKI ZASTOR [5] : Asfaltni kolniki zastor je zavrni dio kolnike konstrukcije, a sastoji se od veznog i habajueg, odnosno samo habajueg asfaltnog sloja.
- Vezni sloj (VS) je sloj koji se ugrauje izmeu nosivog i habajueg asfaltnog sloja. - Habajui sloj je zavrni sloj asfaltnog zastora kolnike konstrukcije. - HS-AB je habajui sloj izveden od asfaltbetonske mjeavine, koja je sastavljena po naelu najgueg pakiranja zrna. - HS-SMA je habajui sloj izveden od splitmastiksasfalta, asfaltne mjeavine diskontinuiranog granulometrijskog sastava kamene smjese namijenjena za izvedbu habajuih slojeva asfaltnog zastora na autocestama i cestama iz grupe vrlo tekog i tekog prometnog optereenja. Ostali zastori: - Lijevani asfalt (LA) je asfalt po vruem postupku ugraen lijevanjem. - Mikroasfalt (MA) je vrsta tankoslojne asfaltne presvlake, izvedene od asfalta po hladnom postupku umjeavanjem bitumenske emulzije u kameni materijal. - Povrinska obrada (PO) je vrsta tankoslojne asfaltne presvlake, izvedene prethodnim prskanjem bitumenskog veziva i posipavanjem frakcije kamene sitnei.

ASFALTNE KOLNIKE KONSTRUKCIJE PRIKAZ PODJELE POSTUPKA PRIPRAVE I UGRADNJE ASFALTNE MJEAVINE Postupak priprave asfaltne mjeavine vrui topli hladni vrui vrui topli lijevanje valjanje Postupak ugradnje asfaltne mjeavine Vezivo bitumen za kolnike razrijeeni bitumen bitumenske emulzije bitumen za kolnike bitumen za kolnike

prskanje

razrijeeni bitumen

hladni
IZVOR: OTU, HUC, Zagreb 1989.

bitumenske emulzije

ORIJENTACIJSKE DEBLJINE SLOJEVA ASFALTNE KOLNIKE KONSTRUKCIJE

Sloj u kolnikoj konstrukciji

Habajui sloj (HS) Vezni sloj (VS) Bitumenizirani nosivi sloj (BNS) Donji bitumenizirani nosivi sloj (DBNS)

Debljina sloja (mm)

20 do 50 do 60 80

45 do 120 45 do 120

Cementom (CNS)
Mehaniki (MNS)

stabilizirani
stabilizirani

nosivi
nosivi

sloj
sloj

150 do 300
200 do 400

IZVOR: OTU, IGH, Zagreb 2001.

TEHNIKO ZAKONODAVSTVO RH:

- Tehniki uvjeti za projektiranje asfaltnih kolnikih konstrukcija: - HRN U.C4.010/1981: Projektiranje i graenje cesta. Odreivanje ukupnog ekvivalentnog prometnog optereenja za dimenzioniranje asfaltnih kolnikih konstrukcija, - HRN U.C4.012/1981: Projektiranje i graenje cesta. Dimenzioniranje novih asfaltnih kolnikih konstrukcija, - HRN U.C4.010/1981: Projektiranje i graenje cesta. Tehnika dokumentacija. Projekt kolnike konstrukcije; - Tehniki uvjeti za izvedbu asfaltnih kolnikih konstrukcija: - Opi tehniki uvjeti za radove na cestama, HC, Zagreb 2001; - Pravilnik o kontroli projekata (NN 52/99 i 75/99).

Postoje dvije grupe metoda:

1. 2.

Empirijske Teoretske

Ad 1) Empirijske metode temelje se na eksperimentima. Rezultati ovih metoda su debljine pojedinih slojeva kolnike konstrukcije od materijala odreene vrste i svojstava. Nedostatak je da se ne zna nita o stanju naprezanja i deformacija u kolnikoj konstrukciji. Ad 2) Teoretske metode se zasnivaju na proraunu naprezanja i deformacija u pojedinim dijelovima kolnike konstrukcije i njihovom usporedbom s doputenim vrijednostima naprezanja i deformacija.

EMPIRIJSKE METODE

Poeci izvedbe kolnikih konstrukcija: tipska rjeenja (kamena podloga i sloj tucanika makadam) Razvojem prometa ove kolnike konstrukcije poele su propadati potreba za pravilnim dimenzioniranjem kolnika Iz opaanja uoeno je da pored intenziteta prometa na vijek trajanja kolnike konstrukcije znaajan utjecaj ima i vrsta tla

Prva razvijena metoda je tzv. CBR metoda

CBR metoda

Za odreeni CBR posteljice i odreeno optereenje kotaa iz dijagrama se oita debljina kolnike konstrukcije. Ova metoda ne uzima u obzir utjecaj intenziteta prometa i vrstu materijala kolnike konstrukcije.

Sve ove rane metode nastale su na temelju opaanja na postojeim cestama neprimjereno za kolnike konstrukcije od drugaijih i novih materijala i tehnologije izgradnje - Izgradnja pokusnih dionica koje su optereivane intenzivnim prometom i obavljana opaanja. Najpoznatiji je AASHO road test ( SAD 1957. 1961.);

AASHO road test ( SAD 1957. 1961.);

etiri velika i dva mala prstena Nekoliko stotina savitljivih i krutih kolnikih konstrukcija Sjeverne strane savitljive; june krute konstrukcije Prsten 1 bez prometa Prsten 2 samo osobna vozila

Prsteni 3 do 6 duljine oko 2.5 km kamioni; po vanjskim trakovima s jednostrukim, a unutarnjim dvostrukim osovinama
Tlo ujednaeno - CBR 3%

Sastav kolnikih konstrukcija

Asfaltne:

1. asfaltni zastor (2.5 do 15 cm) 2. nosivi sloj od drobljenog kamenog materijala (0 do 23 cm) 3. nosivi sloj od ljunka (0 do 40cm)
1. betonska ploa (6 do 32 cm - armir. i nearmirane) 2. ljunana podloga (0 do 23cm)

Krute:

Od 1958. do 1950 promet se odvijao po 18 sati dnevno; ukupno 1.114.000 prijelaza osovina po prstenu, v=56km/h

Svakodnevno su mjereni slijedei parametri 1. Pukotine 2. Ulegnua 3. Kolotrazi 4. Pojave pumpanja 5. Ravnost poprenih profila 6. Promjene debljina slojeva 7. Temperatura 8. Vlaga 9. Naprezanja u konstrukciji Registrirano je poetno stanje te su kasnije raene usporedbe s poetnim stanjem za razliite konstrukcije i vrste vozila.

Prvenstveni zadatak AASHO pokusa je uspostavljanje empirijskih odnosa izmeu ponaanja kolnike konstrukcije (indeks vozne sposobnosti p) te optereenja osovina (L) intenziteta prometa (W), vrste optereenja (A -jednostruke ili dvostruke osovine) i debljine slojeva Di.

p f ( L, A,W , Di )
p p 0 p 0 pt ( W

p0 - poetni indeks vozne sposobnosti 4,2 (idealno 5) pt - konani indeks vozne sposobnosti 1,5 (potpuno unitena konstrukcija 0) = f(L, A, Di)

Indeks debljine Strukturni broj D D=a1*D1+a2*D2+a3*D3

ai Di

su koeficijenti zamjene materijala su debljine pojedinih slojeva (zastor, gornjih nosivih slojeva i donjih nosivih slojeva)

 1. 2. 3.

Koeficijenti zamjene Asfalt Nosivi sloj od drobljenca Nosivi sloj od ljunka

a1=0.44 a2=0.14 a3=0.11

D f ( L, A, W , p)

Iz dijagrama se vidi ovisnost kolnike konstrukcije o osovinskom optereenju, intenzitetu prometa, nedostatak je samo 1 nosivost posteljice od 3% te testiranje drugih materijala od onih ispitivanih U AASHO pokusu.

Iz ovog pokusa su razvijene brojne metode u kojima je u obzir uzeta razna nosivost posteljice, razni materijali kolnike konstrukcije i razne hidroloke okolnosti.

AASHO metoda za projektiranje savitljivih kolnika

Prometno optereenje - ekvivalentne 80kN osovine faktori ekvivalencije Konani indeks vozne sposobnosti pt= 2 i pt=2.5 Razdoblje dimenzioniranja - broj godina nakon kojega je potrebno presvui kolnik pri pt=2.5 20 godina (Trajnost je kada je pt=0)
Regionalni faktor utjecaju klime i vode 0.5 do 5 (kod nas 2) vee vrijednosti nepovoljnije Nosivost tla CBR Strukturni broj (debljina ovisi o kvaliteti sloja)

Dimenzioniranje se provodi na temelju nomograma

Postupak dimenzioniranja

Postupak: Pretpostavi se konstrukcija, izrauna strukturni broj i usporedi s vrijednostima iz nomograma

Sn=a1*D1+a2*D2+a3*D3 ai su koeficijenti zamjene materijala Di su debljine pojedinih slojeva (zastor, gornji nosivi slojevi i donji nosivi slojevi)

Sn konstrukcije>Sn potrebno (iz nomograma) -mora se pretpostaviti debljina pojedinih slojeva

Metoda za projektiranje savitljivih kolnikih konstrukcija po HRN. U.C4.012

1. 2. 3. 4. 5.

Parametri za dimenzioniranje
Projektno razdoblje - 20 godina

Prometno optereenje - ekvivalentno 80kN

Klimatsko-hidroloki faktori R=2 Nosivost posteljice CBR Kvaliteta materijala u konstrukciji (Asfalt Stabilnost po Marshallu; cementom stabilizirani slojevi tlana vrstoa, nevezani materijali CBR)

PRORAUN DEBLJINA IZ DIJAGRAMA: 1. Na apscisi optreenja odredi se ukupno ekvivalentno optereenje; 2. Po ordinati gornjeg dijagrama odredi se presjecite s krivuljom i oita debljina asfaltnog zastora; 3. Debljine asfaltnih slojeva odreuju se prema karakteristikama materijala i tehnolokim ogranienjima; 4. Po ordinati donjeg dijagrama odredi se presjecite s krivuljom i oita debljina nosivog sloja od nevezanog kamenog materijala; 5. Debljina nosivog sloja odreuju se prema karakteristikama materijala i tehnolokim ogranienjima. Snpot=a1*D1+a2*D2>ar*dapot ai Di koeficijenti zamjene materijala su debljine pojedinih slojeva

Sn konstrukcije>Sn potrebno
mora se pretpostaviti debljina pojedinih slojeva npr. a1