NAZIV FAKULTETA

SEMINARSKI RAD

ZLATNI REZ

PREDMET PROFESOR IME I PREZIME BROJ INDEKSA

MJESTO I DATUM

SAETAK Teorija zlatnog reza zapoela je jo u antiko doba, a svoj procvat doivjela je u renesansi, kada su umjetnici i matematiari traili savrenstvo u kompozicijama poznatih struktura. Nakon vie stoljea teorije smatra se da je zlatni rez najsavreniji rez u prirodi, potpuno savren ljudskom oku, harmonija izmeu izrazite preciznosti i kaotine nesavrenosti. ljune rijei! zlatni rez

ABSTRACT The theor" o# the golden section began in ancient times, has e$perienced a boom in the %enaissance, &hen artists and mathematicians looking #or per#ection in the composition o# kno&n structure. '#ter several centuries o# the theor" is considered to be the golden ratio in nature the most per#ect cut, #ull" per#ect human e"e, the harmon" bet&een the e$treme precision and chaotic imper#ections. e"&ords! golden ratio

S A D R A J: (. )vod.................................................................................................................................* +. ,latni rez..........................................................................................................................+.(. .ovijesna miljenja o zlatnom rezu.........................................................................../ ,akljuak..............................................................................................................................0 1iteratura...........................................................................................................................(2

1. Uvod
.ovijest zlatnog reza na podruju umjetnosti zapoinje u starom 3giptu, i tu odmah dolazi do problema. 3gipani su upotrebljavali zlatni presjek, a nisu ni znali znali. 4o tog se zakljuka dolo zbog toga jer se nigdje ne spominje neto to bi odgovaralo njegovom opisu. .olazite o njihovom znanju predstavlja est matematikih papirusa, koji ak jo nisu svi tono dei#rirani. ,latnim rezom bavili su se i 5rci i %imljani te se na temelju njihove matematike razraenosti, proporcijama 6 a posebno zlatnim rezom kao njihovim kljunim imbenikom 6 kroz povijest su se bavili mnogi umjetnici svjesno, dok su ih drugi manje svjesno ugraivali u svoja djela.

2. Zla !" #$%

,latni rez 7simbol! 8 de#inira se kao matematiko6strukturalni pojam kojeg se

najee vee za umjetnost, jer je u povijesti umjetnosti najee koriten. To je nain podjele neke vrijednosti s #aktorom od priblino (.9. ,latni rez predstavlja kompozicijski zakon u kojem se manji dio prema veem odnosi kao vei dio prema ukupnom. ) praksi, ako elimo podijeliti neto na taj nain, podijelimo ga na (: jednakih dijelova i onda to podijelimo u omjeru 8:5, ili ga pak podijelimo na +( jednaki dio pa to onda u omjeru 13:8, itd.( Na to se vie dijelova podjeli, to smo blii tonom zlatnom rezu, no do tonog zlatnog reza nikada se ne dolazi jer je taj broj zapravo aproksimacija, a matematika #ormula glasi!

Na savrenom ljudskom tijelu sve je u odnosu (!(.9(;. Najpoznatije proporcionirano obiljeavanje ovjeka vidljivo je na crteu 1eonarda da <incija. =rte govori kako je ljudsko tijelo mogue ucrtati u krunicu i kvadrat. <isina ovjeka jednaka je irini njegovih rastvorenih ruku. .ostavljanjem ruku i nogu u dijagonalu ovjek postaje sredite krunice. Na kraju, potezi ispod koljena oznaavaju zlatni rez, kao i na ramenima! od vrha prstiju do ramena ! rame do prstiju druge ruke. Tako je i sa glava > tijelo > natkoljenica! potkoljenica. ?pak, 1eonardo to nije sam izmislio. =rte je zapravo interpretacija <itruvijevih studija o proporcijama, koje su objedinjenje dotadanjih antikih spoznaja.+

( +

&&&.&ikipedia.org &&&.likovna-kultura.ufzg.unizg.hr

Slika 1. Izvor: http://mirotvorac.blogger.ba Na kosturu vidimo kako se zlatni odnosi granaju@ unutar gornjeg dijela tijela na odnos glave i vrata naprema trupu@ tako se dalje odnose i dijelovi ruku i dijelovi nogu. 'ko prolazi teorija da ovjek prepoznaje zlatni rez kao grau prirode i sebe sama, tada bi se pogotovo rez morao pojaviti i u tradicionalnim narodnim rukotvorinama. 4e#inicija zlatnog reza govori o razmjeru A to znai o odnosu dvaju omjera. BBCanji dio prema veem odnosi se jednako kao vei dio prema cjeliniD. 5eometrijska konstrukcija zlatnog reza mogua je na nekoliko naina! 4uinu 'E dijelimo na pola i prenosimo duinu te polovine pod pravim kutom lijevo ili desno@ dobili smo toku =. Nju spajamo s tokom E. <eliinu '= prenesemo s toke = na duinu =E, ime dobijemo toku '(. ?z toke E estarom prenesemo duinu E'( na duinu 'E i dobivamo toku 4 koja presjeca prvobitnu duinu 'E na odnos major 7E48 i minor 74'8.:

&&&.likovneskripte.blog.hr

4rugi nain konstrukcije je da kvadrat stranica (!( prepolovimo po okomici, i spustimo dijagonalu polovice 7'E8 na bazu. ?z dobivene zavrne toke baze 748 podignemo okomicu u = i zatvorimo kvadrat.

Trei nain je neto dui! dijagonala kvadrata stranice ( koja iznosi korijen iz + prenese se estarom na produenu stranicu kvadrata. Fmeuje se pravokutnik kojem su due stranice korijen iz +, a krae (. .onavljamo isti postupak, tj. dijagonalu pravokutnika korijen iz + koja iznosi korijen iz : prenosimo na produenu stranicu itd., dok ne stignemo do pravokutnika koji iznosi korijen iz -. Tada povuemo simetralu na dulje stranice i iz donjih vanjskih kuteva diemo lukove kojima je radijus polovica duine stranice do sjecita s gornjom stranicom. ?z tih toaka se spuste okomice koje zatvaraju kvadrat. G obje strane kvadrata preostala su nam dva manja pravokutnika koji svaki ponaosob s kvadratom daju zlatni pravokutnik.

2.1. Pov"&$'!a (")l&$!&a o %la !o( #$%* 5rki naunik .itagora bio je ovjek koji je traei sustave kojima za objanjenje harmoninog djelovanja svijeta oko sebe postavio brojeve 6 ne kao jedinice kvantitete, ve kao principe u kojima se ogleda kozmiki red. Tako pitagorejski sustav ima monadu, jedinicu, poelo svega@ dijadu i trijadu 6 enski 7djeljiv8 i muki 7nedjeljiv8 broj@ etiri6 potpuna enskost, dvostruka djeljivost, broj pet kao potpunost, zbroj mukog i enskog naela@ i deset kao apsolutni, sveti broj, zbroj (>+>:>*, tetrakis kojem su se pisale i izgovarale molitve.* Nakon .itagore, .laton je :;/. g. p.n.e. napisao na glavna vrata svoje 'kademije! HNeka nitko ovdje ne ulazi ako ne zna geometrijuH. )brzo nakon toga, oko :22. g. p.n.e. 3uklid iz 'leksandrije je pisao svoju knjigu H3lementiH, u kojoj je kao uenik .latonove kole govorio o pitanjima geometrije i proporcije i precizno objasnio podjelu date duine tako

www.likovna6kultura.u#zg.unizg.hr

da se manji dio 7minor8 odnosi prema veem 7major8 kao ovaj prema zbroju manjeg i veeg. Gva saznanja starih 5rka objedinio je rimski arhitekt Carkus <itruvius .olio u (. st. p.n.e. ) svom kapitalnom djelu H4e architectura libri decemH ili H4eset knjiga o arhitekturiH, posveenom imperaroru 'ugustu pisao je o grkim dostignuima vezanima za zlatni rez. 5rci su uspostavili kanon lijepih proporcija, koje se mogu pratiti na .olokletovom 4ori#orosu. .artenon je simbol univerzalnosti savrenih proporcija, sa mnotvom razlaganja u zlatnim presjecima po svim osima@ ak i grke vaze su konstruirane po dinaminim spiralama. ) razdoblju renesanse,(-20., #ra 1uka .acioli pisao je knjigu BB4ivina proportioneBB 7Eoanski razmjer8, u kojoj je za taj razmjer vezao boanske osobine 7npr. on je iracionalan i neizraunljiv do kraja, a vezan je uz prirodne pojave8. ) (:. stoljeu matematiar 1eonardo iz .ise zvan Iilius Eonaccio postavio je aditivni niz brojeva u kojem je svaki slijedei broj jednak zbroju prethodna dva! (!(!+!:!-!;!(:!+(!:*!--!;0!(**J a koji je po njemu dobio ime Iibonaccijev niz. ,a primijetiti je da raunanjem svi brojevi ovog niza podijeljeni sa svojim sljedbenikom, prvim veim brojem, 7npr.:*!--8 uvijek daju rezultat 2,9J, dakle praktiki konstantan razmjer kroz cijeli niz A ime smo zagospodarili neuhvatljivim iracionalnim brojevima sa beskonanim razlomkom. Fbrnuti e postupak, dijeljenje veeg sa prvim manjim lanom niza davati konstantnu aproksimativnu vrijednost (,9. Tako su zapravo svi brojevi Iibonaccijevog niza u grupama po tri lana 7npr. ;!(:!+(8 u zlatnom razmjeru. Fsnovna mjera zlatnog kvadrata tako iznosi (!(,9(;.

Za+l&*,a+
?deja da se kroz razmjere zlatnog reza moda mogu matematiki otkljuati i pomalo otkrinuti mistina vrata iza kojih iskri rajska svjetlost Eoje konstrukcije )niverzuma veoma je privlana dananjim znanstvenicima.. 4okazano je da ovjek svim svojim biem tei spoznaji 'psoluta i ?stine, i od prvih iskri svog razuma, magijom i religijom pokuava transcendirati materiju oko sebe u neku viu s#eru, gdje sve ima smisla i sve se uklapa. Ceta#izika matematika je izmjerila svoju okolicu i brojeve meusobno usaglasila.

L" $#a *#a

.ejakovi, C., 5attin, N.! Starohrvat ka sadanjost, ,agreb, (0;;. 4amjanov, K.! !izualni "ezik i likovna um"etno t, Lkolska knjiga, ,agreb, (00(. 4espot, N.! Sv"etlo i "ena, Tehnika knjiga, ,agreb, (099. &&&.likovna6kultura.u#zg.unizg.hr &&&.likovneskripte.blog.hr &&&.&ikipedia.org akralna arhitektura, ranska